PREGLED POSTIGNUΔA Vlada Republike Hrvatske Ministarstvo znanosti, obrazovanja i πporta

PREGLED POSTIGNUΔA 2004. 2007. Vlada Republike Hrvatske Ministarstvo znanosti, obrazovanja i πporta

PREGLED POSTIGNU A 2004. 2007. Vlada Republike Hrvatske Ministarstvo znanosti, obrazovanja i πporta

PREGLED POSTIGNU A 2004. 2007. Drugo, dopunjeno izdanje Nakladnik: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa RH Za nakladnika: prof. dr. sc. Dragan Primorac, ministar urednici: prof. dr. sc. Dragan Primorac, Ivan MilanoviÊ Litre, dipl. teol., Ivana Puljiz, prof., Ingrid Jurela-Jarak, prof. Izvršno uredništvo: Monika VriËko, prof., Luka CrnjakoviÊ, dipl. pol., Ivana Bošnjak, prof., Ana ŠimiÊ, dipl. soc. radnik, Ivana Fain, dipl. oec. Suradnici: dr. sc. Nevio ŠetiÊ, Želimir JanjiÊ, prof., prof. dr. sc. Slobodan Uzelac, prof. dr. sc. Dražen VikiÊ-TopiÊ, prof. dr. sc. Pavo BarišiÊ, mr. sc. Vini RakiÊ, mr. sc. Vera Šutalo, dr. sc. Zrinka KovaËeviÊ, dr. sc. Andrea TomljenoviÊ, mr. sc. Krešimir Rašan, Martin OršoliÊ, prof., Sara-Sanela Butorac, dipl. iur., Ivana Hajsan, dipl. iur., Dragan Schwarz dr. med., dr. sc. Radovan Fuchs, Stipe MamiÊ, dipl. oec., Željko KlariÊ, dipl. iur., Mirko MarkoviÊ, prof., Stanislava RogiÊ, dipl. oec., Josip UjeviÊ, prof., Mirko SmoljiÊ, dipl. krim., Mirna SlaviËek, dipl. iur., Božo PaviËin, prof., Iva Kralj, dipl. pol., te svi naëelnici odjela Lektura: Tomislav Ladan, prof. Korektura: Ivan MilanoviÊ Litre, dipl. teol., Ingrid Jurela-Jarak, prof., Monika VriËko, prof. Koncept i grafi»ko oblikovanje: Studio 2M Ilustracije: Boris LjubiËiÊ Fotografije: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, Tomica Šklopan, Arhitektonski studio d. o. o. Izrada naslovnice: Studio 2M Tisak: Stega tisak Naklada: 5.000 CIP zapis dostupan u raëunalnom katalogu Nacionalne i sveuëilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 646812 ISBN 978-953-6569-39-7 Zagreb, listopad 2007. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa RH Trg hrvatskih velikana 6, 10000 Zagreb, Hrvatska Tel.: + 385 (0) 1 4569 000 Faks: + 385 (0) 1 4569 099 E-pošta: ured@mzos.hr URL: http://www.mzos.hr

PREGLED POSTIGNU A 2004. 2007. 2007.

4 Predgovor Republika Hrvatska odluënim koracima ide prema društvu temeljenu na znanju«. SvjedoËe to zapoëete promjene u sustavu obrazovanja i znanosti, a posebice zakljuëeni pregovori s Europskom unijom za poglavlja Znanost i istraživanje i Obrazovanje i kultura tijekom kojih je Europska komisija procijenila da se hrvatska politika u podruëju znanosti i istraživanja razvija u istome smjeru kao znanstvenoistraživaëka politika Europske unije, dok je u svezi s obrazovanjem utvrappleena visoka stopa usklaappleenosti hrvatskoga sustava obrazovanja s onim u europskim zemljama. U tekstu koji slijedi pokušat Êemo prikazati rad i postignuêa Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa u proteklome razdoblju kako bi se što bolje sagledale naše težnje i ono što je do sada uëinjeno. Strategija stvaranja hrvatskoga društva temeljena na znanju razraappleena je u dvama dokumentima Planu razvoja sustava odgoja i obrazovanja 2005. 2010. te Znanstvenoj i tehnologijskoj politici Republike Hrvatske 2006. 2010., koje je kao razvojne dokumente prihvatila Vlada Republike Hrvatske. Na temelju tih dokumenata te brojnih domaêih i stranih preporuka, u cijelome su sustavu obrazovanja i znanosti pokrenute promjene, duboko zasnovane na dugoj tradiciji hrvatskoga školstva i znanosti, ali i na najboljim iskustvima europskih i drugih zemalja. Hrvatski nacionalni obrazovni standard od školske je godine 2006./2007. postao svakodnevicom uëenika, uëitelja, ravnatelja i struënih suradnika. Pripremama za uvoappleenje državne mature te provoappleenjem nacionalnih ispita, kojima su od školske godine 2006./2007., uz uëenike gimnazijskih programa, pristupili i uëenici ostalih Ëetverogodišnjih srednjoškolskih programa te uëenici osnovnih škola, uvoappleenjem od ove školske godine besplatnih udžbenika za sve uëenike osnovnih škola te uëenike prvih razreda srednjih škola, osmišljavanjem i provedbom Nacionalnoga programa mjera za uvoappleenje obveznoga srednjoškolskog obrazovanja praêena nizom poticajnih mjera poput veê spomenutih besplatnih udžbenika, besplatnoga meappleumjesnog prijevoza i smještaja u uëeniëke domove, nastavljamo s izgradnjom i razvijanjem obrazovnoga sustava stvarajuêi preduvjete kako bi krilatice obrazovanje za sve«srednja škola za sve«kvalifikacija za sve«buduênost za sve«postale hrvatska stvarnost. Cjelovitost i osmišljenost promjena pokazuje i nastavak provedbe Bolonjskoga procesa na visokim uëilištima te promjene u znanosti i tehnologiji. Od ove godine sustav obrazovanja odraslih dodatno je razraappleen Zakonom o obrazovanju odraslih Ëime su, po prvi put u Republici Hrvatskoj, u potpunosti stvoreni uvjeti za ukljuëivanje obrazovanja odraslih u jedinstveni obrazovni sustav, a ujedno i složene kockice mozaika toliko željene obrazovne vertikale. Uz sve to, od 2004. do 2007. godine osnovano je sedam novih ustanova, dvije su preustrojene, a ustrojeno je i 13 specijaliziranih struënih tijela, kojima je povjeren razvoj, praêenje i vrjednovanje sustava. Nadalje, od 2004. do 2007. godine otvoreno je 6.907 novih radnih mjesta što je do sada zasigurno najveêi zabilježeni porast zapošljavanja u sustavu obrazovanja i znanosti. Pored toga, u suradnji sa socijalnim partnerima, Vlada Republike Hrvatske uëinila je ogroman iskorak u poboljšanju materijalnoga statusa zaposlenika u sustavu obrazovanja i znanosti. S tim u svezi, osobito je važan Sporazum o plaêama koji je Vlada Republike Hrvatske 25. studenoga 2006. godine potpisala s trima veêinskim sindikatima u obrazovanju i znanosti, a kojim se jamëi znatno poveêanje plaêa zaposlenicima u sustavu obrazovanja i znanosti Ëiji Êe projicirani rast plaêa tijekom slijedeêih šest godina iznositi oko 61%. Usporedno s navedenim promjenama odvija se izgradnja informatiëkoga sustava koji se danas pokazuje temeljnom infrastrukturom društva znanja.

U podruëju športa važan je korak uëinjen prihvaêanjem novoga Zakona o športu, kojim Republika Hrvatska dobiva jasnu i uëinkovitu strategiju razvoja športa, posebno istiëuêi ulogu školskoga i sveuëilišnog športa, koja Êe omoguêiti da se konaëno u športu naëini toëan i ostvariv program s jasnim ciljevima razvoja. U razdoblju od 2003. do 2007. godine proraëun Ministarstva poveêan je za 37,95% (2,9 miljarda kuna) što je najbolji pokazatelj da je ova Vlada prepoznala kljuënu ulogu obrazovanja i znanosti u razvoju društva temeljena na znanju. Na poëetku mandata, u prosincu 2003. godine, u Ministarstvu je zateëen niz nepodmirenih potraživanja koja se odnose na razdoblje od 2000. do 2003. godine u procijenjenom iznosu od 1,2 milijarde kuna. Radi podmirivanja naslijeappleenih dugova i potraživanja, do srpnja 2007. godine isplaêeno je 402,4 milijuna kuna. Nakon mnogobrojnih pregovora sa socijalnim partnerima, zaposlenici u sustavu obrazovanja i znanosti odustali su od tužbi zbog nepodmirenih dugovanja te se procjenjuje da je nagodbama ostvarena ušteda od oko 530 milijuna kuna. Držim da smo kao Ministarstvo puno toga dobroga uëinili, ali sam istodobno svjestan da su pred nama veliki izazovi kao što su, primjerice, izradba Okvira nacionalnoga kurikuluma za Ëiju je realizaciju Strategija veê donesena, donošenje Pedagoškoga standarda koji je upuêen u saborsku proceduru, realizacija projekta dogradnje, rekonstrukcije i izgradnje 60 osnovnih te 13 srednjih škola cilj kojega je ukidanje rada u trima smjenama Ëime se približavamo zadanome cilju izvoappleenju nastave u svim hrvatskim školama u jednoj smjeni, poboljšanje standarda djelatnika u obrazovnome i znanstvenom sustavu, izradba novih zakonskih okvira, izgradnja sveuëilišnih kampusa, posebice Znanstveno-uËilišnoga kampusa Borongaj u koji Êe se s poëetkom akademske godine 2007./2008. premjestiti nekoliko visokih uëilišta, a potom i javnih znanstvenih instituta te dio državnih ustanova koje obavljaju djelatnosti u podruëju obrazovanja, znanosti i tehnologije. Za izgradnju spomenutih kampusa nakon prve faze kredita (1,19 milijarda kuna) pokrenuta je i druga faza u iznosu od 1,75 milijarda kuna. Znanje, trud i volja koji su ugraappleeni u dosadašnja postignuêa Ministarstva, potaknuli su nas da ona budu zapisana te predstavljena široj znanstvenoj i struënoj javnosti. Na taj naëin, buduêim naraštajima u baštinu ostavljamo svjedoëanstvo i pisani zapis o vremenu u kojem smo djelovali, o viziji koju smo ustrajno i strpljivo pretvarali u konkretno, imajuêi pred sobom dobrobit Lijepe Naše i ljudi koji u njoj žive. Zahvaljujem svima koji su na bilo koji naëin pridonijeli ovim postignuêima, ponajprije pritom mislim na Vladu Republike Hrvatske, koja je, na Ëelu s predsjednikom Vlade dr. sc. Ivom Sanaderom, postavila obrazovanje i znanost kao apsolutni prioritet i temelj napretka zemlje te dala punu podršku promjenama u cijelom sustavu. Zahvaljujem najbližim suradnicima kao i svim dosadaπnjim i sadaπnjim djelatnicima Ministarstva, saborskim zastupnicima, institucijama i zaposlenima u sustavu obrazovanja i znanosti te široj znanstvenoj i struënoj javnosti. U skladu s time, pozivam sve, posebno nositelje obrazovnoga i znanstvenog sustava da i dalje konstruktivnim promišljanjem pridonose poboljšanju obrazovnoga i znanstvenog sustava, da u radu izraze struënost i stvaralaπtvo te ostvare najviša postignuêa svojega poziva za dobrobit i izgradnju hrvatskoga društva temeljena na znanju, po Ëemu Êe Republika Hrvatska uz postojeêe prepoznatljivosti, biti u svijetu prepoznata i po brandu«znanja. prof. dr. sc. Dragan Primorac ministar znanosti, obrazovanja i športa 5

sadræaj Sadræaj Predgovor 4 UVOD 10 I. MINISTARSTVO I SUSTAVI U NJEGOVOJ NADLEŽNOSTI 1. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa ustrojstvo i djelokrug 17 2. Zakonodavni okvir 18 3. Nove ustanove i struëna tijela 23 4. Ulaganja u sustav 31 5. Suradnja sa socijalnim partnerima 40 Organizacijska shema Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa 42 II. PRED KOLSKI ODGOJ I OBRAZOVANJE 1. Centri izvrsnosti 45 2. Rano uëenje stranih jezika 46 3. Športski programi 46 4. Programi za bolesnu djecu 46 III. OSNOVNO OBRAZOVANJE 1. Hrvatski nacionalni obrazovni standard (HNOS) 49 2. UËenje stranih jezika u osnovnoj školi 50 3. Nastava u kuêi 51 4. Nastava u bolnici 51 5. Hrvatska karta za svakog uëenika 52 6 IV. SREDNJE OBRAZOVANJE 1. Uvoappleenje državne mature 55 2. Provedba nacionalnih ispita 55 3. Srednja πkola za sve 56 4. Meappleunarodno vrjednovanje uëeniëkih postignuêa PISA 57 5. Razvoj strukovnoga obrazovanja 58

V. VISOKO OBRAZOVANJE 1. Izmjene i dopune Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju 61 2. Provedba Bolonjskoga procesa 61 3. Ministarska konferencija o Bolonjskome procesu 63 4. Izgradnja mreže visokih uëilišta i osnutak novih visokih uëiliπta 64 5. Razvoj struënih studija u manjim urbanim sredinama 65 6. Državne stipendije 66 7. Prijevoz studenata 67 8. Uvoappleenje cjelovita financiranja visokih uëilišta model lump sum 67 9. Osnivanje Nacionalne zaklade za potporu uëeniëkom i studentskom standardu 68 10. OECD-ov Tematski prikaz visokoga obrazovanja u Republici Hrvatskoj 68 11. Zakon o studentskom zboru i drugim studentskim organizacijama 68 sadræaj VI. CJELOŽIVOTNO U»ENJE 1. Obrazovanje odraslih 71 2. Priprema Hrvatskoga kvalifikacijskog okvira 71 3. Centar za mobilnost i EU programe 72 4. Sporazum o cjeloživotnom uëenju 72 5. Zakon o obrazovanju odraslih 73 VII. ZNANOST I TEHNOLOGIJA 1. Strategija razvoja znanosti i tehnologije u Republici Hrvatskoj 75 2. Projekt povratka hrvatskih znanstvenika iz inozemstva u Republiku Hrvatsku 76 3. Vrjednovanje znanstvenih projekata i programa 81 4. Vrjednovanje znanstvenih organizacija 83 5. Poslovno-inovacijski centar Hrvatske BICRO d.o.o. 83 6. Pokretanje Hrvatskoga instituta za tehnologiju HIT d.o.o. 84 7.»lanstvo u Organizaciji europskih laboratorija za molekularnu biologiju 85 8. Znanstvena suradnja s Nacionalnim centrom za znanstvena istraživanja Republike Francuske 86 9. Institut za informacijske inovacije (I3) 86 7

sadræaj VIII. INFORMACIJSKO DRU TVO 1. Izgradnja jedinstvenoga informatiëkog sustava Ministarstva 89 2. Upravljanje poslovnim informacijama Ministarstva 89 3. Integrirani financijsko-informacijski sustav Ministarstva 91 4. Povezivanje na mrežu CARNet i pristup Internetu 91 5. InformatiËki i komunikacijski resursi 92 6. Informacijski sustavi 94 7. InformatiËki podržano obrazovanje 96 Shema ustroja sustava odgoja, obrazovanja, znanosti, tehnologije i informacijskoga društva 98 IX. PORT 1. Zakon o športu 101 2. Hrvatski olimpijski centar Bjelolasica 102 3. Nacionalno vijeêe za πport 103 4. Hrvatski školski športski savez 103 5. Hrvatska agencija za borbu protiv dopinga u πportu 104 6. Povjerenstvo za profesionalne πportske klubove 104 7. Promidžba športa 104 8. Nagrade za športaše 105 9. Meappleunarodna dogaappleanja i športska suradnja 105 10. Svjetsko rukometno prvenstvo 2009. 106 Shema sustava športa prema Zakonu o športu 108 8

X. ZAJEDNI»KI PROGRAMI 1. Zakon o udžbenicima 111 2. Besplatni udæbenici 111 3. Nacionalne manjine 112 4. Seminari o holokaustu 113 5. Poticanje i nagraappleivanje izvrsnosti 114 6. Državna nagrada za znanost 115 7. Potpora razvoju civilnoga društva 115 8. Promidæba znanstvenoga izdavaπtva 115 sadræaj XI. ME UNARODNA SURADNJA 1. Sudjelovanje u Okvirnome programu Europske unije za znanost 119 2. Sudjelovanje u europskim programima za obrazovanje 121 3. Sudjelovanje u programima pomoêi EU (CARDS i PHARE) 121 4. Sudjelovanje u programu CEEPUS 122 5. Lektorati i hrvatska nastava u inozemstvu 123 6. Meappleunarodni projekti, stipendije i potpore 123 7. Posjeti i meappleunarodne konferencije 124 8. Agencija za obrazovno-reformske inicijative za jugoistoënu Europu 126 9. Uvoappleenje Europskoga jeziënog portfolija 127 10.»lanstvo u EUMETSAT-u 127 POPIS USTANOVA U SUSTAVU OBRAZOVANJA, ZNANOSTI I TEHNOLOGIJE, PORTA I INFORMACIJSKOGA DRU TVA 128 dodatak 1. Glavna postignuêa Ministarstva u razdoblju od 2004. do 2007. 139 2. ZnaËajke proraëuna za 2007. 146 3. Publikacije Ministarstva 150 Završna rijeë 156 9

uvod uvod 10

Društvo temeljeno na znanju Izgradnja društva temeljena na znanju«zasniva se na kvaliteti i neprestanome unaprjeappleivanju sustava obrazovanja i znanosti, znaëenje kojega su prepoznale najrazvijenije države te obrazovanje i znanost proglasile osnovom razvoja. O opredjeljenju Vlade Republike Hrvatske na Ëelu s predsjednikom Vlade dr. sc. Ivom Sanaderom za stvaranje društva temeljena na znanju svjedoëe Ëetiri osnovne odrednice: zapoëeti reformski procesi, izgradnja infrastrukture, poveêanje ulaganja te otvaranje novih radnih mjesta u sustavu obrazovanja i znanosti. Uspješnu provedbu i kvalitetnu implementaciju zapoëetih procesa Vlada Republike Hrvatske upotpunila je petom odrednicom: poveêanjem plaêa zaposlenih u cijelome sustavu obrazovanja i znanosti. Na stranicama koje slijede donosimo kronologiju aktivnosti i postignuêa Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) i ostalih ustanova sustava obrazovanja i znanosti za razdoblje od sijeënja 2004. do listopada 2007. godine. Strateški cilj Europske unije Do 2010. godine postati najkonkurentnije i najdinamiënije na znanju temeljeno gospodarstvo u svijetu, sposobno za održiv gospodarski rast, veêu zaposlenost i socijalnu koheziju.«lisabonska strategija, 2000 uvod Strategije razvoja obrazovanja i znanosti Strategija promjena u sustavu obrazovanja i znanosti razraappleena je u dvama dokumentima Planu razvoja sustava odgoja i obrazovanja 2005. 2010. te Znanstvenoj i tehnologijskoj politici Republike Hrvatske 2006. 2010., koje je kao razvojne dokumente prihvatila Vlada Republike Hrvatske. Plan razvoja i Znanstvena i tehnologijska politika oslanjaju se na Lisabonsku strategiju i na mnoga brojna domaêa znanstvena istraživanja i preporuke kao što su, primjerice, Hrvatska u 21. stoljeêu Znanost, Ureda za strategiju razvitka Republike Hrvatske koju je 2003. godine donijela Vlada Republike Hrvatske, Deklaracija o znanju Hrvatska temeljena na znanju i primjeni znanja Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) iz 2004. godine, Strateški okvir za razvoj 2006. 2013. Vlade Republike Hrvatske te 55 preporuka za poveêanje konkurentnosti Hrvatske Nacionalnoga vijeêa za konkurentnost. Radi približavanja hrvatskoga sustava obrazovanja i znanosti razvijenim zemljama i Europskoj uniji te u namjeri da do 2010. godine postane najkonkurentnijim u ovome dijelu Europe, u cijelom su sustavu pokrenute promjene koje se zasnivaju na dugoj tradiciji hrvatskoga školstva i znanosti, ali i na najboljim iskustvima europskih i drugih zemalja. Strateški cilj Republike Hrvatske Do 2010. godine stvoriti najkonkurentnije znanstvenoobrazovno društvo u ovome dijelu Europe.«Znanstvena i tehnologijska politika Republike Hrvatske 2006. 2010., str. 5. 11

uvod Pregovori za poglavlje 25. Znanost i istraživanje otvoreni su i zatvoreni 12. lipnja 2006. godine, a pregovori za poglavlje 26. Obrazovanje i kultura otvoreni su i zatvoreni 11. prosinca 2006. godine. Tijekom pregovora, Europska je komisija procijenila da se hrvatska politika u podruëju znanosti i istraživanja razvija u istome smjeru kao znanstvenoistraživaëka politika Europske unije, dok je u svezi s obrazovanjem utvrappleena visoka stopa usklaappleenosti hrvatskoga sustava obrazovanja s onim u europskim zemljama. Promjene u sustavu Promjene u sustavu tijekom 2004. 2007. godine bile su usmjerene na dinamiëko ostvarivanje dugoroëne strategije razvoja obrazovnoga i znanstvenog sustava s temeljnim ciljem izgradnje društva i gospodarstva temeljenih na znanju. U tom pogledu, pokrenuto je i veêim dijelom ostvareno niz konkretnih aktivnosti i mjera na cjelokupnoj vertikali odgojno-obrazovnoga i znanstveno-tehnološkoga sustava i ukljuëivanja u meappleunarodne razvojne trendove. Iz tog razloga, veê ostvarene rezultate, kao i aktivnosti u tijeku, treba sagledavati kao znaëajne korake prema ostvarenju jasno postavljene vizije strategije razvoja Republike Hrvatske kojom su stvoreni kljuëni sustavni temelji za buduênost i za intenzivne daljnje aktivnosti prema jasnim strateškim ciljevima razvoja hrvatskoga gospodarstva i društva u cjelini. Uvoappleenje Hrvatskoga nacionalnoga obrazovnog standarda u osnovne škole, priprema za uvoappleenje državne mature u srednje škole kroz nacionalne ispite, provedba Nacionalnoga programa mjera za uvoappleenje obveznoga srednjoπkolskog obrazovanja (najmanje do stjecanja prve kvalifikacije), uvoappleenje Bolonjskoga procesa na visoka uëilišta, vanjskoga vrjednovanja obrazovanja, ureappleenje sustava obrazovanja odraslih, prilagodba znanosti i tehnologije europskim standardima, osnivanje novih ustanova i tijela za provedbu zacrtanih razvojnih ciljeva te donošenje, izmjena i dopuna zakonodavnoga okvira, pokazuju strategiju i cjelovitost promjena u sustavu obrazovanja i znanosti. U podruëju športa važan je korak uëinjen usvajanjem novoga Zakona o športu, prema kojem Êe, za razdoblje od osam godina, biti donesen Nacionalni program športa. Usporedno s ovim promjenama odvija se izgradnja informacijskoga društva što podrazumijeva stalna informatiëka unaprjeappleenja postojeêe infrastrukture sustava u nadležnosti Ministarstva. 12 Pregovori o pristupanju Europskoj uniji Pregovori o pristupanju Europskoj uniji zapoëeli su krajem listopada 2005. godine analitiëkim pregledom (screeningom) za poglavlja pregovora 25. Znanost i istraživanje i 26. Obrazovanje i kultura. AnalitiËki pregled uspješno je dovršen polovicom studenoga 2005. godine, a tijekom ožujka i travnja 2006. godine Vlada Republike Hrvatske prihvatila je pregovaraëka stajališta za navedena poglavlja. Pregovori za poglavlje 25. Znanost i istraživanje otvoreni su i zatvoreni 12. lipnja 2006. godine na sastanku ministara Europske unije jer su veê tijekom analitiëkoga pregleda riješena sva bitna pitanja. Tijekom pregovora Europska je komisija procijenila da se hrvatska

politika u podruëju znanosti i istraživanja razvija u istome smjeru kao znanstvenoistraživaëka politika Europske unije te da su hrvatski znanstvenoistraživaëki kapaciteti dovoljno razvijeni za ukljuëivanje u programe Europske unije. Pregovori za poglavlje 26. Obrazovanje i kultura otvoreni su i zatvoreni 11. prosinca 2006. godine na sastanku ministara Europske unije jer je tijekom pregovora utvrappleena visoka stopa usklaappleenosti hrvatskoga sustava obrazovanja s onima u europskim zemljama. Viziju izloženu u dokumentima Plan razvoja sustava odgoja i obrazovanja 2005. 2010. i Znanstvena i tehnologijska politika Republike Hrvatske 2006. 2010. podržala je i Svjetska banka te za pomoê u njezinu ostvarenju odobrila kredite od 67,8 milijuna eura (obrazovanje) i 31 milijun eura (znanost i tehnologija). uvod Ulaganja u sustav obrazovanja i znanosti Vlada Republike Hrvatske prepoznala je kljuënu ulogu obrazovanja i znanosti u razvoju društva temeljena na znanju što pokazuje poveêanje ulaganja u sustav obrazovanja i znanosti (bez sredstava kredita) u razdoblju od 2003. do 2007. godine od 37,95% (2,9 milijarda kuna) kroz proraëun Ministarstva (tablica 1a i 1b). Pored toga, u istom su razdoblju ukupna sredstva za decentralizirane funkcije osnovnoga i srednjeg obrazovanja poveêana za 327 milijuna kuna, odnosno za 30,58%. Novim sustavom raspodjele poreza na dohodak od 2007. godine poveêat Êe se i prihodi iz dodatnoga udjela poreza na dohodak za decentralizirane funkcije i to za osnovno obrazovanje sa stope od 2,9% na 3,1%, a za srednje obrazovanje sa stope od 2% na 2,2%. Tablica 1a. ProraËun Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, u kunama (2003. 2007.) Godina Iznos Rast u kunama Rast u % 2003. 7.785.778.384 2004. 8.376.332.479 590.554.095 7,59 2005. 8.676.441.825 300.109.346 3,58 rebalans 2005. 8.920.285.053 243.843.228 2,81 ukupno 2005. 8.920.285.053 543.952.574 6,49 2006. 9.512.520.002 592.234.949 6,64 rebalans 2006. 9.558.330.002 45.810.000 0,48 ukupno 2006. 9.558.330.002 638.044.949 7,15 2007. 10.449.531.696 891.201.694 9,32 rebalans 2007. 10.740.416.665 290.884.969 2,78 ukupno 2007. 10.740.416.665 1.182.086.663 12,37 Ukupan rast 2003. 2007. 2.954.638.281 37,95 13

uvod Tablica 1b. ProraËun Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa po sustavima, u kunama (2003. 2007.) Sustav 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. Rast u kunama Rast u % Osnovno obrazovanje 3.192.336.282 3.522.671.391 3.635.402.213 3.849.658.911 4.216.787.154 1.024.450.872 32,1 Srednje obrazovanje 1.605.945.019 1.745.752.218 1.872.009.641 1.993.272.527 2.073.332.026 467.387.007 29,1 Visoko obrazovanje 1.603.150.354 1.794.427.098 2.007.433.075 2.232.508.028 2.384.523.825 781.373.471 48,7 Tablica 2. PoveÊanje plaêa zaposlenih u sustavu obrazovanja i znanosti, u kunama Osnovica* Dodatak Masa za plaêe Razlika 2006. 7.124.318.091 od 1. 8. 2007. 6,0 % + 2,0 % = 7.551.777.176 od 1. 7. 2008. 6,0 % + 2,1 % = 8.164.981.483 od 1. 7. 2009. 6,0 % + 2,2 % = 8.836.632.860 od 1. 7. 2010. 6,0 % + 2,2 % = 9.572.901.110 od 1. 7. 2011. 6,0 % + 2,2 % = 10.370.515.230 od 1. 7. 2012. 6,0 % + 2,3 % = 11.234.586.559 4.110.268.468 Ukupno kumulativno poveêanje tijekom šest godina 61 % *Osnovica je za 2010., 2011. i 2012. projicirana. 14

PlaÊe u sustavu obrazovanja i znanosti U obrazovnome je sustavu naslijeappleeno vidno zaostajanje plaêa jer je 2001. godine, za mandata tadašnje Vlade, a sukladno Zakonu o plaêama u javnim službama (NN, 27/01), donesena Uredba o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama (NN, 38/01, 112/01, 62/02, 156/02, 162/03, 39/05, 82/05, 133/05, 30/06, 118/06 i 22/07) koja se poëela primjenjivati od 1. svibnja 2001. godine te kojom se prestao primjenjivati sustav platnih razreda primjenjivan do 30. travnja 2001. godine što je prouzroëilo vidno zaostajanje plaêa u obrazovnome i znanstvenom sustavu u odnosu na rast plaêa u gospodarstvu. Takoappleer, za mandata bivše Vlade nije se mijenjala osnovica za obraëun plaêa što je dodatno pridonijelo spomenutomu zaostajanju. Negativni efekti novoga sustava pridonijeli su urušavanju digniteta uëiteljskoga i nastavniëkog kadra, a ispravljeni su Sporazumom o plaêama, koji je Vlada Republike Hrvatske 25. studenoga 2006. godine potpisala s trima veêinskim sindikatima u obrazovanju i znanosti. Tablica 3a. Primjer porasta plaêe profesora s VSS-om i 15 godina staža u osnovnoj i srednjoj školi, u kunama Godina Neto plaêa Rast u odnosu na 2006. 2006. 4.561 2007. 4.932 8,12 %* 2008. 5.337 17,01 % 2009. 5.782 26,76 % 2010. 6.264 37,33 % 2011. 6.786 48,77 % 2012. 7.358 61,32 % uvod U proraëunu za 2007. godinu osigurana su sredstva za poveêanje plaêa zaposlenih u sustavu obrazovanja i znanosti u iznosu od 642 milijuna kuna. Za 2007., 2008. i 2009. godinu porast osnovice za obraëun plaêe bit Êe 6% godišnje, dok Êe se za 2010., 2011. i 2012. godinu osnovica uveêavati za realni rast bruto domaêega proizvoda umanjena za 1 postotni poen. Uz ovaj porast, sljedeêih Êe se šest godina na plaêu pridodati i dodatci u iznosu od: 2007. godine 2%, 2008. godine 2,1%, 2009. godine 2,2%, 2010. godine 2,2%, 2011. godine 2,2%, 2012. godine 2,3% (tablica 2). Svaki porast osnovice i svi dodatci obraëunavaju se kumulativno. U tablici 3a i 3b prikazan je primjer porasta plaêe profesora s VSS-om i 15 godina staža u osnovnoj i srednjoj školi, odnosno porast plaêe docenta s 10 godina staža na visokom uëilištu Ëiji Êe projicirani rast plaêa iznositi oko 61% za svih šest godina, uz pretpostavku da Êe osnovica u posljednje tri godine rast 6%. ZakljuËno, razvidno je da je ovo najveêi rast plaêa u sustavu obrazovanja i znanosti u Republici Hrvatskoj do sada, a projicirani je iznos, potreban da se to i postigne, 4,1 milijarda kuna (tablica 2). Sustav upravljanja kvalitetom Odlukom ministra od 27. srpnja 2004. godine uveden je sustav upravljanja kvalitetom u sve uprave Ministarstva te je Ministarstvu 3. listopada 2006. godine dodijeljen certifikat o sukladnosti sustava upravljanja kvalitetom s meappleunarodnom normom ISO 9001:2000 (HRN EN ISO 9001:2002). Uvoappleenjem sustava kvalitete u praksu rada, Ministarstvo se približava standardima poslovanja u državnoj upravi razvijenih zemalja. Tablica 3b. Primjer porasta plaêe docenta s 10 godina staža na visokom uëilištu, u kunama Godina Neto plaêa Rast u odnosu na 2006. 2006. 6.500 2007. 7.028 8,12 %* 2008. 7.606 17,01 % 2009. 8.240 26,76 % 2010. 8.926 37,33 % 2011. 9.670 48,77 % 2012. 10.486 61,32 % Napomena: za razdoblje od 2010. do 2012. pretpostavljen je rast osnovice od 6% godišnje. * 8,12 (6% + 2% od 1. kolovoza 2007.) 15

ministarstvo i sustavi u njegovoj nadleænosti I. ministarstvo i sustavi u njegovoj nadleænosti Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa ustrojstvo i djelokrug Zakonodavni okvir Nove ustanove i struëna tijela Ulaganja u sustav Suradnja sa socijalnim partnerima Organizacijska shema Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa 16

1. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa ustrojstvo i djelokrug Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa (MZO ) ustrojeno je 23. prosinca 2003. godine spajanjem Ministarstva prosvjete i športa i Ministarstva znanosti i tehnologije. Spajanjem dvaju ministarstava po prvi put od osamostaljenja Republike Hrvatske stvorena je pretpostavka za izgradnju prohodne obrazovne vertikale povezane sa sustavom znanosti, informacijskoga društva i športa. Ustrojstvo Ministarstva isprva je bilo ureappleeno Uredbom o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa (NN, 29/04), no zbog potrebe za veêom jasnoêom rada sustava i njegovim uëinkovitim nadzorom, godine 2006. izraappleena je nova Uredba o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa (NN, 24/06) kojom su ujedinjeni inspekcijski poslovi i poslovi upravnoga nadzora te je osiguran nadzor nad zakonitošêu rada svih subjekata u nadležnosti Ministarstva. Ministarstvo je ustrojeno od Ëetrnaest upravnih organizacija i ustrojstvenih jedinica (vidi Organizacijska shema Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, str. 42-43), koje Ëine Kabinet ministra, Tajništvo, jedanaest uprava te jedan samostalni odjel. Ministarstvom upravlja 20 dužnosnika (ministar, 4 državna tajnika, 14 [13+1] pomoênika ministra i tajnica ministarstva). Na dan 31. kolovoza 2007. godine u Ministarstvu je zaposleno 300 službenika i namještenika, dok je ukupno zaposlenje propisano Uredbom o unutarnjem ustrojstvu 324 službenika i namještenika. Posebna se pozornost posveêuje njihovu usavršavanju i osposobljivanju na teëajevima stranih jezika i informatiëkim teëajevima, doškolovanju, sufinanciranjem poslijediplomskih studijskih programa te kraêim struënim usavršavanjima u inozemstvu. Za zapošljavanje mladih ljudi novim je Pravilnikom o unutarnjem redu u travnju 2006. godine ustrojeno više radnih mjesta za struëne suradnike. Od 27. srpnja 2004. godine uveden je sustav upravljanja kvalitetom u sve uprave Ministarstva te je Ministarstvu 3. listopada 2006. godine dodijeljen certifikat o sukladnosti sustava upravljanja kvalitetom s meappleunarodnom normom ISO 9001:2000 (HRN EN ISO 9001:2002). ministarstvo i sustavi u njegovoj nadleænosti U nadležnosti je Ministarstva 2.047 ustanova iz sustava obrazovanja i znanosti, s ukupnim brojem od 877.295 polaznika te 67.155 odgojitelja, uëitelja, nastavnika, struënih suradnika, profesora i znanstvenika. Osim toga, Ministarstvo skrbi o razvoju športa te razvoju nacionalne informatiëke infrastrukture. 17

ministarstvo i sustavi u njegovoj nadleænosti 2. Zakonodavni okvir Radi poboljšanja zateëenih zakonskih rješenja te razvoja zakonodavnoga okvira koji bi omoguêio provedbu reformskih procesa u podruëju obrazovanja, znanosti i športa, Ministarstvo je od 2004. godine predložilo Vladi Republike Hrvatske niz propisa, koje je donio Hrvatski sabor, a od kojih izdvajamo najvažnije. U tom su razdoblju i Ministarstvo i Vlada Republike Hrvatske donijeli i niz podzakonskih propisa. 2.1. Zakoni 1. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (NN, 105/04, 174/04) 2. Zakon o Nacionalnom centru za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NN, 151/04) 3. Zakon o udžbenicima za osnovnu i srednju školu (NN, 36/06, 141/06) 4. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o osnovnom školstvu (NN, 76/05) Tablica 4. Ustanove, polaznici i djelatnici ( 2007.) A B C D E F G Ustanove Broj ustanova Broj polaznika Broj odgojitelja, uëitelja, nastavnika, struënih suradnika, profesora i znanstvenika Broj uëitelja, nastavnika, struënih suradnika i profesora preraëunato po satima rada na bazi punoga radnog vremena Ostalo osoblje (D+F) Ukupno DjeËji vrtiêi 623* 147.325 8.775 4.367 13.142 Osnovne škole 871** 384.261 34.093 29.378 11.046 45.139 Srednje škole 416 187.695 16.112 14.085 4.804 20.916 Visoka uëilišta 111*** 158.014 7.345 7.255 3.969 11.314 Javni instituti 26 830**** 689 1.519 UKUPNO 2.047 877.295 67.155 50.718 24.875 92.030 18 * U Republici Hrvatskoj trenutaëno djeluju 623 matiëna djeëja vrtiêa smještena u 1.240 objekata. ** U Republici Hrvatskoj trenutaëno ima 871 osnovna matiëna škola te 1.365 podruënih škola. *** U Republici Hrvatskoj trenutaëno ima 111 javnih visokih uëilišta. Pored toga, u Republici Hrvatskoj djeluju 22 privatna visoka uëilišta na kojima studira 7.253 studenta. **** Znanstvena i suradniëka zvanja i radna mjesta.

5. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o srednjem školstvu (NN, 81/05) 6. Zakon o športu (NN, 71/06) 7. Zakon o Agenciji za odgoj i obrazovanje (NN, 85/06) 8. Zakon o osnivanju SveuËilišta u Puli (NN, 111/06) 9. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o priznavanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija (NN, 138/06) 10. Zakon o obrazovanju odraslih (NN, 17/07) 11. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (NN, 46/07) 12. Zakon o studentskom zboru i drugim studentskim organizacijama (NN, 71/07) 13. Zakon o akademskim i struënim nazivima i akademskom stupnju (u saborskoj proceduri) Hrvatska može konkurirati na globalnome tržištu samo uz razvoj koji je utemeljen na znanju i ulaganju u ljude.«strateški okvir za razvoj 2006. 2013., str. 20. ministarstvo i sustavi u njegovoj nadleænosti 14. Zakon o osnovnom πkolstvu (u pripremi) 15. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o srednjem πkolstvu (u pripremi) 16. Zakon o Nacionalnoj zakladi za potporu uëeniëkom i studentskom standardu (u pripremi) 17. Zakon o strukovnom obrazovanju (u pripremi) 18. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o predškolskom odgoju i naobrazbi (u saborskoj proceduri) 19. Zakon o Agenciji za mobilnost i programe Europske unije (u saborskoj proceduri) 2.2. Podzakonski propisi 2.2.1. Uredbe 1. Uredba o osnivanju Agencije za znanost i visoko obrazovanje (NN, 101/04, 8/07) 2. Uredba o osnivanju Hrvatskog zavoda za norme (NN, 154/04, 44/05) 3. Uredba o osnivanju Hrvatske akreditacijske agencije (NN, 158/04, 44/05) 4. Uredba o osnivanju Agencije za strukovno obrazovanje (NN, 10/05) 5. Uredba o osnivanju Agencije za obrazovno reformske inicijative za jugoistoënu Europu ERI SEE (NN, 12/05) 19

ministarstvo i sustavi u njegovoj nadleænosti 6. Uredba o osnivanju VeleuËilišta Marko MaruliÊ«u Kninu (NN, 73/05, 57/07) 7. Uredba o osnivanju VeleuËilišta Lavoslav RužiËka«u Vukovaru (NN, 92/05, 57/07) 8. Uredba o osnivanju Centra za krš (NN, 92/05) 9. Uredba o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa (NN, 24/06) 10. Uredba o osnivanju Agencije za obrazovanje odraslih (NN, 59/06) 11. Uredba o osnivanju VeleuËilišta Nikola Tesla«u GospiÊu (NN, 75/06, 57/07) 12. Uredba o osnivanju VeleuËilišta u Šibeniku (NN, 76/06, 57/07) 13. Uredba o osnivanju VeleuËilišta u Slavonskom Brodu (NN, 108/06, 57/07) 14. Uredba o osnivanju Visoke škole za menadžment u turizmu i informatici u Virovitici (NN, 94/07) 15. Uredba o osnivanju Javne ustanove Hrvatski olimpijski centar (NN, 142/06, 94/07) 16. Uredba o osnivanju Hrvatske agencije za borbu protiv dopinga u športu (NN, 18/07) 17. Uredba o kriterijima za dodjeljivanje državnih nagrada za vrhunska športska postignuêa (NN, 40/07) 18. Uredba o osnivanju VeleuËilišta u Karlovcu (NN, 40/97, 51/05, 57/07) 19. Uredba o osnivanju VeleuËilišta u Požegi (NN, 75/98, 51/05, 57/07) 20. Uredba o osnivanju VeleuËilišta u Rijeci (NN, 75/98, 51/05, 57/07) 21. Uredba o osnivanju TehniËkog veleuëilišta u Zagrebu (NN, 75/98, 51/05, 57/07) 22. Uredba o osnivanju Društvenog veleuëilišta u Zagrebu (NN, 75/98, 51/05, 57/07) 23. Uredba o osnivanju Zdravstvenog veleuëilišta (NN, 41/96, 39/05, 57/07) 24. Uredba o osnivanju Visokog gospodarskog uëilišta u Križevcima (NN, 40/98, 76/05) 25. Uredba o osnivanju Visoke škole za turizam u Šibeniku (NN, 40/97, 76/05) 26. Uredba o osnivanju Visoke uëiteljske škole u»akovcu (NN, 40/97, 76/05) 27. Uredba o osnivanju Visoke uëiteljske škole u Petrinji (NN, 40/97, 76/05) 20

2.2.2. Pravilnici 1. Pravilnik o Upisniku znanstvenih organizacija i Upisniku visokih uëilišta (NN, 72/04, 80/04) 2. Pravilnik o upisniku znanstvenika (NN, 72/04, 101/04) 3. Pravilnik o patentu (NN, 72/04) 4. Pravilnik o industrijskom dizajnu (NN, 72/04) 5. Pravilnik o struënim mjerilima i postupku izdavanja odobrenja za obavljanje djelatnosti kolektivnog ostvarivanja prava i o naknadama za rad VijeÊa struënjaka (NN, 72/04) 6. Pravilnik o oznakama zemljopisnoga podrijetla i oznakama izvornosti proizvoda i usluga (NN, 72/04) 7. Pravilnik o zaštiti topografija poluvodiëkih proizvoda (NN, 72/04) 8. Pravilnik o mjerilima i kriterijima za osnivanje visokih uëilišta (NN, 9/05) 9. Pravilnik o mjerilima i kriterijima za vrednovanje kvalitete i uëinkovitosti visokih uëilišta i studijskih programa (NN, 9/05) 10. Pravilnik o sadržaju studentske isprave (NN, 9/05) 11. Pravilnik o voappleenju evidencija o studentima visokih uëilišta (NN, 9/05) 12. Pravilnik o sadržaju diploma i dopunskih isprava o studiju (NN, 9/05, 47/07) 13. Pravilnik o izmjenama Pravilnika o naëinu i uvjetima napredovanja u struci i promicanju u položajna zvanja odgojitelja i struënih suradnika u djeëjim vrtiêima (NN, 20/05) 14. Pravilnik o vrednovanju znanstvenih organizacija (NN, 39/05) 15. Pravilnik o visini naknade i osloboappleenjima od plaêanja naknade za troškove postupka priznavanja inozemnih visokoškolskih kvalifikacija i razdoblja studija (NN, 60/05) 16. Pravilnik o znanstvenim i umjetniëkim podruëjima, poljima i granama (NN, 76/05) 17. Pravilnik o ustroju i naëinu rada podruënih vijeêa i matiënih odbora (NN, 76/05, 113/05, 118/05) 18. Pravilnik o uvjetima za izbor u znanstvena zvanja (NN, 84/05, 100/06, 138/06) 19. Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o uvjetima i naëinu ostvarivanja eksperimentalnih programa u osnovnim školama (NN, 125/05) 20. Pravilnik o visini naknade za rad VijeÊa struënjaka (NN, 24/06) 21. Pravilnik o struënim ispitima za ovlaštene zastupnike u podruëjima prava industrijskog vlasništva (NN, 24/06) 22. Izmjena programa zdravstvene zaštite djece, higijene i pravilne prehrane djece u djeëjim vrtiêima (NN, 55/06) ministarstvo i sustavi u njegovoj nadleænosti 21

ministarstvo i sustavi u njegovoj nadleænosti U nadležnosti je Ministarstva 2.047 ustanova iz sustava obrazovanja i znanosti, s ukupnim brojem od 877.295 polaznika te 67.155 odgojitelja, uëitelja, nastavnika, struënih suradnika, profesora i znanstvenika. 23. Pravilnik o sadržaju prijave za ograniëenu uporabu genetski modificiranih organizama u 2., 3. i 4. razini opasnosti (NN, 84/06) 24. Pravilnik o sadržaju, opsegu i metodologiji izrade procjene rizika za ograniëenu uporabu genetski modificiranih organizama (NN, 84/06) 25. Pravilnik o sadržaju prijave zatvorenog sustava (NN, 84/06) 26. Pravilnik o mjerama sigurnosti i standardima objekata za ograniëenu uporabu genetski modificiranih organizama u zatvorenom sustavu (NN, 84/06) 27. Nastavni plan i program za osnovnu školu (NN, 102/06) 28. Nastavni plan i program za osnovne glazbene i plesne škole (NN, 102/06) 29. Pravilnik o Registru športskih djelatnosti (NN, 112/06) 30. Pravilnik o uvjetima i mjerilima za ostvarivanje prava na stipendiju i prava na naknadu dijela troškova školarine poslijediplomskih studija na visokim uëilištima (NN, 123/06) 31. Pravilnik o naëinu osnivanja, zadaêama, djelokrugu i naëinu rada školskih športskih saveza (NN, 136/06) 32. UdžbeniËki standard (NN, 7/07) 33. Pravilnik o naëinu i rokovima podnošenja akata Povjerenstvu za profesionalne športske klubove (NN, 11/07) 34. Pravilnik o djelokrugu i naëinu rada Povjerenstva za profesionalne športske klubove (NN, 11/07) 35. Pravilnik o Registru profesionalnih športskih klubova (NN, 11/07) 36. Pravilnik o Državnoj nagradi za šport Franjo BuËar«(NN, 30/07) 37. Pravilnik o kalendaru rada osnovnih škola za školsku godinu 2007./2008. (NN, 39/07) 38. Pravilnik o poëetku i završetku nastave i trajanju odmora uëenika srednjih škola u školskoj godini 2007./2008. (NN, 39/07) 39. Pravilnik o uvjetima i postupku za izdavanje dopusnice za obavljanje znanstvene djelatnosti (NN, 97/07) 40. Pravilnik o ostvarivanju prava na umanjenje porezne osnovice za troškove istraživanja (u izradbi) 22

2.3. Usklaappleivanje sa zakonodavstvom Europske unije Radi usklaappleivanja zakonodavstva Republike Hrvatske sa zakonodavstvom Europske unije, Ministarstvo, Državni zavod za intelektualno vlasništvo i Državni zavod za mjeriteljstvo uskladili su niz propisa. Iz podruëja intelektualnoga vlasništva usklaappleena su tri zakona: Zakon o potvrappleivanju Ugovora o patentnom pravu (PLT), Zakon o zastupanju u podruëju prava industrijskog vlasništva (NN, 54/05), Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o patentima (NN, 87/05, 76/07) i Ëetiri pravilnika. Iz podruëja obrazovanja, a vezano za spomenuto usklaappleivanje, važno je spomenuti Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o predškolskom odgoju i naobrazbi koji je u saborskoj proceduri, Zakon o osnovnom školstvu te Zakon o strukovnom obrazovanju koji su pripremi. Donošenjem Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (NN, 46/07) Ministarstvo je osiguralo da, nakon stupanja Republike Hrvatske u Europsku uniju, državljani zemalja Ëlanica Europske unije imaju pravo upisa u visokoškolske ustanove pod istim uvjetima kao hrvatski državljani bez diferencijacija u pogledu plaêanja školarine. Jednako tako, Ministarstvo Êe izmjenama i dopunama Zakona o srednjem školstvu osigurati i ravnopravan upis uëenicima država Ëlanica Europske unije, a odredbe koje Êe propisivati takvu ravnopravnost primjenjivat Êe se od dana stupanja Republike Hrvatske u punopravno Ëlanstvo Europske unije. Povjeravanje razvoja, praêenja i vrjednovanja sustava obrazovanja i znanosti neovisnim i specijaliziranim ustanovama i tijelima provedeno je radi profesionalizacije upravljanja sustavom i jasne raspodjele mjerodavnosti izmeappleu Ministarstva, kao državnoga tijela, ponajprije zadužena za strategiju razvoja sustava te neovisnih ustanova, Ëija je zadaêa struëna i administrativna potpora provedbi usvojenih obrazovnih i znanstvenih politika te analitiëka ili znanstvenoistraživaëka djelatnost potrebna za daljnji razvoj politike i strategije. ministarstvo i sustavi u njegovoj nadleænosti 3. Nove ustanove i struëna tijela Od 2004. do 2007. godine u sustavu obrazovanja i znanosti osnovano je sedam novih ustanova, a dvije su preustrojene. Ustrojeno je takoappleer 13 specijaliziranih struënih tijela. Povjeravanje razvoja, praêenja i vrjednovanja sustava obrazovanja i znanosti neovisnim i specijaliziranim ustanovama i tijelima provedeno je radi profesionalizacije upravljanja sustavom i jasne raspodjele mjerodavnosti izmeappleu Ministarstva, kao državnoga tijela, ponajprije zadužena za strategiju razvoja sustava te neovisnih ustanova, Ëija je zadaêa struëna i administrativna potpora provedbi usvojenih obrazovnih i znanstvenih politika te analitiëka ili znanstvenoistraživaëka djelatnost potrebna za daljnji razvoj politike i strategije. Novi se naëin upravljanja sustavom obrazovanja i znanosti u cijelosti usklaappleuje s praksama zemalja Europske unije. 23

ministarstvo i sustavi u njegovoj nadleænosti 3.1. Ustanove prema redoslijedu osnivanja: 1. Agencija za znanost i visoko obrazovanje Uredbom o osnivanju (NN, 101/04, 08/07) Vlada Republike Hrvatske osnovala je 15. srpnja 2004. godine Agenciju za znanost i visoko obrazovanje (AZVO) sa zadaêom obavljanja poslova vrjednovanja ustanova i programa u sustavu znanosti i visokoga obrazovanja. AZVO provodi osnivanje nacionalne mreže za osiguravanje kvalitete visokoga obrazovanja te pruža struënu pomoê radu Nacionalnoga vijeêa za znanost, Nacionalnoga vijeêa za visoko obrazovanje i Savjeta za financiranje znanosti i visokog obrazovanja i Odbora za etiku u znanosti i visokom obrazovanju. Pri AZVO-u djeluje Nacionalni ured ENIC/NARIC izvještajni centar o akademskoj pokretljivosti i priznavanju visokoškolskih kvalifikacija koji je Ëlan Europske mreže nacionalnih izvještajnih centara o akademskoj pokretljivosti i priznavanju (ENIC European Network of Information Centres) te Nacionalnoga informacijskog centra za akademsko priznavanje (NARIC National Academic Recognition Information Center). 2. Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO) osnovan je 22. listopada 2004. godine Zakonom o Nacionalnom centru za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NN, 151/04). Glavna je zadaêa NCVVO-a vanjsko vrjednovanje odgojno-obrazovnoga sustava, što ukljuëuje izradbu testova, organizaciju i provedbu nacionalnih ispita i državne mature te znanstveno-istraživaëki rad u podruëju edukacijskih mjerenja i vanjskoga provjeravanja znanja, vještina i ostalih kompetencija dionika sustava. Time je, po prvi put u Republici Hrvatskoj, uveden sustav vanjskoga vrjednovanja obrazovanja. 3. Hrvatski zavod za norme Hrvatski zavod za norme (HZN) osnovan je Uredbom o osnivanju Vlade Republike Hrvatske (NN, 154/04, 44/05) 27. listopada 2004. godine sa zadaêom pripreme i prihvaêanja hrvatskih normi i drugih dokumenata iz podruëja normizacije te održavanja zbirke i voappleenja registra hrvatskih normi. 4. Hrvatska akreditacijska agencija 24 Hrvatska akreditacijska agencija (HAA) osnovana je Uredbom o osnivanju Vlade Republike Hrvatske (NN, 158/04, 44/05) 27. listopada 2004. godine. HAA akreditira ispitne i mjerne laboratorije, pravne i fiziëke osobe ovlaštene za potvrappleivanje proizvoda, sustava upravljanja i osoblja te pravne i fiziëke osobe koje obavljaju tehniëki nadzor ili sliëne radnje.

Djelatnosti koje obavljaju Hrvatski zavod za norme i Hrvatska akreditacijska agencija prije je obavljao Državni zavod za normizaciju i mjeriteljstvo koji je, nakon donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ustrojstvu i djelokrugu središnjih tijela državne uprave (NN 22/05), postao Državni zavod za mjeriteljstvo (DZM). 5. Agencija za strukovno obrazovanje Agencija za strukovno obrazovanje (ASO) osnovana je Uredbom o osnivanju Vlade Republike Hrvatske (NN, 10/05) 13. sijeënja 2005. godine. ASO razvija sustav strukovnoga obrazovanja i osposobljavanja u sklopu Ëega provodi prilagodbu strukovnoga obrazovanja potrebama tržišta rada kroz ažuriranje obrazovnih strukovnih sektora, ažuriranje zanimanja, izradbu standarda zanimanja, modernizaciju postojeêih i izradbu novih nastavnih planova i programa temeljenih na ishodima uëenja. Njezina je djelatnost planiranje, razvijanje, organiziranje i praêenje srednjoškolskoga strukovnog obrazovanja te obavljanje struënih i savjetodavnih poslova u podruëju strukovnoga obrazovanja. ASO provodi struëno usavršavanje nastavnika strukovnih predmeta, struëne ispite, postupke napredovanja strukovnih nastavnika u zvanje mentora i savjetnika te natjecanja uëenika strukovnih škola. Od 2004. do 2007. godine u sustavu obrazovanja i znanosti osnovano je sedam novih ustanova, a dvije su preustrojene (prema redoslijedu osnivanja): 1. Agencija za znanost i visoko obrazovanje 2. Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja 3. Hrvatski zavod za norme 4. Hrvatska akreditacijska agencija 5. Agencija za strukovno obrazovanje 6. Centar za krš 7. Hrvatski institut za tehnologiju HIT d.o.o. (preustrojen) 8. Agencija za obrazovanje odraslih 9. Agencija za odgoj i obrazovanje (preustrojena) ministarstvo i sustavi u njegovoj nadleænosti 6. Centar za krš Uredbom o osnivanju (NN, 92/05) Vlada Republike Hrvatske osnovala je 22. srpnja 2005. godine Centar za krš (CEK), sa sjedištem u GospiÊu. Djelatnost CEK-a ukljuëuje provoappleenje istraživaëkih i razvojnih projekata, organiziranje skupova te publiciranje iz podruëja istraživanja i gospodarskoga razvoja hrvatskoga krškog podruëja. Vizija je CEK-a postati multidisciplinarna zajednica znanstvenika i struënjaka koja Êe skrbiti o održivome razvoju i gospodarskome rastu krškoga podruëja. CEK je zamišljen kao stožerna ustanova planirane Mreže za krš koja bi povezivala institucije koje djeluju na krškome podruëju. 7. Hrvatski institut za tehnologiju HIT d.o.o. Kao odraz potrebe za preustrojem i znatnim proširenjem djelatnosti dotadašnjega Instituta za tehnologijsku politiku i razvoj, a u skladu s ciljevima koje je postavila, Vlada Republike Hrvatske je 3. ožujka 2006. godine osnovala Hrvatski institut za tehnologiju HIT d.o.o. Vizija je HIT-a postati vodeêa institucija u Republici Hrvatskoj koja kreira i provodi tehnologijsku politiku za ukupnu dobrobit društva te stvara pretpostavke za snažan rast gospodarstva temeljena na znanju, dok je misija HIT-a razvoj i provedba programa i projekata radi funkcionalnoga povezivanja znanstvenoistraživaëkih 25

ministarstvo i sustavi u njegovoj nadleænosti resursa s ostalim dijelovima društveno-gospodarskoga sustava, gdje Êe se stvoriti uvjeti za nastanak novih tehnologija i inovacija (novih proizvoda, proizvodnih procesa i usluga) u skladu s koncepcijom održivoga razvoja i konkurentnosti na globalnom tržištu. 8. Agencija za obrazovanje odraslih Uredbom o osnivanju (NN, 59/06) Vlada Republike Hrvatske ustrojila je 25. svibnja 2006. godine Agenciju za obrazovanje odraslih (AOO). Djelatnost je AOO-a praêenje, razvoj, vrjednovanje i unaprjeappleenje obrazovanja odraslih. AOO obavlja nadzor nad radom ustanova za obrazovanje odraslih, provodi struëno usavršavanje djelatnika tih ustanova te vrjednuje provedbu programa za obrazovanje odraslih. Vlada je Republike Hrvatske, na sjednici održanoj 30. kolovoza 2007. godine, donijela Rješenje o imenovanju VijeÊa za obrazovanje odraslih (NN, 91/2007). VijeÊe je struëno i savjetodavno tijelo Vlade Republike Hrvatske zadaêa kojega je praêenje stanja i predlaganje mjera za razvoj obrazovanja odraslih, davanje mišljenja na prijedloge zakonskih i provedbenih propisa te predlaganje financiranja programa obrazovanja odraslih za koje se osigurava novac iz državnoga proraëuna. Unutar AOO-a ustrojen je Centar za mobilnost i EU programe koji Êe od 2009. godine provoditi Program za cjeloživotno uëenje i program Mladi na djelu Europske Unije. Vlada je u rujnu 2007. godine usvojila Prijedlog Zakona o Agenciji za mobilnost i programe Europske unije i uputila ga u saborsku proceduru. Usvajanjem Zakona, Centar za mobilnost i EU programe, koji trenutaëno djeluje u okviru Agencije za obrazovanje odraslih, postaje samostalnom agencijom. 9. Agencija za odgoj i obrazovanje 26 Zavod za školstvo Republike Hrvatske, osnovan 2002. godine (NN, 153/02), preustrojen je i preimenovan Zakonom o Agenciji za odgoj i obrazovanje (AZOO) koji je donio Hrvatski sabor 13. srpnja 2006. godine. Djelatnost je AZOO-a obavljanje struënih i savjetodavnih poslova u odgoju i obrazovanju. AZOO sudjeluje u izradbi i provedbi nacionalnoga kurikuluma te pruža struënu pomoê, provodi struëno usavršavanje i obavlja struëno-pedagoški nadzor nad radom odgojitelja, uëitelja, nastavnika, struënih suradnika i ravnatelja. AZOO provodi struëne ispite i postupak napredovanja za zaposlene u odgojno-obrazovnome sustavu, daje mišljenja o programima u predškolskome odgoju, osnovnoj školi, gimnazijama i opêeobrazovnih predmeta u strukovnim školama te prati izradbu i provedbu Hrvatskoga nacionalnoga obrazovnog standarda.

3.2. StruËna tijela prema redoslijedu osnivanja: 1. Tehnologijsko vijeêe Odlukom o imenovanju predsjednika i Ëlanova Tehnologijskoga vijeêa od 15. ožujka 2004. te od 3. veljaëe 2005. godine ministar je imenovao VijeÊe koje ima struënu i savjetodavnu ulogu u oblikovanju inovacijsko-tehnologijskoga sustava u Republici Hrvatskoj te sudjeluje u postupku prihvaêanja i nadzora projekata u programu TEST. VijeÊe, preustrojeno iz PodruËnoga tehnologijskog vijeêa, predlaže ministru znanstveno-tehnologijska podruëja od posebne važnosti za Republiku Hrvatsku i usmjerava projekte TEST programa prema tim prioritetima. 2. Nacionalna skupina za praêenje Bolonjskoga procesa Nacionalna skupina za praêenje Bolonjskoga procesa imenovana je, po prvi put, Odlukom ministra 7. travnja 2004. godine. Prati razvoj i provedbu Bolonjskoga procesa na europskoj razini i hrvatskim visokim uëilištima te provodi aktivnosti i projekte usmjerene k promidžbi Bolonjskoga procesa u Republici Hrvatskoj. 3. Nacionalno vijeêe za informacijsko društvo Radi promišljanja, utvrappleivanja i promicanja bitnih pitanja razvitka informacijskoga društva u Republici Hrvatskoj, osobito prioritetnih mjera i razvojnih ciljeva, Vlada Republike Hrvatske donijela je 2. rujna 2004. godine Odluku o osnivanju Nacionalnog vijeêa za informacijsko društvo (NN, 126/04) te Rješenje o imenovanju predsjednika i Ëlanova Nacionalnog vijeêa za informacijsko društvo (NN, 46/06). 4. Nacionalno vijeêe za visoko obrazovanje Odlukom o imenovanju predsjednika i Ëlanova Nacionalnog vijeêa za visoko obrazovanje (NN, 174/04) Hrvatski je sabor, na prijedlog Vlade Republike Hrvatske, 3. prosinca 2004. godine imenovao predsjednika i 12 Ëlanova najvišega struënog tijela koje se brine za razvitak i kvalitetu cjelokupnoga sustava visokoga obrazovanja u Republici Hrvatskoj. S obzirom da je pojedinim Ëlanovima VijeÊa istekao dvogodišnji mandat, Ministarstvo je, 13. studenoga 2006., a potom i 15. sijeënja 2007. godine, objavilo Javni poziv u svrhu predlaganja kandidata za Ëlanove novoga saziva Nacionalnoga vijeêa za visoko obrazovanje. Odlukom o razrješenju dijela Ëlanova Nacionalnog vijeêa za visoko obrazovanje (NN, 37/07), odnosno Odlukom o imenovanju dijela Ëlanova Nacionalnog vijeêa za visoko obrazovanje (NN, 37/07), Hrvatski je sabor, na prijedlog Vlade Republike Hrvatske, 29. ožujka 2007. godine razriješio dio Ëlanova kojima je istekao mandat, odnosno imenovao dio novih Ëlanova Nacionalnoga vijeêa za visoko obrazovanje. Od 2004. do 2007. godine u sustavu obrazovanja i znanosti ustrojeno je 13 specijaliziranih struënih tijela: 1. Tehnologijsko vijeêe 2. Nacionalna skupina za praêenje Bolonjskoga procesa 3. Nacionalno vijeêe za informacijsko društvo 4. Nacionalno vijeêe za visoko obrazovanje 5. Nacionalno vijeêe za znanost 6. VijeÊe Hrvatskoga inovacijskog sustava 7. VijeÊe za normu hrvatskoga standardnog jezika 8. Nacionalno vijeêe uëenika Republike Hrvatske 9. Savjet za financiranje znanstvene djelatnosti i visokoga obrazovanja 10. VijeÊe uëitelja za primjenu Hrvatskoga nacionalnoga obrazovnog standarda 11. Odbor za etiku u znanosti i visokom obrazovanju 12. VijeÊe za nacionalni kurikulum 13. VijeÊe za pedagoški standard ministarstvo i sustavi u njegovoj nadleænosti 27

ministarstvo i sustavi u njegovoj nadleænosti»lanovi Nacionalnoga vijeêa uëenika u prvome sazivu s Ministrom ispred zgrade Ministarstva. 5. Nacionalno vijeêe za znanost Odlukom o imenovanju predsjednice i Ëlanova Nacionalnog vijeêa za znanost (NN, 174/04) Hrvatski je sabor, na prijedlog Vlade Republike Hrvatske, 3. prosinca 2004. godine imenovao predsjednicu i 12 Ëlanova najvišega struënog tijela koje brine za razvitak i kvalitetu cjelokupne znanstvene djelatnosti i sustava znanosti u Republici Hrvatskoj. S obzirom da je pojedinim Ëlanovima VijeÊa istekao dvogodišnji mandat, Ministarstvo je, 13. studenoga 2006., a potom i 15. sijeënja 2007. godine, objavilo Javni poziv u svrhu predlaganja kandidata za Ëlanove novoga saziva Nacionalnog vijeêa za znanost. Odlukom o razrješenju predsjednice i dijela Ëlanova Nacionalnog vijeêa za znanost (NN, 37/07), odnosno Odlukom o imenovanju predsjednika i dijela Ëlanova Nacionalnoga vijeêa za znanost (NN, 37/07), Hrvatski je sabor, na prijedlog Vlade Republike Hrvatske, 29. ožujka 2007. godine razriješio dosadašnju predsjednicu i dio Ëlanova Nacionalnoga vijeêa za znanost kojima je istekao mandat, odnosno imenovao novoga predsjednika i dio novih Ëlanova Nacionalnoga vijeêa za znanost. 28 6. VijeÊe Hrvatskoga inovacijskog sustava Odlukom o imenovanju od 3. veljaëe 2005. godine, a na temelju Sporazuma izmeappleu Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa i Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva od 30. rujna 2004. godine, ministar je imenovao VijeÊe Hrvatskoga inovacijskog sustava koje raspravlja o strateškim pitanjima jaëanja i razvoja Hrvatskoga inovacijskog sustava te koordinira radom institucija infrastrukture i njihovu meappleunarodnu suradnju. Svojim savjetima VijeÊe pridonosi promicanju inovacijske kulture u Republici Hrvatskoj i primjeni inovativnih projekata u razvojne svrhe. 7. VijeÊe za normu hrvatskoga standardnog jezika VijeÊe za normu hrvatskoga standardnog jezika osnovano je Odlukom ministra 14. travnja 2005. godine kao struëno tijelo koje, meappleu ostalim, sustavno skrbi o hrvatskome standardnom jeziku, promiëe kulturu hrvatskoga standardnog jezika u pisanoj i govornoj komunikaciji, donosi rješenja u svezi s daljnjom normizacijom te prati jeziënu problematiku i utvrappleuje naëela u pravopisnoj normi. 8. Nacionalno vijeêe uëenika Republike Hrvatske Nacionalno vijeêe uëenika Republike Hrvatske osnovano je Odlukom ministra 21. travnja 2005. godine kao predstavniëko tijelo uëenika osnovnih i srednjih škola te savjetodavno tijelo ministra. Svojim aktivnostima VijeÊe pridonosi poboljšanju odgojno-obrazovnoga sustava i izgradnji hrvatske škole po mjeri uëenika. U VijeÊu se trenutaëno nalazi 21 uëenik, predstavnik svake od županija i Grada Zagreba.

9. Savjet za financiranje znanstvene djelatnosti i visokoga obrazovanja Savjet za financiranje znanstvene djelatnosti i visokoga obrazovanja ustrojen je 27. svibnja 2005. godine kao struëno tijelo koje savjetuje Nacionalno vijeêe za znanost i Nacionalno vijeêe za visoko obrazovanje. Savjet predlaže kriterije za raspodjelu proraëunskih sredstava za znanstvenu djelatnost i visoko obrazovanje te prati, izvještava i daje mišljenje o financiranju sustava znanosti i visokoga obrazovanja. 10. VijeÊe uëitelja za primjenu Hrvatskoga nacionalnoga obrazovnog standarda Odlukom o osnutku i zadaêama VijeÊa uëitelja za primjenu Hrvatskoga nacionalnoga obrazovnog standarda (HNOS-a) 25. srpnja 2005. godine, ministar je osnovao VijeÊe kojemu je zadaêa bila praêenje provedbe Eksperimentalnoga nastavnog plana i programa temeljena na HNOS-u te predlaganje smjernica njegova poboljšanja. Eksperimentalni nastavni plan i program provodio se u školskoj godini 2005./2006. u 49 osnovnih škola u Republici Hrvatskoj. 11. Odbor za etiku u znanosti i visokom obrazovanju Odlukom o imenovanju Odbora za etiku u znanosti i visokom obrazovanju (NN, 146/05), Hrvatski je sabor, na prijedlog Vlade Republike Hrvatske, 2. prosinca 2005. godine imenovao Ëlanove Odbora, neovisnoga tijela koje ima zadaêu promicati etiëka naëela i vrijednosti u znanosti i visokome obrazovanju, u poslovnim odnosima i u odnosima prema javnosti, u primjeni suvremenih tehnologija te u zaštiti okoliša. VijeÊe za nacionalni kurikulum izradilo je Strategiju za izradbu i razvoj nacionalnoga kurikuluma za predškolski odgoj, opêe obvezno obrazovanje i srednjoπkolsko obrazovanje nakon koje slijedi izradba Okvira nacionalnoga kurikuluma. ministarstvo i sustavi u njegovoj nadleænosti 12. VijeÊe za nacionalni kurikulum VijeÊe za nacionalni kurikulum osnovano je Odlukom ministra 11. rujna 2006. godine. ZadaÊa je VijeÊa izradba Okvira nacionalnoga kurikuluma kao državnoga dokumenta za predškolski odgoj, osnovno i srednjoškolsko obrazovanje, predlaganje odgojno-obrazovnih vrijednosti, ciljeva i naëela te donošenje odgojno-obrazovnih standarda prema odgojno-obrazovnim podruëjima i razinama. Iz Okvira nacionalnoga kurikuluma razradit Êe se posebno nacionalni kurikulumi za predškolski odgoj, za opêe obvezno obrazovanje, za srednje obrazovanje, kao i svi drugi potrebni dokumenti i priruënici. VijeÊe je izradilo Strategiju za izradbu i razvoj nacionalnoga kurikuluma za predškolski odgoj, opêe obvezno obrazovanje i srednjoπkolsko obrazovanje nakon koje slijedi izradba Okvira nacionalnoga kurikuluma koji Êe donijeti vrijednosti i ciljeve odgoja i obrazovanja, temeljne kompetencije koje uëenici trebaju steêi na razini predškolskoga odgoja, osnovnoga i srednjeg 29

ministarstvo i sustavi u njegovoj nadleænosti VijeÊe za pedagoški standard izradilo je Pedagoški standard za formalni sustav odgoja i obrazovanja u Republici Hrvatskoj, što ukljuëuje izradbu prostornoarhitektonskih, zdravstveno-higijenskih, didaktiëkometodiëkih, tehniëko-informatiëkih i drugih pretpostavki relevantnih za pedagoške standarde. obrazovanja te struëne kompetencije za zanimanja srednjoškolske razine. U tijeku je i izradba standarda za kompetencije neposrednih nositelja obrazovne djelatnosti (odgojitelja, uëitelja, nastavnika opêih i strukovnih predmeta, ravnatelja, savjetnika). 13. VijeÊe za pedagoški standard VijeÊe za pedagoški standard osnovano je Odlukom ministra 11. rujna 2006. godine. VijeÊe je izradilo Pedagoški standard za formalni sustav odgoja i obrazovanja u Republici Hrvatskoj, što ukljuëuje izradbu prostorno-arhitektonskih, zdravstveno-higijenskih, didaktiëko-metodiëkih, tehniëkoinformatiëkih i drugih pretpostavki relevantnih za pedagoške standarde, kao što su: prostorno ureappleenje djeëjih vrtiêa, osnovnih, srednjih, strukovnih, umjetniëkih škola i uëeniëkih domova, razredna i školska oprema, nastavna sredstva, oprema uëeniëkih domova, radionica, školskih kabineta te školskih knjižnica, školskih kuhinja, gimnastiëkih dvorana, igrališta i dvorišta, organizacijski ustroj škola, odnos broja uëenika i uëitelja i nastavnika, odnos broja uëenika i broja i vrste struënih suradnika, organizacijski ustroj škola na otocima i u planinskim podruëjima, organizacijski ustroj cjelodnevnoga boravka uëenika u školi, posebnih odgojno-obrazovnih programa i/ili ustanova i drugo. Pedagoški je standard 3. listopada 2007. godine predstavljen Odboru za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora. 30

4. Ulaganja u sustav 4.1. ZateËeno stanje naslijeappleeni dugovi i povrat potraživanja Na poëetku mandata ove Vlade, u prosincu 2003. godine, u Ministarstvu je zateëeno niz nepodmirenih potraživanja koja se odnose na razdoblje od 2000. do 2003. godine u procijenjenom iznosu od 1,2 milijarde kuna. Radi podmirivanja naslijeappleenih dugova i potraživanja, do srpnja 2007. godine isplaêeno je 402,4 milijuna kuna (tablica 5). Nakon mnogobrojnih pregovora sa socijalnim partnerima, zaposlenici su u sustavu obrazovanja i znanosti odustali od tužbi radi nepodmirenih dugovanja te se procjenjuje da je nagodbama ušteappleeno oko 530 milijuna kuna. Za smjenski rad i božiênice potpisano je gotovo 40.000 nagodbi. ministarstvo i sustavi u njegovoj nadleænosti Tablica 5. Prikaz zateëenoga stanja potraživanja nepodmirenih obveza iz kolektivnih ugovora iz podruëja obrazovanja i znanosti, u milijunima kuna (od 2000. do 2003.) A B C D E Sustav Osnova Uπteappleeno nagodbama (procjena) IsplaÊeno Procjena iznosa potrebnoga za isplatu preostalih potraæivanja (A+B+C) Procijenjeni iznos naslijeappleenih potraæivanja TrenutaËna potraæivanja (do srpnja 2007.) 1. osnovne škole smjenski rad 300 28,0 4,8 332,8 0 osnovne škole Podunavlje* 0 18,9 32,8 51,7 5,8 2. srednje škole regres (2001.) 0 203,0 38,5 241,5 1,6 3. srednje škole smjenski rad (od 2000.) 200 93,5 22,3 315,8 8,1 4. 5. srednje škole Podunavlje* 0 10,8 15,8 26,6 0 visoko obrazovanje i znanost visoko obrazovanje i znanost božiênica za 2000. 30 28,5 2,9 60,1 2,2 božiênica za 2001. 0 19,7 110,3 130,0 40,4 UKUPNO 530 402,4 227,4 1.158,50 58,1 * Obveze po osnovi pravomoênih i ovršnih sudskih odluka u svezi s uveêanjem plaêe za 50% u podruëjima od posebne državne skrbi. 31

ministarstvo i sustavi u njegovoj nadleænosti 4.2. kologradnja U školskoj godini 2004./2005. u Republici Hrvatskoj, od ukupno 837 matiënih osnovnih škola, 52 su osnovne škole (6,2%) radile u trima smjenama, 572 (68,3%) u dvjema, a 213 (25,4%) u jednoj smjeni. Kako bez jednosmjenske nastave nema pravoga rastereêenja uëenika, pokrenut je projekt izgradnje škola sredstvima državnoga proraëuna, kreditom Svjetske banke, EIB II (European Investment Bank) i CEB V (Council of Europe Development Bank) programima, kroz decentralizirana sredstava putem proraëuna županija i gradova te javno-privatnim partnerstvom. Plan je da od 2010. godine što veêi broj škola nastavu izvodi u samo jednoj smjeni. 4.2.1. Kapitalna ulaganja izravno iz sredstava državnoga proraëuna U razdoblju od 2004. do 2007. godine iz dræavnoga proraëuna financirala se izgradnja, dogradnja i rekonstrukcija 144 πkolska objekta za πto je uloæeno 446 milijuna kuna (tabica 6). Vidljiv je trend stalnoga smanjenja izravnoga ulaganja iz državnoga proraëuna, što je i bio cilj zapoëetoga procesa decentralizacije financiranja rashoda u školstvu, dok se, za iznos smanjenja u državnom proraëunu, poveêavaju decentralizirana sredstva. 4.2.2. Kapitalna ulaganja iz decentraliziranih sredstava putem proraëuna županija i gradova U razdoblju od 2004. do 2007. godine kroz decentralizirana sredstava putem proraëuna županija i gradova ulaganja u kapitalne projekte školstva iznosila su 1.02 milijarde kuna (tablica 7). Analizom svih planova kapitalnih ulaganja županija i gradova za 2005. godinu utvrappleeno je da su županije i gradovi, po broju škola na kojima se provode ulaganja, uistinu preuzeli ulogu investitora«. Tako je, primjerice, 2005. godine u osnovnom školstvu ulagano u 406 osnovnih škola, a prosjeëni godišnji iznos ulaganja po jednom kapitalnom projektu iznosio je 436.029 kuna. U srednjem školstvu ulagano je u 109 srednjih škola, a prosjeëni godišnji iznos ulaganja iznosio je 818.865 kuna. Tablica 6. Kapitalna ulaganja izravno iz sredstava državnoga proraëuna Godina Iznos u kunama Broj kapitalnih projekata 1. 2004. 146.459.731,90 48 2. 2005. 115.789.928,60 31 3. 2006. 91.264.000,00 30 4. 2007. 93.099.148,00 35 32 Ukupno 446.612.808,50 144

4.2.3. Kapitalna ulaganja iz namjenskih kreditnih sredstava CEB-a V (Razvojne banke VijeÊa Europe) koja realizira Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka Kapitalna se ulaganja iz namjenskih kreditnih sredstava CEB V programa odnose na kapitalne projekte obnove škola stradalih u ratu ili kapitalne projekte za sanaciju ratnih posljedica (povratak iseljenih, izbjeglih te unutarnje migracije zbog posljedica rata). Ova se kreditna linija provodi na naëin da se iz meappleunarodnih kreditnih institucija financira 50% programa, uz obvezu Republike Hrvatske da osigura drugih 50% iz državnoga proraëuna, a ukupan iznos sredstava je 106 milijuna eura u kunskoj protuvrijednosti (oko 784 milijuna kuna). Do sada je u kapitalne projekte uloženo 650 milijuna kuna. Programom CEB V financira se izgradnja, dogradnja i rekonstrukcija 144 školska objekta, a trenutaëno stanje realizacije je kako slijedi: završeno je 75 objekata u izvoappleenju je 20 objekata pred neposrednim su poëetkom radovi na dvama objektima u tijeku je natjeëaj za osam objekata pripremljena je dokumentacija za tri objekta za 29 objekata projekti su na reviziji ostalo sedam objekata. U razdoblju od 2004. do 2007. godine financirala se izgradnja, dogradnja i rekonstrukcija 288 školskih objekata. Od toga je iz sredstava državnoga proraëuna u 144 školskih objekata uloženo 446 milijuna kuna, dok je iz kreditnih sredstava programa CEB V u 144 školska objekta (dovršeno 75, a u izvedbi je 69 objekata), od ukupno 784 milijuna kuna, do sada uloženo 650 milijuna kuna. Iz toga programa samo je na otocima izgraappleeno ili dograappleeno oko 40 školskih objekata. U proraëunu Ministarstva za 2007. godinu za projekt škologradnje osigurano je 80 milijuna kuna. Iz decentraliziranih sredstava za kapitalna ulaganja u osnovne i srednje škole u razdoblju od 2004. do 2007. godine uloženo je 1.02 milijarde kuna, a samo u 2005. godini sredstva su u razliëitim iznosima uložena u 406 osnovnih škola i 109 srednjih škola. Putem EIB II programa pomoêi razvoju infrastrukture u jedinicama lokalne i podruëne (regionalne) samouprave za sljedeêe je Ëetiri godine osigurano 300 milijuna eura, od Ëega Êe se, prema procjenama, na obrazovanje iskoristiti 74 milijuna eura (550 milijuna kuna). Navedeni bi se iznos okvirno trebao uložiti u ukupno 161 graappleevinu. ministarstvo i sustavi u njegovoj nadleænosti Tablica 7. Kapitalna ulaganja putem proraëuna županija i gradova (bez meappleunarodnih zajmova) Godina Iznos u kunama 1. 2004. 183.419.859,00 2. 2005. 266.283.924,00 3. 2006. 287.216.924,00 4. 2007. 287.149.162,00 Ukupno 1.024.114.869,00 U iduêe je Ëetiri godine iz udruženih sredstava državnoga proraëuna i iz zajma Svjetske banke za škologradnju i opremanje 60 osnovnih i 13 srednjih škola osigurana milijarda kuna. 33

ministarstvo i sustavi u njegovoj nadleænosti PoveÊanje ulaganja u visoko obrazovanje u razdoblju od 2003. do 2007. godine iznosi oko 781 milijun kuna ili 48,7%. Od 2003. do 2007. godine za kapitalna je ulaganja osigurano oko 800 milijuna kuna te je u tijeku izgradnja sveuëilišnih kampusa u Zagrebu, Rijeci, Splitu, Osijeku, Dubrovniku i Mostaru. Ukupne investicije za navedena ulaganja iznose oko tri milijarde kuna. 4.2.4. Kapitalna ulaganja iz namjenskih kreditnih sredstava EIB II (Europska investicijska banka) koja realizira Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka Kapitalna se ulaganja iz namjenskih kreditnih sredstava EIB II programa odnose na kapitalne projekte pomoêi razvoju infrastrukture u jedinicama lokalne i podruëne (regionalne) samouprave, a financiraju se po istom naëelu kao i sredstva CEB V, i to u ukupnom iznosu od 300 milijuna eura, a odnose se na pet resornih ministarstava. Za navedeni je program Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka provelo postupak prijava (aplikacija) za financiranje. U roku za podnošenje prijava, jedinice lokalne i podruëne (regionalne) samouprave podnijele su 275 prijava, u ukupnoj vrijednosti od 2.462.013.688,94 kuna. Procjena je da bi vrijednost komponente koja se odnosi na školstvo trebala biti oko 74 milijuna eura (550 milijuna kuna), a da bi razdoblje ulaganja, u kojem bi se okvirnno moglo ulagati u ukupno 161 graappleevinu, trebalo biti tri sljedeêe godine, i to u: izgradnju 10 matiënih osnovnih škola izgradnju jedne matiëne škole s podruënom školom izgradnju šest matiënih škola sa športskim dvoranama izgradnju šest podruënih škola izgradnju jedne podruëne škole sa športskom dvoranom izgradnju 139 športskih dvorana. 34 4.2.5. Kapitalna ulaganja iz udruženih sredstava državnoga proraëuna i kredita Svjetske banke (IBRD) Kao pomoê ostvarenju zacrtanih ciljeva definiranih u Planu razvoja sustava odgoja i obrazovanja 2005. 2010., Svjetska je banka Republici Hrvatskoj odobrila zajam od 67,8 milijuna eura. Za istu svrhu Vlada Republike Hrvatske namjerava izdvojiti najmanje isti iznos. Od ukupno predviappleenih sredstava za potrebe ostvarenja ciljeva zacrtanih Planom razvoja, tijekom naredne Ëetiri godine za potrebe kapitalnih investicija u osnovnom i srednjem školstvu iz udruæenih sredstava dræavnoga proraëuna i iz zajma Svjetske banke osigurat Êe se milijarda kuna za izgradnju i opremanje škola. S tim u svezi, u Splitu je 11. travnja 2007. godine predstavljen Projekt dogradnje, rekonstrukcije i izgradnje osnovnih i srednjih škola cilj kojega je ukidanje rada u trima smjenama. Udruženim

sredstvima državnoga proraëuna i zajma Svjetske banke do 2010. godine bit Êe izgraappleeno i nadograappleeno 60 osnovnih te 13 srednjih škola, za što Êe biti utrošeno ukupno 650 milijuna kuna. Ostalih 350 milijuna kuna uložit Êe se u opremanje škola. Dogradnjom i rekonstrukcijom postojeêih te izgradnjom novih osnovnih i srednjih škola postiže se efekt ravnomjernoga razvoja prema kojemu Êe svako dijete u Republici Hrvatskoj, neovisno u kojem dijelu države živjelo, imati jednake uvjete školovanja. Realizacijom ovoga projekta i ukidanjem treêe smjene približavamo se zadanome cilju: izvoappleenju nastave u svim hrvatskim školama u samo jednoj smjeni. 4.3. Ulaganja u visoko obrazovanje PoveÊanje ulaganja u visoko obrazovanje u razdoblju od 2003. do 2007. godine iznosi 781 milijun kuna ili 48,7%. Od 2003. do 2007. godine za kapitalna je ulaganja osigurano oko 800 milijuna kuna te je u tijeku izgradnja sveuëilišnih kampusa u Zagrebu, Rijeci, Splitu, Osijeku, Dubrovniku i Mostaru (tablica 8). Ukupne investicije za navedena ulaganja iznose oko tri milijarde kuna. Od 2004. do 2007. godine otvoreno je 6.907 novih radnih mjesta u sustavu obrazovanja i znanosti, što je do sada zasigurno najveêi zabilježeni porast zapošljavanja u ovome sustavu. ministarstvo i sustavi u njegovoj nadleænosti Vlada Republike Hrvatske donijela je 17. svibnja 2006. godine Odluku o programu financiranja kapitalnih ulaganja u kampus SveuËilišta u Mostaru u iznosu od 183,7 milijuna kuna. Navedeni iznos predstavlja prvi dio ulaganja u razvoj SveuËilišta u Mostaru u ukupno predviappleenome iznosu od 360,6 milijuna kuna. Prethodnu potporu razvoju SveuËilišta u Mostaru, jedinom sveuëilištu u BiH koje izvodi nastavu na hrvatskom jeziku, dali su Rektorski zbor Republike Hrvatske, Savjet za financiranje znanstvene djelatnosti i visokoga obrazovanja te Nacionalno vijeêe za visoko obrazovanje. O razvoju i znaëenju SveuËilišta svjedoëi porast broja studenata na SveuËilištu koji, u odnosu na godinu 1990. kada ih je bilo upisano 4.500, danas iznosi 13.000. 4.4. Nova radna mjesta u sustavu obrazovanja i znanosti Otvaranje novih radnih mjesta pretpostavka je za uvoappleenje informatike i drugoga stranog jezika u sve osnovne škole, uspješnu provedbu Bolonjskoga procesa, pomlaappleivanje ljudskih resursa u sustavu obrazovanja i znanosti i ostale pokrenute promjene. Od 2004. do 2007. godine otvoreno je 6.907 novih radnih mjesta u sustavu obrazovanja i znanosti, što je do sada zasigurno najveêi zabilježeni porast zapošljavanja u ovome sustavu (tablica 9). Samo za znanstvene novake otvoreno 35

ministarstvo i sustavi u njegovoj nadleænosti Tablica 8. Zajmovi za izgradnju visokih uëilišta u Republici Hrvatskoj, u milijunima kuna (2002. 2007.) Korisnik kredita Odobreni iznos 2000. 2003. Odobreni i predviappleeni iznos 2004. 2007. 1. SveuËilište u Rijeci 88,7 490,0 2. SveuËilište u Rijeci i SC Zagreb 70,0 3. SveuËilište u Dubrovniku 24,3 4. SveuËilište u Zagrebu 490,0 358,0* 5. SveuËilište J. J. Strossmayera u Osijeku 180,0 414,0* 6. SveuËilište u Splitu 345,0 490,0* UKUPNO 1.198,0 1. 752,0 SVEUKUPNO 2.950** * Vlada Republike Hrvatske dala je suglasnost SveuËilištu u Zagrebu, SveuËilištu u Splitu i SveuËilištu u Osijeku za stvaranje višegodišnjih obveza potpisivanje ugovora je u tijeku. ** Uz kapitalna ulaganja za izgradnju visokih uëilišta u Republici Hrvatskoj u iznosu od 2,9 milijarda kuna, Vlada Republike Hrvatske donijela je 17. svibnja 2006. godine Odluku o programu financiranja kapitalnih ulaganja u kampus SveuËilišta u Mostaru u iznosu od 183,7 milijuna kuna. Navedeni iznos predstavlja prvi dio ulaganja u razvoj SveuËilišta u Mostaru u ukupno predviappleenome iznosu od 360,6 milijuna kuna. Tablica 9. Nova radna mjesta u sustavu obrazovanja i znanosti (2004. 2007.) Sustav Broj novih radnih mjesta Broj novih radnih mjesta za znanstvene novake 1. Osnovno obrazovanje 2.352* 2. Srednje obrazovanje 1.055* 3. Visoko obrazovanje 1.740 1.209 4. Znanost 100 451 UKUPNO 5.247 1.660 SVEUKUPNO** 6.907 * Izdavanje je rješenja za nova radna mjesta u tijeku. ** Broj novih radnih mjesta + broj novih radnih mjesta za znanstvene novake 36

je 1.660 novih radnih mjesta. U proraëunu za 2007. godinu osigurana su sredstva za potrebno zapošljavanje u osnovnome i srednjem školstvu, za nova razvojna mjesta u visokom obrazovanju te za znanstvene novake u sustavu znanosti i visokoga obrazovanja. 4.5. Subvencionirani stambeni krediti za djelatnike u sustavu obrazovanja i znanosti Ministarstvo je djelatnicima visokih uëilišta i javnih instituta osiguralo moguênost korištenja subvencioniranih stambenih kredita. Do sada su odobrena 1.903 subvencionirana stambena kredita, a Ministarstvo je za 2007. godinu osiguralo sredstva za subvenciju 740 novih kredita. Za subvenciju kamata do sada je uplaêen iznos od 33,5 milijuna kuna. Ministarstvo je kamatnu stopu (višu od 6%) dogovorenu prije 2004. godine, pregovorima smanjilo na 4,4% i 4,9% (ovisno o valuti) za sva sveuëilišta, osim za osjeëko i zadarsko, za koja su pregovori o smanjenju kamatne stope u tijeku. Korisnik kredita plaêa oko 1,67% kamatne stope, a Ministarstvo subvencionira oko 3,23%. Ministarstvo je za ovu godinu osiguralo dva milijuna kuna za subvencioniranje stambenih kredita za uëitelje i nastavnike. U Ministarstvu su 29. svibnja 2007. sveëano potpisani ugovori o odobravanju stambenih kredita za zaposlenike u sustavu znanosti i visokoga obrazovanja. Ovim je ugovorom odobreno 740 subvencioniranih stambenih kredita, a potpisali su ga rektori svih sedam hrvatskih sveuëilišta, Predsjednik uprave ZagrebaËke banke te Ministar znanosti, obrazovanja i športa. Novost je od ove godine ukljuëivanje zaposlenika iz sustava hrvatskih veleuëilišta u ime kojih je ugovor potpisala Ravnateljica Agencije za znanost i visoko obrazovanje. ministarstvo i sustavi u njegovoj nadleænosti 4.6. Model subvencioniranja kamata za stambene kredite za uëitelje u osnovnim školama i nastavnike u srednjim školama U Ministarstvu je 28. srpnja 2007. godine po prvi put u Republici Hrvatskoj predstavljen model subvencioniranja kamata za stambene kredite uëitelja u osnovnim školama te nastavnika u srednjim školama s nestruëno zastupljenom nastavom. Glavni je cilj ovoga projekta osigurati struëne nastavne kadrove u školama u kojima nastava nije struëno zastupljena te sustavno ujednaëavati kvalitetu odgojno-obrazovnoga rada na državnoj razini. Dana 4. rujna 2007. godine donesena je Odluka o uvjetima i naëinu odobravanja subvencioniranih kamata za stambene kredite uëitelja u osnovnim školama te nastavnika u srednjim školama s nestruëno zastupljenom nastavom za 2007. godinu. 37

ministarstvo i sustavi u njegovoj nadleænosti Razvojni ciljevi: Osigurati arhitektonsku dostupnost odgojnoobrazovnih ustanova djeci i uëenicima/ma s motoriëkim ošteêenjima. Težiti da se djeca i uëenici/ce s posebnim odgojnoobrazovnim potrebama ukljuëuju u primjerene sadržaje odgojno-obrazovnih ustanova na mjesnoj razini. Plan razvoja sustava odgoja i obrazovanja 2005. 2010., str. 27. 4.7. Mreža škola bez arhitektonskih barijera Zbog prostorne neprilagoappleenosti i nedostatne opremljenosti škola, uëenici s trajnim tjelesnim ošteêenjima Ëesto ne mogu ostvariti svoje pravo i obvezu na osnovno školovanje u blizini svojega mjesta stanovanja, a time i odrastanje u vlastitoj obitelji. Ministarstvo je u suradnji s Hrvatskim savezom udruga tjelesnih invalida pokrenulo projekt Mreža škola bez arhitektonskih barijera kako bi se utvrdilo stanje i potrebe glede prilagodbe školskih prostora uëenicima s veêim motoriëkim ošteêenjima. Time su, po prvi put, u Republici Hrvatskoj osigurani uvjeti za donošenje plana mreže škola po kriteriju pristupaënosti (rampa, sanitarni Ëvor, dizalo, pokretna traka), zasnovana na stvarnim podatcima i potrebama. Krajnji je cilj projekta arhitektonska prilagodba škola kako bi se djeci s veêim motoriëkim ošteêenjima omoguêilo školovanje u lokalnoj sredini. U Republici Hrvatskoj trenutaëno je 27 u cijelosti prostorno prilagoappleenih škola koje pohaapplea 21 uëenik s motoriëkim ošteêenjima. Ministarstvo je u 2006. godini uložilo 915.000 kuna u prostornu prilagodbu osam osnovnih i devet srednjih škola iz razliëitih dijelova Republike Hrvatske. U tijeku je izradba modela cjelovita rjeπenja ovoga pitanja, koje Ministarstvo vidi u zajedniëkome financijskom ulaganju s lokalnom zajednicom i regionalnim lokalnim upravnim tijelima, radi stvaranja mreže prilagoappleenih škola u svakoj županiji. U 2007. godini Ministarstvo je dodijelilo milijun kuna za prostornu prilagodbu 19 osnovnih i dviju srednjih škola koje pohaappleaju uëenici s veêim motoriëkim ošteêenjima. Pored toga, projektom škologradnje sredstvima državnoga proraëuna, kreditom Svjetske banke, programima EIB II, CEB V, sredstvima proraëuna županija i gradova te javno-privatnim partnerstvom poštovat Êe se standardi koji osiguravaju arhitektonsku prilagodbu škola uëenicima s motoriëkim ošteêenjima. 4.8. Mediteranski institut za istraživanje života (MedILS) 38 Sukladno Ugovoru o poslovno-tehniëkoj suradnji, koji je 16. studenoga 2003. godine prethodna Vlada potpisala s Mediteranskim institutom za istraživanje života (MedILS), Ministarstvo je završilo obnovu zgrade u sklopu rezidencijalno-turistiëkoga kompleksa Vila Dalmacija«u Splitu. Ukupni su troškovi ulaganja iznosili 32,2 milijuna kuna. Nadalje, Ministarstvo je MedILS-u ustupilo na korištenje doniranu opremu u vrijednosti od 794.989,75 kuna koja se nalazila u posjedu Ministarstva u sklopu kompleksa Vila Dalmacija«. Potpisivanjem Sporazuma o meappleusobnim pravima i obvezama izmeappleu Ministarstva,

MedILS-a i Grada Splita te SveuËilišta u Splitu, 5. sijeënja 2006., Ministarstvo je ispunilo sve svoje obveze te je obavljena primopredaja spomenutih nekretnina koje su MedILS-u dane na korištenje. 4.9. Planovi kapitalna ulaganja kroz javno-privatno partnerstvo i pretvorba prostora vojarne Borongaj u Zagrebu u Znanstveno-uËiliπni kampus Borongaj BuduÊi da se potrebna ulaganja u kapitalne investicije u sustavu obrazovanja i znanosti do 2010. godine procjenjuju na 9,8 milijardi kuna, Ministarstvo je potaknulo izradbu modela javno-privatnoga partnerstva kako bi se udruživanjem financijskih sredstava i struënih znanja zadovoljile javne potrebe ovoga sustava. Odlukom od 2. studenoga 2006. godine, uz iznimnu potporu predsjednika Republike Hrvatske gospodina Stjepana MesiÊa i predsjednika Vlade dr. sc. Ive Sanadera, Vlada Republike Hrvatske dodijelila je bivšu vojarnu Borongaj Ministarstvu za izgradnju znanstveno-uëilišnoga kampusa u koji Êe se premjestiti nekoliko visokih uëilišta SveuËilišta u Zagrebu kao i veleuëilišta koja nemaju zadovoljavajuêe prostorne kapacitete. Kampus Êe primati oko 35.000 studenata, a izgradnjom smještajnih kapaciteta riješit Êe se i problem nedostatka pet tisuêa studentskih kreveta u Zagrebu. Takoappleer, bit Êe moguêe smjestiti i do nekoliko stotina inozemnih studenata i gostujuêih profesora (provedba Bolonjskoga procesa), a uredit Êe se i športski centar, restorani i ostali pripadajuêi objekti. Jednako tako, u prostor vojarne planira se premjestiti dio javnih znanstvenih instituta i državnih ustanova koje obavljaju djelatnosti u podruëju obrazovanja, znanosti i tehnologije, poput postojeêih agencija sustava, Nacionalnoga centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO), Hrvatskoga instituta za tehnologiju HIT d.o.o. i Poslovno-inovacijskoga centra Hrvatske BICRO d.o.o. Znanstveno-uËilišni kampus Borongaj U Znanstveno-uËilišni kampus Borongaj premjestit Êe se nekoliko visokih uëilišta SveuËilišta u Zagrebu kao i veleuëilišta koja nemaju zadovoljavajuêe prostorne kapacitete, dio javnih znanstvenih instituta i državnih ustanova koje obavljaju djelatnosti u podruëju obrazovanja, znanosti i tehnologije. ministarstvo i sustavi u njegovoj nadleænosti Temeljem navedene Odluke, izmeappleu Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa i Ministarstva obrane potpisan je 26. sijeënja 2007. godine Sporazum o primopredaji objekata u bivšoj vojarni Borongaj u Zagrebu i o podmirenju troškova nastalih njihovim zajedniëkim korištenjem. PoËetkom veljaëe izvršena je primopredaja dijela vojarne, a sukladno Sporazumu Ministarstvo koordinira operativne poslove vezane uz preuzimanje, održavanje, osiguranje, pripremu za izgradnju, adaptaciju i dogradnju Znanstveno-uËilišnoga kampusa Borongaj. Sukladno Odluci Senata SveuËilišta u Zagrebu od 21. studenoga 2006. godine, a koju je prihvatilo Ministarstvo, s poëetkom akademske godine 2007./2008. tri Êe se sastavnice SveuËilišta, Hrvatski studiji, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet i Fakultet prometnih znanosti, preseliti u Znanstveno-uËilišni 39

ministarstvo i sustavi u njegovoj nadleænosti 40 Najvažniji element socijalne kohezije jest sklonost suradnji te spremnost i sposobnost za rješavanje neizbježnih društvenih sukoba na pravedan i djelotvoran naëin. U podlozi kohezivnih faktora jednoga društva leži kultura takozvani socijalni kapital, i norme ponašanja koje upravljaju odnosima meappleu ljudima. Strateški okvir za razvoj 2006. 2013., str. 29. kampus Borongaj, u kojem Êe zapoëeti realizacija nastave za oko πest tisuêa studenata. U tijeku je izradba Studije o prometnoj povezanosti Grada i Znanstveno-uËilišnoga kampusa Borongaj. Dosadašnja ulaganja u Znanstveno-uËilišni kampus Borongaj iznose oko 35 milijuna kuna. 5. Suradnja sa socijalnim partnerima Sukladno politici Vlade Republike Hrvatske o socijalnome partnerstvu, Ministarstvo ima trajnu i uspješnu suradnju sa sindikatima iz podruëja obrazovanja i znanosti, o Ëemu svjedoëe ugovori i sporazumi ostvareni u proteklim dvjema godinama. U 2004. godini sklopljen je Dodatak I. Kolektivnoga ugovora za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama (NN, 174/04). U 2005. godini zakljuëene su Izmjene Kolektivnoga ugovora za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama (NN, 94/05) te Kolektivni ugovor za zaposlenike u srednjoškolskim ustanovama RH (NN, 88/05 i 103/05), a 8. lipnja 2005. godine zakljuëen je Sporazum sa svim osnovnoškolskim sindikatima o potpori zakljuëivanju nagodbi zaposlenika i škola u svezi s potraživanjem za smjenski rad. S Nezavisnim sindikatom znanosti i visokoga obrazovanja zakljuëen je 2. veljaëe 2006. godine Dodatak III. Kolektivnom ugovoru za znanost i visoko obrazovanje. Važan je Sporazum o socijalnom partnerstvu koji je zakljuëen 12. travnja 2006. godine s dvama najveêim obrazovnim sindikatima Sindikatom hrvatskih uëitelja i Nezavisnim sindikatom zaposlenih u srednjim školama. Osobito je važan Sporazum o plaêama koji je Vlada Republike Hrvatske 25. studenoga 2006. godine potpisala s trima veêinskim sindikatima u obrazovanju i znanosti, a kojim se tijekom sljedeêih πest godina jamëi znatno poveêanje plaêa zaposlenima u sustavu obrazovanja i znanosti. Okvir za izravnu suradnju s uëenicima stvoren je u travnju 2005. godine osnivanjem Nacionalnoga vijeêa uëenika. Studenti su aktivno ukljuëeni u projekte Ministarstva te u pripremu zakonskih prijedloga iz podruëja visokoga obrazovanja. Razvijena je i suradnja s nevladinim organizacijama, a za primjer navodimo dobru suradnju s Mrežom mladih znanstvenika. Ministarstvo održava dobre partnerske odnose s Hrvatskom obrtniëkom komorom, Hrvatskom gospodarskom komorom te Hrvatskim zavodom za zapošljavanje, posebice na unaprjeappleivanju strukovnoga obrazovanja. Studenti i predstavnici nevladina i gospodarskoga sektora aktivno sudjeluju u radu mnogih struënih tijela Ministarstva, kao primjerice u radu Nacionalne skupine za praêenje Bolonjskoga procesa. U partnerstvu s Hrvatskim savezom udruga tjelesnih invalida, izraappleena je 2005. godine studija o stanju i potrebama arhitektonske prilagodbe škola u Republici Hrvatskoj, na temelju koje je pokrenuta izradba mreže škola po kriteriju prostorne dostupnosti.

ministarstvo i sustavi u njegovoj nadleænosti 41

ministarstvo i sustavi u njegovoj nadleænosti Organizacijska shema Ministarstva znanosti, obrazovanja i πporta TAJNI TVO MINISTARSTVA Samostalni odjel za unutarnju reviziju UPRAVA ZA FINANCIJE UPRAVA ZA NORMATIVNE I UPRAVNO-PRAVNE POSLOVE KABINET MINISTRA UPRAVA ZA INFORMACIJSKO DRU TVO odjel za praêenje stanja i razvoj strategije odjel za protokol i korespodenciju UPRAVA ZA ME UNARODNU SURADNJU odjel za opêe i kadrovske poslove odjel za proraëun, finan. upravljanje, kontrolu, analize i knjigovodstveno raëunovodstvene poslove odjel za normativne poslove odjel za nacionalnu informacijsku infrastrukturu odjel za bilateralnu suradnju odjel za tehniëke poslove i gospodarenje imovinom odjel za izdatke za zaposlene proraëunskih korisnika odjel za upravno-pravne poslove odjel za informacijsku infrastrukturu znanosti, obrazovanja i πporta i informacijsku integraciju s eu odjel za multilateralnu suradnju odjel za kapitalne aktivnosti odjel za informacijsku infrastrukturu Ministarstva odjel za europske integracije odjel za nabavu odjel za decentralizirane funkcije i financijski nadzor korisnika dræavnog proraëuna 42

MINISTAR DRÆAVNI TAJNIK Nadleænost: predπkolski odgoj, osnovno πkolstvo i πport UPRAVA ZA PRED KOLSKI ODGOJ I OSNOVNO OBRAZOVANJE UPRAVA ZA PORT DRÆAVNI TAJNIK Nadleænost: srednje πkolstvo i inspekcijski poslovi UPRAVA ZA SREDNJE OBRAZOVANJE UPRAVA ZA INSPEKCIJSKE POSLOVE I UPRAVNI NADZOR DRÆAVNI TAJNIK Nadleænost: visoko πkolstvo i zajedniëki programi UPRAVA ZA VISOKO OBRAZOVANJE UPRAVA ZA ZAJEDNI»KE PROGRAME UPRAVA ZA ZNANOST DRÆAVNI TAJNIK Nadleænost: znanost i tehnologija ministarstvo i sustavi u njegovoj nadleænosti odjel za predπkolski odgoj odjel za razvoj πporta odjel za strukovno obrazovanje odjel za inspekcijske poslove Zagreb i odjel za poslovanje i razvoj visokog obrazovanja odjel za tehniëku kulturu i udruge odjel za programe i projekte odjel za osnovno obrazovanje odjel za tjelesnu kulturu, πport i πportsku rekreaciju odjel za opêe programe, gimnazije, umjetniëke πkole i uëeniëke domove odjel za inspekcijske poslove Zagreb ii odjel za studentski standard odjel za nacionalne manjine, strategije i programe odjel za razvoj odjel za obrazovanje odraslih odjel za inspekcijske poslove podruëna jedinica u Splitu odjel za izdavaπvo odjel za analizu i praêenje tehnologijskog razvitka odjel za inspekcijske poslove podruëna jedinica u Rijeci odjel za priznavanje inozemnih obrazovnih kvalifikacija odjel za inspekcijske poslove podruëna jedinica u osijeku odjel za upravni nadzor 43

predπkolski odgoj II. predπkolski odgoj i obrazovanje Centri izvrsnosti Rano uëenje stranih jezika Športski programi Programi za bolesnu djecu 44

U proteklome su razdoblju uëinjeni važni koraci kako bi se dostignuli razvojni ciljevi zacrtani u Planu razvoja: poveêanje broja upisanih u predškolske programe sa sadašnjih 43% na 60% te obuhvat djece predškolom (u godini prije polaska u osnovnu školu) sa sadašnjih 96% na 98%. Do 1. lipnja 2006. godine otvoreno je 15 novih djeëjih vrtiêa u 15 opêina u SisaËko-moslavaËkoj, Brodskoposavskoj i KarlovaËkoj županiji koje do sada nisu imale programe za djecu predškolske dobi. Do 1. rujna 2007. godine Ministarstvo je uz financijsku potporu Svjetske banke u 2007. godini opremilo 29 novih djeëjih vrtiêa u onim opêinama i gradovima koji do sada nisu imali organizirane programe za djecu predškolske dobi. U partnerstvu s jedinicama lokalne i podruëne [regionalne] samouprave obuhvat djece poveêan je u šest županija (Splitsko-dalmatinska, Šibensko-kninska, Vukovarsko-srijemska, Krapinsko-zagorska, Primorsko-goranska, ZagrebaËka) za oko 1.500., i uglavnom se odnosi na djecu u godini prije polaska u osnovnu školu. Razvojni ciljevi: Do 2010. godine poveêati broj upisanih u predškolske programe sa sadašnjih 43% na 60%. Do 2010. godine poveêati obuhvat djece predškolom (godinu dana prije polaska u osnovnu školu) sa sadašnjih 96% na 98%. Plan razvoja sustava odgoja i obrazovanja 2005. 2010., str. 24. predπkolski odgoj U sklopu izradbe Pedagoškoga standarda, izraappleen je Pedagoški standard o predškolskom odgoju kojim se utvrappleuju standardi koje moraju ispunjavati djeëji vrtiêi i druge pravne osobe koje provode programe predškolskog odgoja. 1. Centri izvrsnosti U 2005. godini imenovani su prvi djeëji vrtiêi kao centri izvrsnosti za struëno usavršavanje odgojitelja i struënih suradnika koji Êe raditi s djecom predškolske dobi prema metodama Marije Montessori. StruËno-razvojnim centrima imenovani su Montessori djeëji vrtiê u Zagrebu i Montessori djeëji vrtiê SrËeko«u Zagrebu. Godine 2006. DjeËji vrtiê Vjeverica«u Zagrebu imenovan je struëno-razvojnim centrom za struëno usavršavanje svih odgojitelja i uëitelja kineziologije koji Êe s djecom provoditi i ostvarivati športske programe. U 2007. godini imenovani su struëno-razvojnim centrima sljedeêi djeëji vrtiêi: DjeËji vrtiê Srednjaci«, Zagreb za program odgoja za održivi razvoj, DjeËji vrtiê Travno«, Zagreb za program ranoga uëenja francuskoga jezika, DjeËji vrtiê Bukovac«, Zagreb za program ranoga uëenja engleskoga jezika, DjeËji vrtiê Maksimir«, Zagreb za rano uëenje talijanskog jezika, DjeËji vrtiê Trnoružica«, Zagreb za program istraživanja u predškolskome odgoju. 45

predπkolski odgoj Više od 45% djece u dobi od 4. do 6. godine života uëi jedan strani jezik u sklopu redovitoga programa u djeëjem vrtiêu ili kao kraêi program izvan redovitoga programa. 2. Rano uëenje stranih jezika Od pedagoške godine 2005./2006. do rujna 2007. godine odobrena su 294 programa ranoga uëenja stranoga jezika za djecu predškolske dobi, a više od 45% djece u dobi od 4. do 6. godine života uëi jedan strani jezik u sklopu redovitoga programa u djeëjem vrtiêu ili kao kraêi program izvan redovitoga programa. 3. Športski programi Svaki vrtiê ima obvezu provoditi svakodnevne športske aktivnosti (jutarnju tjelovježbu i tjelesne aktivnosti) s djecom predškolske dobi. U zadnje je dvije godine u vrtiêima i pri športskim udrugama odobreno 236 novih kraêih športskih programa ritmike, plesa, folklora, maloga nogometa, taekwondoa, tenisa i sl. U suradnji s Hrvatskim olimpijskim odborom, a u sklopu projekta Olimpijski festival djeëjih vrtiêa«, u djeëjim se vrtiêima redovito održavaju športska natjecanja. 4. Programi za bolesnu djecu Godine 2006. pokrenut je ustroj programa za djecu predškolske dobi koja imaju zdravstvenih problema, u partnerstvu DjeËjega vrtiêa Bukovac«i KliniËke bolnice Rebro«u Zagrebu, kao primjer kako skrbiti o djeci predškolske dobi sa zdravstvenim problemima. U 2007. godini pokrenut je još jedan program za djecu s predškolske dobi u partnerstvu DjeËjega vrtiêa Izvor«i Klinike za djeëje bolesti Zagreb u Zagrebu. 46

predπkolski odgoj 47

osnovno obrazovanje III. osnovno obrazovanje Hrvatski nacionalni obrazovni standard (HNOS) UËenje stranih jezika u osnovnoj školi Nastava u kuêi Nastava u bolnici Hrvatska karta za svakog uëenika 48

1. Hrvatski nacionalni obrazovni standard (HNOS) PoËetkom 2004. godine Ministarstvo je zapoëelo rad na poboljšanju kvalitete i unaprjeappleivanju osnovnoškolskoga obrazovanja rastereêenjem nastavnih sadržaja u okviru postojeêega nastavnog plana i programa. Hrvatski nacionalni obrazovni standard (HNOS) za osnovnu školu rezultat je angažmana šire znanstvene i struëne javnosti, a u njegovoj je pripremi sudjelovalo više od 500 struënjaka. HNOS je putokaz za uëitelje, uëenike i roditelje pri ostvarivanju i stalnom poboljšavanju sustava odgoja i obrazovanja. osnovno obrazovanje U skladu sa smjernicama HNOS-a, izraappleen je Eksperimentalni nastavni plan i program prema kojemu se u školskoj godini 2005./2006. izvodila nastava u 49 osnovnih škola. Od rujna 2006. godine u sve je osnovne škole u Republici Hrvatskoj uveden novi Nastavni plan i program izraappleen prema smjernicama HNOS-a. Usporedno se, tijekom školske godine 2005./2006., provodilo struëno usavršavanje svih uëitelja, ravnatelja i struënih suradnika u eksperimentalnim školama. U suradnji Ministarstva i Agencije za odgoj i obrazovanje organizirano je nekoliko ciklusa struënoga usavršavanja na kojima je sudjelovao 1.931 djelatnik eksperimentalnih škola te 831 voditelj županijskih struënih vijeêa ukupno 2.762 djelatnika osnovnih škola. Radi što kvalitetnije provedbe Nastavnoga plana i programa prema HNOS-u, koji se od školske godine 2006./2007. provodi u svim osnovnim školama u Republici Hrvatskoj, u lipnju, srpnju i kolovozu 2006. godine djelatnici ostalih osnovnih škola (25.573 djelatnika) prošli su prvu fazu struënoga usavršavanja. U studenome i prosincu drugu fazu struënoga usavršavanja prošla su po tri Ëlana (2.517) iz svake osnovne škole, koji trebaju steëeno znanje sa seminara prenijeti uëiteljima u školi u kojoj su zaposleni. Tijekom ožujka 2007. godine održani su dvodnevni struëni skupovi za ravnatelje osnovnih škola i predstavnike osnivaëa (gradovi i županije). Cilj je struënoga skupa bio ojaëati partnerstvo i suradnju u provoappleenju HNOS-a kroz suvremeno oblikovanje nastave, uvažavajuêi posebnosti i razliëitosti podruëja u kojima škole djeluju te time poticati i oblikovati prepoznatljivost svake od njih. PraÊenje i vrjednovanje eksperimentalne provedbe HNOS-a i Eksperimentalnoga nastavnog plana i programa povjereno je Institutu za društvene znanosti Ivo Pilar«koji je 19. lipnja 2006. godine javnosti predstavio rezultate vanjskoga vrjednovanja. U inicijalnom i završnom testiranju sudjelovalo je 13.439 uëenika eksperimentalnih i kontrolnih škola, a rezultati obrazovnih i odgojnih postignuêa Ciljevi HNOS-a: rastereêenje uëenika smanjivanjem udjela enciklopedijskih sadržaja nastava utemeljena na procesu pouëavanja pouëavanje usmjereno prema uëeniku uvoappleenje uëenika u istraživaëki usmjerenu nastavu stjecanje trajnih i uporabljivih znanja stjecanje sposobnosti i umijeêa razvijanje sposobnosti za rješavanje problema i donošenje odluka razvijanje poduzetniëkoga duha osposobljavanje za cjeloživotno uëenje jaëanje odgojne uloge škole jaëanje suradnje škole i lokalne zajednice stjecanje socijalnih i moralnih navika i sposobnosti veêa kreativnost uëenika u nastavnom procesu veêi prostor slobodi kreativnosti uëitelja i ravnatelja i afirmaciji njihove uloge kao sukreatora sustava interdisciplinarnost u nastavi 49

osnovno obrazovanje Eksperimentalna HNOS škola sažima model pouëavanja i uëenja koje promiëe HNOS. UËenici su organizirani u male grupe. Svi su ukljuëeni u razliëite oblike zajedniëkoga rada ili neovisnoga uëenja. UËitelji podupiru iskustveno uëenje umjesto predavaëke nastave. Ciljevi uëenja jasno su postavljeni, a djeca samostalno i neposredno mogu objasniti i primijeniti steëena znanja, sposobnosti i vještine. UËenici su veseli, puni energije i radosti. UËitelji koje smo upoznali ostavili su jednako dobar dojam kao da susreêemo uëitelje iz SAD-a. Izvrsno su poznavali svoje podruëje rada. Pokazali su ljubav prema nastavniëkom pozivu i pouëavanju. Bili su strastveni, motivirani i raspoloženi za rad. Svi su pouëavali prema struëno i savjesno pripremljenim nastavnim pripravama te pokazali kako se nastava matematike, biologije ili jezika, moæe povezati sa zajedniëkim obrazovnim temama.«iz izvješêa struënoga tima tvrtke Teachscape iz San Francisca, SAD, koja se bavi obrazovanjem nastavnika te pružanjem usluga profesionalnoga usavršavanja. Tim je u listopadu 2005. godine posjetio dvije osnovne škole, jednu koja je provodila Eksperimentalni nastavni plan i program prema HNOS-u i jednu kontrolnu školu. pokazali su kako uëenici eksperimentalnih škola procjenjuju boljim ili veêim: ozraëje koje vlada u školi, uëestalost samostalnoga rada, važnost uloge škole u pripremi uëenika za život. Jednako tako, uëenici u eksperimentalnim školama u veêem su broju testova znanja (44 testa) pokazali bolje znanje od uëenika u kontrolnim školama. Izraappleen je i poëetkom kolovoza 2006. godine donesen novi Nastavni plan i program za osnovnu školu (NN 102/06), po kojem od školske godine 2006./2007. rade sve osnovne škole u Republici Hrvatskoj. Promjena strategije u odgojno-obrazovnoj djelatnosti u školi odnosi se na usmjerenost pouëavanja na uëenika. Nastavni plan i program donosi dodatno rastereêenje i smanjenje nastavnih sadržaja, iz kojih su izostavljeni suvišni, nepotrebni, zastarjeli i pogrešni podatci. Smanjenje nastavnih sadržaja omoguêit Êe uëiteljima oblikovanje nastave po mjeri uëenika«, ostavljajuêi dovoljno vremena za razliëite oblike rada kako bi se osigurao odgojno-obrazovni uspjeh svakoga uëenika u skladu s njegovim sposobnostima. Osim u programu, rastereêenje je osobito vidljivo u smanjenju tjednoga optereêenja jer je u prva Ëetiri razreda smanjen tjedni broj sati hrvatskoga jezika (sa 6 na 5 sati), matematike (s 5 na 4 sata) te prirode i društva u treêem razredu (s 3 na 2 sata). Unapreappleenju kvalitete odgojno-obrazovnoga rada škola pridonijelo je i otvaranje novih radnih mjesta za struëne suradnike. U razdoblju od 2004. do 2007. zaposlena su 123 knjižniëara, 71 pedagog, 61 psiholog, 104 defektologa te 136 uëitelja informatike. 2. UËenje stranih jezika u osnovnoj školi Ministarstvo provodi program ranoga uëenja stranoga jezika i izborne nastave od školske godine 2003./2004. Od školske godine. 2006./2007. svi uëenici od prvoga razreda osnovne škole ukljuëeni su u program ranoga uëenja stranoga jezika. Više od 60% uëenika od 4. do 8. razreda osnovne škole uëi dva strana jezika. Za ovaj je projekt, od školske godine 2003./2004. do danas, odobreno više od 1.200 novih radnih mjesta te je u skladu s tim osigurano 630 milijuna kuna. Kako bi se u potpunosti postigao cilj uvoappleenja uëenja dvaju stranih jezika, u školskoj godini 2006./2007. zaposleno je 130 uëitelja stranoga jezika, a jednako se poveêanje predviapplea i u školskoj godini 2007./2008. 50

3. Nastava u kuêi Sukladno Zakonu o osnovnom školstvu te Zakonu o srednjem školstvu za djecu koja zbog svojega zdravstvenog stanja ne mogu fiziëki polaziti nastavu u školi, a žele i sposobni su svladavati nastavne sadržaje te za ostalu djecu s poteškoêama u razvoju, predviappleeno je organiziranje nastave u kuêi uëenika koju izvode uëitelji i nastavnici škole u koju je uëenik upisan, u manjem opsegu nastavnih sati od redovitoga programa buduêi da je rijeë o individualnoj nastavi (jedan uëitelj, jedan nastavnik jedan uëenik). U školskoj je godini 2005./2006. nastava u kuêi bila organizirana za 65 uëenika osnovnih škola i za tri uëenika srednjih škola. U školskoj godini 2006./2007. nastava u kuêi bila je organizirana za 71 uëenika osnovnih škola te za dva uëenika srednjih škola. 4. Nastava u bolnici Sukladno Zakonu o osnovnom školstvu te Zakonu o srednjem školstvu za djecu koja su zbog zdravstvenih ili dugih razloga smještena u ustanove zdravstva i socijalne skrbi, obrazovni rad s tom djecom obavlja ustanova u kojoj je uëenik smješten ili najbliža osnovna škola. Na temelju toga, veê dugi niz godina provodi se nastava na bolniëkim odjelima. Tako, primjerice, u rijeëkoj DjeËjoj bolnici Kantrida nastavu izvode uëitelji Osnovne škole Kantrida u Rijeci, u KliniËkoj bolnici Firule u Splitu nastavu izvode uëitelji Osnovne škole Marjan, u KliniËkom bolniëkom centru Zagreb na Šalati nastavu izvode uëitelji Osnovne škole Ivan Goran KovaËiÊ«, u Specijalnoj bolnici za psihijatriju djece i mladeži nastavu izvode uëitelji Osnovne škole Jabukovac, a u DjeËjoj bolnici KlaiÊeva, nastavu izvode uëitelji Osnovne škole Izidora Kršnjavoga. Jednako tako, organiziran je i odgojno-obrazovni rad u Specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju u Krapinskim Toplicama i u Specijalnoj bolnici za zaštitu djece s neurorazvojnim i motoriëkim smetnjama Goljak u Zagrebu. Prema podacima Udruge bolniëkih pedagoga, tijekom godine na bolniëkom se lijeëenju nalazi i do 50.000 djece (oko 25.000 djece hospitalizirano je duže od tri dana) što je zapravo broj djece jednoga cijelog naraštaja. U razdoblju od 2004. do 2007. godine, uz postojeêe, ustrojeni su bolniëki odjeli pri Specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju Thalassotherapia u Crikvenici, zatim u Zagrebu u KBC Rebro i Specijalnoj bolnici za bolesti dišnoga sustava djece i mladeži Srebrnjak u kojoj nastavu izvode uëitelji Osnovne škole Jordanovac, u KliniËkoj bolnici Sestara milosrdnica u kojoj nastavu izvode uëitelji Osnovne škole Petra Zrinskog te u OpÊoj bolnici u Puli u kojoj nastavu izvode uëitelji Osnovne škole Vidikovac. HNOS je kao reformski projekt Ministarstva, kojeg su inicirali uëitelji i roditelji, a podræala široka znanstvena i struëna javnost, odgovorio na potrebu o promjeni rada u osnovnoj školi prvenstveno glede metoda pouëavanja i sadržaja uëenja. Postiglo se: rastereêenje uëenika preopširnih i enciklopedijskih sadržaja osuvremenjeni su metodiëki pristupi u procesu pouëavanja osuvremenjen je Nastavni plan i program intenziviran je individualizirani rad s uëenicima postignuta je veêa sloboda i kreativnost uëitelja realizirano je intenzivno struëno osposobljavanje i usavršavanje nositelja odgojno-obrazovne djelatnosti ostvarena je povezanost sa školama od velikih gradskih središta do najmanjih sredina unaprijeappleena je direktna komunikacija izmeappleu roditelja, uëitelja, škola i Ministarstva potaknuta je suradnja škola i lokalne zajednice, posebice u nastavnim i istraživaëkim projektima škola odjelotvorena je partnerska uloga roditelja otvorena je najšira komunikacija nositelja odgojnoobrazovne politike, znanosti, struëne prakse i korisnika radi trajnih unaprjeappleenja sustava osnovno obrazovanje 51

osnovno obrazovanje Sukladno Zakonu o osnovnom školstvu te Zakonu o srednjem školstvu za djecu koja su zbog zdravstvenih ili dugih razloga smještena u ustanove zdravstva i socijalne skrbi, obrazovni rad s tom djecom obavlja ustanova u kojoj je uëenik smješten ili najbliža osnovna škola. 5. Hrvatska karta za svakog uëenika Izmeappleu Ministarstva i Državne geodetske uprave 3. sijeënja 2007. godine potpisan je Sporazum o suradnji na provedbi projekta Hrvatska karta za svakog uëenika kojim je potvrappleen obostrani interes za suradnjom na provedbi projekta te naëin njegova ostvarenja. Prema odredbama Sporazuma svakom uëeniku treêega razreda osnovne škole u Republici Hrvatskoj osigurat Êe se jedan list službene topografske karte, izraappleene modernim digitalnim postupcima u mjerilu 1 : 25.000, koja pokriva podruëje na kojem se nalazi škola. Topografska je karta, kao nastavno pomagalo za upoznavanje okoline u kojoj uëenik živi, na tragu zadanoga cilja suvremene hrvatske škole škole po mjeri uëenika. 52

osnovno obrazovanje 53

srednje obrazovanje IV. srednje obrazovanje Uvoappleenje državne mature Provedba nacionalnih ispita Srednja πkola za sve Meappleunarodno vrjednovanje uëeniëkih postignuêa PISA Razvoj strukovnoga obrazovanja 54

1. Uvoappleenje državne mature Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o srednjem školstvu (NN, 81/05) srednjoškolsko obrazovanje uëenika gimnazija i Ëetverogodišnjih strukovnih i umjetniëkih škola završava polaganjem državne mature. UËenici koji su upisali gimnaziju u školskoj godini 2005./2006. te Ëetverogodišnju strukovnu i umjetniëku školu u školskoj godini 2006./2007. pripadaju generacijama koje Êe prve, na kraju srednjoškolskoga obrazovanja, polagati državnu maturu. Uvoappleenjem državne mature unaprijedit Êe se i osigurati kvaliteta obrazovanja, a cilj je da državna matura, s vremenom, zamijeni prijamne ispite na mnogim visokim uëilištima. Srednjoškolsko obrazovanje uëenika gimnazija i Ëetverogodišnjih strukovnih i umjetniëkih škola završava se polaganjem državne mature. Srednjoškolsko obrazovanje uëenika trogodišnjih strukovnih škola završava se polaganjem završnoga ispita. Državnu maturu u školama provodi Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja.«zakon o izmjenama i dopunama Zakona o srednjem školstvu, Ël. 69. srednje obrazovanje 2. Provedba nacionalnih ispita Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o srednjem školstvu (NN, 81/05) uvedeni su nacionalni ispiti kao trajni sustav vanjskoga vrjednovanja rada i postignuêa te unaprjeappleivanja kvalitete. Ispite provodi Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO) u suradnji sa srednjim školama i drugim ustanovama koje izvode programe srednjoškolskoga obrazovanja odraslih. Nacionalnim Êe se ispitima osigurati ujednaëivanje obrazovnih postignuêa uëenika, a radi trajnoga unaprjeappleivanja kvalitete rada, srednje su škole obvezne koristiti rezultate nacionalnih ispita i druge pokazatelje uspješnosti odgojno-obrazovnoga rada za analizu i samovrjednovanje. S tim u svezi, izraappleen je i Prijedlog Pravilnika o samovrjednovanju škola. Od 2. do 5. svibnja 2006. godine prvi su put nacionalni ispiti provedeni meappleu uëenicima prvoga razreda gimnazijskoga programa. Na ispite se prijavilo 13.358 uëenika, a pristupilo im je 98,98% uëenika i uëenica koji su, na isti naëin i pod jednakim uvjetima, ispite polagali iz hrvatskoga jezika, matematike, prvoga stranog jezika (engleski, francuski, njemaëki jezik) te talijanskoga kao materinjega jezika za talijansku nacionalnu manjinu. Rezultati ispita predstavljeni su 12. lipnja 2006. godine, a gimnazijama su dostavljeni samo oni rezultati koje su postigli njihovi uëenici radi analize i samovrjednovanja. Ove su godine nacionalni ispiti provedeni 21. veljaëe meappleu uëenicima drugih razreda gimnazijskoga programa. Na ispite se prijavilo 13.080 uëenika, a ispitima je pristupilo 96,80% uëenika koji su ispite pisali iz jednoga od 14 predmeta. 55

srednje obrazovanje Nacionalni su ispiti od 29. do 31. svibnja 2007. godine provedeni i meappleu uëenicima prvoga razreda gimnazijskoga programa (uzorak od 2.500 uëenika) kao i meappleu uëenicima prvoga razreda strukovnih škola (svih 25.000 uëenika) koji su ispite pisali iz hrvatskoga jezika i matematike. Pripadnici nacionalnih manjina (Ëeške, maapplearske, srpske i talijanske) pisali su ispit iz materinjega jezika. Jednako tako, nacionalni su ispiti od 18. do 19. travnja 2007. godine provedeni i meappleu uëenicima osmih razreda osnovnih škola (uzorak od 10.600 uëenika) koji su ispite pisali iz hrvatskoga jezika (98,35%) i matematike (97,66%). Uvoappleenje obveznoga srednjoškolskog obrazovanja odvijat Êe se kroz niz poticajnih mjera te kroz Nacionalni program mjera za uvoappleenje obaveznoga srednjoškolskog obrazovanja (najmanje do stjecanja prve kvalifikacije) kojim Êe se definirati dinamika uvoappleenja, izvori financiranja, potrebna zakonska regulativa i sl. Nakon opsežnih rasprava, analiza struënjaka svih profila, javne potpore uz podršku 84,9% roditelja i 70,9% srednjoškolaca, izraappleen je model, osigurana sredstva i mehanizmi kojima se, po prvi put u Republici Hrvatskoj nudi Ustavom zajamëena dostupnost srednjoškolskoga obrazovanja svima pod jednakim uvjetima. Kroz realizaciju Nacionalnoga programa mjera za uvoappleenje obaveznoga srednjoškolskog obrazovanja (najmanje do stjecanja prve kvalifikacije) stvoreni su svi preduvjeti da postojeêe krilatice obrazovanje za sve«, srednja škola za sve«, kvalifikacija za sve«, buduênost za sve«, postanu hrvatska stvarnost. 3. Srednja πkola za sve Na temelju brojnih domaêih znanstvenih istraživanja i preporuka, a u skladu sa strategijom razvitka Hrvatske kao društva temeljena na znanju, odnosno Strateškim okvirom za razvoj 2006. 2013., Vlada Republike Hrvatske u lipnju 2006. godine najavila je uvoappleenje obveznoga srednjoškolskog obrazovanja, koje je motivirano u podjednakoj mjeri unaprjeappleenjem prava i kvalitete života pojedinca te osiguravanjem napretka društva u cjelini. Na temelju podataka Ministarstva, Državnoga zavoda za statistiku i Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje, od školske godine 2003./2004. do 2006./2007., a koje su pohaappleale generacije uëenika roappleenih 1986., 1987. i 1988. godine, prosjeëan broj uëenika po godini koji nije zapoëeo ili nije završio srednju školu iznosi 9.274, odnosno 15,62%. Temeljem tih podataka procjenjuje se da bi u sljedeêih deset godina, ukoliko srednje obrazovanje ne bi bilo obvezno, bez srednje struëne spreme moglo ostati 80.236 uëenika, odnosno 8.024 uëenika godišnje (267 razrednih odjela manje). Pored toga, krajem veljaëe 2007. godine na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje bilo je registrirano 16.160 osoba izmeappleu 15. i 19. godine života što dodatno govori o potrebi uvoappleenja obveznoga srednjoškolskog obrazovanja jer bi te osobe u toj životnoj dobi trebale biti u školama i stjecati potrebnu obrazovnu kvalifikaciju za život. 56 Postupnim uvoappleenjem obveznoga srednjoškolskog obrazovanja znatno Êe se smanjiti broj uëenika koji nemaju završenu srednju školu te omoguêiti veêemu broju njih daljnje školovanje što je od velike važnosti za poveêanje sadašnjega postotka stanovništva s visokom struënom spremom (7,82%), a radi razvoja cjelokupnoga društva i konkurentnosti Republike Hrvatske na sve zahtjevnijem globalnome tržištu rada.

Trend produljenja obveznoga školovanja prisutan je u cijelome svijetu te je stoga razumljivo da se ova potreba nameêe i Republici Hrvatskoj koja, uz Republiku Makedoniju, ima najkraêe trajanje obveznoga školovanja u Europi. Pri promišljanju produljenja obveznoga školovanja u Republici Hrvatskoj sagledani su postojeêi resursi te je utvrappleeno da sustav srednjoškolskoga obrazovanja ima dobre pretpostavke za prihvat poveêanoga broja uëenika. BuduÊi da je projekt produljenja trajanja obveznoga školovanja jedan od najzahtjevnijih i najznaëajnijih projekata za Republiku Hrvatsku, ova je Vlada, kroz niz poticajnih mjera, kao što su besplatni udžbenici, besplatan meappleumjesni prijevoz i smještaj u uëeniëke domove te osigurani materijalni i kadrovski uvjeti nužni za provedbu, ponudila model, sredstva i mehanizme koji srednje školstvo Ëine dostupnim svima. Produljenjem trajanja obveznoga školovanja država se obvezuje skrbiti nad uëenikovim obrazovanjem do završetka srednje škole, tj. najmanje do prve kvalifikacije, odnosno zanimanja, Ëime se uëeniku omoguêuje stjecanje struënih kompetencija i struëne osnove za nastavak obrazovanja Ëime Êe krilatice obrazovanje za sve«srednja škola za sve«kvalifikacija za sve«buduênost za sve«postati uistinu hrvatska stvarnost. Na temelju Studije izvodljivosti koju su izradili Institut društvenih znanosti Ivo Pilar«i Institut za javne financije, a koja je definirala potrebe materijalnih ulaganja u škole i u uëeniëke domove te dala projekciju troškova prijevoza i udžbenika, Ministarstvo je izradilo Nacionalni program mjera za uvoappleenje obveznoga srednjoškolskog obrazovanja (najmanje do stjecanja prve kvalifikacije) kojim se sustavno i postupno uvodi obvezno srednjoškolsko obrazovanje. Nacionalni je program usvojen na sjednici Hrvatskoga sabora 21. lipnja 2007. godine. 4. Meappleunarodno vrjednovanje uëeniëkih postignuêa PISA Agencija za odgoj i obrazovanje (AZOO) provela je prvo meappleunarodno vrjednovanje kvalitete obrazovanja unutar OECD-ova (Organisation for Economic Development and Cooperation) projekta PISA (Programme for International Student Assessment) testiranjem uëenika u dobi od 15 godina. Pokusna je provjera provedena 2005. godine u 40 škola, na uzorku od 1.600 uëenika. Prva je prava provjera provedena 2006. godine (5.250 uëenika u 159 srednjih i devet osnovnih škola). Rezultati Êe biti objavljeni u prosincu 2007. godine i pružit Êe uvid u kvalitetu obrazovanja na meappleunarodno usporedivoj osnovi. Dr. sc. Ivo Sanader, predsjednik Vlade RH i prof. dr. sc. Dragan Primorac, ministar znanosti, obrazovanja i športa, 28. svibnja 2007. godine predstavili su Nacionalni program mjera za uvoappleenje obveznoga srednjoškolskog obrazovanja kao i kampanju Srednja škola za sve«. Nacionalnim programom utvrappleuju se mjere i aktivnosti kojima je cilj poveêati stopu upisa i završavanja srednjoškolskoga obrazovanja kao i smanjiti stopu ranoga napuštanja školovanja, unaprijediti kvalitetu hrvatskoga srednjeg školstva i uskladiti ga s europskim obrazovnim sustavima, stvoriti uvjete za bolju socijalnu ukljuëenost mladih i kvalitetniju zapošljivost, osobito mladih s posebnim potrebama, mladih s poremeêajima u ponašanju i bez potpore obitelji te mladih osoba s invaliditetom, kao i osigurati moguênosti za cjeloživotno uëenje u skladu s potrebama suvremenoga života i gospodarstva. srednje obrazovanje 57

srednje obrazovanje Razvojni ciljevi: Promjena strukovnog obrazovanja kako bi postalo manje specijalizirano i prilagodljivo potrebama polaznika i tržišta rada. Prilagodba profila i programa zanimanja prema tržištu rada, socijalnim i gospodarskim potrebama, moderniziranje sadržaja i metoda strukovnog obrazovanja i osposobljavanja, te osiguravanje moguênosti nastavka obrazovanja nakon završene strukovne škole. Plan razvoja sustava odgoja i obrazovanja 2005. 2010., str. 31. 5. Razvoj strukovnoga obrazovanja Strukovno obrazovanje obuhvaêa oko 70% srednjoškolskih uëenika, a njegovo osuvremenjivanje i prilagodbu potrebama tržišta rada te struënim i sveuëilišnim studijima provodi Agencija za strukovno obrazovanje (ASO). U razvoju strukovnoga obrazovanja posebna se pozornost poklanja razvoju suradnje sa socijalnim partnerima (Hrvatska udruga poslodavaca, sindikati) i svim ostalim partnerima (Hrvatska gospodarska komora, Hrvatska obrtniëka komora, Hrvatski zavod za zapošljavanje, Državni zavod za statistiku, ministarstva, visoka uëilišta, strukovna društva i komore, mala, srednja i velika poduzeêa, jedinice lokalne i podruëne [regionalne] samouprave). Od rujna 2005. do prosinca 2006. godine ASO je provodila CARDS 2002 program Strukovno obrazovanje i osposobljavanje: Modernizacija i izgradnja institucija«u sklopu kojega je izvršena analiza tržišta rada što je rezultiralo smanjenjem broja obrazovnih strukovnih sektora s 33 na 14, izraappleen je Bijeli dokument kojim su definirane polazne osnove za modernizaciju sustava strukovnoga obrazovanja i osposobljavanja, predložen je tekst za zakon o strukovnom obrazovanju, izvršeni su opisi prve Ëetiri razine kvalifikacija, razraappleen je jedan primjer moderne kvalifikacije, opisane su sve kljuëne kompetencije s dokazima i naëinom provjere, definirane su detaljne specifikacije za uspostavu informacijskoga sustava za upravljanje strukovnim obrazovanjem te je obavljeno struëno usavršavanje predstavnika 200 strukovnih škola za pisanje projekata prema europskim kriterijima. 58 Od sijeënja 2006. godine ASO provodi i CARDS 2003 program JaËanje škola za strukovno obrazovanje i osposobljavanje: Osnivanje centara izvrsnosti«u sklopu kojega je proveden natjeëaj za dodjelu 2,7 milijuna eura nepovratnih sredstava radi unaprjeappleenja rada strukovnih škola. Na natjeëaj je, u Delegaciju Europske komisije u Zagrebu, prispjelo 80 projekata od kojih je 13 uspjelo povuêi 2,68 milijuna eura. Uz formiranje 14 novih obrazovnih strukovnih sektora, ASO je u lipnju 2006. godine osnovala i sektorska vijeêa za njih 13 (izuzetak je samo sektor umjetnosti) te imenovala Ëlanove vijeêa. Sektorska su vijeêa predložila smanjenje broja zanimanja s 1400 na 323. ASO je u suradnji sa sektorskim vijeêima, izradila prvih 13 standarda zanimanja te 46 nastavnih planova i programa za stjecanje niže struëne spreme. Na prijedlog Ministarstva, Vlada Republike Hrvatske dala je potporu udruzi Croatiaskills«(udruga za promicanje znanja i vještina mladih), koja je na temelju toga primljena u punopravno Ëlanstvo svjetske organizacije WorldSkills International«, meappleu svega 47 zemalja iz cijeloga svijeta.

srednje obrazovanje 59

visoko obrazovanje V. visoko obrazovanje Izmjene i dopune Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju Provedba Bolonjskoga procesa Ministarska konferencija o Bolonjskome procesu Izgradnja mreže visokih uëilišta i osnutak novih visokih uëiliπta Razvoj struënih studija u manjim urbanim sredinama Državne stipendije Prijevoz studenata Uvoappleenje cjelovita financiranja visokih uëilišta model lump sum Osnivanje Nacionalne zaklade za potporu uëeniëkom i studentskom standardu OECD-ov Tematski prikaz visokoga obrazovanja u Republici Hrvatskoj 60 Zakon o studentskom zboru i drugim studentskim organizacijama

1. Izmjene i dopune Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju Radi poboljšanja zakonskih rješenja i otklanjanja praktiëne neprovedivosti u danim okolnostima omeappleenih realnim stanjem znanstvene i visoko obrazovne djelatnosti i u Zakonu navedenim rokovima u kojima bi Zakon morao biti primijenjen, Ministarstvo je izradilo prijedloge izmjena i dopuna Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, koji su usvojeni i doneseni 15. srpnja 2004. godine (NN, 105/04) i 10. prosinca 2004. godine (NN, 174/04). Promjenama su osobito ureappleena pitanja ustroja struënih ustanova i tijela u sustavu znanosti i obrazovanja, vrjednovanje znanstvenih organizacija i studijskih programa, izbori u zvanja i obveze nastavnika. Zakonske su promjene bile pretpostavka za stvaranje povoljnih normativnih i vremenskih okvira za realno moguêu provedbu preobrazbe hrvatskoga sustava znanstvene i visoko obrazovne djelatnosti radi europskih integracijskih procesa preuzetih potpisivanjem Bolonjske deklaracije 2001. godine te ratificiranjem Lisabonske konvencije (Konvencija o priznavanju visokoškolskih kvalifikacija na podruëju Europe). Isto tako, Ministarstvo je izradilo prijedlog izmjena i dopuna Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju koji je usvojen i donesen na 25. sjednici Hrvatskoga sabora 20. travnja 2007. godine (NN, 46/07), a zbog potrebe daljnjega usklaappleivanja hrvatskog zakonodavstva s europskim, ispunjavanja obveza iz Nacionalnoga programa suzbijanja korupcije 2006. 2008. (NN, 39/06) te uvoappleenja državnih potpora kao mjera poticanja istraživanja i razvoja. Neke od ambicioznih promjena koje Republika Hrvatska uvodi u visokom obrazovanju Ëine se neophodnima ako želi postiêi dinamiëni sustav visokoga obrazovanja primjeren modernom društvu temeljenu na znanju.«pozitivne posljedice Bolonjskoga procesa lako su uoëljive te je potrebno i dalje stavljati naglasak na njegovu provedbu«jer predstavlja temelj daljnjih promjena i reformi sustava visokoga obrazovanja.«istaknut je i postupak vrjednovanja preddiplomskih i diplomskih studijskih programa koji je bez sumnje najznaëajnije postignuêe u podruëju internacionalizacije hrvatskoga visokog obrazovanja.«usp. Tematski prikaz visokoga obrazovanja u Republici Hrvatskoj i preporuke OECD-a, str. 24., www.oecd.org/edu/tertiary/review visoko obrazovanje 2. Provedba Bolonjskoga procesa Ostvarivanje Bolonjskoga procesa dugoroëni je projekt na kojemu su dosad postignuti znaëajni rezultati ponajprije glede ustrojavanja, poboljšavanja i sistematizacije obrazovnoga sustava s intenziviranjem kreativne, istraživaëke i praktiëne komponente, afirmacije veza znanstvene i nastavne djelatnosti te primjene kao integralne cjeline, kao i poëetak poboljšavanja kadrovske situacije i opremljenosti u visokom obrazovanju. Uspješno je zakljuëena prva faza provedbe Bolonjskoga procesa. Tijekom protekle dvije godine intenzivno su stvarane zakonske i institucionalne pretpostavke za provedbu Bolonjskoga procesa. Zakonodavni je okvir za prvu fazu procesa dovršen u srpnju 2004. godine izmjenama i dopunama Prema IzvješÊu o globalnoj konkurentnosti 2006. 2007. (The Global Competitivness Report 2006 2007) Svjetskoga gospodarskog foruma (World Economic Forum) koje obuhvaêa 125 zemalja svijeta, Republika je Hrvatska u 2006. godini u odnosu na 2005. godinu napravila znaëajan skok sa 64. mjesta na 51. mjesto. Od devet stupova«konkurentnosti, Republika Hrvatska najbolje je plasirana po kriteriju Visoko obrazovanje i trening«(44. mjesto), Inovacije«(45.) i Tehnološka spremnost«(47 mjesto). 61

visoko obrazovanje Provedba Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, koji je u hrvatsko visoko obrazovanje uveo bolonjski sustav studiranja, bio je vrlo zahtjevan i opsežan posao. U akademskoj godini 2004./2005. pripremljeno je i vrjednovano 828 sveuëilišnih i struënih studijskih programa visokih uëilišta, Ëime je promijenjen cjelokupni sustav visokoga obrazovanja u Republici Hrvatskoj. Ovakve promjene proveli su nastavnici na sveuëiliπnim i struënim studijima u suradnji s Ëelnicima visokih uëiliπta predvoappleeni Rektorskim zborom Republike Hrvatske. Iz tog je razloga Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa predložilo predsjedniku Republike Hrvatske gospodinu Stjepanu MesiÊu dodjelu odlikovanja rektorima hrvatskih sveuëilišta, predsjedniku VijeÊa veleuëilišta i visokih škola, ravnateljici Agencije za znanost i visoko obrazovanje te predsjedniku Nacionalnoga vijeêa za visoko obrazovanje u prvome sazivu za njihov ukupan znanstveno-nastavni opus, a posebice za uspješan poëetak provedbe Bolonjskoga procesa. Svi oni odlikovani su Redom Danice hrvatske s likom Ruappleera BoškoviÊa. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju te stupanjem na snagu Zakona o priznavanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija. Usporedno se odvijala uspostava novih tijela i institucija sustava. Stvaranje institucionalnoga okvira zapoëelo je u travnju 2004. godine imenovanjem Nacionalne skupine za praêenje Bolonjskoga procesa, nastavljeno u drugoj polovici godine ustrojavanjem Nacionalnoga ENIC/NARIC ureda i imenovanjem Nacionalnoga vijeêa za visoko obrazovanje te Nacionalnoga vijeêa za znanost, a zakljuëeno u ožujku 2005. godine ustrojavanjem Agencije za znanost i visoko obrazovanje (AZVO). Godinu 2005. obilježilo je ostvarivanje triju bolonjskih prioriteta u prvoj fazi procesa: preustroj studijskih programa sukladno Bolonjskome modelu, uvoappleenje prakse priznavanja inozemnih visokoškolskih kvalifikacija usklaappleene s preporukama Lisabonske konvencije te izgradnja sustava osiguranja kvalitete. 1. Od sijeënja 2005. godine uveden je nov naëin priznavanja inozemnih visokoškolskih kvalifikacija. Njegovom provedbom hrvatski sustav postaje dijelom Europskoga prostora visokoga obrazovanja jer je studentima koji su diplome stekli na inozemnim visokim uëilištima omoguêeno priznavanje Bolonjskih stupnjeva. Novi je naëin priznavanja znatno jednostavniji i brži od prijašnjega nostrificiranja, o Ëem svjedoëi podatak da je od poëetka primjene novoga Zakona o priznavanju, od zaprimljenih 3.839 zahtjeva za priznavanje, do rujna 2007. godine pozitivno riješeno njih 3.594, a za 49 su izdana negativna rješenja. U prosincu 2006. godine donesen je Zakon o izmjenama i dopunama zakona o priznavanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija (NN, 138/06). Ovim Zakonom jasno je odvojeno akademsko priznavanje inozemnih kvalifikacija, koje se koristi za nastavak studija u Republici Hrvatskoj, od struënoga priznavanja, koje se provodi za potrebe zapošljavanja. 62 2. Ustrojavanjem Agencije za znanost i visoko obrazovanje (AZVO) u ožujku 2005. godine stvoren je institucionalni okvir za razvoj sustava osiguranja kvalitete. Od svoga je osnutka Agencija pružala struënu pomoê Nacionalnome vijeêu za visoko obrazovanje u postupku vrjednovanja sveuëilišnih preddiplomskih i diplomskih studijskih programa, integriranih preddiplomskih i diplomskih sveuëilišnih studijskih programa, struënih te specijalistiëkih diplomskih struënih studijskih programa, a od akademske godine 2005./2006. Agencija je pružala struënu pomoê u postupku vrjednovanja 272 prijedloga poslijediplomskih studijskih programa (170 specijalistiëkih poslijediplomskih studijskih programa i 102 sveuëilišna [doktorska] poslijediplomska studijska programa).

3. Krajem lipnja 2005. godine ispunjen je najzahtjevniji bolonjski prioritet preustroj postojeêih i priprema novih studijskih programa. Više od 9.000 nastavnika i njihovih suradnika sudjelovalo je u izradbi 828 sveuëiliπnih i struënih studijskih programa. U postupku vrjednovanja, koje je provodilo Nacionalno vijeêe za visoko obrazovanje, sudjelovalo je oko 1.050 domaêih i inozemnih recenzenata, izvjestitelja i struënih suradnika. U svibnju 2005. godine u Bergenu je održana konferencija europskih ministara visokoga obrazovanja, kada je predstavljen pregled provedbe Bolonjske reforme tijekom prvih pet godina. U službenom je izvješêu uspješnost provedbe procesa u Republici Hrvatskoj ocijenjena dobrom što je velik uspjeh buduêi da se Republika Hrvatska u kratkom roku uspjela približiti krugu uspješnih sudionica procesa. Anketa o rezultatima provedbe Bolonjskoga procesa, provedena nakon prvoga semestra akademske godine 2005./2006., pokazuje da Ëelnici visokih uëilišta uspješnosti provedbe procesa daju prosjeënu ocjenu 3,66. Prema izvješêu s Ministarske konferencije o provedbi Bolonjskoga procesa, koja je od 17. do 18. svibnja 2007. godine održana u Londonu, Republika je Hrvatska iznimno napredovala te je ocijenjena ocjenom 4,1. Za Ëak pet podruëja, od ukupno 12, dobila je najvišu ocjenu 5. visoko obrazovanje 3. Ministarska konferencija o Bolonjskome procesu U Londonu je, od 17. do 18. svibnja 2007. godine, održana dvodnevna Ministarska konferencija o Bolonjskom procesu na kojoj su sudjelovale delegacije iz 46 država potpisnica Bolonjske deklaracije. Jedna od tema Konferencije bila je napredak u provoappleenju Bolonjskoga procesa u zadnje dvije godine. Prema izvješêu s Konferencije, ostvaren je dobar napredak u postizanju ciljeva zacrtanih u Bergenu prije dvije godine. Na razini svih 46 zemalja, najveêi je napredak ostvaren na podruëju sudjelovanja studenata u osiguranju kvalitete obrazovanja, implementacije dvocikliëkoga sustava studija i priznavanja diploma. No, unatoë dobrom napretku, istaknuto je kako treba uložiti dodatne napore na podruëju meappleunarodne suradnje u osiguranju kvalitete, uvoappleenju nacionalnih okvira kvalifikacija i zapošljivosti po završetku preddiplomskih sveuëilišnih ili struënih studija. Prema izvješêu o provedbi Bolonjskoga procesa za 46 zemalja, Republika je Hrvatska iznimno napredovala te je ocijenjena ocjenom 4,1. Za Ëak pet podruëja, od ukupno 12, dobila je najvišu ocjenu 5. Koliki je napredak Republika Hrvatska ostvarila govori i podatak da je prije dvije godine na zadnjoj ministarskoj konferenciji u Bergenu ocjenjena prosjeënom ocjenom tri. 63

visoko obrazovanje Sukladno opredjeljenju za policentriëni razvoj visokoškolskoga sustava, u protekle je dvije godine osnovano pet veleuëilišta i SveuËilište Jurja Dobrile u Puli. Ovakva politika razvoja omoguêuje profiliranje sveuëilišta i veleuëilišta u skladu s regionalnim potrebama i posebitostima. U zakljuëke rasprava po radnim skupinama ušao je hrvatski prijedlog da u Bolonjskom procesu nakon 2010. godine posebna pozornost bude usmjerena na suradnji razvoja kvalitete osnovnoga i srednjeg školstva. Sudionici su se radnih skupina složili da uspjeh Bolonjskoga procesa ovisi o obrazovanju, vještinama i kompetencijama uëenika koji ulaze u sustav visokoga obrazovanja. Poseban interes delegacija privukao je hrvatski sustav razvoja vertikale obrazovanja kao naëin osiguranja kvalitetnoga obrazovanja na svim razinama sustava. S obzirom na razlike u rezultatima PISA provjere znanja i vještina uëenika srednjih škola Europe, ministar Dragan Primorac predložio je razvijanje suradnje na podruëju europske harmonizacije kurikuluma osnovnih i srednjih škola, uz zadržane nacionalne posebnosti. Na kraju skupa usvojeni su zakljuëci svih ministara obrazovanja kroz jedinstven dokument Londonsko ministarsko priopêenje«u kojem se posebno istiëu dosadašnja postignuêa u provedbi Bolonjskoga procesa te prioriteti za sljedeêe razdoblje. Posebno je istaknuta važnost razvoja sustava mobilnosti studenata i nastavnika, nacionalnih kvalifikacijskih okvira i sustava cjeloživotnoga obrazovanja. Dogovoreno je osnivanje Europskoga registra agencija za osiguranje kvalitete u visokom obrazovanju, a u slijedeêem razdoblju naglasak Êe se staviti na socijalnu dimenziju obrazovnoga sustava, zapošljivost prvostupnika te promoviranje europskoga prostora visokoga obrazovanja u globalnom kontekstu. 64 4. Izgradnja mreže visokih uëilišta i osnutak novih visokih uëiliπta Tijekom 2006. godine izraappleen je dokument Mreža visokih uëilišta u Republici Hrvatskoj«koji predstavlja analitiëki korak u smjeru razvoja postojeêega sustava visokoga obrazovanja radi boljega usklaappleivanja s potrebama hrvatskoga društva. Dokument polazi od analize postojeêe mreže visokih uëilišta u Republici Hrvatskoj, koja ukljuëuje osvrt s obzirom na okolnosti dosadašnjega razvoja mreže visokih uëilišta, raspodjelu po znanstvenim podruëjima i poljima i regionalnu zastupljenost. Sukladno opredjeljenju za policentriëni razvoj visokoobrazovnoga sustava, u protekle je dvije godine osnovano SveuËilište Jurja Dobrile u Puli, pet veleuëilišta i jedna visoka škola. Ovakva politika razvoja omoguêuje profiliranje sveuëilišta, veleuëilišta i visokih škola u skladu s regionalnim potrebama i posebitostima. Osnivanje novih veleuëilišta u županijskim centrima pridonijet Êe gospodarskomu razvoju ovih podruëja te zadržavanju mladih ljudi.

VeleuËilište Marko MaruliÊ«u Kninu osnovano je Uredbom Vlade Republike Hrvatske (NN, 73/05) 9. lipnja 2005. godine. VeleuËilište izvodi struëne studije Prehrambena tehnologija, Trgovinsko poslovanje i poduzetništvo te Poljoprivreda krša. VeleuËilište Lavoslav RužiËka«u Vukovaru osnovano je Uredbom Vlade Republike Hrvatske (NN, 92/05) 22. srpnja 2005. godine. VeleuËilište izvodi struëne studije Trgovina, Upravni studij i Fizioterapija. Cilj projekta Razvoj struënih studija radi poticanja zapošljavanja u manjim urbanim sredinama razvoj je struënih studija zasnovanih na potrebama djelatnosti, a radi poticanja uspješnijega razvoja manjih urbanih središta i zapošljavanja mladih ljudi u njima. visoko obrazovanje VeleuËilište Nikola Tesla«u GospiÊu osnovano je Uredbom Vlade Republike Hrvatske (NN, 75/06) 6. srpnja 2006. godine. VeleuËilište izvodi struëne studije Ekonomija poduzetništva, Prometni studij i Upravni studij. VeleuËilište u ibeniku osnovano je Uredbom Vlade Republike Hrvatske (NN, 76/06) 6. srpnja 2006. godine. VeleuËilište izvodi struëne studije Menadæment, Promet i Upravni studij te specijalistiëki diplomski struëni studij Menadžment. VeleuËilište u Slavonskom Brodu osnovano je Uredbom Vlade Republike Hrvatske (NN, 108/06) 28. rujna 2006. godine. VeleuËilište izvodi struëne studije Proizvodno strojarstvo, Bilinogojstvo i Menadžment. SveuËilište Jurja Dobrile u Puli osnovano je Zakonom o osnivanju SveuËilišta u Puli (NN, 111/06) 3. listopada 2006. godine. U sastav SveuËilišta ušli su Fakultet ekonomije i turizma Dr. Mijo MirkoviÊ«u Puli, Filozofski fakultet u Puli, Visoka uëiteljska škola u Puli i SveuËilišna knjižnica u Puli. Visoka škola za menadžment u turizmu i informatici u Virovitici osnovana je Uredbom Vlade Republike Hrvatske (NN 94/07) 13. rujna 2007. godine. Visoka škola izvodit Êe struëni studij Menadžment; smjer: InformatiËki menadžment. 5. Razvoj struënih studija u manjim urbanim sredinama Ministarstvo je 19. srpnja 2006. godine s Fondom za razvoj i zapošljavanje Republike Hrvatske pokrenulo projekt Razvoj struënih studija radi poticanja zapošljavanja u manjim urbanim sredinama RH. Cilj je projekta razvoj struënih studija zasnovanih na potrebama djelatnosti, a radi poticanja uspješnijega razvoja manjih urbanih središta i zapošljavanja mladih ljudi u njima. 65

visoko obrazovanje Svake godine Ministarstvo dodjeljuje državne stipendije redovitim studentima dodiplomskih, preddiplomskih, diplomskih i poslijediplomskih studija te izdvaja oko pet milijuna kuna za subvencioniranje prijevoza redovitih studenata u gradovima Osijeku, Splitu i Rijeci. Provedena je analiza potreba za visokoobrazovanim struënjacima u manjim urbanim središtima Republike Hrvatske, utvrappleeni su kriteriji o prioritetima pri utemeljivanju visokih uëilišta u tim središtima te mreža struënih studija (veleuëilišta i visokih škola). Za realizaciju projekta, Fond se obvezao u 2006. godini osigurati 10 milijuna kuna, a u naredne tri godine dodatnih 50 milijuna kuna. U listopadu 2006. godine Fond je podupro otvaranje struënih studija Management maloga poduzeêa i RaËunarstvo u Opuzenu koji se izvode kao dislocirani studiji SveuËilišta u Splitu. Sredstva iz Fonda namijenjena su za poveêanje kvalitete studija i potporu dugoroënom razvoju novoosnovanih veleuëilišta i koristit Êe se za realizaciju triju prioriteta u pogledu razvoja struënih studija u Republici Hrvatskoj. Prvo, Fond Êe za vrijeme trajanja projekta financijski podupirati organizaciju i odvijanje nastave na studijima koje izvode novoosnovana veleuëilišta. Drugo, u sklopu projekta osigurana su i sredstva te potpisani ugovori o njihovu korištenju za akademsko i struëno usavršavanje nastavnika na novoosnovanim, ali i na postojeêim veleuëilištima u Republici Hrvatskoj, Ëime Êe se osigurati veêa kvaliteta nastave na veleuëilištima i poduprijeti razvoj nastavnoga kadra. TreÊe, radi boljega povezivanja nastave i prakse na veleuëilištima, u sklopu projekta potpisani su ugovori za financiranje Tehnološkoga parka inovacijskoga središta VeleuËilišta u Kninu te ustrojavanje Vukovarskoga centra za traumu. 6. Državne stipendije Ministarstvo svake godine dodjeljuje državne stipendije redovitim studentima dodiplomskih, preddiplomskih, diplomskih i poslijediplomskih studija. U 2004. godini izdvojeno je oko 68 milijuna kuna za prosjeëno 7.550 državnih stipendija mjeseëno, u 2005. godini izdvojeno je oko 74 milijuna kuna za prosjeëno 8.615 državnih stipendija mjeseëno, dok je u 2006. godini izdvojeno oko 77 milijuna kuna za 9.529 državnih stipendija. U 2007. godini za državne stipendije izdvojeno je 75 milijuna kuna, a Ministarstvo je dodijelilo novih 2.500 stipendija. 66

Na inicijativu Ministarstva izmijenjen je Pravilnik o porezu na dohodak kojim je poveêan neoporeziv iznos stipendije s 1.600 na 4.000 kuna mjeseëno. Ova izmjena omoguêuje dodjeljivanje znaëajno veêega broja stipendija i stvaranje preduvjeta za znatnije ukljuëivanje gospodarskih subjekata u sustav stipendiranja. 7. Prijevoz studenata U sijeënju 2006. godine zapoëela je prva faza novoga sustava cjelovita financiranja visokih uëilišta lump sum kojim se uvodi jedinstveno voappleenje financijske politike sveuëilišta. visoko obrazovanje Ministarstvo svake godine izdvaja oko pet milijuna kuna za subvencioniranje prijevoza redovitih studenata u Osijeku, Splitu i Rijeci. Od sijeënja 2004. do rujna 2006. godine, Ministarstvo je izdvajalo godišnje oko πest milijuna kuna za prijevoz redovitih studenata u gradu Zagrebu. Jednako tako, Ministarstvo subvencionira i prijevoz studenata s invaliditetom u ukupnom godišnjem iznosu od oko 800 tisuêa kuna. Od 2007. godine subvencionira se prijevoz redovitih studenata sveuëilišnih i struënih studija s invaliditetom te prijevoz studenata s invaliditetom poslijediplomskih studija temeljem Odluke o kriterijima za ostvarivanje prava na potporu troškova prijevoza za redovite studente s invaliditetom sveuëilišnih i struënih studija i studente s invaliditetom poslijediplomskih studija od 25. sijeënja 2007. godine. 8. Uvoappleenje cjelovita financiranja visokih uëilišta model lump sum U sijeënju 2006. godine zapoëela je prva faza novoga sustava cjelovita financiranja visokih uëilišta lump sum kojim se uvodi jedinstveno voappleenje financijske politike sveuëilišta. Razvija ga i provodi senat te na taj naëin ovaj sustav predstavlja financijski aspekt integracije sveuëilišta. Prije njegova uvoappleenja visoka je uëilišta izravno financiralo Ministarstvo. U prvoj su fazi provedbe s razine Ministarstva na sveuëilišta prenesena financijska sredstva za plaêe, materijalne troškove, državne stipendije i studentski zbor te dio sredstava za poboljšanje studentskoga standarda. Glavninu sredstava studentskim centrima za studentski standard u prvoj fazi doznaëuje Ministarstvo. 67

visoko obrazovanje Hrvatska je jedna od 24 zemlje ukljuëene u projekt Tematski prikaz visokoga obrazovanja OECD-a kojemu je cilj pružiti tvorcima nacionalnih visokoškolskih politika informacije i analize potrebne da se uz pomoê visokoga obrazovanja ostvare društveni i gospodarski ciljevi. 9. Osnivanje Nacionalne zaklade za potporu uëeniëkom i studentskom standardu Ministarstvo je uputilo u saborsku proceduru prijedlog zakona o Nacionalnoj zakladi za potporu uëeniëkom i studentskom standardu. Zaklada Êe biti ustrojena po modelu javno-privatnoga partnerstva, a poëetni Êe se kapital za njezino funkcioniranje u iznosu od 1,5 milijuna kuna osigurati iz državnoga proraëuna. Plan je da se u rad Zaklade ukljuëe i veêe gospodarske tvrtke ili pojedinci koji bi u financiranju studenata i uëenika pronašli svoj interes. Takvi bi donatori dobili pravo sudjelovanja u kreiranju kriterija za dodjelu stipendija, a osnovni bi kriterij za stipendiranje trebala biti izvrsnost. Osim toga, prilikom dodjeljivanja stipendija, vodit Êe se raëuna o potrebama tržišta rada, odnosno poticat Êe se deficitarna zanimanja. 10. OECD-ov Tematski prikaz visokoga obrazovanja u Republici Hrvatskoj Republika Hrvatska jedna je od 24 zemlje ukljuëene u projekt Tematski prikaz visokoga obrazovanja OECD-a. Cilj je projekta, zapoëeta 2004. godine, pružiti tvorcima nacionalnih visokoškolskih politika informacije i analize potrebne da se uz pomoê visokoga obrazovanja ostvare društveni i gospodarski ciljevi. Tijekom 2005. godine skupina hrvatskih struënjaka priredila je Tematski prikaz visokoga obrazovanja u Republici Hrvatskoj prvo detaljno izvješêe o stanju sustava koje je tiskano u svibnju 2007. godine. Radi recenziranja izvješêa i pripreme preporuka, struëni je tim OECD-a u lipnju 2006. godine posjetio hrvatska visoka uëilišta i mjerodavne ustanove. KonaËno Êe izvješêe, koje Êe biti tiskano do kraja 2007. godine, donijeti detaljan prikaz stanja visokoga obrazovanja prireappleena po meappleunarodno usporedivoj metodologiji. 68 11. Zakon o studentskom zboru i drugim studentskim organizacijama Zakon o studentskom zboru i drugim studentskim organizacijama (NN, 71/07) u potpunosti reformira sustav studentskoga organiziranja u Republici Hrvatskoj i usklaappleuje studentsko predstavljanje s naëelima Bolonjskoga procesa.

Donošenje ovoga Zakona predstavlja izniman uspjeh u podruëju suradnje u sustavu visokoga obrazovanja. Naime, u Povjerenstvu koje je radilo na Zakonu veêinu Ëlanova Ëinili su studenti koji su predstavljali studentske zborove, studentske udruge te poslijediplomske studente. Zakon je dobio podršku visokih uëilišta, studentskih predstavnika, studentskih udruga i Rektorskoga zbora. Zakonom se napušta zastarjela tradicija visoke razine zakonske regulative i uvodi Bolonjsko naëelo prenošenja autonomije na dionike u sustavu visokoga obrazovanja. U Zakonu su studentskim predstavnicima dane ovlasti ureappleivanja organizacije i djelovanja studentskoga zbora, a studentskim se predstavnicima omoguêava da sami dizajniraju izgled predstavniëkoga tijela. Zakon uvodi i snažnije mehanizme osiguranja transparentnosti studentskoga predstavljanja. Ovlasti nadzora nad obavljanjem djelatnosti studentskoga zbora i drugih studentskih organizacija prenose se na visoka uëilišta, Ëime se osigurava da se nadzor provodi upravo na razini na kojoj studentske organizacije djeluju. Ovi mehanizmi pružaju potporu integraciji hrvatskih visokih uëilišta koja preuzimaju voappleenje upisnika studentskih organizacija, ovlasti nadzora nad obavljanjem djelatnosti studentskoga zbora te ovlasti financiranja studentskih organizacija. Zakonom o studentskom zboru i drugim studentskim organizacijama na sva se visoka uëilišta uvodi institucija studentskoga pravobranitelja, Ëime hrvatsko studentsko organiziranje staje uz bok najrazvijenijih sustava visokoga obrazovanja. Studentske pravobranitelje imenovat Êe studentski zbor, a prostor i sredstva za rad osigurat Êe im visoka uëilišta. Kroz zadatke savjetovanja studenata te primanja i rješavanja pritužbi, studentski pravobranitelji postaju sastavni dio sustava osiguranja kvalitete na visokim uëilištima. visoko obrazovanje Naposljetku, ovim se Zakonom na sva visoka uëilišta uvodi institucija studentskoga pravobranitelja, Ëime hrvatsko studentsko organiziranje staje uz bok najrazvijenijih sustava visokoga obrazovanja. Studentske pravobranitelje imenovat Êe studentski zbor, a prostor i sredstva za rad osigurat Êe im visoka uëilišta. Kroz zadatke savjetovanja studenata te primanja i rješavanja pritužbi, studentski pravobranitelji postaju sastavni dio sustava osiguranja kvalitete na visokim uëilištima. 69

cjeloæivotno uëenje VI. cjeloæivotno uëenje Obrazovanje odraslih Priprema Hrvatskoga kvalifikacijskog okvira Centar za mobilnost i EU programe Sporazum o cjeloživotnom uëenju Zakon o obrazovanju odraslih 70

1. Obrazovanje odraslih Suvremena strategija obrazovanja temelji se na naëelu cjeloživotnoga obrazovanja pri Ëemu obrazovanje odraslih postaje kljuënim Ëimbenikom. Potaknuto tom Ëinjenicom, Ministarstvo je u 2004. godini pripremilo Strategiju obrazovanja odraslih te Akcijski plan provedbe Strategije obrazovanja odraslih koje je Vlada Republike Hrvatske usvojila 25. studenoga 2004. godine. Sukladno tome, Vlada Republike Hrvatske donijela je Uredbu o osnivanju Agencije za obrazovanje odraslih (NN, 59/06), a potom je u Hrvatskom saboru 2. veljaëe 2007. godine izglasan i Zakon o obrazovanju odraslih (NN, 17/07), Ëime su, po prvi put, u Republici Hrvatskoj u potpunosti stvoreni uvjeti za ukljuëivanje obrazovanja odraslih u jedinstveni obrazovni sustav. 2. Priprema Hrvatskoga kvalifikacijskog okvira Hrvatska je pristupila ustrojavanju Hrvatskoga kvalifikacijskog okvira (HKO), usporediva s osnovama oëekivanoga Europskoga kvalifikacijskog okvira, koji Êe kvalifikacije steëene u Republici Hrvatskoj prikazati na jasan, prepoznatljiv i usporediv naëin opisan mjerljivim pokazateljima ishoda uëenja, odnosno opêim i posebnim kompetencijama: znanjima, vještinama i sposobnostima. Kao posljedica društvenih promjena i brzoga prijelaza društva u društvo znanja«, demografskih pokazatelja prema kojima stanovništvo Europe postaje sve starije te izražene potrebe za stalnim osuvremenjivanjem postojeêih i stjecanjem novih znanja i vještina, Europa je razvila nov pristup obrazovanju i uëenju koncept cjeloživotnoga uëenja. Cjeloživotno uëenje podrazumijeva stjecanje i osuvremenjivanje svih vrsta sposobnosti, znanja i kvalifikacija od predškole do razdoblja nakon umirovljenja, uz prihvaêanje triju oblika uëenja formalnoga, neformalnoga i informalnoga. Za razvoj cjeloživotnoga uëenja Ministarstvo je zapoëelo izgradnju sustava obrazovanja odraslih te pripremu Hrvatskoga kvalifikacijskog okvira, koji Êe osigurati razumljivost i meappleunarodnu prepoznatljivost srednjoškolskih i visokoškolskih kvalifikacija. cjeloæivotno uëenje Ustrojavanje HKO-a jedan je od nacionalnih prioriteta jer Êe njegova kakvoêa i upotreba imati znatan utjecaj na uspješnost provedbe Kopenhaškoga i Bolonjskog procesa te uspješnost razvoja sustava cjeloživotnoga uëenja u Republici Hrvatskoj. Od veljaëe 2006. godine pri Ministarstvu je djelovalo Povjerenstvo za izradu Polaznih osnova Hrvatskoga kvalifikacijskog okvira, u radu kojega su, uz predstavnike Ministarstva, sudjelovali i predstavnici Agencije za strukovno obrazovanje (ASO), Agencije za znanost i visoko obrazovanje (AZVO) te predstavnici akademske zajednice. Povjerenstvo je pripremilo Polazne osnove Hrvatskoga kvalifikacijskog okvira koje je Vlada RH donijela ZakljuËkom na sjednici održanoj 5. srpnja 2007. godine. Polazne osnove HKO-a poslužit Êe za izradbu potpunoga okvira do kraja 2008. godine. 71

cjeloæivotno uëenje Obrazovna se strategija i svaka politika moraju razvijati na koncepcijama cjeloživotnoga uëenja i društva koje uëi.«55 preporuka za poveêanje konkurentnosti Hrvatske, Nacionalno vijeêe za konkurentnost, Zagreb, 2004., str. 19. 3. Centar za mobilnost i EU programe Centar za mobilnost i EU programe smješten je unutar Agencije za obrazovanje odraslih (AOO), a djelatnost mu je priprema i provoappleenje Programa za cjeloživotno uëenje i Programa Mladi na djelu Europske Unije. Program za cjeloživotno uëenje (2007. 2013.) promiëe mobilnost uëenika/studenata i uëitelja/ profesora meappleu državama sudionicama programa na svim razinama obrazovanja. Poticanje suradnje meappleu obrazovnim institucijama pridonosi stvaranju društva znanja, razvoju tolerancije, multikulturalnosti kao i pripremi sudionika za uspješno sudjelovanje na tržištu rada. Program se nastavlja na prijašnju generaciju obrazovnih programa Socrates i Leonardo da Vinci. Program Mladi na djelu (2007. 2013.) usmjeren je jaëanju osjeêaja osobne odgovornosti mladih, te podupire njihove inicijative, ukljuëujuêi brigu za druge te sudjelovanje i aktivno ukljuëivanje u graappleansko društvo na lokalnoj, nacionalnoj i europskoj razini. Do kraja 2007. godine Centar za mobilnost i EU programe bit Êe izdvojen iz Agencije za obrazovanje odraslih (AOO) i preimenovan u Agenciju za mobilnost i programe Europske unije. OËekivani poëetak provedbe navedenih programa u Republici Hrvatskoj je 2009. godine. 72 Razvojni cilj: Prilagoditi sustav obrazovanja odraslih potrebama tržišta rada i moguênostima odraslih za uëenje, a posebno ugroženim ciljnim skupinama. Plan razvoja sustava odgoja i obrazovanja 2005. 2010., str. 39. 4. Sporazum o cjeloživotnom uëenju Ministarstvo i Hrvatska gospodarska komora 11. prosinca 2006. godine potpisali su Sporazum o suradnji u provedbi cjeloživotnog uëenja. Sporazumom se želi potaknuti gospodarstvenike, ali i sve sudionike u procesu formalnoga i neformalnog obrazovanja, na ukljuëivanje u proces cjeloživotnoga uëenja kao naëina za ostvarivanje strateškoga cilja Republike Hrvatske izgradnje društva i gospodarstva temeljenih na znanju. Posebice Êe se suraappleivati u promociji cjeloživotnoga uëenja, kreiranju sustava cjeloživotnoga uëenja, definiranju potrebnih kompetencija i kvalifikacijskih okvira, na razvijanju jedinstvenoga sustava poduzetniëke edukacije, izradbi koncepta i kurikuluma kroz meappleukurikularni integrirani pristup poduzetniëkoga uëenja, u promociji vježbovnih tvrtki kao modela obrazovanja za ukljuëivanje mladih ljudi u poduzetništvo, na usavršavanju nastavnika i profesora, edukaciji gospodarstvenika te usklaappleivanju aktivnosti radi provedbe praktiëne nastave za uëenike i studente kod gospodarskih subjekata.

5. Zakon o obrazovanju odraslih Zakon o obrazovanju odraslih (NN, 17/07), osim što definira djelatnosti i ciljeve VijeÊa za obrazovanje odraslih i Agencije za obrazovanje odraslih (AOO), utvrappleuje i oblike obrazovanja odraslih te tko i pod kojim uvjetima može obavljati djelatnost obrazovanja odraslih. Zakon donosi i neke nove, važne odredbe kao što su, primjerice, vertikalna prohodnost, obrazovni dopust, financiranje obrazovanja odraslih te naëelo partnerstva. Osim što definira djelatnosti i ciljeve VijeÊa za obrazovanje odraslih i Agencije za obrazovanje odraslih (AOO), Zakon o obrazovanju odraslih utvrappleuje i oblike obrazovanja odraslih te tko i pod kojim uvjetima može obavljati djelatnost obrazovanja odraslih. cjeloæivotno uëenje 1. Vertikalna prohodnost. Stupanjem na snagu ovoga Zakona obrazovanje odraslih postaje dio jedinstvenoga obrazovnog sustava Republike Hrvatske, Ëime se onima koji su iz bilo kojega razloga napustili sustav formalnoga obrazovanja omoguêuje povratak u sustav te nastavak školovanja do najvišega stupnja. Prema naëelu vertikalne prohodnosti tim se osobama omoguêuje ne samo povratak u osnovnu školu, završetak te stjecanje prvoga zanimanja veê i nastavak obrazovanja u srednjoj školi, odnosno na fakultetu. 2. obrazovni dopust. Ovim Zakonom svi zaposlenici, po prvi put, stjeëu pravo na dopust u trajanju od sedam dana ukoliko to vrijeme žele provesti na nekom obliku edukacije. Ostvarivanje tog prava stjeëe se u dogovoru s poslodavcem. Dopust može biti i plaêen što se takoappleer regulira sporazumno s poslodavcem. 3. financiranje obrazovanja odraslih. S obzirom da je cjeloživotno uëenje osnovno naëelo strategije obrazovanja odraslih kojoj je cilj osobni razvoj pojedinca i gospodarski razvoj države, Zakon predviapplea sudjelovanje svih zainteresiranih u financiranju obrazovanja odraslih i to prema potrebama i moguênostima. Tako se sredstva za financiranje i poticanje obrazovanja odraslih osiguravaju u državnome proraëunu, proraëunima jedinica lokalne i podruëne (regionalne) samouprave, neposredno od polaznika i poslodavaca te iz drugih izvora u skladu sa zakonom. 4. NaËelo partnerstva. Ovo se naëelo ostvaruje kroz VijeÊe za obrazovanje odraslih kojega Ëine predstavnici ministarstava, poslodavaca, sindikata te obrazovnih institucija. Upravo iz sastava VijeÊa te njegova statusa proizlazi njegova važnost. Osnovna je zadaêa VijeÊa kao struënoga i savjetodavnog tijela Vlade Republike Hrvatske praêenje stanja i predlaganje mjera za razvoj obrazovanja odraslih Vladi Republike Hrvatske. VijeÊe, takoappleer, predlaže financiranje programa obrazovanja odraslih za koje se osiguravaju sredstva u proraëunu. 73

znanost i tehnologija VII. znanost i tehnologija Strategija razvoja znanosti i tehnologije u Republici Hrvatskoj Projekt povratka hrvatskih znanstvenika iz inozemstva u Republiku Hrvatsku Vrjednovanje znanstvenih projekata i programa Vrjednovanje znanstvenih organizacija Poslovno-inovacijski centar Hrvatske BICRO d.o.o. Pokretanje Hrvatskoga instituta za tehnologiju HIT d.o.o.»lanstvo u Organizaciji europskih laboratorija za molekularnu biologiju Znanstvena suradnja s Nacionalnim centrom za znanstvena istraživanja Republike Francuske Institut za informacijske inovacije (I3) 74

1. Strategija razvoja znanosti i tehnologije u Republici Hrvatskoj Polazište za razvoj strategije znanosti i tehnologije predstavlja Lisabonska strategija te dokument Hrvatska u 21. stoljeêu Znanost iz 2003. godine. SlijedeÊi ciljeve zacrtane u ovim dokumentima, Nacionalno vijeêe za znanost usvojilo je u listopadu 2005. godine Odluku o prioritetima kratkoroëne i dugoroëne strategije razvoja znanosti Republike Hrvatske. KratkoroËni su prioriteti okoliš, zdravlje, energija i materijali te hrvatski identitet. DugoroËni su prioriteti osnovno istraživanje orijentirano prema znanju, zaštita okoliša, ekonomski razvoj regija krša, jadranske obale, mora i otoka, agrikultura, biotehnologija i hrana, zdravlje, informacijske i komunikacijske tehnologije, nanoznanost, novi materijali, gradnja i novi proizvodni procesi, energija i izvori obnovljive energije, transport i sigurnost, socijalne i humanistiëke znanosti i hrvatski identitet, socijalna integracija, uëenje i obrazovanje te cjeloživotno uëenje. Brz napredak znanosti i tehnologije i izazovi globalizacije Ëine stjecanje znanja, njegovu produktivnu primjenu, neprekidno obnavljanje i poveêanje, temeljnim izazovom konkurentnoga gospodarstva i društava. Znanstveno-istraživaËki rad i djelotvornost prenošenja njegovih rezultata u dobra, usluge i procese jedna je od temeljnih poluga u stvaranju konkurentnoga gospodarstva i društva znanja.«strateški okvir za razvoj 2006. 2013., str. 22. znanost i tehnologija Cjelovitiju viziju razvoja ovoga sustava donosi strateški dokument Znanstvena i tehnologijska politika Republike Hrvatske 2006. 2010., koji je u travnju 2006. godine prihvatilo Nacionalno vijeêe za znanost te Vlada Republike Hrvatske ZakljuËkom 5. svibnja 2006. godine. Glavni su ciljevi znanstvene i tehnologijske politike poveêanje ulaganja u istraživanje i razvoj te njihova veêa uëinkovitost, preustroj znanstvenoga sustava, jaëanje suradnje izmeappleu sustava znanosti, Vlade Republike Hrvatske i gospodarstva te intenzivnije sudjelovanje hrvatskih znanstvenika i drugih subjekata u okvirnim programima Europske unije. Znanstvena i tehnologijska politika Republike Hrvatske 2006. 2010. dobila je i potporu Svjetske banke. Na toj osnovi zapoëela je realizacija zajma Svjetske banke u iznosu od 31 milijun eura, a Republika Hrvatska osigurava dodatnih 5,7 milijuna eura. Zajmom Êe se financirati razvoj inovativnosti i preustroj Brodarskoga instituta, pokretanje agencije Instituta Ruappleer BoškoviÊ«za komercijalizaciju znanosti, realizacija programa Jedinstvo uz pomoê znanja«namijenjena omoguêivanju rada znanstvenika iz dijaspore u Republici Hrvatskoj i njihovu povratku te razvoj tehnologija. Iz tih Êe se sredstava sufinancirati i programi Poslovno-inovacijskoga centra Hrvatske BICRO d.o.o. Od 2004. godine izraappleuju se i strategije razvoja sustava intelektualnoga vlasništva i službene statistike. Vlada Republike Hrvatske usvojila je 13. listopada 2005. godine Nacionalnu strategiju razvoja sustava intelektualnoga vlasništva Republike Hrvatske 2005. 2010., koju je pripremio Državni zavod za intelektualno vlasništvo (DZIV). Prema Zakonu o službenoj statistici te prema U Ministarstvu je 15. svibnja 2007. predstavljen Nacrt Akcijskoga plana za poveêanje ulaganja u znanost i istraživanje. Nacrt Akcijskoga plana izraappleen je u skladu s Lisabonskom strategijom te Znanstvenom i tehnologijskom politikom Republike Hrvatske 2006. 2010. Akcijski plan predviapplea mjere kojima se želi dostiêi 3 % izdvajanja iz BDP-a za znanost i istraživanje za razliku od sadašnjeg nešto veêeg od 1,2 %. Promjene koje donosi Akcijski plan odnose se na reformu istraživanja u javnom sektoru, istraživaëku karijeru kao najprivlaëniji poziv, poticanje gospodarstva na ulaganje u znanost i istraživanje te popularizaciju znanosti i istraživanja u javnosti. 75

znanost i tehnologija Nastojanja oko poboljšanja obrazovanja i znanosti nužan su uvjet uspješnoga razvoja, ali ne i dostatan. Težište treba staviti na primjenu znanja. Ljudima koji su stekli znanje treba omoguêiti da svoje znanje upotrijebe u svojoj zemlji.«deklaracija o znanju, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb, 2004., str. 4. prijedlogu Državnoga zavoda za statistiku, Hrvatski je sabor donio Strategiju razvitka službene statistike Republike Hrvatske 2004. 2012. (NN, 28/05.) i Program statistiëkih aktivnosti Republike Hrvatske 2004. 2007. 2. Projekt povratka hrvatskih znanstvenika iz inozemstva u Republiku Hrvatsku 76 Važne pretpostavke za razvoj sustava znanosti i tehnologije predstavljaju Prvi kongres hrvatskih znanstvenika iz domovine i inozemstva, koji je krajem 2004. godine okupio više od tisuêu znanstvenika i gostiju, pokrenuti projekti priljeva mozgova«, umreživanje hrvatskih znanstvenika i poticanje izvrsnosti te stvaranje Hrvatskoga znanstvenog portala (www.znanstvenici.hr) kao sveobuhvatnoga mrežnog servisa za znanstvenu zajednicu. Od 2004. godine pokrenuta su Ëetiri projektna okvira za povratak hrvatskih znanstvenika: Projekt povratka znanstvenika Ministarstva potaknuo je od 2004. godine povratak 62 hrvatska znanstvenika iz inozemstva (tablica 10), a u tijeku su pripreme za povratak još 10 znanstvenika. Nacionalna zaklada za znanost, visoko školstvo i tehnologijski razvoj Republike Hrvatske pokrenula je 2005. godine program Priljev mozgova koji ima Ëetiri potprograma: Gost, Senior, PostDoc i Povratnik. Programom Povratnik financira se uspostavljanje istraživaëke infrastrukture u iznosu do 750.000 kuna. Ministarstvo je omoguêilo znanstvenicima-povratnicima sudjelovanje u programu z-projekti. Pokrenut je Fond Jedinstvo uz pomoê znanja vrijednost kojega je 3,96 milijuna eura, a predviappleeno trajanje od 2006. do 2009. godine. Fond se pokreêe u okviru zajma Svjetske banke za razvoj znanosti i tehnologije. Kao nastavak nastojanja u povezivanju i umreživanju hrvatskih znanstvenika iz domovine i inozemstva, zapoëetih na Prvome kongresu te njihovo uëinkovitije ukljuëivanje u izgradnju Republike Hrvatske kao društva temeljena na znanju, u Splitu je od 7. do 10 svibnja 2007. godine održan Drugi kongres hrvatskih znanstvenika iz domovine i inozemstva. ZadaÊa je Kongresa bila postavljanje osnova za ugradnju znanja i istraživanja u sustavni okvir znanstvenoga, gospodarskoga, kulturnoga i politiëkog razvoja Republike Hrvatske.

Rad na Kongresu, koji je okupio više od 500 hrvatskih znanstvenika iz cijeloga svijeta te 250 predstavnika akademske zajednice i gospodarstva, bio je organiziran u pet tematskih cjelina: Europski i meappleunarodni projekti«, Suradnja s gospodarstvom i tehnologijski projekti«, Razvoj znanstvenih institucija«, Strateški okvir razvoja znanosti do 2010. godine«te PrivlaËenje pozornosti medija na znanstvene teme i istraživanja«. Tijekom Kongresa izraappleene su temeljne smjernice, upute i konkretni akcijski planovi razvoja Republike Hrvatske kao društva temeljena na znanju za razdoblje do 2010. godine. znanost i tehnologija Na Kongresu je potpisana i zajedniëka Izjava koju su potpisali ministar znanosti, obrazovanja i športa prof. dr. sc. Dragan Primorac, predsjednik Nacionalnoga vijeêa za znanost prof. dr. sc. Krešimir PaveliÊ, predsjednik Nacionalnoga vijeêa za visoko obrazovanje prof. Frane ParaÊ te rektori svih sedam hrvatskih sveuëilišta. Izrazivši zadovoljstvo uëincima Deklaracije s Prvoga kongresa, potpisnici su Izjave ukazali na napredak Republike Hrvatske u procesu pripremanja za punopravno Ëlanstvo i pridruživanje Europskoj uniji te naglasili kako je do 2010. godine nužno nastaviti s rastom ulaganja u znanost i obrazovanje. S tim u svezi, i dalje Êe se podupirati Nacionalnu zakladu za znanost, visoko školstvo i tehnologijski razvoj Republike Hrvatske, program Jedinstvo uz pomoê znanja«te još snažnije poticati ukljuëivanje hrvatskih znanstvenika iz inozemstva u sustav znanosti u Republici Hrvatskoj. Nastavit Êe se s podizanjem kvalitete i odgovornosti znanstvenika i znanstvenih institucija, a do kraja ove godine odredit Êe se najviše pet uskih prioritetnih znanstvenih i tehnoloških podruëja te u tim prioritetnim podruëjima do 2010. godine ustrojiti interdisciplinarni centri izvrsnosti. U Izjavi je naglašeno kako je potrebno ustrajati na ubrzanom pomlaappleivanju struënjaka u sustavu znanosti i visokoga obrazovanja, a iznimno uspješnim mladim znanstvenicima osigurati samostalan istraživaëki rad te pozvati hrvatske znanstvenike iz inozemstva na zajedniëko sudjelovanje u Sedmome okvirnom programu Europske unije. Na otvaranju Prvoga kongresa hrvatskih znanstvenika iz domovine i inozemstva 77

znanost i tehnologija Tablica 10. Popis znanstvenika povratnika Ime i prezime Ustanova iz koje je doπao/la Ustanova u kojoj je zaposlen/na 1. prof. dr. sc. Ivica GrkoviÊ The University of Melbourne, Melbourne, Australija Medicinski fakultet SveuËilišta u Splitu 2004. 2. dr. sc. David Smith University of Sydney, Sydney, Australija Institut Ruappleer BoškoviÊ«, Zagreb 2004. 3. prof. dr. sc. Gordan JeleniÊ SveuËilište u Ljubljani, Slovenija Graappleevinski fakultet SveuËilišta u Rijeci 2004. Godina povratka 4. doc. dr. sc. Helena Tomas University of Oxford, Oxford, Ujedinjeno Kraljevstvo Filozofski fakultet SveuËilišta u Zagrebu 2004. 5. prof. dr. sc. Saša Zelenika Paul Scherrer Institute, Villigen, Švicarska TehniËki fakultet SveuËilišta u Rijeci 2004. 6. dr. sc. Damir avar Indiana University, Bloomington (IN), SAD Filozofski fakultet SveuËilišta u Zadru 2005. 7. dr. sc. Renata KobetiÊ Rutgers University, New Orleans (LA), SAD Institut Ruappleer BoškoviÊ«, Zagreb 2005. 8. doc. dr. sc. Milan Sak-Bosnar University of Applied Science, Waedenswill, Švicarska Prehrambeno-tehnološki fakultet SveuËilišta u Osijeku 2005. 9. prof. dr. sc. Dragoljub Stojanov Ekonomski fakultet u Sarajevu, BIH Ekonomski fakultet SveuËilišta u Rijeci 10. dr. sc. Frano Barbir University of Connecticut, Storrs (CT), SAD 11. dr. sc. Vladan Desnica Institute of Science and Technology in Art, Academy of Fine Arts in Vienna, Austrija Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje SveuËilišta u Splitu 2006. 2006. Akademija likovnih umjetnosti SveuËilišta u Zagrebu 2006. 12. dr. sc. Mathieu Dotour SikiriÊ Hebrew University, Jerusalem, Izrael Institut Ruappleer BoškoviÊ«, Zagreb 2006. 13. doc. dr. sc. Mario GrËeviÊ University of Mannheim, Mannheim, NjemaËka Hrvatski studiji SveuËilišta u Zagrebu 2006. 14. dr. sc. Željko JeriËeviÊ Baylor College of Medicine, Houston (TX), SAD Medicinski fakultet SveuËilišta u Rijeci 2006. 15. dr. sc. Karlo Koch Bowling Green State University, Ohio (OH), SAD Institut Ruappleer BoškoviÊ«, Zagreb 2006. 16. Ivan Kolovrat, dipl. dizajner University of Applied Sciences, Wiesbaden, NjemaËka UmjetniËka akademija SveuËilišta u Splitu 2006. 17. dr. sc. Ivica Kopriva The George Washington University, Washington (DC), SAD Institut Ruappleer BoškoviÊ«, Zagreb 2006. 18. Dario KrešiÊ, dipl. ing. Technische Universität München, Münich, NjemaËka SveuËilište u Dubrovniku 2006. 19. dr. sc. Biserka Mulac JeriËeviÊ Baylor College of Medicine, Houston (TX), SAD Medicinski fakultet SveuËilišta u Rijeci 2006. 20. prof. dr. sc. Mladen PetraviÊ Australian National University, Canberra, Australija Odsjek za fiziku, Filozofski fakultet SveuËilišta u Rijeci 2006. 78 21. dr. sc. Ivan PoljakoviÊ University of Auckland, Auckland, Novi Zeland Odjel za njemaëki jezik i književnost SveuËilišta u Zadru 2006.

Ime i prezime Ustanova iz koje je doπao/la Ustanova u kojoj je zaposlen/na Godina povratka 22. doc. dr. sc. Viktor SuËiÊ Quinsland University of Technology, Brisbane, Australija TehniËki fakultet SveuËilišta u Rijeci 2006. 23. prof. dr. sc. Boris Škvorc Macquarie University, Sydney, Australija Filozofski fakultet SveuËilišta u Splitu 2006. 24. dr. sc. Tatjana Haramina Georg-August-Universität Göttingen, Göttingen, NjemaËka Fakultet strojarstva i brodogradnje SveuËilišta u Zagrebu 2006. znanost i tehnologija 25. dr. sc. Tomi Haramina Georg-August-Universität Göttingen, Göttingen, NjemaËka PMF SveuËilišta u Zagrebu 2006. 26. prof. dr. sc. Ivica OrliÊ 27. dr. sc. Dijana Dominis Prester 28. prof. dr. sc. Vjekoslav Perica Australian Nuclear Science & Technology Organisation, Australija Universitat Postdam i Astrophysikalisches Institut Posdam, NjemaËka Brigham Young University Utah, USA Southern Illinois University at Carbondale Illinois, SAD Filozofski fakultet SveuËilišta u Rijeci 2006. Filozofski fakultet SveuËilišta u Rijeci 2006. Filozofski fakultet SveuËilišta u Rijeci 2006. 29. mr. art. Nadia MustapiÊ University of Iowa, SAD Akademija primijenjenih umjetnosti SveuËilišta u Rijeci 2006. 30. dr. Zoran BogdanoviÊ 31. dr. sc. Aleksandar Jakir Albert Einstein College of Medicine & Jacobi Medical Center, New York, SAD Erlangen-Nürnberg (Friedrich-Alexander-Universität Erlangen-Nürnberg), NjemaËka KBC Dubrava, Zagreb 2007. Filozofski fakultet SveuËilišta u Splitu 2007. 32. dr. sc. Vladimir David University of New England, Armidale, Australija PMF SveuËilišta u Zagrebu 2007. 33. mr. sc. Katarina David University of Technology, Sydney, Australija Institut graappleevinarstva u Zagrebu 2007. 34. doc. dr. sc. Sanja Puljar D alessio Filozofski fakultet Suor Orsola Benincasa«Napoli, Italija Filozofski fakultet SveuËilišta u Rijeci 2007. 35. dr. sc. Miroslav Joler Portland State University, SAD TehniËki fakultet SveuËilišta u Rijeci 2007. 36. doc. dr. sc. Nils Paar Technische Universität Darmstadt, NjemaËka PMF SveuËilišta u Zagrebu 2007. 37. dr. Karmen Jurašin Medicinski fakultet SveuËilišta u Baselu, vicarska KB Split 2007. 38. prof. dr. sc. Nada Bešenski MUSC, Charleston, Južna Karolina, SAD Medicinski fakultet SveuËilišta u Splitu 2007. 39. dr. sc. Sonja SuËiÊ University of Queensland, Brisbane, Australija SveuËilište u Rijeci 2007. 40. prof. dr. sc. Franjo SokoliÊ SveuËilište u Lille, Francuska PMF SveuËilišta u Splitu 2007. 41. doc. dr. sc. Dejan VinkoviÊ Princeton University, NJ, SAD PMF SveuËilišta u Splitu 2007. 42. doc. dr. sc. Željka Fuchs University of New Mexico, SAD PMF SveuËilišta u Splitu 2007. 79

znanost i tehnologija Ime i prezime Ustanova iz koje je doπao/la Ustanova u kojoj je zaposlen/na Godina povratka 43. prof. dr. sc. Zlatko Pleše University of North Carolina, Chapel Hill (NC), SAD Hrvatski studiji SveuËilišta u Zagrebu 2007.* 44. dr. sc. Caroline Hornstein TomiÊ Goethe Institut, Frankfurt am Main, NjemaËka Institut društvenih znanosti Ivo Pilar«, Zagreb 2007.* 45. prof. dr. sc. Vedran Deletis St. Luke s Roosevelt Hospital, New York (NY), SAD Medicinski fakultet SveuËilišta u Splitu 2007.* 46. dr. sc. Neven BarišiÊ Swiss Federal Institute of Technology, Lausanne, Švicarska Institut za fiziku, Zagreb 2007.* 47. prof. dr. sc. Janka PetraviÊ University of New South Wales, Canberra, Australija SveuËilište u Rijeci 2007.* 48. dr. sc. Rozi AndretiÊ The Neurosciences Institute, California, SAD SveuËilište u Rijeci 2007.* 49. prof. dr. sc. Dražen Zanchi Université Denis Diderot, Paris, Francuska Medicinski fakultet SveuËilišta u Splitu 2007.* 50. dr. sc. Zvonimir Koporc Vienna General Hospital (AKH), Vienna, Austrija Institut Ruappleer BoškoviÊ«, Zagreb 2007.* 51. dr. sc. Siniša KušiÊ J.W. Goethe-University, Frankfurt, NjemaËka Ekonomski institut, Zagreb 2007.* 52. dr. sc. SreÊko Kirin Pennsylvania State University, Pensilvanija, SAD Institut Ruappleer BoškoviÊ«, Zagreb 2007.* 53. dr. sc. Kazimir Drilo Ludwig-Maximilians Universität München, NjemaËka Filozofski fakultet SveuËilišta u Splitu 2007.* 54. mr. art. Vesna Podrug BeËka državna opera, Vienna, Austrija UmjetniËka akademija SveuËilišta u Splitu 2007.* 55. doc. dr. sc. Branimir»atipoviÊ Veterans Administration Clinic, Mason City, Iowa, SAD Medicinski fakultet SveuËilišta u Splitu 2007.* 56. doc. dr. sc. Marinko Dobec Medizinische Laboratoriem, Zürich, Švicarska Medicinski fakultet SveuËilišta u Splitu 2007.* 57. dr. sc. Duško»akara Schering AG, Berlin, NjemaËka SveuËilište u Rijeci 2007.* 58. dr. sc. Anes KovaËeviÊ Berea College, Kentucky, SAD SveuËilište u Rijeci 2007.* 59. dr. sc. Lea Vojta Ludwig-Maximilians Universität München, NjemaËka Veterinarski fakultet SveuËilišta u Zagrebu 2007.** 60. dr. sc. Aleksandar Vojta Ludwig-Maximilians Universität München, NjemaËka Veterinarski fakultet SveuËilišta u Zagrebu 2007.** 61. dr. sc. Tin KlanjšËek Woods Hole Oceanographic Institution, Cambridge, (MS), SAD Institut Ruappleer BoškoviÊ«, Zagreb 2007.** 62. dr. sc. Mirna MrkonjiÊ Fuka Technischen Universität München, NjemaËka Agronomski fakultet SveuËilišta u Zagrebu 2007.** 80 * Znanstvenici u razliëitim fazama zapošljavanja sukladno dogovoru sa sveuëilištem ili znanstvenim institutom. Podatci o njihovu zapošljavanju dostavljeni su od strane sveuëilišta i znanstvenih instituta. ** Znanstveni novaci povratnici

3. Vrjednovanje znanstvenih projekata i programa Postupak vrjednovanja znanstvenih projekata prijavljenih na natjeëaj za financiranje kojeg je Ministarstvo, uz prethodno mišljenje Nacionalnoga vijeêa za znanost, raspisalo 9. sijeënja 2006., završen je 20. prosinca 2006. godine. Ovo je prvi veliki natjeëaj nakon prethodnoga ciklusa financiranja znanstvenih projekata koji je zapoëeo 2002. i završio 31. prosinca 2006. godine. Po prvi put u Republici Hrvatskoj politika se u cijelosti odmakla od recenziranja projekata. Ministarstvo je samo pružalo logistiëku podršku podruënim znanstvenim vijeêima i prosudbenim skupinama koje su vodile cijeli postupak vrjednovanja. Postupak vrjednovanja proveden je prema novim kriterijima za odabir znanstvenih projekata i programa koji su u potpunosti usklaappleeni s praksom postupka vrjednovanja u zemljama Europske unije. Kriteriji za odabir temelje se na prioritetima razvoja znanosti u Republici Hrvatskoj, a usklaappleeni su s prioritetnim podruëjima europskoga estoga okvirnog programa i kriterijima izvrsnosti koji uzimaju u obzir specifiënosti razliëitih podruëja znanosti. KljuËna je novina ukljuëivanje veêega broja inozemnih recenzenata u postupak prosudbe (Austrija, Slovenija, Izrael, Maapplearska, Irska, SAD, i dr.), a uvedena je radi odabira projekata prema meappleunarodnim kriterijima izvrsnosti. Novi kriteriji potiëu okrupnjivanje znanstvenih istraživanja udruživanjem znanstvenih projekata u programe, institucionalnu, nacionalnu i meappleunarodnu suradnju znanstvenika te ukljuëivanje znanstvenika iz dijaspore i inozemnih znanstvenika u znanstvena istraživanja. Postupak vrjednovanja proveden je u potpunosti, neovisno od Ministarstva. Nacionalno vijeêe za znanost, tijelo koje je imenovao Hrvatski sabor, imenovalo je šest podruënih znanstvenih vijeêa. Na prijedlog podruënih znanstvenih vijeêa, Nacionalno vijeêe za znanost predloæilo je 37 prosudbenih skupina s ukupno 171 Ëlanom i 73 zamjenska Ëlana. Prosudbene su skupine vodile cijeli postupak vrjednovanja ukljuëivši i upuêivanje prijavljenih znanstvenih projekata recenzentima na vrjednovanje. Od 9. sijeënja do 10. ožujka 2006. godine prijavljena su ukupno 2.732 projekta što je Ëak 46% više u odnosu na natjeëaj iz 2002. godine, kada je bio prijavljen 1.871 projekt. U postupku vrjednovanja sudjelovalo je 2.458 recenzenata od kojih 30% stranih, a ukupno je uëinjeno 5.638 recenzija. U ovom je ciklusu sudjelovalo Ëak 123% više recenzenata u odnosu na ciklus iz 2002. godine, kada je sudjelovalo oko 1.100 recenzenata. Nakon provedenoga postupka vrjednovanja prihvaêeno je 1.968 projekata, a odbijeno ih je 764, što daje ukupnu prolaznost od 72%. Usporedbe radi, 2002. godine prolaznost je znanstvenih projekata bila 87,5%. Ovim postotkom Prvi korak na putu prema društvu znanja je razvitak obrazovanja i znanosti prema svjetskim kriterijima kvalitete.«deklaracija o znanju, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb, 2004., str. 3. znanost i tehnologija 81

znanost i tehnologija Od 9. sijeënja do 10. ožujka 2006. godine prijavljena su ukupno 2.732 projekta što je Ëak 46% više u odnosu na natjeëaj iz 2002. godine, kada je bio prijavljen 1.871 projekt. U postupku je vrjednovanja sudjelovalo 2.458 recenzenata od kojih 30% stranih, a ukupno je uëinjeno 5.638 recenzija. prolaznosti projekata i podizanjem kriterija vrjednovanja, približavamo se standardima zemalja Europske unije. Tijekom postupka vrjednovanja prihvaêen je zakljuëak Nacionalnoga vijeêa za znanost o postotku financiranja znanstvenih projekata po znanstvenim podruëjima, a u skladu sa strateškim dokumentom Znanstvena i tehnologijska politika Republike Hrvatske 2006. 2010., koji navodi prioritetna podruëja istraživanja u Republici Hrvatskoj. Za financiranje odobrenih znanstvenih projekata u državnom proraëunu za 2007. godinu osigurano je 142,5 milijuna kuna što je poveêanje od 48,7 milijuna kuna, odnosno 52% više u odnosu na 2002. godinu. 82 Postupak prijave i recenziranja znanstvenih projekata u cijelosti je informatiziran, a rang liste prema prosudbenim skupinama i sažetci projekata objavljeni su na mrežnim stranicama Ministarstva (http://zprojekti.mzos.hr). Voditeljima odbijenih projekata dan je na uvid ispis recenzija i miπljenje prosudbene skupine. Novina je unutar novoga sustava prijave projekata poštivanje meappleunarodno prihvaêenih naëela znanstvenoistraživaëke Ëestitosti, na koja se podnositelji prijedloga projekata i programa obvezuju u postupku prijave projekta, što Êe Ëiniti i sastavni dio ugovora o provoappleenju projekta koje Êe Ministarstvo financirati. Temeljem vrjednovanja znanstvenih projekata iz prvoga ciklusa, prosudbene su skupine ocijenile i znanstvene programe. Ukupno je bio prijavljen 441 znanstveni program. Za ugovaranje je prihvaêeno 318 (72%) znanstvenih programa. Elementi ocjenjivanja znanstvenih programa bili su: pretpostavke i ciljevi predloženoga programa istraživanja, plan i metodologija programa istraživanja, meappleusobna suradnja projekata, ocjena integracije projekata u program te kompetentnost voditelja programa. Dodatni kriteriji za prihvaêanje programa bili su: najmanje tri pozitivno ocjenjena i ugovorena projekta, a meappleu njima morao je biti i znanstveni projekt voditelja programa. Od 9. veljaëe 2007. godine krenuo je novi ciklus vrjednovanja znanstvenih projekata. U novom ciklusu vrjednovat Êe se svi znanstveni projekti koji su pristigli nakon 10. ožujka 2006. godine. Isto tako, svi voditelji projekata kojima je projekt odbijen u prošlom ciklusu, mogli su od 9. veljaëe do 9. ožujka 2007. godine ponovno prijaviti projekt. Do 9. oæujka 2007. godine u Ministarstvu je zaprimljeno 485 znanstvenih projekata te je u tijeku proces njihova vrjednovanja. Za financiranje odobrenih projekata u ovom ciklusu predviappleeno je oko 10 milijuna kuna. Pored velikih pomaka koji su uëinjeni u prošlom ciklusu, Ministarstvo nastavlja s poboljšanjima sustava pa je u ovom ciklusu natjeëaja za znanstvene projekte Nacionalnom vijeêu za znanost predložilo ukljuëivanje uglavnom recenzenata iz inozemstva.

4. Vrjednovanje znanstvenih organizacija Na 28. sjednici od 27. veljaëe 2007. godine Nacionalno vijeêe za znanost odabralo je 10 znanstvenih organizacija koje Êe u 2007. godini proêi postupak vrjednovanja. Prema Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju ( NN 123/03, 105/04, 174/04 i 46/07) i Pravilniku o vrednovanju znanstvenih organizacija (NN 39/05), znanstvene se organizacije vrjednuju, odnosno podliježu provjeri kvalitete i uëinkovitosti znanstvenoga i struënog rada, a vrjednovanje provodi Nacionalno vijeêe za znanost, dok struëne, administrativne i organizacijskotehniëke poslove u postupcima vrjednovanja obavlja Agencija za znanost i visoko obrazovanje (AZVO). Za poëetak postupka vrjednovanja Nacionalno vijeêe za znanost imenovalo je struëna povjerenstva sastavljena od istaknutih domaêih i stranih znanstvenika te su pripremljeni obrasci koje popunjavaju znanstvene organizacije i struëna povjerenstva. 5. Poslovno-inovacijski centar Hrvatske BICRO d.o.o. BICRO je kljuëna organizacija u nacionalnome inovacijskom sustavu Ëija je osnovna uloga razvoj i provedba programa državne potpore radi jaëanja tehnologijskoga razvoja kao pokretaëa održivoga gospodarskog rasta. znanost i tehnologija Poslovno-inovacijski centar Hrvatske BICRO d.o.o. osnovala je Vlada Republike Hrvatske 1998. godine radi poticanja tehnološkoga transfera i poslova komercijalizacije ponajprije u podruëju maloga i srednjeg poduzetništva, stvaranja preduvjeta za razvoj tržišta namijenjena ulaganju u vlasniëku glavnicu (s težištem na riziënom kapitalu) te promicanja uspostave i razvoja znanstvenih i tehnoloških parkova, centara i sliënih ustanova. Godine 2001. pokrenut je program HITRA (Hrvatski inovacijski tehnologijski razvitak) koji se sastoji od potprograma RAZUM (Razvoj na znanju utemeljenih malih i srednjih poduzeêa) koji provodi BICRO d.o.o. i TEST (Tehnologijsko istraživaëko-razvojni projekti) koji provodi HIT d.o.o. Od 2004. do lipnja 2007. donesene su odluke o financiranju 21 projekta iz programa RAZUM komercijalnim (52,9 milijuna kuna) i kondicionalnim kreditima (22,6 milijuna kuna). Daljnje istraživaëko-razvojne aktivnosti na tim projektima financirane su nepovratnim sredstvima (13,6 milijuna kuna). U suradnji sa Svjetskom bankom, BICRO je sudjelovao u pripremi projekta Science&Technology u sklopu kojega su pokrenuti novi programi s osnovnom namjenom promicanja suradnje akademske zajednice i gospodarstva. Razvojno-istraživaËki projekti preduvjet su pokretanja spin-off kompanija, inovativnost kojih je utemeljena na intelektualnome vlasništvu. U okviru zajma Svjetske banke u iznosu od 31 milijun eura, 14 milijuna eura namijenjeno je financiranju programa za tehnologijski 83

znanost i tehnologija HIT je vodeêa instituciju u zemlji koja svojim znanjima, aktivnostima i uslugama osigurava uvjete kako bi se nova znanja i tehnologije ubrzano primijenile stvarajuêi time pretpostavke za snažan rast gospodarstva temeljena na znanju. razvoj i komercijalizaciju koje provodi BICRO. Za uspješnu realizaciju ovih procesa BICRO Êe osigurati i kvalitetnu tehnologijsku infrastrukturu specijaliziranim ili opêim poslovnim inkubatorima, tehnologijskim poslovnim centrima i razvojno istraživaëkim centrima, u kojima Êe novoosnovane kompanije zapoëeti svoj razvoj. Fondovi riziënoga kapitala najvažniji su izvori financiranja kompanija koje razvijaju nove proizvode ili procese u podruëju novih tehnologija. Uvoappleenje fondova riziënoga kapitala u Zakon o investicijskim fondovima, donesenim u prosincu 2005. godine te Smjernica za poticanje inovacijskoga tehnologijskog sustava prihvaêenih ZakljuËkom Vlade Republike Hrvatske 12. srpnja 2006. godine, stvoreni su preduvjeti i za ovaj oblik financiranja u Republici Hrvatskoj. Aktivnosti, nužne za razvoj gospodarstva temeljena na znanju, BICRO Êe realizirati kroz Program poticanja poduzetništva utemeljenoga na inovacijama i novim tehnologijama, a putem potprograma: RAZUM (razvoj na znanju utemeljenih poduzeêa) TEHCRO (razvoj tehnologijske infrastrukture) VENCRO (razvoj industrije riziënog kapitala) IRCRO (suradnja akademske zajednice i gospodarstva) KONCRO (konkurentnost i unaprjeappleenje tehnoloških procesa). Ministarstvo je u suradnji s BICRO-om apliciralo za sredstva predpristupnih fondova Europske unije IPA (Instrument for Pre-Accession Assistance). Predložen je projekt za izgradnju biotehnološkoga inkubatora na lokaciji Znanstveno-uËilišnoga kampusa Borongaj Ëiji Êe korisnik biti SveuËilište u Zagrebu. Takoappleer, Ministarstvo je apliciralo za IPA sredstva za projekt Fond za ulaganje u znanost i inovacije«, koji je usmjeren na jaëanje kapaciteta znanstvenih organizacija visokoškolskih ustanova za suradnju s gospodarstvom i transfer tehnologije. 84 6. Pokretanje Hrvatskoga instituta za tehnologiju HIT d.o.o. Vlada Republike Hrvatske osnovala je 3. ožujka 2006. godine Hrvatski institut za tehnologiju HIT d.o.o. HIT pruža podršku i usmjeruje hrvatska razvojno-tehnologijska istraživanja; prati i predviapplea svjetska tehnologijska kretanja; savjetuje i pruža podršku u pitanjima intelektualnoga vlasništva i transfera tehnologija; pruža podršku i promiëe sudjelovanje u europskim projektima istraživanja i razvoja te, na meappleunarodnoj razini, promiëe hrvatsku tehnologijsku proizvodnju i istraživaëko-razvojni potencijal.

Na sjednici održanoj 12. srpnja 2006. godine Vlada Republike Hrvatske ZakljuËkom je prihvatila Smjernice za poticanje inovacijskoga tehnologijskog sustava. PrihvaÊanjem Smjernica, provedbu je programa TEST u veljaëi 2007. godine od Ministarstva preuzeo HIT koji kroz taj program pruža financijsku potporu inovativnim tehnologijskim projektima iz akademske zajednice. U prvih pola godine provoappleenja programa TEST, u HIT-u je bilo prijavljeno 27 projekata, prezentirano provedbenom povjerenstvu njih 17, evaluirano šest te su, u konaënici, financirana tri projekta u ukupnom iznosu od 5,23 milijuna kuna. U ovom je programu od 2003. do danas ukupno prijavljeno 359 projekata, od Ëega je financirano njih 166 (46%) u ukupnom iznosu od 127,539 milijuna kuna. Postupak prolaznosti od 2003. godine, kada je bio 61%, u stalnom je opadanju te, ukljuëujuêi 2007. godinu, iznosi 42% i približava se svjetskim normama. U podruëju poslovnih istraživanja i tehnologijskog predviappleanja HIT je usmjeren na metodiëno prikupljanje informacija i njihovo pretvaranje u znanje, u svrhu pravovremenoga prepoznavanja promjena u okruženju i aktivnoga otkrivanja i iskorištavanja poslovnih prilika te sudjelovanja u stvaranju nacionalne tehnologijske politike. U podruëju intelektualnoga vlasništva i transfera tehnologija, HIT pomaže znanstvenim i akademskim institucijama pri razvijanju infrastrukture potrebne za zaštitu intelektualnoga vlasništva, dok pripadnicima akademske i znanstvene zajednice, HIT pruža savjete i praktiënu pomoê kod pitanja zaštite intelektualnoga vlasništva, komercijalizacije rezultata njihovih istraživanja i transfera tehnologija. Odlukom Vlade Republike Hrvatske od 24. svibnja 2006. godine i usvajanjem Zakona o potvrappleivanju ugovora o osnivanju Europskoga laboratorija za molekularnu biologiju u Hrvatskom saboru 2. lipnja 2006., Hrvatska je postala punopravna Ëlanica Organizacije europskih laboratorija za molekularnu biologiju (European Molecular Biology Laboratory EMBL). znanost i tehnologija HIT razvija i snažnu meappleunarodnu suradnju kroz sustav Nacionalnih kontakt osoba za Sedmi okvirni program Europske unije; suradnju s meappleunarodnim investicijskim institucijama koje financijski podržavaju istraživanje i razvoj; bilateralnu suradnju s drugim državama u podruëju znanosti i tehnologije te prati i ukljuëuje se u rad buduêega Europskog instituta za tehnologiju. Pored toga, HIT na meappleunarodnoj razini promiëe hrvatsku tehnologijsku proizvodnju i istraživaëko-razvojni potencijal. 7.»lanstvo u Organizaciji europskih laboratorija za molekularnu biologiju Odlukom Vlade Republike Hrvatske od 24. svibnja 2006. godine i usvajanjem Zakona o potvrappleivanju ugovora o osnivanju Europskoga laboratorija za molekularnu biologiju u Hrvatskom saboru 2. lipnja 2006., Hrvatska je postala punopravna Ëlanica Organizacije europskih laboratorija za molekularnu biologiju (European Molecular Biology Laboratory EMBL). Republika Hrvatska je 19. Ëlanica 85

znanost i tehnologija Osnaæivanjem znanstvene suradnje Republike Hrvatske s Republikom Francuskom potpisan je 30. listopada 2006. godine Memorandum o znanstvenoj suradnji izmeappleu Ministarstva i Nacionalnoga centra za znanstvena istraživanja Republike Francuske (CNRS), jedne od najuglednijih znanstvenih institucija u svijetu koja ujedinjuje i upravlja mrežom svih znanstvenoistraživaëkih ustanova u Francuskoj. ove elitne znanstvene organizacije i jedina tranzicijska zemlja meappleu Ëlanstvom. Ulaskom u EMBL hrvatskim je znanstvenicima omoguêen pristup vrhunskoj istraživaëkoj opremi u pet velikih istraživaëkih laboratorija s 1.300 zaposlenika te sudjelovanje u programima i projektima EMBL-a. 8. Znanstvena suradnja s Nacionalnim centrom za znanstvena istraživanja Republike Francuske Osnaæivanjem znanstvene suradnje Republike Hrvatske s Republikom Francuskom potpisan je 30. listopada 2006. godine Memorandum o znanstvenoj suradnji izmeappleu Ministarstva i Nacionalnoga centra za znanstvena istraživanja Republike Francuske (CNRS), jedne od najuglednijih znanstvenih institucija u svijetu koja ujedinjuje i upravlja mrežom svih znanstvenoistraživaëkih ustanova u Francuskoj. Memorandum o znanstvenoj suradnji omoguêuje razvoj i produbljivanje suradnje hrvatskih i francuskih znanstvenoistraživaëkih institucija u podruëjima od obostranoga interesa, zajedniëko korištenje opreme i materijala, organizaciju znanstvenih radionica i susreta istraživaëa dviju zemalja te uspostavu suradnje izmeappleu dviju ustanova u obliku Meappleunarodnih programa znanstvene suradnje (PICS), Udruženih europskih laboratorija (LEA) ili Europskih istraživaëkih udruženja (GDRE). Memorandum, takoappleer, predviapplea zaštitu prava intelektualnoga vlasništva te zajedniëko korištenje rezultata istraživanja. 86 9. Institut za informatiëke inovacije (I3) Predsjednik Vlade Republike Hrvatske, dr. sc. Ivo Sanader, otvorio je 31. listopada 2006. godine Institut za informatiëke inovacije (I3), razvojno-istraživaëku instituciju za istraživanje i širenje uporabe informatiëkih sustava. Institut namjerava suraappleivati u projektima razliëitih ministarstava Republike Hrvatske, a posebice Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa na osnovi pojedinaëno ugovorenih zadataka. Institut je pokrenuo prvi oblik javno-privatnoga partnerstva u znanosti, projekt Jezgra za inteligentne sustave i mreže«u vrijednosti od 2,8 milijuna kuna. Jedini je u Republici Hrvatskoj koji se bavi inteligentnim sustavima, danas neizbježnim u upravljanju i tumaëenju velike koliëine digitalnih informacija koje se pohranjuju i prenose Internetom. Komercijalizacija proizvoda proizašlih iz projekta provodit Êe se preko zajedniëke tvrtke Informacijske Komunikacijske Tehnologije d.o.o«, koju su osnovali Institut Ruappleer BoškoviÊ«i Institut za informatiëke inovacije (I3).

znanost i tehnologija Drugi kongres hrvatskih znanstvenika iz domovine i inozemstva, Split, 7. 10. svibnja 2007. 87

informacijsko druπtvo VIII. informacijsko druπtvo Izgradnja jedinstvenoga informatiëkog sustava Ministarstva Upravljanje poslovnim informacijama Ministarstva Integrirani financijsko-informacijski sustav Ministarstva Povezivanje na mrežu CARNet i pristup Internetu InformatiËki i komunikacijski resursi Informacijski sustavi InformatiËki podržano obrazovanje Shema ustroja sustava obrazovanja, znanosti i tehnologije i informacijskoga druπtva u Republici Hrvatskoj 88

1. Izgradnja jedinstvenoga informatiëkog sustava Ministarstva Integracijom informacijsko-komunikacijske infrastrukture dvaju bivših ministarstava (Ministarstva znanosti i tehnologije i Ministarstva prosvjete i športa) tijekom 2004. godine, stvoreni su preduvjeti za daljnji razvoj informatiëkoga sustava koji je danas temeljna potpora sustavu kvalitete Ministarstva. Svi zaposlenici sluæe se standardiziranom raëunalnom i programskom opremom u skladu s potrebama radnoga mjesta, e-poštom, unutarnjom raëunalnom mrežom (Intranet), službom korisniëkom (helpdesk) i raëunalnom uëionicom. VodeÊi brigu o Ëuvanju informatiëkih podataka (zaštitom pristupa sustavu i poslovnomu prostoru korištenjem tzv. smart kartica te sigurnosnom pohranom podataka), sustav omoguêava uëinkovitu potporu poslovanju Ministarstva opsluživanjem više od 300 korisnika na trima lokacijama u Zagrebu i na desetak lokacija po Hrvatskoj. Obrazovni se sustav mora suoëiti s izazovima i potrebama informacijskoga društva i iskoristi priliku koju ICT pruža u dostupnosti znanja, informacija i moguênosti cjeloživotnoga uëenja i obrazovanja.«strateški okvir za razvoj 2006. 2013., str. 22. informacijsko druπtvo 2. Upravljanje poslovnim informacijama Ministarstva Integrirani sustav za upravljanje poslovnim informacijama (ISUPI), osim upravljanja klasiënom i elektroniëkom dokumentacijom, omoguêava upravljanje faksovima, fiziëkim i elektroniëkim pristupom informacijama (smart kartice) te standardiziranim skupovima podataka. 2.1. Sustav za upravljanje dokumentima i podatcima Uvoappleenjem sustava za upravljanje dokumentima i zadatcima, uredsko je poslovanje u Ministarstvu postavljeno na najmodernijim temeljima. Sustav podržava uredbu o uredskom poslovanju te omoguêava svim zaposlenicima rad s elektroniëkim dokumentima i zadatcima sukladno ovlastima. S pomoêu modula pisarnice, tajnice, referenta, otpreme, arhive te upravljaëkoga modula omoguêeno je uëinkovito praêenje upravnih i neupravnih predmeta i pripadajuêih akata te praêenje tijeka izvršavanja zadataka. Svi predmeti i akti oznaëavaju se bar kodom te se skeniraju na ulazu i izlazu, a sustav preko mrežnoga servisa komunicira s ostalim dijelovima informatiëkoga sustava Ministarstva. 89

informacijsko druπtvo Sustav e-matica predstavlja jedinstvenu bazu standardiziranih podataka o osnovnome i srednjem obrazovanju (škole, zaposlenici, uëenici, programi) i temelj je razvoja EMIS-a (Education Management Information System). 2.2. Projekt integriranoga sustava za upravljanje standardiziranim skupovima podataka (e-matica) Projekt integriranoga sustava za upravljanje standardiziranim skupovima podataka (e-matica), zapoëet 2005. godine, stavljen je u funkciju poëetkom školske godine 2006./2007. Sustav (e-matica) predstavlja jedinstvenu bazu standardiziranih podataka o osnovnome i srednjem obrazovanju (škole, zaposlenici, uëenici, programi) i temelj je razvoja EMIS-a (Education Management Information System). 2.3. Informatizacija prosvjetne inspekcije Informatizacija prosvjetne inspekcije ukljuëuje uvoappleenje ekspertnoga sustava e-inspektor i nabavu prijenosnih raëunala za sve prosvjetne inspektore na podruëju Republike Hrvatske. Projekt je realiziran potkraj 2005. godine i njime su stvoreni preduvjeti za poboljšanje uëinkovitosti rada prosvjetne inspekcije. 2.4. Javni web-servisi i eregistri Javni web-servis Ministarstva te potpora poslovnim procesima, kao što su mrežni servis za prijavu i odabir znanstvenih projekata i programa (zprojekti), projekata primjene informacijske tehnologije (iprojekti), razvoj aplikacijskoga sustava za voappleenje upisnika i evidencija (eregistri) i sustava za prikupljanje podataka strukturiranim web-obrascima (eobrasci), omoguêavaju pružanje usluga krajnjim korisnicima preko Interneta. 2.5. Jedinstveni izvještajni sustav Izgradnjom Jedinstvenoga izvještajnog sustava koji koristi više od 50 izvora podataka, omoguêena je transparentnost i pravodobna dostupnost kljuënim podatcima radi donošenja poslovnih odluka. 90

3. Integrirani financijsko-informacijski sustav Ministarstva Integrirani financijsko-informacijski sustav (IFIS), temeljen na SAP-tehnologiji, podupire upravljanje proraëunskim sredstvima u Ministarstvu. Uvoappleen je postupno, u trima fazama, a pomoêu modula financijskoga i proraëunskog raëunovodstva povezuje Ministarstvo sa sustavom Središnje državne riznice, upravlja ljudskim resursima, nabavom, osnovnim sredstvima i pripremom proraëuna u Ministarstvu. Završetkom projekta StuDOM, Republika Hrvatska svrstala se u sam vrh zemalja po naprednom korištenju informatiëkih moguênosti i time studentima ponudila bolju pripremu za konkurentnost na svjetskome tržištu obrazovanja i rada. informacijsko druπtvo 4. Povezivanje na mrežu CARNet i pristup Internetu 4.1. Povezivanje na mrežu CARNet Na Hrvatsku akademsku i istraživaëku mrežu (CARNet) povezane su sve osnovne i srednje škole, od toga 250 škola optikom, 900 škola ADSL-om i 237 škola ISDN-om. U mrežu CARNet povezano je i 238 ustanova sustava znanosti i visokoga obrazovanja koje se nalaze na 360 lokacija u 37 gradova. 4.2. Povezivanje škola na otocima Projekt povezivanja škola na otocima i drugim udaljenim lokacijama modernim vrstama komunikacijske infrastrukture (vezama koje omoguêavaju prijenos slike, tona i obrazovnih sadržaja u realnom vremenu) omoguêit Êe podizanje nastavnoga standarda u tim školama. Pokusno je povezana osnovna πkola u Trogiru s podruënom školom na otoku Drvenik Veli, a iskustva su izrazito dobra. 4.3. Umreživanje studentskih domova StuDOM Projektom Ustroj lokalnih raëunalnih mreža studentskih domova StuDOM umreženo je i povezano u mrežu CARNet svih 11 studentskih domova u šest gradova (Zagreb, Rijeka, Osijek, Zadar, Split i Varaždin). Ukupno je umreženo 9.677 studentskih ležajeva, a brzine pristupa mreži su 2MBit/s i 1Gbit/s. StuDOM infrastruktura omoguêava svim studentima koji stanuju u studentskim domovima pristup Internetu i obrazovnim resursima. Završetkom projekta StuDOM, Republika Hrvatska svrstala se u sam vrh zemalja po naprednom korištenju informatiëkih moguênosti i time studentima ponudila bolju pripremu za konkurentnost na svjetskome tržištu obrazovanja i rada. 91

informacijsko druπtvo 4.4. Mobile CARNet S obzirom na znaëajnu iskorištenost sustava CARNet modemskih ulaza CMU za pojedinaëan pristup mreži CARNet i sve veêu potrebu za pokretljivošêu osoba, CARNet je u suradnji s VIPnetom ponudio novu uslugu pojedinaënoga pristupa Internetu. Usluga Mobile CARNet temelji se na bežiënom pristupu korištenjem VMC kartice dostupne u centrima koje je ovlastio VIP. TrenutaËno je u mreži CARNet viπe od 1.500 korisnika ove usluge. 4.5. XCARNet Hrvatska akademska i istraživaëka mreža (CARNet) Komunikacijska infrastruktura Hrvatske akademske i istraživaëke mreže (CARNet) u Republici Hrvatskoj (listopad, 2006). CARNet je državno tijelo unutar sustava znanosti, visokoga obrazovanja i tehnologije. CARNet mrežu/web koriste istraživaëi, profesori, studenti i administrativno osoblje znanstvenih i obrazovnih ustanova. CARNet web povezuje sve glavne hrvatske gradove s više tehnologija i raznim brzinama pristupa. Osovina CARNet web-a povezuje sve sveuëilišne centre (Dubrovnik, Osijek, Pula, Rijeka, Split, Zadar i Zagreb) brzom vezom (od 155 Mbit/s do 1 Gbit/s), dok se manja središta povezuju putem modema brzinom od 1-2 Mbit/s (74). CARNet je ponudio uslugu za širokopojasni pojedinaëni pristup mreži CARNet, koji se ostvaruje putem mreže kabelske televizije. Brzine pristupa su 600/200 kbps i 1256/300 kbps. 4.6. Pristup Internetu Povezivanje mreže CARNet na svjetsku Mrežu (Interent) ostvareno je uz pomoê paneuropske istraživaëke mreže GÉANT, brzinom veze od 10 Gbit/s. Veza prema drugim davateljima mrežnih usluga u Republici Hrvatskoj ostvarena je uz pomoê nacionalnoga središta za meappleusobnu razmjenu mrežnoga prometa CIX. CARNet i SRCE (SveuËilišni raëunski centar) ukljuëeni su projekt GÉANT2 Šestoga okvirnog programa Europske unije. Cilj je projekta izgradnja paneuropske mreže temeljene na optiëkim tehnologijama koja Êe omoguêiti stvaranje optiëkih privatnih mreža velikih brzina (10 Gbit/s). 5. InformatiËki i komunikacijski resursi 5.1. Opremanje informatiëkim resursima 92 Sve matiëne osnovne i sve srednje škole opremljene su barem jednom raëunalnom uëionicom. RaËunalnom opremom opremljeno je i 400 školskih knjižnica, 700 podruënih osnovnih škola, sve zbornice srednjih škola te svi uëeniëki domovi. U 2006. i 2007. godini 80 srednjih škola opremljeno je pametnom ploëom«, dok je u 2007. godini 145 srednjih i 55 osnovnih škola opremljeno i novim raëunalnim uëionicama.

Sva javna visoka uëilišta, javni instituti te studentski domovi opremljeni su barem jednom raëunalnom uëionicom. RaËunalnom opremom opremljene su i sve znanstvene i akademske knjižnice. 5.2. Klaster ISABELLA RaËunalni klaster Isabella zajedniëki je raëunalni resurs namijenjen izvoappleenju zahtjevnih raëuna za potrebe znanstveno-istraživaëkih projekata koje financira Ministarstvo. Prvi klaster izgraappleen je u SRCE-u 2002. godine, a u razdoblju od 2004. do 2007. godine znatno je proširen. Klaster Isabella danas se sastoji od 100 raëunalnih Ëvorova, s ukupno 352 procesora, 0.5 TB radne memorije i više od 10 TB lokalnoga diskovnog prostora i trenutaëno je najveêi, i za znanstvenu zajednicu najznaëajniji, raëunalni resurs u Republici Hrvatskoj. Sve matiëne osnovne, sve srednje škole, sva javna visoka uëilišta, javni instituti te studentski domovi opremljene su barem jednom raëunalnom uëionicom. RaËunalnom opremom opremljeno je i 400 školskih knjižnica, 700 podruënih osnovnih škola, sve zbornice srednjih škola, svi uëeniëki domovi te sve znanstvene i akademske knjižnice. informacijsko druπtvo 5.3. CRO-GRID CRO-GRID infrastruktura rezultat je rada struënjaka SRCE-a. CRO-GRID infrastruktura utemeljena je na grid tehnologiji u svrhu razvoja posredniëkih sustava i aplikacija u okviru nacionalnoga poliprojekta CRO- GRID. Prvi hrvatski grid operativan je i na raspolaganju za korištenje od srpnja 2005. godine. CRO- GRID infrastruktura trenutaëno se sastoji od pet klastera postavljenih u Zagrebu, Osijeku, Rijeci i Splitu. Od 2005. godine Republika Hrvatska sudjeluje u infrastrukturnom projektu EGEE-II (Enabling Grids for E-sciencE II) Šestoga okvirnog programa Europske unije kojemu je cilj uspostava europske grid infrastrukture kao potpore jedinstvenomu Europskom istraživaëkom podruëju. 5.4. Sustav sobnih videokonferencija U suradnji s akademskim ustanovama, CARNet je izgradio sustav sobnih videokonferencija koji sadrži 26 TCR uëionice (Teleconferencing Room) u 13 gradova (Dubrovnik,»akovec, GospiÊ, Knin, Osijek, Požega, Rijeka, Slavonski Brod, Split, Šibenik, Varaždin, Zadar, Zagreb). Korištenjem sustava sobnih videokonferencija, više udaljenih lokacija spaja se u jedinstvenu zajedniëku uëionicu i tako omoguêuje prijenos i sudjelovanje na predavanjima, konferencijama i seminarima na daljinu. 93

informacijsko druπtvo Korištenjem sustava sobnih videokonferencija, više udaljenih lokacija spaja se u jedinstvenu zajedniëku uëionicu i tako omoguêuje prijenos i sudjelovanje na predavanjima, konferencijama i seminarima na daljinu. 6. Informacijski sustavi 6.1. Autentikacijska i autorizacijska infrastruktura znanosti i visokoga obrazovanja AAI@EduHr Autentikacijska i autorizacijska infrastruktura znanosti i visokoga obrazovanja AAI@EduHR rezultat je zajedniëkoga projekta SRCE-a i CARNeta koji je financiralo Ministarstvo. AAI@EduHR infrastruktura omoguêuje sigurno, pouzdano i uëinkovito upravljanje elektroniëkim identitetima osoba te njihov pristup Internetu i preko njega dostupnim resursima. AAI@EduHr elektroniëki identitet osoba ostvaruje se upisom u LDAP imenik matiëne ustanove (npr. student na fakultetu na kojem studira). AAI@EduHr infrastruktura dio je paneuropskoga roaming sustava eduroam (Educational Roaming). Time se osobama s AAI@EduHr elektroniëkim identitetom omoguêuje pristup internetu i odgovarajuêim mrežnim servisima uporabom jedinstvenoga elektroniëkoga identiteta, neovisno o mjestu na kojem se nalaze unutar Republike Hrvatske, odnosno Europe. AAI@EduHR infrastruktura je operativna i trenutaëno ukljuëuje 248 ustanova i 473.834 elektroniëkih identiteta osoba. Poseban poticaj funkcionalnome povezivanju izgraappleenih nacionalnih AAI-a u akademskoj sredini daju aktivnosti vezane uz Bolonjski proces i pokretljivost studenata te djelatnika akademske i znanstvenoistraživaëke zajednice. 6.2. Pametne iskaznice SmartX i e-indeks Pametne iskaznice SmartX zajedniëki je projekt Fakulteta elektronike i raëunarstva SveuËilišta u Zagrebu, CARNeta i SRCE-a koji financira Ministarstvo. Pametna iskaznica SmartX zamjena je za postojeêe X-ice, a uvodi se radi proširenja funkcionalnosti: za evidenciju nazoënosti na predavanjima i vježbama, elektroniëki indeks (e-indeks), kontrolu fiziëkoga pristupa, pristup mreži CARNet i dr. SmartX kartica nije namijenjena samo za uporabu unutar sveuëilišta, nego se njezine primjene, u dogovoru s drugim ustanovama i tvrtkama, mogu proširiti i na javni prijevoz, banke i sl. 6.3. Informacijski sustav studentske prehrane (ISSP) 94 Sustav ISSP namijenjen je podršci u ostvarivanju prava studenata visokih uëilišta u Republici Hrvatskoj na prehranu u studentskim restoranima uz korištenje studentskih iskaznica X-ica. SRCE se putem Centra za autorizaciju prava (CAP) brine za održavanje svih dijelova sustava i daje pomoê svim korisnicima ISSP-a.

6.4. Informacijski sustav visokih uëilišta (ISVU) Informacijski sustav visokih uëilišta (ISVU) nudi besplatan informacijski sustav, edukaciju, tehniëku potporu, prijavu i odjavu ispita preko Interneta, ureappleivanje plana nastave za predavanja i vježbe, pregled podataka o ispitnim rokovima i statusima studenata i sl. U sklopu projekta uspostavljen je Centar potpore ISVU-a pri SRCE-u. Ugovor o uvoappleenju sustava ISVU sklopljen je s 82 javna visoka uëilišta. Do rujna 2007. godine sustav ISVU implementirale su 52 ustanove, a akademske godine 2006./2007. u sustavu je upisano gotovo 94.000 studenata, što znaëi da se, s obzirom da u Republici Hrvatskoj trenutaëno ima 158.014 studenata, za oko 59% studenata podatci vode u ISVU. Informacijski sustav visokih uëilišta (ISVU) nudi besplatan informacijski sustav, edukaciju, tehniëku potporu, prijavu i odjavu ispita preko Interneta, ureappleivanje plana nastave za predavanja i vježbe, pregled podataka o ispitnim rokovima i statusima studenata i sl. informacijsko druπtvo 6.5. Integrirani financijsko-informacijski sustav sveuëilišta (IFIS-S6) Integrirani financijsko-informacijski sustav sveuëilišta (IFIS-S6) primjena je informatiëkoga rješenja kojim se podržava uvoappleenje lump sum naëina financiranja na šest sveuëilišta u Republici Hrvatskoj. IFIS-S6 integriran je u financijsko-informacijski sustav Ministarstva IFIS, koji je povezan sa sustavom Središnje državne riznice (SDR). Sustav se temelji na SAP tehnologiji. 6.6. Informatizacija sustava knjižniënoga poslovanja sveuëilišnih i znanstvenih knjižnica U 2005. godini Nacionalna i sveuëilišna knjižnica, uz suglasnost i sufinanciranje Ministarstva, pokrenula je primjenu programskoga rješenja Voyager za sustav knjižniënoga poslovanja i upravljanja u 92 knjižnice u sustavu znanosti i visokoga obrazovanja. KnjižniËni sustav omoguêit Êe on-line pristup i pretraživanja cjelokupne bibliografske graapplee sveuëilišnih, fakultetskih i znanstvenih knjižnica. 6.7. Hosting usluga za osnovne i srednje škole Hosting usluga za osnovne i srednje škole usluga je CARNet-a u sklopu kojega se svim školama, njihovim zaposlenicima, uëiteljima, nastavnicima i uëenicima (cca. 600.000 uëenika) otvara besplatna adresa e-pošte. Školama se (1.400 πkola) na raspolaganje daje i sustav za upravljanje sadržajem CMS-a (Content Management System), koji omoguêuje jednostavno postavljanje i ažuriranje mrežnih stranica škola u web pregledniku. 95

informacijsko druπtvo Na Svjetskom ECDL-ovu forumu Ministarstvo je dobilo priznanje za širenje informatiëke pismenosti u Republici Hrvatskoj zbog uvoappleenja ECDL-a u osnovne i srednje škole. 7. InformatiËki podržano obrazovanje 7.1. ECDL obrazovanje Do kraja 2006. godine 4.500 uëitelja, nastavnika i zaposlenika u osnovnome i srednjem školstvu steklo je certifikat European Computer Driving Licence (ECDL). U 2007. godini daljnjih 5.500 zaposlenika priprema sa za certifikaciju. Na Svjetskom ECDL-ovu forumu, održanome 6. studenoga 2006. godine u Dubrovniku, Ministarstvo je dobilo priznanje za širenje informatiëke pismenosti u Republici Hrvatskoj zbog uvoappleenja ECDL-a u osnovne i srednje škole. 7.2. Nacionalni portal za uëenje na daljinu Nikola Tesla«Nacionalni portal za uëenje na daljinu Nikola Tesla«omoguÊuje uëenicima osnovnih i srednjih škola, studentima te zaposlenicima spomenutih ustanova i istraživaëkih instituta pristup formalnim elektroniëkim sadržajima za uëenje na daljinu. TrenutaËno je na nacionalnome portalu dostupno sedam ECDL-ovih modula te 12 teëajeva u mentoriranom i nementoriranom obliku iz podruëja informacijsko-komunikacijskih tehnologija. Tijekom proljeêa 2007. godine, po prvi se put u vidu pilot projekta«poëeo primjenjivati interaktivni obrazovni sadržaji za srednje škole iz podruëja matematike i fizike. Na dobrim iskustvima ovoga pokusa nastavljena je u 2007. nabava obrazovnih sadržaja iz matematike i fizike te biologije i kemije za srednje škole. 7.3. Portal za škole Portal za škole virtualno je okupljalište za uëitelje, nastavnike, uëenike i roditelje na kojem se razmjenjuju znanja i iskustva te se potiëe meappleusobna suradnja. Na portalu se prikuplja i objavljuje neformalan obrazovni materijal namijenjen uëenicima, uëiteljima i nastavnicima te druge korisne i zanimljive informacije za obrazovnu zajednicu. 96

7.4. Centar za on-line baze podataka Centar za on-line baze podataka omoguêava mrežni pristup komercijalnim bibliografskim bazama podataka te onima u slobodnom pristupu za sve Ëlanove znanstvene i akademske zajednice u Republici Hrvatskoj. TrenutaËno je osiguran pristup na 63 baze podataka. Centar vode CARNet i Institut Ruappleer BoškoviÊ«, a nabavu baza podataka financira Ministarstvo. Portal za škole virtualno je okupljalište za uëitelje, nastavnike, uëenike i roditelje na kojem se razmjenjuju znanja i iskustva te se potiëe meappleusobna suradnja. informacijsko druπtvo 7.5. Hrvatski znanstveni portal Na Hrvatskome znanstvenom portalu dostupne su objedinjene informacije o hrvatskim znanstvenicima, njihovim radovima i znanstvenim projektima te informacije o hrvatskim znanstvenim i struënim Ëasopisima koji nude otvoren pristup radovima. Hrvatski znanstveni portal nastao je objedinjavanjem rezultata rada na trima projektima primjene informacijske tehnologije koje je financiralo Ministarstvo: Tko je tko u hrvatskoj znanosti? Hrvatska znanstvena bibliografija CROSBI Portal hrvatskih Ëasopisa HR»AK. Na portalu su trenutaëno dostupni podatci o 2.152 hrvatska znanstvenika, podatci o 177.494 rada objavljena u domaêim i inozemnim publikacijama te pristup na 145 znanstvenih i struënih Ëasopisa. Nacionalni portal za uëenje na daljinu Nikola Tesla«97

informacijsko druπtvo Shema ustroja sustava obrazovanja, znanosti i tehnologije i informacijskoga druπtva u Republici Hrvatskoj zakonodavstvo, strategija razvoja i financiranje Nacionalno vijeêe za informacijsko druπtvo HRVATSKI SABOR Nacionalno vijeêe za znanost Nacionalno vijeêe za visoko obrazovanje odbor za etiku u znanosti i visokom obrazovanju Savjet za financiranje znanstvene djelatnosti i visokog obrazovanja prosudbene skupine podruëna vijeêa MatiËni odbor praêenje, vrjednovanje i razvoj sustava, provedba programa agencija za odgoj i obrazovanje agencija za obrazovanje odraslih agencija za strukovno obrazovanje agencija za znanost i visoko obrazovanje Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja 133 VISOKA U»ILI TA 111 javnih visokih uëiliπta ustanove sustava SREDNJE KOLE 416 srednjih πkola OSNOVNE KOLE 871 osnovna πkola i 1.365 podruënih πkola DJE»JI VRTI I SVeu»ili ta obuhvaêaju 82 fakulteta, akademiju i ostale sastavnice s pravnom osobnoπêu koje izvode studijske programe, sedam sveuëiliπnih knjiænica (ukljuëujuêi Nacionalnu i sveuëiliπnu knjiænicu) i 12 studentskih centara. 1. SveuËiliπte u Zagrebu 2. SveuËiliπte u Rijeci 3. SveuËiliπte josipa jurja Strossmayera u osijeku 4. SveuËiliπte u Splitu 5. SveuËiliπte u Zadru 6. SveuËiliπte u dubrovniku 7. SveuËiliπte jurja dobrile u puli Rektorski zbor javna Veleu»ili ta i ViSoke kole 1. druπtveno veleuëiliπte u Zagrebu 2. VeleuËiliπte lavoslav RuæiËka u Vukovaru 3. VeleuËiliπte Marko MaruliÊ u kninu 4. VeleuËiliπte Nikola tesla u gospiêu 5. VeleuËiliπte u karlovcu 6. VeleuËiliπte u poæegi 7. VeleuËiliπte u Rijeci 8. VeleuËiliπte u Slavonskom brodu 9. VeleuËiliπte u ibeniku 10. VeleuËiliπte u Varaædinu 11. Mup policijska akademija Visoka policijska πkola, Zagreb 12. Visoko gospodarsko uëiliπte u kriæevcima 13. tehniëko veleuëiliπte u Zagrebu 14. Zdravstveno veleuëiliπte Zagreb 15. Visoka πkola za menadæment u turizmu i informatici u Virovitici 623 matiëna vrtiêa smjeπtena u 1.240 objekata povjerenstvo za pripremu i praêenje implementacije bolonjske deklaracije VijeÊe veleuëiliπta i visokih πkola 98

VLADA RH VijeÊe za nacionalni kurikulum VijeÊe za pedagoπki standard Nacionalno vijeêe uëenika VijeÊe uëitelja za primjenu HNoS-a Uredi dræavne uprave u æupanijama i Gradu Zagrebu i njihovi upravni odjeli mjerodavni za odgoj i obrazovanje informacijsko druπtvo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i πporta Nacionalna skupina za praêenje bolonjskoga procesa Mjerodavni uredi lokalne samouprave VijeÊe hrvatskoga inovacijskog sustava Hrvatska akademska i istraæivaëka mreæa carnet SveuËiliπni raëunski centar SveuËiliπta u Zagrebu SRce dræavni zavod za statistiku dræavni zavod za intelektualno vlasniπtvo RH dræavni hidrometeorolπki zavod dræavni zavod za mjeriteljstvo Hrvatska akreditacijska agencija Hrvatski zavod za norme poslovno inovacijski centar Hrvatske bicro d.o.o. Hrvatski institut za tehnologiju Hit d.o.o. tehnologijsko vijeêe Nacionalna zaklada za znanost, visoko πkolstvo i tehnologijski razvoj Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti leksikografski zavod Miroslav krleæa 22 privatna visoka uëiliπta 26 javnih instituta ZNANSTVENE USTANOVE TEHNOLOGIJSKI I RAZVOJNO-ISTRAÆIVA»KI CENTRI 1. ameriëka visoka πkola za management i tehnologiju, dubrovnik 2. Meappleunarodna diplomska πkola za poslovno upravljanje Zagreb 3. teoloπki fakultet Matija VlaËiÊ ilirik, Zagreb 4. VeleuËiliπte Velika gorica 5. RRif Visoka πkola za financijski menadæment u Zagrebu 6. Visoka poslovna πkola, Viπnjan 7. Visoka poslovna πkola libertas Zagreb 8. Visoka poslovna πkola utilus, Zagreb 9. Visoka πkola agora, Zagreb 10. VeleuËiliπte VeRN, Zagreb 11. Visoka πkola za poslovanje i upravljanje baltazar adam krëeliê, ZapreπiÊ 12. Visoka πkola za sigurnost, Zagreb 13. Visoka tehniëka πkola u puli politehniëki studij 14. Visoko evanappleeosko teoloπko uëiliπte, osijek 15. ZagrebaËka πkola ekonomije i managementa 16. ZagrebaËka πkola za menadæment 17. Visoka poslovna πkola puëkoga otvorenog uëiliπta, Zagreb 18. Visoka πkola za informacijske tehnologije, Zageb 19. Visoka poslovna πkola Minerva, dugopolje 20. Visoka novinarska πkola, Zagreb 21. Visoka πkola Hrvatsko zagorje krapina, krapina 22. Visoka politehniëka πkola u Zagrebu, Zagreb 1. ekonomski institut, Zagreb 2. Hrvatski geoloπki institut, Zagreb 3. Hrvatski institut za mostove i konstrukcije, Zagreb 4. Hrvatski institut za povijest, Zagreb 5. Hrvatski veterinarski institut, Zagreb 6. institut za antropologiju, Zagreb 7. institut za arheologiju, Zagreb 8. institut za druπtvena istraæivanja, Zagreb 9. institut druπtvenih znanosti ivo pilar, Zagreb 10. institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb 11. institut za filozofiju, Zagreb 12. institut za fiziku, Zagreb 13. institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb 14. institut za javne financije, Zagreb 15. institut za jadranske kulture i melioraciju krπa, Zagreb 16. institut za medicinska istraæivanja i medicinu rada, Zagreb 17. institut za meappleunarodne odnose, Zagreb 18. institut za migracije i narodnosti, Zagreb 19. institut za oceanografiju i ribarstvo, Split 20. institut za povijest umjetnosti, Zagreb 21. institut Ruappleer boπkoviê, Zagreb 22. institut za turizam, Zagreb 23. institut za poljoprivredu i turizam, poreë 24. poljoprivredni institut, osijek 25. Staroslavenski institut, Zagreb 26. umarski institut, jastrebarsko 13 privatnih znanstvenih ustanova 1. bc institut za oplemenjivanje i proizvodnju bilja 2. brodarski institut 3. duhanski institut Zagreb 4. energetski institut Hrvoje poæar (eihp) 5. ericsson Nikola tesla 6. glaxosmithkline istraæivaëki centar Zagreb 7. ina industrija nafte 8. institut graappleevinarstva Hrvatske 9. institut za elektroprivredu i energetiku 10. i3 institut za informatiëke inovacije 11. konëar institut za elektrotehniku 12. Mediteranski institut grga Novak 13. Mediteranski institut za istraæivanje æivota (MedilS) 6 tehnologijskih i razvojno istraæivaëkih centara 1. tehnologijsko-razvojni centar osijek 2. tehnoloπko-inovacijski centar Rijeka 3. tehnoloπki centar Split 4. centar za transfer tehnologije - ctt 5. Razvojno-istraæivaËki centar za marikulturu, Ston 6. centar za krπ, gospiê ustanove i tijela koja su u sustavu obrazovanja i znanosti osnovana ili preustrojena u razdoblju od 2004. 2007. godine. 99

πport IX. πport Zakon o športu Hrvatski olimpijski centar Bjelolasica Nacionalno vijeêe za πport Hrvatski školski športski savez Hrvatska agencija za borbu protiv dopinga u πportu Povjerenstvo za profesionalne πportske klubove Promidžba športa Nagrade za športaše Meappleunarodna dogaappleanja i športska suradnja Svjetsko rukometno prvenstvo 2009. Shema sustava športa prema Zakonu o športu 100

1. Zakon o športu Zakon o športu (NN, 71/06) donesen je i proglaπen u lipnju 2006. godine. Na Zakonu se radilo πest godina, a u njegovu su izradbu bili ukljuëeni naši najistaknutiji struënjaci i ustanove. Održano je više od 100 javnih rasprava na kojima je pružena nedvojbena potpora izradbi i donošenju novoga Zakona. Radi postizanja što primjerenije strategije razvoja športa, pri izradbi su Zakona korištena iskustva iz Europske unije i iz cijeloga svijeta. Zacijelo, nikada do sada u izradbi jednoga zakona o športu nije uëinjen takav i toliki pomak pa je opravdano oëekivati da Êe propisane odredbe znatno unaprijediti šport u Republici Hrvatskoj. Na putu prema jasno zacrtanoj strategiji, Zakon predviapplea donošenje nekoliko kljuënih dokumenata, osnutak važnih tijela te preimenovanje, preoblikovanje ili preustroj pojedinih pravnih osoba u sustavu športa. Zakon o športu jedan je od onih koje s pravom nazivamo dugo oëekivani«. Potreba je njegova donošenja bila višestruka. Obveze osoba koje obavljaju športsku djelatnost nisu bile jasno odreappleene, a nije postojalo ni sustavno ustrojstvo, a ni mjere za poticanje športa kod djece, mladeži i studenata. Pored toga, športski sustav i važeêi propisi o športu nisu bili usklaappleeni sa sustavom športa i propisima u Europskoj uniji i u ostalome svijetu. πport Na prvome mjestu istiëemo izradbu Nacionalnoga programa športa, strateškoga dokumenta kojim se utvrappleuje dugoroëna politika razvoja športa u Republici Hrvatskoj, a koji ukljuëuje stvaranje uvjeta za sve oblike bavljenja športom: od programa stvaranja uvjeta u odgojno-obrazovnom sustavu, preko stvaranja uvjeta za postignuêe vrhunskih rezultata hrvatskih športaša na meappleunarodnim natjecanjima pa do rekreativnoga bavljenja športom svih graappleana radi Ëuvanja i poboljšanja zdravlja. Program se donosi za razdoblje od osam godina. Na temelju Zakona osnovani su Hrvatski školski športski savez (HŠŠS) i Hrvatska agencija za borbu protiv dopinga u športu (HADA) a predviappleen je i osnutak Nacionalnoga vijeêa za šport te donošenje mreže športskih graappleevina kojom Êe se odrediti planska izgradnja i obnova športskih graappleevina i propisuje zabranu uklanjanja ili prenamijenu javne πportske graappleevine kao i prenamjenu površine planirane za javnu športsku graappleevinu za namjene koje nisu športske djelatnosti. Prenamjena je moguêa iskljuëivo uz suglasnost Ministarstva, uz pretpostavku da su prethodno ispunjeni Zakonom odreappleeni uvjeti. Zakon predviapplea i ustrojavanje informacijskoga sustava u športu radi uspostavljanja baze podataka koja Êe služiti vrsnijem praêenju športskoga sustava u Republici Hrvatskoj. Zakon odreappleuje koje se djelatnosti smatraju športskim djelatnostima te propisuje uvjete za njihovo obavljanje. Jednako tako, toëno su i jasno odreappleeni struëni poslovi u športu i propisani potrebni uvjeti za njihovo obavljanje. 101

πport Nikada do sada u izradbi jednoga zakona o športu nije uëinjen takav i toliki pomak, pa je opravdano oëekivati da Êe propisane odredbe znatno unaprijediti šport u Republici Hrvatskoj. Na putu prema jasno zacrtanoj strategiji, Zakon predviapplea donošenje nekoliko kljuënih dokumenata, osnutak važnih tijela te preimenovanje, preoblikovanje ili preustroj pojedinih ustanova u športu. Zakon u sustav natjecanja uvodi i športska dioniëka društva (u daljnjem tekstu: š.d.d.) kao trgovaëka društva koja, po uzoru na zemlje Europske unije, ocrtavaju posebnosti športa. Zakonom se uvodi obveza preoblikovanja profesionalnih športskih klubova u š.d.d. i to za športske klubove u nogometu, košarci i rukometu, ako ispunjavaju i ostale Zakonom propisane uvjete. Dragovoljno se mogu preoblikovati i svi ostali športski klubovi, neovisno o tome radi li se o profesionalnim ili amaterskim športskim klubovima i bez obzira u kojem se športu natjeëu. Navedenim se sustavom omoguêuje otvaranje športskih klubova prema tržištu kapitala, ali i uvoappleenje razvidnijega poslovanja u športskim klubovima, što je i zahtjev krovnih meappleunarodnih športskih organizacija. Stupanjem na snagu ovoga Zakona, Republika Hrvatska dobiva jasnu i uëinkovitu strategiju razvoja športa koja Êe omoguêiti da se konaëno u športu naëini toëan i ostvariv program s jasnim ciljevima razvoja. Neovisno o promjenama politiëke vlasti u državi, o provedbi dotiëne strategije skrbit Êe Nacionalno vijeêe za šport, dok su prava i obveze, udruživanje i djelokrug rada osoba koje obavljaju športsku djelatnost jasno odreappleeni. port djece i mladeži, odnosno studentski šport imat Êe zadovoljavajuêe mjesto i prihvatljiva rješenja, a Zakonom je osigurana i trajna skrb o ulaganju u pomladak. 102 2. Hrvatski olimpijski centar Bjelolasica Odlukom Vlade Republike Hrvatske od 15. travnja 2005. godine, osnovano je Povjerenstvo za kapitalne projekte u Hrvatskome olimpijskom centru Bjelolasica kojemu predsjedava ministar znanosti, obrazovanja i športa. Vlada Republike Hrvatske prihvatila je ZakljuËke Povjerenstva od 27. lipnja 2006. godine kojima se do kraja 2006. predviapplea rekonstrukcija skijaške staze Vrelo te priprema natjeëajne dokumentacije i provedba natjeëaja za izgradnju školske dvorane i bazena, a do kraja 2007. godine izgradnja sustava za zasnježivanje skijališta Bjelolasica. Rezultat pokrenutih projekata bit Êe izgradnja suvremene športske infrastrukture (športska dvorana, plivalište i skijaška staza) u HOC-u Bjelolasica. Rekonstrukcija skijaške staze Vrelo dovršena je 3. prosinca 2006. godine u punoj dužini od 1.354 metra, a nakon inspekcije, koju Êe obaviti Svjetska skijaška federacija (FIS), oëekuje se dodjela FIS homologacije. Uredbom Vlade Republike Hrvatske, 21. prosinca 2006. godine, osnovana je javna ustanova Hrvatski olimpijski centar (HOC) Ëija je djelatnost obavljanje športskih djelatnosti športske rekreacije, športske poduke te upravljanje i održavanje športskih graappleevina. Rješenjem Vlade Republike Hrvatske od 4. svibnja 2007. godine, imenovan je privremeni ravnatelj Javne ustanove Hrvatski olimpijski centar.

U razdoblju od 2006. do 2009. godine za kapitalne Êe projekte u HOC-u Bjelolasica biti osigurano 100 milijuna kuna kreditnih sredstava. Ministarstvo je do sada godišnje osiguravalo osam milijuna kuna za potporu poslovanja HOC-a Bjelolasica. Stupanjem na snagu novoga Zakona o πportu, Republika Hrvatska dobiva jasnu i uëinkovitu strategiju razvoja športa koja Êe omoguêiti da se konaëno u športu naëini toëan i ostvariv program s jasnim ciljevima razvoja. πport 3. Nacionalno vijeêe za šport Sukladno Zakonu o športu (NN, 71/06), a na temelju ZakljuËka Vlade Republike Hrvatske od 21. prosinca 2006. godine, Ministarstvo je 16. sijeënja 2007. godine raspisalo Javni poziv za prijavu kandidata za predsjednika i šest Ëlanova prvoga saziva Nacionalnoga vijeêa za šport. Sukladno odredbama Zakona o πportu, predsjednika i dvanaest Ëlanova VijeÊa imenuje Hrvatski sabor, i to: predsjednika i šest Ëlanova na prijedlog Vlade Republike Hrvatske, tri Ëlana na prijedlog Hrvatskoga olimpijskog odbora, jednoga Ëlana na prijedlog Hrvatskoga paraolimpijskog odbora, jednoga Ëlana na prijedlog Hrvatskoga športskog saveza gluhih te jednoga Ëlana na prijedlog Kineziološkoga fakulteta SveuËilišta u Zagrebu. 4. Hrvatski školski športski savez Na poticaj Ministarstva, 22. prosinca 2006. godine osnovan je Hrvatski školski športski savez (H S) kao krovno tijelo školskoga športa u koji su se udružili županijski školski športski savezi i kolski športski savez Grada Zagreba. Potreba za osnivanjem krovnoga školskoga športskog saveza nesporna je buduêi da se trenutaëno, od ukupno 573.956 uëenika, športom bavi njih samo 120.000. H S je osnovan zbog usklaappleivanja aktivnosti svojih Ëlanica, organiziranja školskih športskih natjecanja, radi skrbi o promicanju školskih športskih dostignuêa uëenika i njihovome sudjelovanju na svjetskim i europskim prvenstvima i drugim velikim meappleunarodnim školskim športskim priredbama te radi provoappleenja i skrbi o primjeni športskih pravila Meappleunarodne federacije školskoga športa (ISF-a). 103

πport Na Zakonu se radilo šest godina, a u njegovu su izradbu bili ukljuëeni naši najistaknutiji struënjaci i ustanove. Održano je više od 100 javnih rasprava na kojima je pružena nedvojbena potpora izradbi i donošenju novoga Zakona. 5. Hrvatska agencija za borbu protiv dopinga u športu Uredbom o osnivanju (NN, 18/07) Vlada Republike Hrvatske ustrojila je 7. veljaëe 2007. godine Hrvatsku agenciju za borbu protiv dopinga u športu (HADA), specijaliziranu ustanovu zaduženu za praêenje i provoappleenje meappleunarodnih konvencija protiv dopinga u športu u Republici Hrvatskoj. Vlada Republike Hrvatske, na 227. sjednici od 19. travnja 2007. godine, donijela je rješenje o imenovanju privremenoga ravnatelja Agencije. 6. Povjerenstvo za profesionalne športske klubove Odlukom ministra od 22. sijeënja 2007. imenovani su Ëlanovi Povjerenstva za profesionalne športske klubove, struënoga tijela osnovanoga sukladno Zakonu o športu, a radi praêenja obavljanja djelatnosti profesionalnih športskih klubova. Povjerenstvo ima sedam Ëlanova, a Ëine ga Ëetiri stalna Ëlana imenovana iz redova istaknutih struënjaka u podruëju športa i športaša, jedan stalni Ëlan kojega je predložio Hrvatski olimpijski odbor te dva promjenljiva Ëlana koje je predložio nacionalni savez Ëiji je Ëlan profesionalni športski klub na koji se odnosi odluka koju Povjerenstvo treba donijeti. Povjerenstvo posebice obavlja sljedeêe poslove: vodi evidenciju o dokumentaciji koju su mu dužni slati profesionalni športski klubovi; daje suglasnost na izbor revizora; daje prethodnu suglasnost na rješenje kojim se utvrappleuje obveza preoblikovanja; daje suglasnost na elaborat koji u postupku preoblikovanja izraappleuje profesionalni športski klub; daje dopuštenje za raspisivanje poziva za upis i uplatu dionica u petom krugu; utvrappleuje iznos temeljnoga kapitala u sluëaju obveznoga ili dragovoljnog preoblikovanja športskoga kluba-udruge za natjecanje u športska dioniëka društva i sl. 104 7. Promidžba športa Promidžba športa u školama provodi se u dnevnom listu Sportske novosti i Ëasopisima Olimp i Košarka. Distribucija Ëasopisa Olimp svim osnovnim i srednjim školama zapoëela je 2004., a Ëasopisa Košarka 2006. godine. Od 2005. godine dnevni list Sportske novosti svaki tjedan na Ëetirima stranicama objavljuje tekstove i fotografije sa školskih športskih natjecanja.

Radi promidžbe košarke u osnovnim školama, ekipa Ministarstva na Ëelu s Ministrom, pojaëana nekadašnjim hrvatskim olimpijcima i sadašnjim igraëima lige NBA, odigrala je sredinom 2006. godine dvije meappleunarodne košarkaške utakmice protiv ekipe Ministarstva školstva i športa Republike Slovenije, koju je predvodio slovenski Ministar za školstvo i šport. Susretima u Ljubljani i Zagrebu nazoëilo je oko 6.500 djece iz osnovnih škola. Uz financijsku potporu Ministarstva u iznosu od 400.000 kuna ureappleen je Muzejsko-memorijalni centar Dražen PetroviÊ«, koji je sveëano otvoren 7. lipnja 2006. godine u sklopu poslovnoga tornja Cibona«. U Memorijalnom centru pored više od 300 izložaka, meappleu kojima su svi važniji trofeji, priznanja i dresovi klubova za koje je Dražen PetroviÊ nastupao, izloženi su i predmeti svakodnevne uporabe koji svjedoëe o Draženovu javnome i privatnom životu. Centar je opremljen i raëunalima kojima se omoguêuje raëunalno pretraživanje te gledanje snimka utakmica koje je Dražen odigrao. Športaše se nagraappleuje za osvojene zlatne, srebrne i bronëane medalje na olimpijskim, paraolimpijskim igrama i svjetskim i europskim prvenstvima u olimpijskim i paraolimpijskim športovima u seniorskim natjecateljskim kategorijama te na teniskim natjecanjima Davis Cup, Federation Cup i Invare World Team Cup. πport 8. Nagrade za športaše Športaše se nagraappleuje za osvojene zlatne, srebrne i bronëane medalje na olimpijskim, paraolimpijskim igrama i olimpijskim igrama gluhih, na svjetskim i europskim prvenstvima u olimpijskim i paraolimpijskim športovima i disciplinama, odnosno olimpijskim športovima i disciplinama za gluhe u seniorskim natjecateljskim kategorijama te na teniskim natjecanjima Davis Cup, Federation Cup i Invare World Team Cup. U rujnu 2004. godine, na inicijativu Ministarstva, iznosi nagrada za medalje osvojene na olimpijskim i paraolimpijskim igrama poveêani su za 30%. Primjerice, iznos nagrade za zlatnu medalju poveêan je s 160.000 na 208.000 kuna. Na prijedlog Ministarstva, posebnim odlukama Vlade Republike Hrvatske nagraappleuju se i športska postignuêa od osobite meappleunarodne vrijednosti i znaëaja. Za nagrade je od 2004. do rujna 2007. godine isplaêeno 17,5 milijuna kuna. 9. Meappleunarodna dogaappleanja i športska suradnja U sijeënju 2005. godine na Sljemenu je održana prva utrka Svjetskoga skijaškog kupa. Organizaciju Kupa Ministarstvo je pomoglo s milijun kuna, a dodatno je sufinanciralo i izgradnju skijaške staze. Ministarstvu je dodijeljeno domaêinstvo i organizacija Svjetskoga prvenstva srednjih škola u odbojci 2006., koje je održano od 6. do 13. svibnja 2006. godine u PoreËu. Na prvenstvu su sudjelovale 34 zemlje svijeta, 30 muških i 31 ženska ekipa, s više od tisuêu sudionika. 105

πport Svjetska rukometna federacija donijela je 5. kolovoza 2006. godine konaënu odluku kojom je domaêinstvo dodijeljeno Republici Hrvatskoj. Prvenstvo Êe se održati od 25. sijeënja do 8. veljaëe 2009. godine. U razdoblju od 2004. do 2007. godine Ministarstvo je potpisalo protokol o suradnji u športu s Republikom Maapplearskom i Republikom Slovenijom. Suradnja se odnosi na vrhunski šport, na šport u školama, na rekreaciju te na športske aktivnosti invalidnih osoba. 10. Svjetsko rukometno prvenstvo 2009. Ministarstvo je dalo potporu zahtjevu Hrvatskoga rukometnog saveza za isticanje kandidature za domaêina Svjetskoga rukometnog prvenstva 2009. i prijedlog uputilo Vladi Republike Hrvatske, koja je dala suglasnost za kandidaturu. Svjetska rukometna federacija donijela je 5. kolovoza 2006. godine konaënu odluku kojom je domaêinstvo dodijeljeno Republici Hrvatskoj. Prvenstvo Êe se održati od 25. sijeënja do 8. veljaëe 2009. godine. 106

πport 107

πport Shema sustava športa prema Zakonu o športu Nacionalni program πporta za razdoblje od osam godina Hrvatski sabor Vlada RH Nacionalno vijeêe za πport Ministarstvo znanosti, obrazovanja i πporta uprava za πport uredi dræavne uprave u æupanijama i gradu Zagrebu i njihovi upravni odjeli mjerodavni za πport Mjerodavni uredi lokalne samouprave Hrvatska agencija za borbu protiv dopinga u πportu odjel za razvoj πporta informacijski sustav u πportu portski inspektori Ministarstva odjel za tjelesnu kulturu, πport i πportsku rekreaciju Hrvatski πkolski πportski savez Hrvatski sveuëiliπni πportski savez Hrvatski savez πportske rekreacije Æupanijski πkolski πportski savezi i πkolski πportski savez grada Zagreba Savezi studentskih πportskih udruga pri visokom uëiliπtu Savezi πportske rekreacije æupanije i grada Zagreba kolski opêinski i gradski πportski savezi Studentske πportske udruge opêinski i gradski savezi πportske rekreacije kolska πportska druπtva portske udruge - druπtva πportske rekreacije fiziëke osobe portaπi, treneri, osobe osposobljene za rad u πportu (instruktor, voditelj i sl.), πportski sudac, πportski delegat, πportski povjerenik, menadæer u πportu SUSTAV PORTA pravne osobe kolska πportska druπtva 1. portske udruge 2. trgovaëka druπtva 3. ustanove portski klubovi pravne osobe registrirane za sudjelovanja u πportskim natjecanjima koje po pravnom obliku mogu biti: a) portske udruge za natjecanje, b) portska dioniëka druπtva π.d.d. (pravni oblik trgovaëkoga druπtva). 108

πport povjerenstvo za profesionalne πportske klubove Hrvatski olimpijski centar bjelolasica πportska graappleevina od posebnoga interesa za RH VijeÊe πportske arbitraæe portsko arbitraæno sudiπte Hrvatski olimpijski odbor Hrvatski πportski savez gluhih Hrvatski paraolimpijski odbor Nacionalni πportski savezi udruge od znaëaja za promicanje πporta portske zajednice u æupaniji i gradu Zagrebu Specijalna olimpijada Hrvatske portski savezi æupanija i gradova portske zajednice u opêinama i gradovima portski savezi osoba s invaliditetom na razini æupanija i grada Zagreba udruge (npr. djelatnika u istome πportu, πportaπa istoga πporta) portski klubovi istoga πporta NACIONALNI PORTSKI SAVEZI portske udruge, trgovaëka druπtva i ustanove iz sustava πporta, ostale pravne osobe Ëija je djelatnost vezana za πport gradski πportski savezi osoba s invaliditetom portske udruge i πportska druπtva osoba s invaliditetom SAVEZI OLIMPIJSKIH PORTOVA 1. HRVatSki atletski SaVeZ 2. HRVatSki badmintonski SaVeZ 3. HRVatSki baseball SaVeZ 4. HRVatSki biciklisti»ki SaVeZ 5. HRVatSki bob i SkeletoN SaVeZ 6. HRVatSki boksa»ki SaVeZ 7. HRVatSki curling SaVeZ 8. HRVatSki diza»ki SaVeZ 9. HRVatSki gimnasti»ki SaVeZ 10. HRVatSki HokejSki SaVeZ 11. HRVatSki HRVa»ki SaVeZ 12. HRVatSki jedrili»arski SaVeZ 13. HRVatSki judo SaVeZ 14. HRVatSki kajaka ki SaVeZ 15. HRVatSki kliza ki SaVeZ 16. HRVatSki konji ki SaVeZ 17. HRVatSki ko arka ki SaVeZ 18. HRVatSki Ma»eVala»ki SaVeZ 19. HRVatSki NogoMetNi SaVeZ 20. HRVatSki odbojka ki SaVeZ 21. HRVatSki pliva»ki SaVeZ 22. HRVatSki RukoMetNi SaVeZ 23. HRVatSki SaVeZ daljinskog plivanja 24. HRVatSki SaVeZ Hokeja Na ledu 25. HRVatSki SaVeZ Za SkokoVe u Vodu 26. HRVatSki SaVeZ SiNkRoNiZiRaNog plivanja 27. HRVatSki Skija ki SaVeZ 28. HRVatSki Softball SaVeZ 29. HRVatSki StolNoteNiSki SaVeZ 30. HRVatSki StReli»aRSki SaVeZ 31. HRVatSki StRelja»ki SaVeZ 32. HRVatSki taekwondo SaVeZ 33. HRVatSki teniski SaVeZ 34. HRVatSki triatlon SaVeZ 35. HRVatSki VateRpolSki SaVeZ 36. HRVatSki VeSla»ki SaVeZ SAVEZI NEOLIMPIJSKIH PORTOVA 1. HRVatSki auto i karting SaVeZ 2. HRVatSki biljarski SaVeZ 3. HRVatSki bo arski SaVeZ 4. HRVatSki body building SaVeZ 5. HRVatSki bridge SaVeZ 6. HRVatSki golf SaVeZ 7. HRVatSki karate SaVeZ 8. HRVatSki kickboxing SaVeZ 9. HRVatSki kugla»ki SaVeZ 10. HRVatSki MotocikliSti»ki SaVeZ 11. HRVatSki planinarski SaVeZ 12. HRVatSki Ragbija ki SaVeZ 13. HRVatSki Rock'N'Roll SaVeZ 14. HRVatSki RoNila»ki SaVeZ 15. HRVatSki SaVeZ portske RekReacije port za sve 16. HRVatSki SaVeZ Za SkijaNje Na Vodi 17. HRVatSki SaVeZ Za portski RiboloV Na MoRu 18. HRVatSki portski plesni SaVeZ 19. HRVatSki SQuaSH SaVeZ 20. HRVatSki ahovski SaVeZ 21. HRVatSki portsko-ribolovni SaVeZ 22. HRVatSki ZRakoploVNi SaVeZ 23. koturalja ki SaVeZ HRVatSke 24. MotoNauti»ki SaVeZ HRVatSke 25. HRVatSki galopski SaVeZ 26. HRVatSki kasa»ki SaVeZ 27. HRVatSki NaNbudo institut 28. HRVatSki pikado SaVeZ 29. HRVatSki SaVate SaVeZ 30. HRVatSki SaVeZ tajlandskog boksa 31. HRVatSka federacija twirlinga 32. jet Ski SaVeZ HRVatSke 33. HRVatSki kriket SaVeZ Novine u sustavu πporta sukladno Zakonu o πportu (NN, broj 71/06): 1. Hrvatski paraolimpijski odbor (zapoëeo s radom u novom ustroju)* 2. Hrvatski πportski savez gluhih (zapoëeo s radom u novom ustroju)* 3. Hrvatski πkolski πportski savez (osnovan) 4. Hrvatska agencija za borbu protiv dopinga u πportu (osnovana) 5. Povjerenstvo za profesionalne πportske klubove (osnovano) 6. Nacionalno vijeêe za πport (u osnivanju) *Uspostavljeni na razinu saveza kakvi postoje u Europi. 109

zajedniëki programi X. zajedniëki programi Zakon o udžbenicima Besplatni udæbenici Nacionalne manjine Seminari o holokaustu Poticanje i nagraappleivanje izvrsnosti Državna nagrada za znanost Potpora razvoju civilnoga društva Promidæba znanstvenoga izdavaπtva 110

1. Zakon o udžbenicima Zakon o udžbenicima za osnovnu i srednju školu (NN, 36/06) stupio je na snagu 31. ožujka 2006. godine, a njime se regulira i ureappleuje izdavanje udžbenika. Zakon omoguêuje uëiteljima i nastavnicima potpuno slobodan izbor onih udžbenika koje je odobrilo Ministarstvo. Primjenom Zakona smanjen je ukupan broj udžbenika po nastavnome predmetu, koji do sada nije bio ograniëen te su u uporabi najviše tri udžbenika (za koje su se uëitelji i nastavnici u najveêem postotku opredijelili). Uz tri postojeêa udžbenika, omoguêuje se i izbor do tri novoodobrena udžbenika. Zakon o udžbenicima za osnovnu i srednju školu regulira i ureappleuje izdavanje udžbenika. Zakon omoguêuje uëiteljima i nastavnicima potpuno slobodan izbor onih udžbenika koje je odobrilo Ministarstvo. zajedniëki programi Zakonom se, po prvi put, omoguêuje povlaëenje udžbenika s netoënim i zastarjelim podatcima te onih udžbenika koji nisu usklaappleeni s nastavnim planom i programom i UdžbeniËkim standardom (NN, 7/07). Zakonom je riješen i sukob interesa tako da autori udžbenika ne mogu biti oni djelatnici Ministarstva, Agencije za strukovno obrazovanje (ASO), Agencije za odgoj i obrazovanje (AZOO) te Nacionalnoga centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO), koji na bilo koji naëin mogu utjecati na odabir udžbenika. U prosincu 2006. godine donesen je Zakon o i dopunama Zakona o udžbenicima (NN, 141/06) koji propisuje da se udžbenici namijenjeni obveznom obrazovanju financiraju iz sredstava državnoga proraëuna. UdžbeniËki standard koji, izmeappleu ostaloga, predviapplea višegodišnje trajanje udžbenika te odreappleuje licencu za nakladnike i kvalitetnu tehniëku opremljenost udžbenika, donesen je 17. sijeënja 2007. godine. 2. Besplatni udžbenici Projekt Vlade Republike Hrvatske i Ministarstva uvoappleenje besplatnih udžbenika od školske godine 2007./2008. jedan je od do sada najveêih projekata u hrvatskome školstvu. To je jedna od poticajnih mjera kojom se svim uëenicima u Republici Hrvatskoj pruža Ustavom zajamëeno jednako pravo na obrazovanje, a roditeljima olakšava školovanje njihove djece. Vrijednost je ovoga projekta u tome što je Ministarstvo osiguralo svim uëenicima osnovnih škola potpuno nove udžbenike (419), usklaappleene s novim Nastavnim planom i programom za osnovnu školu koji je donesen u kolovozu 2006. godine. Od ove Êe školske godine udžbenici vrijediti više godina, bit Êe u vlasništvu škola te Êe ih nasljeappleivati svaka slijedeêa generacija uëenika. Udžbenici namijenjeni obvezatnom obrazovanju financiraju se iz sredstava državnog proraëuna.«zakon o dopunama Zakona o udžbenicima za osnovnu i srednju školu, Ël. 4.a 111

zajedniëki programi Projekt Vlade Republike Hrvatske i Ministarstva uvoappleenje besplatnih udžbenika od školske godine 2007./2008., jedan je od najveêih projekata u hrvatskome školstvu. To je jedna od poticajnih mjera kojom se svim uëenicima u Republici Hrvatskoj pruža Ustavom zajamëeno jednako pravo na obrazovanje. Udžbenici su pred sam poëetak školske godine dostavljeni u 2.440 škola (ukljuëujuêi i podruëne škole) i to za ukupno 452.000 uëenika. U 24.000 razrednih odjela ukupno je distribuirano 8.648.000 udžbenika. Osim besplatnih udžbenika za sve uëenike osnovnih škola, osigurani su i besplatni udžbenici, besplatan meappleumjesni prijevoz te smještaj u uëeniëke domove za sve uëenike prvih razreda srednjih škola u Republici Hrvatskoj. Tijekom naredne Ëetiri godine kroz Nacionalni program mjera za uvoappleenje obveznoga srednjoškolskog obrazovanja besplatni udžbenici, besplatan meappleumjesni prijevoz i smještaj u uëeniëke domove uvest Êe se za uëenike svih razreda srednjih škola. Nacionalni program predviapplea uvoappleenje obveznoga školovanja za svu djecu u Republici Hrvatskoj i to do završetka srednje škole, odnosno do stjecanja prve kvalifikacije. O veliëini i zahtjevnosti ovoga projekta najbolje govore podatci da su udžbenici dostavljeni u 2.440 škola (ukljuëujuêi i podruëne škole) i to za ukupno 452.000 uëenika. U 24.000 razrednih odjela ukupno je distribuirano 8.648.000 udžbenika. 112 3. Nacionalne manjine U Ministarstvu je u 2006. godini radi provoappleenja i praêenja obrazovanja pripadnika nacionalnih manjina ustrojen Odsjek za nacionalne manjine. Prema dogovoru Ministarstva i predstavnika srpske zajednice u Republici Hrvatskoj, od školske godine 2005./2006. sva djeca, bez obzira na nacionalnu pripadnost, uëe jedinstvenu povijest iz udžbenika koje je odobrilo Ministarstvo. Za nastavu povijesti u hrvatskome Podunavlju i drugim multietniëkim sredinama odabrani su i koriste se udžbenici koji omoguêuju jedinstveni obrazovni sustav te zadovoljavaju najviše struëne standarde. Uporabom jedinstvenih udžbenika okonëan je moratorij na uëenje novije povijesti u hrvatskome Podunavlju (regulirano Erdutskim sporazumom, 12. studenoga 1995.) za uëenike srpske nacionalnosti, što je pridonijelo uspješnomu završetku višegodišnjega procesa mirne reintegracije hrvatskoga Podunavlja. Ministarstvo je dalo suglasnost za zapošljavanje šest savjetnika za pripadnike nacionalnih manjina kako bi se nastava na jeziku i pismu nacionalnih manjina πto kvalitetnije provodila. Otvorena je Srpska pravoslavna opêa gimnazija Kantakuzina Katarina BrankoviÊ«s pravom javnosti koju Ministarstvo financira kao redovit program. Ministarstvo, kao redoviti program, takoappleer financira i ZagrebaËku medresu Dr. Ahmed SmajloviÊ«, srednju školu s pravom javnosti koja djeluje pri Islamskome centru u Zagrebu te sufinancira osnovnu školu koja djeluje pri Židovskoj opêini u Zagrebu. Radi provedbe ciljeva Nacionalnoga programa za Rome i Akcijskoga plana DesetljeÊa za ukljuëivanje Roma 2005. 2015., Ministarstvo je osiguralo znatna sredstva za ukljuëivanje romske

djece u predškolski odgoj, stipendije za uëenike srednjih škola i studente. Osigurana su i sredstva u iznosu od 800.000 eura iz programa PHARE radi potpore provoappleenju Nacionalnoga programa za Rome te 551.000 eura iz Fonda za obrazovanje Roma (REF) iz Budimpešte za poboljšanje odgoja i obrazovanja pripadnika romske nacionalne zajednice (prvenstveno predškole i produženoga boravka) u Republici Hrvatskoj. 4. Seminari o holokaustu Na Dan sjeêanja na holokaust i sprjeëavanja zloëina protiv ËovjeËnosti svake se godine organiziraju struëni seminare za uëitelje i nastavnike osnovnih i srednjih škola. Cilj je seminara osvježiti i produbiti znanja odgojno-obrazovnih djelatnika u svezi s novim metodama pouëavanja o holokaustu i drugim zloëinima protiv ËovjeËnosti. zajedniëki programi Svake godine od 2004. na Dan sjeêanja na holokaust i sprjeëavanja zloëina protiv ËovjeËnosti, Ministarstvo u suradnji s Ministarstvom kulture, Spomen-podruËjem Jasenovac, Agencijom za odgoj i obrazovanje, VijeÊem Europe, Radnom skupinom za meappleunarodnu suradnju u podruëju obrazovanja, sjeêanja i istraživanja o holokaustu (Task Force for International Cooperation on Holocaust Education, Remembrance and Research), Židovskom opêinom u Zagrebu, Veleposlanstvom Sjedinjenih AmeriËkih Država i Veleposlanstvom Države Izrael organizira struëne seminare za uëitelje i nastavnike osnovnih i srednjih škola. Cilj je seminara osvježiti i produbiti znanja odgojno-obrazovnih djelatnika u svezi s novim metodama pouëavanja o holokaustu i drugim zloëinima protiv ËovjeËnosti. Uz obvezno obilježavanje Dana sjeêanja na holokaust u svim odgojno-obrazovnim ustanovama, Ministarstvo od 2005. godine financijski podupire sudjelovanje 25 uëitelja i nastavnika iz osnovnih i srednjih škola, predstavnika Agencije za odgoj i obrazovanje, Filozofskoga fakulteta u Zagrebu (Odsjek za povijest) i Spomen-podruËja Jasenovac, na dvotjednome seminaru u Yad Vashemu (Jeruzalem, Izrael) koji se obiëno održava u ljetnim mjesecima. Od 2007. godine Ëetiri istaknuta hrvatska nastavnika iz ranijih edukacija u Yad Vashemu ukljuëena su u dodatne edukacijske seminare ove ustanove na kojima se hrvatski nastavnici educiraju zajedno s nastavnicima iz raznih zemalja svijeta, ËineÊi tako meappleunarodnu mrežu uëitelja pouëavatelja. Od 2005. godine u suradnji s Veleposlanstvom SAD-a u Republici Hrvatskoj, Muzejom holokausta u Washingtonu, Muzejom holokausta u Houstonu i Židovskom zakladom za pravednike iz New Yorka, pet do sedam nastavnika srednjih škola koji pouëavaju o holokaustu boravilo je na struënoj edukaciji u SAD-u. Ministarstvo je aktivno sudjelovalo u procesu ukljuëivanja Republike Hrvatske u Radnu skupinu za meappleunarodnu suradnju u podruëju obrazovanja, sjeêanja i istraživanja o holokaustu. Nakon podnošenja detaljnih izvješêa u svezi s obrazovanjem, istraživanjem i muzejskom djelatnošêu 113

zajedniëki programi Pokrenut je projekt sustavna rada s nadarenim uëenicima i studentima kojim se organizira skrb za nadarene tijekom njihova školovanja (od predškolskoga do visokoškolskog obrazovanja). Temelj pristupa Ëini identificiranje nadarenih, izradba baze podataka o nadarenim uëenicima i studentima, rad s nadarenima te pouëavanje mentora i nastavnika koji Êe s njima raditi. vezanom uz pitanja holokausta, Republika je Hrvatska u studenome 2005. godine postala 24. punopravna Ëlanica ove meappleunarodne organizacije. Ovo priznanje na podruëju pouëavanja o holokaustu bio je dodatni poticaj Ministarstvu za nove aktivnosti što se oëitovalo u poveêanju inozemnih stipendija za edukaciju o holokaustu kao i u izradbi novih nastavnih materijala. Tako je Ministarstvo, u suradnji sa Židovskom zakladom za pravednike, tiskalo hrvatsku verziju plakata o pravednicima meappleu narodima, Ëime je Republika Hrvatska postala prva zemlja izvan SAD-a koja plakate i priëe pravednika koristi u nastavi. U suradnji s OESS-om i ODIHR-om izdana je hrvatska verzija Smjernica za pouëavanje o holokaustu. Jednako tako, u suradnji s Muzejom kuêe Ane Frank i OESS-om, u pripremi su nastavni materijali za pouëavanje o holokaustu, borbu protiv antisemitizma, svih oblika diskriminacije, kao i, u suradnji sa Zakladom Shoah, izradba nastavnih jedinica o holokaustu na temelju video svjedoëenja preživjelih. 114 5. Poticanje i nagraappleivanje izvrsnosti Pokrenut je projekt sustavna rada s nadarenim uëenicima i studentima kojim se organizira skrb za nadarene tijekom njihova školovanja (od predškolskoga do visokoškolskoga obrazovanja). Temelj pristupa Ëini identificiranje nadarenih, izradba baze podataka o nadarenim uëenicima i studentima, rad s nadarenima te pouëavanje mentora i nastavnika koji Êe s njima raditi. Kao jedna od aktivnosti u promicanju izvrsnosti predviapplea se razvijanje srediπta izvrsnosti«radi kontinuiranoga i sustavnog okupljanja uëenika prema njihovoj darovitosti. Od 2005. godine Agencija za odgoj i obrazovanje (AZOO) i Ministarstvo sustavno prikupljaju podatke i brinu se za uëenike koji su pobijedili na državnim natjecanjima te im veê tri godine uruëuju priznanja. Od 2004. do 2007. godine prvo je mjesto osvojio ukupno 671 uëenik, a od ove se godine u nagraappleivanje uëenika i mentora ukljuëila i Agencija za strukovno obrazovanje koja je 10. lipnja 2006. godine dodijelila priznanja za 94 uëenika državna prvaka. Radi promicanja izvrsnosti uëenika, organiziraju se natjecanja, a za državna je natjecanja od 2003. do 2006. godine proraëun poveêan s 9,5 na 12,8 milijuna kuna (34,7%). Kao instrument poticanja izvrsnosti, Agencija za odgoj i obrazovanje (AZOO) od 2004. do listopada 2007. godine promaknula je 1.749 uëitelja, nastavnika i struënih suradnika u zvanje mentora (1.105) i savjetnika (644) kojima su po toj osnovi poveêana primanja za 7%, odnosno 12%.

6. Državna nagrada za znanost Ministarstvo je znatno poveêalo i novëana sredstva za državnu nagradu za znanost. Tako je iznos državne nagrade za životno djelo 2005. godine poveêan s 40.000 kuna na 80.000 kuna, godišnje nagrade za znanost s 10.000 kuna na 30.000 kuna, za godišnju nagradu znanstvenim novacima sa 7.000 kuna na 20.000 kuna, a za godišnju nagradu za popularizaciju i promidžbu znanosti sa 7.000 kuna na 30.000 kuna. Izraappleena su nova pravila za vrjednovanje znanstvenih knjiga i Ëasopisa, a Ëasopisima je ponuappleen popis relevantnih bibliografskih baza podataka. Izraappleene su nove upute za ureappleivanje Ëasopisa, te preporuke urednicima o njihovim odgovornostima i pravima u ureappleivanju Ëasopisa. zajedniëki programi 7. Potpora razvoju civilnoga društva Ministarstvo izdvaja dio sredstava za razvoj civilnoga i demokratskog društva. Tako je, primjerice, u školskoj godini 2004./2005. udrugama koje provode projekte i programe izvaninstitucionalnoga odgoja i obrazovanja, odobreno sufinanciranje 131 programa i projekta (35 programa, 96 projekata) u ukupnom iznosu od 6,2 milijuna kuna, a preuzeto je i sufinanciranje dvaju višegodišnjih programa u iznosu od 100.000 kuna koji su u 2003. godini sufinancirani s pozicije Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske. U školskoj godini 2005./2006. Ministarstvo je sufinanciralo provedbu 215 programa i projekata (47 programa, 168 projekata) u ukupnome iznosu od 8,7 milijuna kuna, a u školskoj godini 2006./2007., odobrena je provedba 300 programa i projekata (64 programa i 236 projekata) u ukupnom iznosu od 11,6 milijuna kuna. U okviru Europske godine graappleanstva u obrazovanju uveden je eksperimentalni program poslijediplomskih studija u podruëju ljudskih prava Demokratsko graappleanstvo i ljudska prava«. 8. Promidžba znanstvenoga izdavaštva Ministarstvo je putem Povjerenstva za izdavaštvo napravilo važan pomak u osuvremenjivanju i promidžbi znanstvenoga izdavaštva u Republici Hrvatskoj. Tako je, po prvi put, u samostalnoj državi održan sastanak Povjerenstva i predstavnika Ministarstva s urednicima svih znanstvenih i znanstvenostruënih Ëasopisa koji primaju potporu za izdavanje te je u listopadu 2005. godine, u suradnji s HAZU-om, održana meappleunarodna radionica o izdavaštvu za urednike. 115

zajedniëki programi Izraappleena su nova pravila za vrjednovanje znanstvenih knjiga i Ëasopisa, a Ëasopisima je ponuappleen popis relevantnih bibliografskih baza podataka. Izraappleene su nove upute za ureappleivanje Ëasopisa te preporuke urednicima o njihovim odgovornostima i pravima u ureappleivanju Ëasopisa. Svi dokumenti dostupni su na mrežnim stranicama Ministarstva. U 2005. godini zaposleno je πest znanstvenih novaka mladih urednika koji rade u uredništvima Ëasopisa usporedno sa svojim znanstvenim napredovanjem. Suradnjom Povjerenstva s elektroniëkom bazom Ëasopisa HR»AK u okviru Hrvatskoga znanstvenog portala i s urednicima znanstvenih Ëasopisa, cjeloviti tekstovi veêega broja Ëasopisa dostupni su preko baze HR»AK (hrcak.srce. hr). Podržano je i uvoappleenje hrvatske lokalizacije elektroniëkoga sustava za izdavaštvo slobodnoga pristupa Open Journals System (OJS). 116

zajedniëki programi 117

meappleunarodna suradnja XI. meappleunarodna suradnja Sudjelovanje u Okvirnome programu Europske unije za znanost Sudjelovanje u europskim programima za obrazovanje Sudjelovanje u programima pomoêi EU (CARDS i PHARE) Sudjelovanje u programu CEEPUS Lektorati i hrvatska nastava u inozemstvu Meappleunarodni projekti, stipendije i potpore Posjeti i meappleunarodne konferencije Agencija za obrazovno-reformske inicijative za jugoistoënu Europu Uvoappleenje Europskoga jeziënog portfolija»lanstvo u EUMETSAT-u 118

1. Sudjelovanje u Okvirnome programu Europske unije za znanost Suradnja Republike Hrvatske i EU odvija se u okviru Okvirnoga programa za istraživanje, tehnološki razvoj i demonstracijske aktivnosti EU, te europskih programa EUREKA i COST koji Ëine tri osnovna stupa Europskoga istraživaëkog prostora. Sporazum o pristupanju Republike Hrvatske Sedmome okvirnom programu primjenjuje se od 1. sijeënja 2007. godine, što znaëi da je Republika Hrvatska imala pravo na sudjelovanje u svim natjeëajima od poëetka programa u sijeënju 2007. godine. Sporazum se odnosi na razdoblje 2007. 2013. i njime se Republici Hrvatskoj omoguêava pristup na natjeëaje u ukupnoj vrijednosti od 50,5 milijardi eura. Odluka o pristupanju Sedmome okvirnom programu donesena je temeljem uspješnoga sudjelovanja Republike Hrvatske u Šestome okvirnom programu koji se odnosi na razdoblje 2002. 2006. Republika je Hrvatska od 2002. 2006. godine u ovome programu sudjelovala u statusu treêe zemlje što joj je ograniëavalo pristup natjeëajima. ZakljuËivanjem Sporazuma o Šestom okvirnom programu kojemu je Republika Hrvatska pristupila 1. sijeënja 2006. godine, Hrvatska je dobila pravo prijave projekata na sve natjeëaje, no isto tako i obvezu plaêanja nacionalnoga doprinosa (Ëlanarine). U razdoblju od 2002. do 2006. godine potpisano je oko 100 ugovora, temeljem kojih je partnerima iz Hrvatske odobreno financiranje aktivnosti u ukupnom iznosu od oko 10 milijuna eura. Najviše se odobrenih sredstava odnosi na potprogram INCO (posebne mjere za potporu meappleunarodne suradnje) te na prioritete Graappleani i upravljanje u društvu temeljenu na znanju, Tehnologije informacijskoga društva, Znanost o životu, genomika i biotehnologija u službi zdravlja. Osam projekata, Ëija su sredstva namijenjena jaëanju apsorpcijske sposobnosti Republike Hrvatske za okvirne programe, provodi Odjel za europske integracije Ministarstva. Od 1. sijeënja 2006. godine Republika Hrvatska postala je punopravnom Ëlanicom Šestoga okvirnog programa (FP6) koji na europskoj razini predstavlja glavni okvir za aktivnosti u podruëju znanosti, istraživanja i inovacija. Hrvatska je u Šestom okvirnom programu koji se odnosi na razdoblje 2002. 2006. godine, potpisala oko 100 ugovora, temeljem kojih je partnerima iz Hrvatske odobreno financiranje aktivnosti u ukupnom iznosu od oko 10 milijuna eura. U tijeku je zakljuëivanje meappleudržavnoga sporazuma za Sedmi okvirni program (FP7) koji se odnosi na razdoblje od 2007. do 2013. godine, a za koji je Europska komisija osigurala proraëun od 50,5 milijarda eura. meappleunarodna suradnja Temeljne koristi od sudjelovanja u Sedmome okvirnom programu su bolje iskorištavanje postojeêih hrvatskih istraživaëkih kapaciteta kroz sudjelovanje u zajedniëkim projektima s istraživaëkim organizacijama u Europskoj uniji, moguênost odobravanja velikih istraživaëkih projekata u iznosu od nekoliko milijuna kuna po projektu kao i poticanje istraživanja za potrebe gospodarstva Republike Hrvatske i jaëanje njegove konkurentnosti. Sudjelovanje u Sedmome okvirnom programu dovest Êe do jaëanja regionalnoga istraživaëkoga i tehnološkog potencijala u Republici Hrvatskoj. 119

meappleunarodna suradnja Vlada Republike Hrvatske donijela je 31. svibnja 2007. godine odluku o potpisivanju meappleudržavnoga sporazuma za pristupanje Republike Hrvatske Sedmome okvirnom programu za istraživanje, tehnološki razvoj i demonstracijske aktivnosti koji se provodi u razdoblju 2007. 2013. godine. Sporazum je u ime Vlade RH 13. lipnja 2007. godine u Bruxellessu potpisao prof. dr. sc. Dragan Primorac, ministar znanosti, obrazovanja i športa. U svrhu podizanja apsorpcijskoga kapaciteta znanstvenoistraživaëkih organizacija iz Republike Hrvatske, za sudjelovanje u okvirnim programima (Šesti i Sedmi) provodi se niz znaëajnih mjera: Odjel za europske integracije Ministarstva, u suradnji s visokim uëilištima i znanstvenim institutima, organizira radionice o FP7 (2-3 puta mjeseëno) te, u suradnji s Europskom komisijom, informativne dane (4-5 puta godišnje) pojaëana je struktura za administriranje i upravljanje Sedmim okvirnim programom koja ukljuëuje osam nacionalnih kontakt osoba za pojedine potprograme FP7 u Odjelu za europske integracije Ministarstva i Hrvatskom institutu za tehnologiju HIT d.o.o., mrežu administrativnoga osoblja za meappleunarodne projekte (tzv. science manageri) na sveuëilištima i institutima (za sada na SveuËilištu u Rijeci, SveuËilištu u Zagrebi i Institutu Ruappleer BoškoviÊ«), 32 predstavnika Republike Hrvatske u programskim odborima Europske komisije, te nacionalno Povjerenstvo za praêenje Okvirnih programa. S Europskom komisijom takoappleer se ostvaruje suradnja preko ZajedniËkih istraživaëkih centara Europske komisije (Joint Research Centres JRC), te suradnja po pitanju mobilnosti istraživaëa: u okviru Agencije za mobilnost i EU, Ëije se osnivanje oëekuje do kraja godine, djelovat Êe nacionalni centar za mobilnost istraživaëa koji Êe biti ukljuëen u europsku mrežu za mobilnost istraživaëa (ERA MORE). Republika Hrvatska punopravna je Ëlanica COST-a (Cooperation in the Field of Science and Technology in Europe) od 1992. godine. COST je namijenjen temeljnim istraživanjima, a Republika Hrvatska sudjeluje u 70 COST projekata u osam znanstvenoistraživaëkih podruëja. EUREKA je europska mreža za tržišno orijentirana istraživanja i razvoj u kojoj Republika Hrvatska kao punopravna Ëlanica sudjeluje od 2000. godine. Zbog zapaženih rezultata ustanova iz Hrvatske u programu EUREKA, poëetkom 2007. godine Ministarstvo je odobrilo financiranje 12 novih EUREKA projekata. Ministarstvo je iskazalo interes za zakljuëivanje sporazuma o pristupanju Programu Europske zajednice za atomsku energiju EURATOM. 120

2. Sudjelovanje u europskim programima za obrazovanje Izvršene su složene pripremne aktivnosti za poëetak akreditacije Republike Hrvatske za sudjelovanje u Programu za cjeloživotno uëenje EU koji je namijenjen svim ustanovama u sustavu odgoja i obrazovanja. Ministarstvo je izradilo prijedlog Zakona o Agenciji za mobilnost i EU programe kojega je Vlada RH usvojila te u rujnu 2007. godine uputila u saborsku proceduru. Osnivanjem Agencije zapoëinje postupak akreditacije pri Europskoj komisiji. Temeljno osoblje, prostor i oprema osigurani su u okviru Agencije za obrazovanje (AOO) odraslih Ëiji Centar za mobilnost i EU programe, nakon usvajanja Zakona od strane Hrvatskoga sabora, postaje samostalnom agencijom. U okviru programa CARDS, Ministarstvo provodi pet projekata Ëija sveukupna vrijednost iznosi oko osam milijuna eura. meappleunarodna suradnja 3. Sudjelovanje u programima pomoêi EU (CARDS i PHARE) U okviru programa CARDS nadležne vladine agencije u suradnji s Ministarstvom trenutaëno provode pet projekata: projekt iz podruëja visokoga obrazovanja i osiguranja kvalitete kao podrška Bolonjskome procesu (projekt provodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje), dva projekta iz podruëja strukovnoga obrazovanja radi bolje povezanosti strukovnoga obrazovanja potrebama tržišta rada (projekt provodi Agencija za strukovno obrazovanje), projekt iz podruëja obrazovanja odraslih, kojim se potiëe razvoj modernoga sustava obrazovanja odraslih u skladu s potrebama tržišta rada te sveprisutnim konceptom cjeloživotnoga uëenja (projekt provodi Agencija za obrazovanje odraslih), projekt razvoja infrastrukture za zaštitu intelektualnoga vlasništva u sektoru razvoja i istraživanja, kojim se uspostavlja model za brži i lakši prijenos znanstvenih rezultata i istraživanja u industriju i gospodarstvo. Sveukupna vrijednost CARDS projekata iz sektora obrazovanja i znanosti iznosi oko 8 milijuna eura. U okviru programa PHARE, Ministarstvu su dodijeljena sredstva za program TEMPUS Ëiji je cilj potpora reformi sustava visokoga obrazovanja. Od 2000. godine Republika Hrvatska vrlo uspješno koristi moguênosti ovoga programa pomoêi za provedbu Bolonjskoga procesa i kao pripremu za uspješno sudjelovanje u buduêim programima Europske zajednice na podruëju obrazovanja. 121

meappleunarodna suradnja U konkurenciji 14 zemalja Republika Hrvatska dobitnica je obiju godišnjih nagrada EUREKA programa za 2006. godinu Lillehammer Award za najbolji istraživaëko-tehnološki projekt u podruëju tehnologija zaštite okoliša i Lynx Award za najbrže rastuêe malo i srednje poduzeêe kojemu je rezultat projekta EUREKA bitno utjecao na rast. Administrativno praêenje programa u nadležnosti je Nacionalnoga Tempus ureda u Agenciji za znanost i visoko obrazovanje. Iz programa PHARE takoappleer se sufinancira nacionalni doprinos za sudjelovanje Republike Hrvatske u Sedmome okvirnom programu za znanost EU. 4. Sudjelovanje u programu CEEPUS CEEPUS (Central European Exchange Program for University Studies) program je akademske razmjene studenata i profesora srednje i istoëne Europe koji se odvija na temelju višestranoga Ugovora o uspostavljenju suradnje u podruëju obrazovanja i usavršavanja u okviru Srednjoeuropskoga programa razmjene za sveuëilišne studije, sklopljenoga u Budimpešti 8. prosinca 1993. godine. Republika Hrvatska pristupila je CEEPUS programu u BeËu 22. sijeënja 1995. godine, na Prvoj ministarskoj konferenciji zemalja Ëlanica. Sadašnje ugovorne stranke u okviru CEEPUS programa Ëine 13 zemalja: Austrija, Albanija, Bugarska, Crna Gora,»eška, Republika Hrvatska, Maapplearska, Makedonija, Poljska, Rumunjska, SlovaËka, Slovenija i Srbija. Na ministarskoj konferenciji održanoj u Ljubljani 17. veljaëe 2006. godine Republika je Hrvatska preuzela predsjedanje CEEPUS-om te je u skladu s time u Zagrebu 16. ožujka 2007. godine održana 13. ministarska konferencija država Ëlanica Srednjeeuropskoga programa sveuëilišne razmjene profesora i studenata CEEPUS na kojoj su ministri obrazovanja zemalja Ëlanica raspravljali o buduênosti CEEPUS programa, a posebno o inicijativi hrvatske strane Moving from Exchange to Research«, kojom se predlažu znanstvenoistraživaëki projekti u kojima bi zemlje Ëlanice CEEPUS-a zajedno sudjelovale u okvirnim programima Europske unije (Sedmi okvirni program). 122 Radi akademske mobilnosti svaka zemlja Ëlanica nudi odreappleenu kvotu razmjene koja se izražava u mjesecima, tj. mjeseënim stipendijama za studente i profesore, okupljene u mreže koje Ëine visoka uëilišta zemalja Ëlanica. U sklopu CEEPUS programa u akademskoj godini 2005./2006. u Republici Hrvatskoj boravilo je 50 profesora u ukupnom trajanju boravka od 50 mjeseci i 73 studenta u ukupnom trajanju boravka od 201 mjeseca, dok su iz Republike Hrvatske u zemlje CEEPUS programa otišla 42 profesora s ukupnim boravkom od 42 mjeseca i 60 studenata u ukupnom boravku od 142 mjeseca. U akademskoj godini 2006./2007. u sklopu ovoga programa u Republici Hrvatskoj je boravilo 85 profesora u ukupnom trajanju boravka od 85 mjeseci, te 142 studenta u ukupnom trajanju boravka od 293 mjeseci. Istovremeno je iz Republike Hrvatske u sklopu ovoga programa otišlo u zemlje Ëlanice CEEPUS programa 57 profesora s ukupnim boravkom od 57 mjeseci kao i 140 studenata u ukupnom boravku od 300 mjeseci.

5. Lektorati i hrvatska nastava u inozemstvu U mjerodavnosti Ministarstva nalaze se 34 lektorata diljem svijeta na kojima nastavu hrvatskoga jezika i književnosti pohaapplea više od 1.100 studenata. Pokrenut je studij hrvatskoga jezika na Institutu za prevoditelje i simultane prevoditelje ISTI u Bruxellesu te su osnovani lektorati hrvatskoga jezika u Moskvi, Ruska Federacija i Buenos Airesu, Argentina. Ministarstvo, takoappleer, novëano podupire centre za hrvatske studije na SveuËilištu Macquarie, Sydney, Australija u iznosu od 688.637,00 kn te na SveuËilištu Waterloo, Kanada u iznosu od 286.200,00 kn godišnje. Dopunska nastava hrvatskoga jezika, povijesti i geografije (zemljopisa) organizirana je u 19 zemalja svijeta za oko 6.730 uëenika s kojima radi 89 uëitelja na 285 nastavnih mjesta. Zaustavljen je trend pada polaznika dopunske nastave hrvatskoga jezika u inozemstvu, štoviše, u posljednje tri godine zabilježen je porast od 10 %. Ukupna financijska sredstva koja je Ministarstvo izdvojio za rad lektorata i dopunske nastave hrvatskoga jezika za razdoblje od 2004. do 2007. godine iznose 120.577.212,00 kn. 6. Meappleunarodni projekti, stipendije i potpore Od 2004. godine ostvareno je 387 meappleunarodnih znanstvenoistraživaëkih projekata na bilateralnoj razini, a na osnovi sklopljenih bilateralnih ugovora izmeappleu Vlade Republike Hrvatske i drugih zemalja iskorišteno je oko 8.000 mjeseci stipendija. U tom je razdoblju sklopljeno 30 meappleunarodnih ugovora i drugih meappleunarodnih akata te dodijeljeno 1.140 potpora za sudjelovanje znanstvenih novaka i hrvatskih predstavnika na meappleunarodnim znanstvenim skupovima. Od 2004. do 2007. godine odobrene su 353 potpore, u pojedinaënim iznosima do 5.000 eura, za poslijediplomska i doktorska usavršavanja u inozemstvu. U Zagrebu je 16. ožujka 2007. godine održana 13. ministarska konferencija država Ëlanica Srednjeeuropskoga programa sveuëilišne razmjene profesora i studenata CEEPUS na kojoj su ministri obrazovanja zemalja Ëlanica raspravljali o buduênosti CEEPUS programa, a posebno o inicijativi hrvatske strane Moving from Exchange to Research«, kojom se predlažu znanstvenoistraživaëki projekti u kojima bi zemlje Ëlanice CEEPUS-a zajedno sudjelovale u okvirnim programima Europske unije (Sedmi okvirni program). meappleunarodna suradnja Jedanko tako, kroz stipendije i posebne strateške projekte, Ministarstvo podupire razvoj obrazovanja, znanosti i športa hrvatskoga naroda u BiH. Projekti, za koje je u razdoblju od 2004. do 2007. godine osigurano oko 80 milijuna kuna, ukljuëuju izgradnju, obnovu, ureappleenje i opremanje ustanova od predškolskoga odgoja do visokoga obrazovanja. S tim u svezi, posebice istiëemo Odluku o programu financiranja kapitalnih ulaganja u kampus SveuËilišta u Mostaru Vlade Republike Hrvatske od 17. svibnja 2006. godine, sukladno kojom se u iznosu od 183,7 milijuna kuna financira izgradnja kampusa SveuËilišta u Mostaru. Navedeni iznos predstavlja prvi dio ulaganja u razvoj SveuËilišta u Mostaru u ukupno predviappleenome iznosu od 360,6 milijuna kuna. Potvrda skrbi o SveuËilištu u Mostaru ogleda se i u Ëinjenici što Ministarstvo pokriva troškove poslijediplomskih studija na hrvatskim sveuëilištima buduêim nastavnicima SveuËilišta u Mostaru. 123

meappleunarodna suradnja Od 2004. godine, Ministar je na pozive ministara obrazovanja, znanosti i športa te drugih visokih dužnosnika posjetio niz zemalja što je urodilo mnogim inicijativama i projektima. 7. Posjeti i meappleunarodne konferencije Od 2004. godine Ministar je na pozive ministara obrazovanja, znanosti i športa te drugih visokih dužnosnika posjetio niz zemalja što je urodilo mnogim inicijativama i projektima. U studenome 2004. godine Ministar je posjetio Veliku Britaniju, a tijekom 2005. godine SAD, Izrael, Austriju, NjemaËku, BiH, Tunis i SlovaËku. Godine 2006. bio je u službenom posjetu Sloveniji, Japanu, Austriji i NjemaËkoj, a sudjelovao je i na godišnjim konferencijama europskih ministara obrazovanja održanima 2004. u Oslu, 2005. u Bergenu, 2006. godine u BeËu te 2007. godine u Londonu. 124 Od poëetka mandata, Ministar se službeno ili neslužbeno sastao gotovo sa svim europskim ministrima znanosti i obrazovanja. U Republici Hrvatskoj Ministar je 2005. godine ugostio nizozemsku ministricu obrazovanja Marie van der Hoeven, povjerenika Europske komisije za obrazovanje, kulturu i višejeziënost Jana Figela, japanskoga ministra znanosti i tehnologije Yasufumija Tanahashija te visoka izaslanstva Kine, Indije, Omana i Svjetske banke. U kolovozu 2005. godine Ministar je ugostio profesora Jean Marie Lehna, dobitnika Nobelove nagrade za kemiju za godinu 1987. i Ëlana Meappleunarodnoga savjeta Instituta Ruappleer BoškoviÊ«. U rujnu 2005. godine Ministar se sastao s profesorom Robertom Huberom, dobitnikom Nobelove nagrade za kemiju za godinu 1988. Oba su nobelovca dopisni Ëlanovi Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU). U službenome je posjetu Republici Hrvatskoj od 1. do 3. veljaëe 2007. godine boravio ministar znanosti, tehnologije i geoznanosti Republike Indije Kapil Sibal. Tijekom posjeta potpisana je zajedniëka Deklaracija, kojom su obje strane zakljuëile potrebu daljnjega intenziviranja suradnje putem osnivanja zajedniëkoga fonda za razvoj znanstvenih i tehnologijskih projekata u koji Êe svaka strana uplatiti 500 tisuêa eura. ZajedniËko Êe povjerenstvo u naredna tri mjeseca definirati prioritetna podruëja istraživanja te naëin podnošenja prijava za projekte. Dogovoreno je i sudjelovanje indijskih znanstvenika u recenziranju hrvatskih nacionalnih znanstvenoistraživaëkih projekata. Na poziv AmeriËke asocijacije za napredak znanosti (American Association for the Advancement of Science AAAS) Ministar je na meappleunarodnom skupu, održanom u San Franciscu od 16. do 18. veljaëe 2007. godine, održao predavanje u okviru sekcije Istraživanje strategija konkurentnosti malih zemalja«, zajedno s predstavnicima najpropulzivnijih obrazovnih i znanstvenih sustava poput Irske i Finske, zemalja Ëije strategije služe kao modeli i primjeri razvoja malih zemalja. Ministar se na skupu sastao s Ëelništvom AAAS-a, ukljuëujuêi i nobelovca Davida Baltimorea, novoizabranoga predsjednika organizacije, Alana Leshnera, izvršnoga predsjednika AAAS-a i Ëlana ameriëkoga znanstvenog vijeêa

te dosadašnjega predsjednika AAAS-a Johna Holdrena te s generalnim direktorom ZajedniËkoga istraživaëkog centra Europske komisije (Joint Research Centre JRC) Ronaldom Schenkelom. Ministar je od 1. do 2. ožujka 2007. godine boravio na neformalnoj Konferenciji europskih ministara obrazovanja u Heidelbergu u sklopu njemaëkoga predsjedavanja Europskom unijom. Tema Konferencije bila je Obrazovanje ujedinjuje«(education Unites). Na plenarnom dijelu sastanka Europa njezine vrijednosti njezina buduênost«, tijekom rasprave, Ministar je europske kolege upoznao s promjenama koje su uëinjene u hrvatskome obrazovnom sustavu. Na meappleunarodnom skupu, održanom u San Franciscu od 16. do 18. veljaëe 2007. godine, Ministar je održao predavanje u okviru sekcije Istraživanje strategija konkurentnosti malih zemalja«, zajedno s predstavnicima najpropulzivnijih obrazovnih i znanstvenih sustava poput Irske i Finske. meappleunarodna suradnja Na poziv Sulejmana Rushitija, ministra obrazovanja i znanosti Republike Makedonije, Ministar je s izaslanstvom 7. ožujka 2007. godine boravio u službenom posjetu Republici Makedoniji. Tijekom razgovora domaêini su pokazali veliki interes za promjene u hrvatskome obrazovnom sustavu te naglasili želju za daljnjim unaprjeappleenjem odnosa, poglavito u podruëju obrazovanja i znanosti. Ministar je izrazio spremnost Republike Hrvatske u prenošenju iskustava u procesu pregovaranja s Europskom unijom u podruëju obrazovanja i znanosti, podruëjima koje je Republika Hrvatska uspješno okonëala tijekom procesa pregovora o pridruživanju. Tijekom boravka u Skopju, Ministar je posjetio SveuËilište Sv. Kirila i Metodija u Skopju i Državno sveuëilište u Tetovu gdje je održao predavanje Hrvatska društvo znanja«. Ministar je 11. svibnja 2007. godine primio dr. Eliasa Zerhounija, ravnatelja Nacionalnoga instituta za zdravstvo (National Institute of Health NIH) i dr. Leea Helmana, ravnatelja Nacionalnoga instituta za istraživanje raka Sjedinjenih AmeriËkih Država koji su boravili u Republici Hrvatskoj povodom znanstvenoga skupa o strategijama razvoja kliniëke onkologije u Republici Hrvatskoj i svijetu, a koji se od 11. do 13 svibnja održavao u Zagrebu. NIH predstavlja najutjecajniju znanstvenu instituciju u podruëju zdravstva u svijetu, u Ëijem se sastavu nalazi 27 instituta i specijaliziranih centara s više od 18.000 zaposlenih te s proraëunom koji je za prošlu godinu iznosio gotovo 29 milijardi US$. Ministar je od 14. do 16. srpnja 2007. godine boravio u Izraelu gdje se sastao s bivšim izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom. U višesatnom neformalnom razgovoru bilo je rijeëi o razliëitim aspektima suradnje Države Izrael i Republike Hrvatske kao što je moguênost daljnjega proširenja postojeêe suradnje posebice na podruëjima znanosti, obrazovanja, gospodarstva te zajedniëkoga izraelsko-hrvatskog ulaganja u visoke tehnologije. Za vrijeme posjeta, Ministar se susreo i s novim ministrom znanosti, kulture i športa u izraelskoj vladi, gospodinom Galebom Majadlom. Dvojica ministara sa zadovoljstvom su naglasila dobru suradnju 125

meappleunarodna suradnja U Istambulu je, 4. svibnja 2007. godine, tijekom održavanja 22. ministarske konferencije VijeÊa Europe, pod nazivom Izgradnja humanije i inkluzivnije Europe, potpisan Memorandum o suglasnosti izmeappleu ministara obrazovanja, znanosti i istraživanja u jugoistoënoj Europi«. Memorandum predviapplea suradnju u podruëju obrazovanja i istraživanja i nastavak je Memoranduma iz Nikozije potpisanoga 2003. godine koji je bio temeljni dokument za osnivanje Agencije za obrazovno-reformske inicijative u jugoistoënoj Europi (ERI SEE) sa sjedištem u Zagrebu. u podruëju znanosti, ali i predložili daljnje korake u zajedniëkim istraživaëkim projektima. Temeljem ovih razgovora na kraju susreta potpisana je Deklaracija dvaju ministara kojom se utvrappleuje osnivanje zajedniëkoga fonda za znanost te termin sastanka u Zagrebu kada bi se finalizirao zajedniëki Program. S obzirom da su oba ministra pored znanosti i resorni ministri za šport, razgovor je voappleen i o športskoj suradnji, pri Ëemu je pokrenuta inicijativa za potpisivanjem bilateralnoga sporazuma izmeappleu Republike Hrvatske i Države Izrael. U proteklome je razdoblju Ministarstvo organiziralo ili suorganiziralo desetke nacionalnih struënih skupova te nekoliko meappleunarodnih. Za primjer navodimo konferenciju Ministarstva, Svjetske banke i SveuËilišta u Zagrebu Visoko obrazovanje: kvaliteta, financiranje i spone s inovacijama koja je u listopadu 2005. godine u Dubrovniku okupila oko 200 dužnosnika i struënjaka iz 20 zemalja. U suradnji s VijeÊem Europe, Ministarstvo je, od 14. do 16. travnja 2005. godine, u Dubrovniku organiziralo 8. sastanak nacionalnih koordinatora obrazovanja za demokratsko graappleanstvo VijeÊa Europe uz prateêi seminar na temu Održivost obrazovanja za demokratsko graappleanstvo i ljudska prava. Sastanak, organiziran u sklopu Europske godine graappleanstva u obrazovanju 2005., je bio doprinos obilježavanju 50. obljetnice Europske kulturne konvencije VijeÊa Europe te provoappleenju UN-ova Svjetskoga programa obrazovanja za ljudska prava 2005. 2007. U prosincu 2005. godine Ministarstvo je, u okviru projekta SEE-ERA-NET (Southeast Europe-European Research Area-Network) organiziralo konferenciju na kojoj su sudjelovali predstavnici 14 država Ëlanica projekta, Europske komisije, VijeÊa Europe, Tajništva COST-a (program europske suradnje Co-operation in Science and Technology) te predstavnici Norveške i Italije. U suradnji s Ministarstvom kulture, Ministarstvo je koordiniralo cjelokupan program obilježavanja Godine Nikole Tesle. U sklopu toga, Ministarstvo je u lipnju 2006. u Zagrebu suorganiziralo Meappleunarodni znanstveno-struëni skup Život i djelo Nikole Tesle. Ministarstvo je, takoappleer, pokrovitelj programa obilježavanja 100. obljetnice roappleenja nobelovca Vladimira Preloga koji tijekom 2006. i 2007. godine organizira Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU). 126 8. Agencija za obrazovno reformske inicijative za jugoistoënu Europu Strateška promišljanja i aktivnosti koje glede obrazovanja i znanosti provodi Republika Hrvatska, prepoznata su i u europskim struënim krugovima ukljuëujuêi i skup ministara obrazovanja Europske

unije održan u BeËu u ožujku 2006., koji istiëu kako Hrvatska, osobito glede obrazovanja, postaje predvodnicom u ovome dijelu Europe. Tomu u prilog govori Ëinjenica da je Središnji ured Agencije za obrazovno reformske inicijative za jugoistoënu Europu Pakta o stabilnosti preseljen 2006. godine iz BeËa u Zagreb, sukladno Ëemu je Vlada Republike Hrvatske, 20. sijeënja 2005. godine Uredbom o osnivanju (NN, 12/05) osnovala Agenciju za obrazovno reformske inicijative za jugoistoënu Europu (ERI SEE), Ëija je djelatnost praêenje, vrjednovanje, planiranje i unaprjeappleivanje odgoja i obrazovanja u zemljama jugoistoëne Europe u svrhu prilagodbe obrazovnih sustava u Regiji onima u Europskoj uniji. Time je Republika Hrvatska preuzela vodeêu ulogu u reformi obrazovnih sustava u jugoistoënoj Europi. Sredstva za projekte Ureda su najveêim dijelom osigurana iz državnoga proraëuna Republike Hrvatske, dok ostatak osiguravaju donatori i Pakt o stabilnosti. Prema ZajedniËkome europskom referentnom okviru za jezike: uëenje, pouëavanje, vrednovanje«, dokumentu kojim VijeÊe Europe i Europska komisija standardiziraju razine poznavanja stranih jezika, propisani su novi standardi za znanje stranih jezika za osnovne i srednje škole u Republici Hrvatskoj. meappleunarodna suradnja 9. Uvoappleenje Europskoga jeziënog portfolija Prema ZajedniËkome europskom referentnom okviru za jezike: uëenje, pouëavanje, vrednovanje«, dokumentu kojim VijeÊe Europe i Europska komisija standardiziraju razine znanja stranih jezika, propisani su novi standardi za poznavanje stranih jezika za osnovne i srednje škole u Republici Hrvatskoj. Sukladno tomu, Ministarstvo je izradilo i u srpnju 2006. godine dobilo akreditaciju od Europskoga odbora za validaciju u Strasbourgu za korištenje tri hrvatska modela Europskoga jeziënog portfolija dokumenta za vrjednovanje znanja stranih jezika uëenika osnovnih i srednjih škola prema europskim standardima. Portfolio je i jedan od pet dokumenata koji tvore EUROPASS, instrument Europske komisije za poticanje mobilnosti i cjeloživotnoga uëenja u Europi. 10.»lanstvo u EUMETSAT-u Ratificiranjem Konvencije o uspostavi Europske organizacije za iskorištavanje meteoroloških satelita (EUMETSAT) 15. prosinca 2006. godine, Republika Hrvatska postala je 20. Ëlanica Europske organizacije za iskorištavanje meteoroloških satelita. Provedbu ovoga dokumenta, kojega je u ime Vlade Republike Hrvatske potpisao ministar prof. dr. sc. Dragan Primorac, provodit Êe Državni hidrometeorološki zavod (DHZ). 127

popis ustanova popis ustanova i tijela u sustavu obrazovanja, znanosti i tehnologije, πporta i informacijskoga druπtva 128

DRŽAVNE USTANOVE I TIJELA 1. Hrvatski sabor http://www.sabor.hr 2. Vlada Republike Hrvatske http://www.vlada.hr 3. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa http://www.mzos.hr popis ustanova 1. Agencija za odgoj i obrazovanje http://azoo.hr 2. Agencija za obrazovanje odraslih http://aoo.hr 3. Agencija za strukovno obrazovanje http://www.aso.hr 4. Agencija za znanost i visoko obrazovanje http://www.azvo.hr 5. Državni hidrometeorološki zavod http://www.dhmz.htnet.hr 6. Državni zavod za intelektualno vlasništvo http://www.dziv.hr 7. Državni zavod za mjeriteljstvo http://www.dzm.hr 8. Državni zavod za statistiku http://www.dzs.hr 9. Hrvatska akademska i istraživaëka mreža CARNet http://www.carnet.hr 10. Hrvatska akreditacijska agencija http://www.akreditacija.hr 11. Hrvatski institut za tehnologiju d.o.o. HIT http://www.hiteh.hr 12. Hrvatski olimpijski centar Bjelolasica d.o.o. http://www.bjelolasica.hr 13. Hrvatski zavod za norme http://www.hzn.hr 14. Nacionalna zaklada za znanost, visoko školstvo i tehnologijski razvoj Republike Hrvatske http://www.nzz.hr 15. Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja http://www.ncvvo.hr 16. Nacionalno vijeêe za informacijsko društvo 17. Nacionalno vijeêe za visoko obrazovanje http://www.azvo.hr 18. Nacionalno vijeêe za znanost http://www.nvz.hr 19. Poslovno inovacijski centar Hrvatske BICRO d.o.o http://www.bicro.hr 129

popis ustanova USTANOVE IZ SUSTAVA VISOKOGA OBRAZOVANJA I ZNANOSTI VISOKA U»ILI TA SveuËilišta 1. SveuËilište u Dubrovniku http://www.unidu.hr 2. SveuËilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku http://www.unios.hr 3. SveuËilište Jurja Dobrile u Puli http://www.unipu.hr 4. SveuËilište u Rijeci http://www.uniri.hr 5. SveuËilište u Splitu http://www.unist.hr 6. SveuËilište u Zadru http://www.unizd.hr 7. SveuËilište u Zagrebu http://www.unizg.hr Javna veleuëilišta i visoke škole 1. Društveno veleuëilište u Zagrebu http://dns.pravo.hr/veleuciliste 2. VeleuËilište Lavoslav RužiËka«u Vukovaru http://www.vevu.hr 3. VeleuËilište Marko MaruliÊ«u Kninu http://www.veleknin.hr 4. VeleuËilište Nikola Tesla«u GospiÊu htttp://www.velegs-nikolatesla.hr 5. VeleuËilište u Karlovcu http://www.vuka.hr 6. VeleuËilište u Požegi http://www.vup.hr 7. VeleuËilište u Rijeci http://www.veleri.hr 8. VeleuËilište u Slavonskom Brodu htttp://www.vusb.hr 9. VeleuËilište u ibeniku http://www.vstsi.hr 10. VeleuËilište u Varaždinu http://www.vels.hr 11. MUP Policijska akademija Visoka policijska škola, Zagreb http://pa.mup.hr 12. Visoko gospodarsko uëilište u Križevcima http://www.vguk.hr 13. TehniËko veleuëilište u Zagrebu http://www.tvz.hr 14. Zdravstveno veleuëilište Zagreb http://www.zvu.hr 15. Visoka škola za menadžment u turizmu i informatici u Virovitici 130

Privatna visoka uëiliπta 1. AmeriËka visoka škola za management i tehnologiju, Dubrovnik http://www.acmt.hr 2. Meappleunarodna diplomska škola za poslovno upravljanje Zagreb http://www.igbs.hr 3. RRiF Visoka škola za financijski menadžment u Zagrebu http://www.rrif.hr 4. Teološki fakultet Matija VlaËiÊ Ilirik«, Zagreb http://www.tfmvi.hr 5. VeleuËilište Velika Gorica, Velika Gorica http://www.vvg.hr 6. Visoka poslovna škola, Višnjan http://www.manero.hr 7. Visoka poslovna škola Libertas«, Zagreb http://www.vps-libertas.hr 8. Visoka poslovna škola PuËkoga otvorenog uëilišta, Zagreb http://www.pou.hr 9. Visoka poslovna škola Utilus«, Zagreb http://www.utilus-zg.com 10. Visoka škola Agora«, Zagreb http://www.vs-agora.hr 11. VeleuËilište VERN, Zagreb http://www.vern.hr 12. Visoka škola za informacijske tehnologije, Zagreb 13. Visoka škola za poslovanje i upravljanje Baltazar Adam KrËeliÊ«, ZaprešiÊ http://www.vspu.hr 14. Visoka škola za sigurnost, Zagreb http://www.vss.hr 15. Visoka tehniëka škola u Puli PolitehniËki studij, Pula http://www.politehnika-pula.hr 16. Visoko evanappleeosko teološko uëilište, Osijek http://www.evtos.hr 17. ZagrebaËka škola ekonomije i managementa, Zagreb http://www.zsem.hr 18. ZagrebaËka škola za menadžment, Zagreb http://www.zsm.hr 19. Visoka novinarska škola, Zagreb 20. Visoka poslovna škola Minerva, Dugopolje http://www.vps-minerva.hr 21. Visoka škola Hrvatsko zagorje Krapina, Krapina 22. Visoka politehniëka škola u Zagrebu, Zagreb popis ustanova RaËunski centar 1. SveuËilišni raëunski centar SRCE, SveuËilište u Zagrebu http://www.srce.hr 131

popis ustanova INSTITUTI Javni instituti 1. Ekonomski institut http://www.eizg.hr 2. Hrvatski geološki institut http://www.hgi-cgs.hr 3. Hrvatski institut za mostove i konstrukcije http://www.himk.hr 4. Hrvatski institut za povijest http://www.isp.hr 5. Hrvatski veterinarski institut http://www.veinst.hr 6. Institut za antropologiju http://pubwww.srce.hr/antro/hrv/naslov.htm 7. Institut za arheologiju http://public.carnet.hr/iarh/index.php 8. Institut za društvena istraživanja http://www.idi.hr 9. Institut društvenih znanosti Ivo Pilar«http://www.pilar.hr 10. Institut za etnologiju i folkloristiku http://www.ief.hr 11. Institut za filozofiju http://www.ifzg.hr 12. Institut za fiziku http://www.ifs.hr 13. Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje http://www.ihjj.hr 14. Institut za javne financije http://www.ijf.hr 15. Institut za jadranske kulture i melioraciju krša http://www.krs.hr 16. Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada http://www.imi.hr 17. Institut za meappleunarodne odnose http://www.imo.hr 18. Institut za migracije i narodnosti http://www.imin.hr 19. Institut za oceanografiju i ribarstvo http://www.izor.hr 20. Institut za povijest umjetnosti http://www.hart.hr 21. Institut Ruappleer BoškoviÊ«http://www.irb.hr 22. Institut za turizam http://www.iztzg.hr 23. Institut za poljoprivredu i turizam http://www.iptpo.hr 24. Poljoprivredni institut http://www.poljinos.hr 25. Staroslavenski institut http://public.carnet.hr/staroslavenski-institut 26. umarski institut http://jaska.sumins.hr 132

Privatne znanstvene organizacije 1. Bc Institut za oplemenjivanje i proizvodnju bilja d.d. http://www.bc-institut.hr 2. Brodarski institut d.o.o. http://www.hrbi.hr 3. Duhanski institut Zagreb d.d. 4. Energetski institut Hrvoje Požar«(EIHP) http://www.eihp.hr 5. Ericsson Nikola Tesla d.d. http://www.ericsson.com 6. GlaxoSmithKline istraživaëki centar Zagreb d.o.o. http://www.pliva.com 7. INA-Industrija nafte d.d. http://www.ina.hr 8. Institut graappleevinarstva Hrvatske d.d. http://www.igh.hr 9. Institut za elektroprivredu i energetiku d.d. http://www.ie-zagreb.hr 10. Institut za informatiëke inovacije (I3) http://www.svetikriz.com/i3 11. KonËar Institut za elektrotehniku d.d. http://www.koncar-institut.hr 12. Mediteranski institut Grga Novak http://www.mign.org 13. Mediteranski institut za istraživanje života (MedILS) http://www.medils.hr popis ustanova Važne znanastvene organizacije 1. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti* http://www.hazu.hr 2. Akademija medicinskih znanosti Hrvatske http://www.amzh.hr/ 3. Akademija tehniëkih znanosti Hrvatske http://www.hatz.hr/ 4. Leksikografski zavod Miroslav Krleža«* http://www.lzmk.hr 5. Nacionalna i sveuëilišna knjižnica* * Organizacije od posebnoga znaëenja za Republiku Hrvatsku. Tehnologijski i razvojno-istraživaëki centri 1. Tehnologijsko-razvojni centar Osijek d.o.o. http://www.tera.hr 2. Tehnološko-inovacijski centar Rijeka d.o.o. http://www.ticri.hr 3. Tehnološki centar Split d.o.o. http://www.tcs.hr 4. Centar za transfer tehnologije Ctt d.o.o. http://www.ctt.hr 5. Razvojno-istraživaËki centar za marikulturu, Ston http://www.unidu.hr/ric.php 6. Centar za krš, GospiÊ http://www.cek.hr 133

popis ustanova port ustanove i ostala tijela sustava 1. Nacionalno vijeêe za šport 2. Hrvatski olimpijski odbor http://www.hoo.hr 3. Hrvatski paraolimpijski odbor http://hssi-hpo.hr 4. Hrvatski športski savez gluhih http://hssg.hr/dom-vijesti.htm 5. Specijalna olimpijada Hrvatske http://www.hoo.hr/hoo_org_ustroj/clanice/ostalo/savez70.htm 6. Hrvatski savez športske rekreacije 7. Hrvatski olimpijski centar Bjelolasica http://www.bjelolasica.hr 8. VijeÊe športske arbitraže http://www.hoo.hr 9. portsko arbitražno sudište http://www.hoo.hr 10. Hrvatski školski športski savez http://www.skolski-sport.hr 11. Hrvatski sveuëilišni športski savez http://www.hoo.hr/hoo_org_ustroj/clanice/ostalo/savez63.htm 12. Savez studentskih športskih udruga pri visokom uëilištu 13. Hrvatska agencija za borbu protiv dopinga u športu http://www.hoo.htnet.hr/sport/doping/index.htm Nacionalni πportski savezi Savezi olimpijskih πportova 134 1. Hrvatski atletski savez http://www.has.hr 2. Hrvatski badmintonski savez http://www.cba.hr 3. Hrvatski baseball savez http://www.baseball-cro.hr 4. Hrvatski biciklistiëki savez http://www.hbs.hr 5. Hrvatski bob i skeleton savez http://www.bobcroatia.com 6. Hrvatski boksaëki savez http://www.boks-savez.hr 7. Hrvatski curling savez http://www.curling.hr 8. Hrvatski dizaëki savez http://www.dizacki-savez.hr 9. Hrvatski gimnastiëki savez http://www.hgs.hr 10. Hrvatski hokejski savez http://www.hhs-chf.hr 11. Hrvatski hrvaëki savez 12. Hrvatski jedriliëarski savez http://www.hjs.hr

13. Hrvatski judo savez http://www.judo.hr 14. Hrvatski kajakaški savez http://www.kajak.hr 15. Hrvatski klizaëki savez http://www.croskate.hr 16. Hrvatski konjiëki savez http://www.konjicki-centar.hr 17. Hrvatski košarkaški savez http://www.hks-cbf.hr 18. Hrvatski maëevalaëki savez http://www.hms.hr 19. Hrvatski nogometni savez http://www.hns-cff.hr 20. Hrvatski odbojkaški savez http://www.hos.hr 21. Hrvatski plivaëki savez http://www.hrvatski-plivacki-savez.hr 22. Hrvatski rukometni savez http://www.hrs.hr 23. Hrvatski savez daljinskog plivanja http://www.hsdp.hr 24. Hrvatski savez hokeja na ledu http://www.hshl.hr 25. Hrvatski savez sinkroniziranog plivanja 26. Hrvatski savez za skokove u vodu http://www.skokovi.hr 27. Hrvatski skijaški savez http://www.croski.hr 28. Hrvatski softball savez http://www.softball.hr 29. Hrvatski stolnoteniski savez http://www.hsts.hr 30. Hrvatski streliëarski savez http://www.archery.hr 31. Hrvatski streljaëki savez http://www.hrvatski-streljacki.hr 32. Hrvatski taekwondo savez http://www.taekwondo.hr 33. Hrvatski teniski savez http://www.hts.hr 34. Hrvatski triatlon savez http://www.triatlon.hr 35. Hrvatski vaterpolski savez http://www.hvs.hr 36. Hrvatski veslaëki savez http://www.veslanje.hr popis ustanova 135

popis ustanova 136 Savez neolimpijskih πportova 1. Hrvatski auto i karting savez http://www.haks.hr 2. Hrvatski biljarski savez http://www.biljar.hr 3. Hrvatski boëarski savez http://www.hrvatski-bocarski-savez.hr 4. Hrvatski body building savez 5. Hrvatski bridge savez http://www.bridge.hr 6. Hrvatski golf savez http://www.crogolf.com 7. Hrvatski karate savez http://www.karate.hr 8. Hrvatski kickboxing savez http://www.crokickboxing.hr 9. Hrvatski kuglaëki savez http://www.kuglanje.hr 10. Hrvatski motociklistiëki savez http://www.hms-moto.hr 11. Hrvatski planinarski savez http://www.plsavez.hr 12. Hrvatski ragbijaški savez http://www.rugby.hr 13. Hrvatski rock n roll savez http://www.hrrs-crra.hr 14. Hrvatski ronilaëki savez http://www.diving-hrs.hr 15. Hrvatski savez športske rekreacije port za sve«http://www.hssr.hr 16. Hrvatski savez za skijanje na vodi http://www.wakeboarder.hr/iwsf 17. Hrvatski savez za športski ribolov na moru http://www.hssrm.hr 18. Hrvatski squash savez http://www.cro-squash.hr 19. Hrvatski šahovski savez http://www.crochess.com 20. Hrvatski športski plesni savez http://www.hsps.hr 21. Hrvatski športsko-ribolovni savez http://www.ribolovni-savez.hr 22. Hrvatski zrakoplovni savez http://www.caf.hr 23. Koturaljaški savez Hrvatske http://www.zg-skate.hr 24. MotonautiËki savez Hrvatske http://www.formula2000.com.hr 25. Hrvatski galopski savez 26. Hrvatska federacija twirlinga 27. Hrvatski kasaëki savez http://www.hkas.hr 28. Hrvatski nanbudo institut http://www.nanbudo.org 29. Hrvatski pikado savez http://www.hps-dart.hr 30. Hrvatski savate savez

31. Hrvatski savez tajlandskog boksa 32. Jet ski savez Hrvatske 33. Hrvatski kriket savez http://www.croatiacricket.4t.com popis ustanova Mrežne stranice važnijih projekata u nadležnosti Ministarstva znanosti, obrazovanja i πporta 1. Hrvatski nacionalni obrazovni standard (HNOS) http://www.mzos.hr/hnos 2. Državna matura i nacionalni ispiti http://www.drzavnamatura.hr 3. Srednja škola za sve http://www.mzos.hr/ Ministarstvo>Obrazovanje>Srednje obrazovanje>srednja škola za sve 4. Bolonjski proces http://www.mzos.hr/bolonjskiproces 5. z-projekti http://zprojekti.mzos.hr 6. HITRA Tehnologijski projekti http://tprojekti.mzos.hr 7. Odgojno-obrazovni programi za Rome http:// www.mzos.hr Ministarstvo > Obrazovanje > ZajedniËki programi > Odgojno-obrazovni programi za Rome 8. Net u školi http://www.mzos.hr Ministarstvo > Informacijsko društvo > Projekti > Net u školi 9. Drugi kongres hrvatskih znanstvenika iz domovine i inozemstva http://www.kongres-znanstvenika.hr 10. Povratak hrvatskih znanstvenika u domovinu http://www.mzos.hr Ministarstvo > Znanost > Povratak hrvatskih znanstvenika u domovinu 11. Suradnja s Europskom unijom http://www.mzos.hr Ministarstvo > Meappleunarodna suradnja 12. Hrvatski znanstveni portal* http://www.znanstvenici.hr 13. Centar za on-line baze podataka* http://www.online-baze.hr * ZajedniËki projekti Ministarstva, CARNET-a i Instituta Ruappleer BoškoviÊ«. 137

dodatak dodatak Glavna postignuêa Ministarstva u razdoblju od 2004. do 2007. ZnaËajke proraëuna za 2007. Publikacije Ministarstva 138

1. Glavna postignuêa Ministarstva u razdoblju od 2004. do 2007. dodatak 1. PoveÊanje ulaganja u sustav obrazovanja i znanosti. U razdoblju od 2003. do 2007. godine proraëun Ministarstva poveêan je za 37,95% (2,9 milijarda kuna). U istom razdoblju ulaganja za visoko obrazovanje poveêana su za 48,7% (781 milijun kuna), dok je samo za kapitalna ulaganja na sveuëilištima iz državnoga proraëuna osigurano oko 800 milijuna kuna. Osim toga, osigurani su krediti za izgradnju sveuëilišnih kampusa u ukupnom iznosu od oko tri milijarde kuna, Ëime Êe se riješiti problem nedostatka prostora za mnoge fakultete. Posebno istiëemo gradnju kampusa SveuËilišta u Rijeci u iznosu od 490 milijuna kuna i SveuËilišta u Mostaru u iznosu od 183 milijuna kuna. PoveÊanje proraëuna za osnovnoškolsko obrazovanje u spomenutome razdoblju iznosi 32,1% (1.02 milijarde kuna), a za srednjoškolsko obrazovanje 29,1% (467 milijuna kuna). 2. PoveÊanje plaêa zaposlenih u sustavu obrazovanja i znanosti. U proraëunu za 2007. godinu osigurana su sredstva za poveêanje plaêa zaposlenima u sustavu obrazovanja i znanosti u iznosu od 447 milijuna kuna. Za godinu 2007., 2008. i 2009. porast osnovice za obraëun plaêe bit Êe 6% godišnje, dok Êe se za 2010., 2011. i 2012. godinu osnovica uveêavati za realni rast bruto domaêega proizvoda umanjen za 1 postotni poen. Uz ovaj porast, sljedeêih Êe se šest godina na plaêu pridodati i dodatci u iznosu od: 2007. godine 2%, 2008. godine 2,1%, 2009. godine 2,2%, 2010. godine 2,2%, 2011. godine 2,2%, 2012. godine 2,3%. Svaki porast osnovice i svi dodatci obraëunavaju se kumulativno te Êe tako projicirani rast plaêa iznositi oko 61% za svih šest godina uz pretpostavku da Êe osnovica u posljednje tri godine rasti 6%. 3. Isplata naslijeappleenih dugova i potraživanja iz razdoblja od 2000. do 2003. Na poëetku mandata, u prosincu 2003. godine, u Ministarstvu je zateëen niz nepodmirenih potraživanja koja su se odnosila na razdoblje od 2000. do 2003. godine u procijenjenom iznosu od 1,2 milijarde kuna. Ministarstvo je do srpnja 2007. godine isplatilo 402,4 milijuna kuna, a procjena je kako je nagodbama ušteappleeno oko 530 milijuna kuna. Za smjenski rad i božiênicu potpisano je gotovo 40.000 nagodbi. 4. Nova radna mjesta. Od 2004. do 2007. godine u sustavu je obrazovanja i znanosti otvoreno 6.907 novih radnih mjesta što je do sada zasigurno najveêi zabilježeni porast zapošljavanja u ovome sustavu. Samo za znanstvene novake otvoreno je 1.660 novih radnih mjesta. Otvaranje novih radnih mjesta pretpostavka je za uvoappleenje prvoga stranog jezika u prve i drugoga stranog jezika u Ëetvrte 139

dodatak razrede osnovne škole, uspješnu provedbu Bolonjskoga procesa, pomlaappleivanje ljudskih resursa u sustavu znanosti te podizanje kvalitete obrazovnoga sustava u cijelosti. 5. kologradnja. U razdoblju od 2004. do 2007. godine iz sredstava državnoga proraëuna i programa CEB V financirala se izgradnja ili dogradnja 288 školskih objekata (od toga je samo na otocima izgraappleeno ili dograappleeno oko 40 školskih objekata). Iz decentraliziranih je sredstava za kapitalna ulaganja u osnovne i srednje škole u razdoblju od 2004. do 2007. godine uloženo 1.02 milijarde kuna, a samo u 2005. godini sredstva su uložena u 406 osnovnih škola i 109 srednjih škola. U iduêe je Ëetiri godine iz udruženih sredstava državnoga proraëuna i iz zajma Svjetske banke za škologradnju i opremanje škola osigurana milijarda kuna te je krenuo projekt dogradnje, rekonstrukcije i izgradnje 60 osnovnih te 13 srednjih škola cilj kojega je ukidanje izvoappleenja nastave u trima smjenama u svim osnovnim i srednjim školama, Ëime se približavamo zadanome cilju izvoappleenju nastave u svim hrvatskim školama u jednoj smjeni. U proraëunu Ministarstva za 2007. godinu za projekt škologradnje osigurano je 80 milijuna kuna. 6. Besplatni udžbenici. Projekt uvoappleenja besplatnih udžbenika od školske godine 2007./2008. jedan je od do sada najveêih projekata u hrvatskome školstvu. Ovo je jedna od poticajnih mjera kojom se svim uëenicima u Republici Hrvatskoj pruža Ustavom zagarantirano jednako pravo na obrazovanje a roditeljima olakšava školovanje njihove djece. Vrijednost je ovoga projekta u tome što je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa osiguralo svim uëenicima osnovnih škola potpuno nove udžbenike (419), usklaappleene s novim Nastavnim planom i programom za osnovnu školu koji je donesen u kolovozu 2006. godine. Osim besplatnih udžbenika za sve uëenike osnovnih škola, osigurani su i besplatni udžbenici, besplatan meappleumjesni prijevoz te smještaj u uëeniëke domove za sve uëenike prvih razreda srednjih škola u Republici Hrvatskoj. Tijekom naredne Ëetiri godine kroz Nacionalni program mjera za uvoappleenje obveznoga srednjoškolskog obrazovanja besplatni udžbenici, besplatan meappleumjesni prijevoz i smještaj u uëeniëke domove uvest Êe se za uëenike svih razreda srednjih škola. Nacionalni program predviapplea uvoappleenje obveznoga školovanja za svu djecu u Republici Hrvatskoj i to do završetka srednje škole, odnosno do stjecanja prve kvalifikacije. O veliëini i zahtjevnosti ovoga projekta najjasnije govore podatci da je prije poëetka školske godine 2007./2008. udžbenike trebalo dostaviti u 2.440 škola (ukljuëujuêi i podruëne škole) i to za 452.000 uëenika. U 24.000 razrednih odjela ukupno je distribuirano 8.648.000 udžbenika. 140

7. Hrvatski nacionalni obrazovni standard (HNOS). HNOS je rezultat angažmana šire znanstvene i struëne javnosti u pripremi kojega je sudjelovalo više od 500 struënjaka. Nakon uspješne eksperimentalne provedbe, HNOS, tj. Nastavni plan i program izraappleen prema HNOS-u, od školske je godine 2006./2007. uveden u sve osnovne škole u Republici Hrvatskoj. HNOS je kao reformski projekt Ministarstva, kojeg su inicirali uëitelji, a podržali roditelji i šira znanstvena i strukovna javnost, odgovorio na potrebu o promjeni rada u osnovnoj školi, prvenstveno glede metoda pouëavanja i sadržaja uëenja. Postiglo se: rastereêenje uëenika preopširnih enciklopedijskih sadržaja; osuvremenjeni su metodiëki pristupi u procesu pouëavanja; osuvremenjen je Nastavni plan i program; intenziviran je individualizirani rad s uëenicima; postigla se veêa kreativnost uëitelja; realizirano je intenzivno struëno osposobljavanje i usavršavanje nositelja odgojno-obrazovne djelatnosti; ostvarena je povezanost sa školama od velikih gradskih središta do najmanjih sredina; ostvarena je direktna komunikacija izmeappleu Ministarstva i škola, potaknuta je suradnja škola i lokalne zajednice, posebice u inovativnim projektima škola; roditelji su dobili partnersku ulogu; otvorena je najšira komunikacija nositelja odgojno-obrazovne politike, znanosti, struëne prakse i korisnika radi trajnih unaprjeappleenja sustava. dodatak 8. Uvoappleenje državne mature. Kao priprema za državnu maturu Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o srednjem školstvu (NN, 81/05) uvedeni su nacionalni ispiti kao trajni sustav vanjskoga vrjednovanja rada i postignuêa te unaprjeappleivanja i osiguravanja kvalitete. Ispite provodi Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO) u suradnji sa srednjim školama i drugim ustanovama koje izvode programe srednjoškolskoga obrazovanja odraslih. Time je, po prvi put u RH, uspostavljeno vanjsko vrjednovanje obrazovanja Ëime Êe se osigurati ujednaëavanje obrazovnih postignuêa uëenika u cijeloj RH. Od godine 2006. nacionalni se ispiti provode u srednjim školama, a od 2007. godine i u osnovnim školama. Nacionalnim Êe se ispitima osigurati ujednaëivanje obrazovnih postignuêa uëenika, a da bi uëenici na svim razinama odgojno-obrazovnoga sustava u svim dijelovima Republike Hrvatske radili u jednakim uvjetima, 11. rujna 2006. godine imenovano je VijeÊe za pedagoški standard koje je izradilo jedinstveni Pedagoški standard koji se trenutaëno nalazi u saborskoj proceduri, a koji Êe vrijediti za sve djeëje vrtiêe i škole u Republici Hrvatskoj te VijeÊe za kurikulum koje Êe izraditi Okvir nacionalnoga kurikuluma odgoja i obrazovanja. VijeÊe je poëetkom ljeta izradilo Strategiju za izradbu i razvoj nacionalnoga kurikuluma za predškolski odgoj, opêe obvezno obrazovanje i srednje obrazovanje nakon koje slijedi izradba Okvira nacionalnoga kurikuluma koji Êe donijeti vrijednosti 141

dodatak i ciljeve odgoja i obrazovanja, kompetencije koje uëenici trebaju steêi na razini predškolskoga odgoja, osnovnoga i srednjeg obrazovanja, temeljna i strukovna obrazovna podruëja, standarde nositelja odgojno-obrazovne djelatnosti (odgojitelja i uëitelja te nastavnika opêih i strukovnih predmeta). Cilj je da državna matura, s vremenom, zamijeni prijamne ispite na visokim uëilištima. 9. Srednja πkola za sve. Projekt produljenja trajanja obveznoga školovanja jedan je od najzahtjevnijih i najznaëajnijih projekata za Republiku Hrvatsku, koja uz Republiku Makedoniju, ima najkraêe trajanje obveznoga obrazovanja u Europi. Na temelju podataka Ministarstva, Državnoga zavoda za statistiku i Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje, od školske godine 2003./2004. do 2006./2007., koje su pohaappleale generacije uëenika roappleenih 1986., 1987. i 1988. godine, prosjeëan broj uëenika po godini koji nije zapoëeo ili nije završio srednju školu iznosi 9.274, odnosno 15,62%. Temeljem tih podataka procjenjuje se da bi u sljedeêih deset godina bez srednje struëne spreme moglo ostati 80.236 uëenika, odnosno 8.024 uëenika godišnje. Kako bi smanjila broj uëenika s nezavršenim srednjoškolskim obrazovanjem i omoguêila veêemu broju njih daljnje školovanje te time poboljšala njihove izglede za zapošljavanje, ova je Vlada nizom poticajnih mjera, kao što su besplatni udžbenici, besplatan prijevoz i smještaj u uëeniëke domove te kroz osigurane materijalne i kadrovske uvjete nužne za provedbu, ponudila model, sredstva i mehanizme koji srednje školstvo Ëine dostupnim svima. Produljenjem trajanja obveznoga školovanja država se obvezuje skrbiti nad uëenikovim obrazovanjem do završetka srednje škole, tj. najmanje do prve kvalifikacije, odnosno zanimanja, Ëime se uëeniku omoguêuje stjecanje struënih kompetencija i struëne osnove za nastavak obrazovanja. Na temelju Studije izvodljivosti koju su izradili Institut druπtvenih znanosti Ivo Pilar i Institut za javne financije, a koja je definirala potrebe materijalnih ulaganja u škole i u uëeniëke domove te dala projekciju troškova prijevoza i udžbenika, Ministarstvo je izradilo Nacionalni program mjera za uvoappleenje obveznoga srednjoškolskog obrazovanja (najmanje do stjecanja prve kvalifikacije) kojim se sustavno i postupno uvodi obvezno srednjoškolsko obrazovanje. Nacionalni program usvojen je 21. lipnja 2007. godine na sjednici Hrvatskoga sabora. 142 10. Razvoj strukovnoga obrazovanja. Strukovnim obrazovanjem obuhvaêeno je oko 70% srednjoškolskih uëenika i nužno je da ono obrazuje uëenike vještinama potrebnima za suvremeno tržište rada. Nakon provedene analize tržišta rada, u posljednje je dvije godine smanjen broj strukovnih sektora s 33 na 14, a broj strukovnih programa s 330 na 199. KonaËni je cilj smanjiti broj programa na oko 150. ZapoËelo se s razvojem informacijskoga sustava za prikupljanje, praêenje i analizu podataka iz strukovnoga obrazovanja (VETIS).

11. Hrvatski kvalifikacijski okvir. Vlada je Republike Hrvatske 5. srpnja 2007. godine usvojila Polazne osnove Hrvatskoga kvalifikacijskog okvira Ëije se donošenje oëekuje krajem 2008. godine. Hrvatski kvalifikacijski okvir donijet Êe definirane obrazovne razine za kvalifikacije i zanimanja te biti usklaappleen s Meappleunarodnim standardom obrazovnih klasifikacija (ISCED). dodatak 12. Informatizacija škola. Završno s 2004. godinom sve su osnovne matiëne škole, 700 podruënih škola i sve srednje škole prikljuëene na Internet putem ISDN-a. Tijekom 2005., 2006. i 2007. godine pristup Internetu se modernizirao te je trenutaëno 250 škola spojeno optikom 100Mbps na CARNet mrežu, 900 ADSL-om i 237 ISDN-om. Za neke otoke i ruralna podruëja (tzv. udaljene lokacije), u kojima nema odgovarajuêe infrastrukture za kvalitetno povezivanje škola, u tijeku je testiranje pristupa CARNet mreži preko satelita. Kako bi veê od prvih dana školovanja uëenicima omoguêilo stjecanje potrebnih informatiëkih vještina, koje su toliko neophodne na suvremenom tržištu rada, sve osnovne i srednje škole u Republici Hrvatskoj opremljene su raëunalnim uëionicama s pristupom na Internet. Osiguran je mrežni prostor za sve škole (1.400 škola) te adresa elektroniëke pošte (e-mail) za svakoga uëenika (cca. 600.000 uëenika). Do kraja 2006. godine 4.500 uëitelja, nastavnika i zaposlenika u osnovnom i srednjem školstvu dobilo je European Computer Driving Licence (ECDL) certifikat, a u 2007. godini daljnjih 5.500 priprema se sa za certifikaciju. Pored toga, više od 10.000 uëitelja, nastavnika razliëitih struka prošlo druge oblike struënoga usavršavanja. Svi znanstveni instituti, ustanove visokoga obrazovanja i studentski domovi prikljuëeni su na CARNet-ovu mrežu. Pristupna brzina je 10 gigabita, a korisnici jedini u Europi imaju besplatan pristup. 13. Provedba Bolonjskoga procesa. Uspješno su preustrojeni studijski programi prema Bolonjskome modelu, a u postupku vrjednovanja 828 sveuëiliπnih i struënih studijskih programa sudjelovalo je oko 1.050 domaêih i inozemnih recenzenata, izvjestitelja i struënih suradnika. Uveden je sustav osiguranja kvalitete i praksa priznavanja inozemnih kvalifikacija Ëime hrvatski sustav postaje dijelom Europskoga prostora visokoga obrazovanja, a hrvatske diplome istovrijedne europskima. U Londonu je od 17. do 18. svibnja 2007. godine održana dvodnevna Ministarska konferencija o Bolonjskom procesu na kojoj su sudjelovale delegacije iz 46 država potpisnica Bolonjske deklaracije. Prema izvještaju o provedbi Bolonjskoga procesa za 46 zemalja, Republika je Hrvatska iznimno napredovala te je ocijenjena ocjenom 4,1. Za Ëak pet podruëja, od ukupno 12, dobila je najvišu ocjenu 5. Koliki je napredak Republika Hrvatska ostvarila govori i podatak da je prije dvije godine na zadnjoj ministarskoj konferenciji u Bergenu ocjenjena prosjeënom ocjenom tri. 143

dodatak 144 14. Osnivanje novih veleuëilišta. Sukladno opredjeljenju za policentriëni razvoj visokoobrazovnoga sustava, u protekle je dvije godine osnovano SveuËilište Jurja Dobrile u Puli te veleuëilišta u Vukovaru, Kninu, GospiÊu, ibeniku i Slavonskom Brodu i jedna visoka škola. Ovakva politika razvoja omoguêuje profiliranje sveuëilišta, veleuëilišta i visokih škola u skladu s regionalnim potrebama i posebitostima. Osnivanje novih veleuëilišta u županijskim centrima pridonijet Êe gospodarskomu razvoju ovih podruëja te zadržavanju mladih ljudi. U suradnji s Fondom za razvoj i zapošljavanje Republike Hrvatske pokrenut je projekt razvoja struënih studija u manjim urbanim sredinama za koji je u razdoblju od 2006. do 2009. godine osigurano 60 milijuna kuna. 15. Povratak hrvatskih znanstvenika iz inozemstva. Nakon Prvoga kongresa hrvatskih znanstvenika iz domovine i inozemstva, održanoga krajem 2004. godine pokrenuti su projekti priljeva mozgova«, umrežavanje hrvatskih znanstvenika te stvaranje Hrvatskoga znanstvenog portala kao sveobuhvatnoga mrežnog servisa za hrvatsku znanstvenu zajednicu u domovini i inozemstvu. Ministarstvo je od 2005. godine potaknulo povratak 62 hrvatska znanstvenika, a u tijeku su pripreme za povratak još 10 znanstvenika. Drugi kongres, održan u Splitu od 7. 10. svibnja 2007. godine, nastavak je inicijative meappleusobnoga povezivanja i povratka znanstvenika. Tijekom Kongresa izraappleene su temeljne smjernice, upute i konkretni akcijski planovi razvoja Republike Hrvatske kao društva temeljena na znanju za razdoblje do 2010. godine. Na Kongresu je potpisana i zajedniëka Izjava Ëiji su potpisnici ukazali na napredak Republike Hrvatske u procesu pripremanja za punopravno Ëlanstvo i pridruživanje Europskoj uniji te naglasili kako je do 2010. godine nužno nastaviti s rastom ulaganja u znanost i obrazovanje. S tim u svezi, i dalje Êe se podupirati Nacionalnu zakladu za znanost, visoko školstvo i tehnologijski razvoj Republike Hrvatske, program Jedinstvo uz pomoê znanja«te još snažnije poticati ukljuëivanje hrvatskih znanstvenika iz inozemstva u sustav znanosti u Republici Hrvatskoj. 16. Vrjednovanje znanstvenih projekata i programa. Postupak vrjednovanja znanstvenih projekata prijavljenih na natjeëaj za financiranje MZO -a završen je 20. prosinca 2006. godine. Prijavljena su ukupno 2.732 projekta što je Ëak 46% više u odnosu na natjeëaj iz 2002. godine, kada je bio prijavljen 1.871 projekt. U postupku je vrjednovanja sudjelovalo 2.458 recenzenata od kojih 30% stranih što je Ëak 123% više recenzenata u odnosu na ciklus iz 2002. godine, kada je sudjelovalo oko 1.100 recenzenata. Nakon provedenoga postupka vrjednovanja prihvaêeno je 1.968 projekata, a odbijeno 764 što daje ukupnu prolaznost od 72%. Usporedbe radi, 2002. godine prolaznost znanstvenih projekata bila je 87,5%. Ovim postotkom prolaznosti projekata i podizanjem kriterija vrjednovanja, približavamo se standardima zemalja Europske unije. Za financiranje odobrenih znanstvenih projekata u državnom proraëunu za 2007. godinu osigurano je 142,5 milijuna kuna

što je poveêanje od 48,7 milijuna kuna, odnosno 52% više u odnosu na 2002. godinu. Prosudbene su skupine ocijenile i znanstvene programe. Ukupno je bio prijavljen 441 znanstveni program. Za ugovaranje je prihvaêeno 318 (72%) znanstvenih programa. 17. Znanstvena i tehnologijska politika Republike Hrvatske 2006. 2010. Strateški i razvojni dokument koji odreappleuje ciljeve i instrumente znanstvene i tehnologijske politike Vlade Republike Hrvatske u sljedeêem srednjoroënom razdoblju. Glavni su ciljevi znanstvene i tehnologijske politike poveêanje ulaganja u istraživanje i razvoj i njihova veêa uëinkovitost, jaëanje suradnje izmeappleu sustava znanosti i gospodarstva te poticanje transfera znanja i tehnologija koji su nužni za razvoj konkurentnoga hrvatskog gospodarstva. U tome Êe veliku ulogu imati Poslovno-inovacijski centar Hrvatske BICRO d.o.o. koji Êe financirati poslovne inkubatore i programe usmjerene na tehnologijski razvoj i komercijalizaciju te Hrvatski institut za tehnologiju HIT d.o.o. koji pruža financijsku potporu tehnološki utemeljenome i inovativnom poduzetništvu te struënu pomoê pri uspostavi start up i spin off tvrtki, pri Ëemu su glavni kriteriji inovativnost i razvoj novih tehnologija. HIT je osnovan prije Europskoga instituta za tehnologiju, koji upravo osniva Europska komisija. 18. Zakon o športu. U lipnju 2006. godine donesen je novi Zakon o športu kojim se utvrappleuje dugoroëna politika razvoja športa i stavlja naglasak na poticanje športa djece, mladeži i studenata te daje prednost djeci u korištenju školskih dvorana i zabranjuje uklanjanje ili prenamjenu veê postojeêe javne športske graappleevine ili površine. S tim u svezi, a na poticaj Ministarstva, u prosincu 2006. godine osnovan je Hrvatski školski športski savez (HŠŠS) kao krovno tijelo školskoga športa u koji su se udružili županijski školski športski savezi i Školski športski savez Grada Zagreba. BuduÊi da se u RH trenutaëno, od ukupno 600.000 uëenika, športom bavi njih samo 120.000, potreba za osnivanjem ovakvoga krovnoga školskoga športskog saveza je neosporna. 19. ZakljuËenje pregovora s Europskom unijom za poglavlja Znanost i istraživanje i Obrazovanje i kultura. AnalitiËki pregled (screening) za poglavlja 25. Znanost i istraživanje i 26. Obrazovanje i kultura uspješno je dovršen polovicom studenoga 2005. godine. Pregovori za poglavlje 25. Znanost i istraživanje otvoreni su i zatvoreni 12. lipnja 2006. godine, a pregovori za poglavlje 26. Obrazovanje i kultura otvoreni su i zatvoreni 11. prosinca 2006. godine jer su veê tijekom analitiëkoga pregleda riješena sva bitna pitanja. Tijekom pregovora, Europska je komisija procijenila da se hrvatska politika u podruëju znanosti i istraživanja razvija u istome smjeru kao znanstvenoistraživaëka politika Europske unije te da su hrvatski znanstvenoistraživaëki kapaciteti dovoljno razvijeni za ukljuëivanje u programe Europske unije. Takoappleer, utvrappleena je visoka stopa usklaappleenosti hrvatskoga sustava obrazovanja s onima u europskim zemljama. dodatak 145

dodatak PoveÊanje proraëuna u razdoblju od 2003. do 2007. godine iznosi 37,95% (2,9 milijarda kuna). ProraËun za 2007. poveêan je za 12,37% (1,18 milijarda kuna) u odnosu na 2006. godinu. PoveÊanje proraëuna za visoko obrazovanje u razdoblju od 2003. do 2007. godine iznosi 48,7% (781 milijun kuna). Osigurana su sredstva za poveêanje plaêa zaposlenih u sustavu obrazovanja i znanosti u iznosu od 642 milijuna kuna. Osigurana su sredstva za besplatne udžbenike u iznosu od 402 milijuna kuna. Osigurana su sredstva za sufinanciranje meappleumjesnoga prijevoza uëenika srednjih škola u iznosu od 25,2 milijuna kuna. Osigurana su sredstva za 740 novih subvencija stambenih kredita mladim znanstvenicima. Osigurano je dva milijuna kuna za subvencioniranje stambenih kredita za uëitelje i nastavnike. Osigurano je 100%-tno poveêanje sredstava za opremanje osnovnih i srednjih škola kabinetskom, didaktiëkom i informatiëkom opremom. Za projekt škologradnje osigurano je 80 milijuna kuna. U iduêe je Ëetiri godine iz udruženih sredstava državnoga proraëuna i iz zajma Svjetske banke za škologradnju i opremanje 60 osnovnih i 13 srednjih škola osigurana milijarda kuna. Programom pomoêi razvoju infrastrukture u jedinicama lokalne i podruëne (regionalne) samouprave EIB II, u naredne je Ëetiri godine osigurano 300 milijuna eura od Ëega Êe se, prema procjenama, na obrazovanje iskoristiti 74 milijuna eura (550 milijuna kuna). 2. ZnaËajke proraëuna za 2007. O opredjeljenju Vlade Republike Hrvatske stvaranje društva temeljena na znanju svjedoëi pet osnovnih odrednica: zapoëeti reformski procesi u obrazovnom sustavu (osnovno, srednje, visoko obrazovanje) i u sustavu znanosti, izgradnja infrastrukture, poveêanje ulaganja, novo zapošljavanje te poveêanje plaêa za zaposlene u sustavu obrazovanja i znanosti. Nastavak realizacije ovih pet temeljnih odrednica karakteristika je i za 2007. godinu. Viziju izloženu u dokumentima Plan razvoja sustava odgoja i obrazovanja 2005. 2010. i Znanstvena i tehnologijska politika Republike Hrvatske 2006. 2010. podržala je i Svjetska banka te za pomoê u njezinu ostvarenju odobrila kredite od 67,8 milijuna eura (obrazovanje) i 31 milijuna eura (znanost i tehnologija). 1. PoveÊanje ulaganja u sustav. Vlada Republike Hrvatske prepoznala je kljuënu ulogu obrazovanja i znanosti u razvoju društva temeljena na znanju što pokazuje poveêanje ulaganja u sustav obrazovanja i znanosti u razdoblju od 2003. do 2007. godine od 37,95% (2,9 milijarda kuna) proraëuna Ministarstva (tablica 1). ProraËun za 2007. poveêan je za 12,37% (1,18 milijarda kuna) u odnosu na 2006. godinu. 2. PoveÊanje proraëuna. PoveÊanje proraëuna za visoko obrazovanje (tablica 2) u razdoblju od 2003. do 2007. godine iznosi 48,7% (781 milijun kuna). U istom su razdoblju ulaganja za osnovnoškolsko obrazovanje poveêana za 32,1% (1,02 milijarde kuna), a ulaganja za srednjoškolsko obrazovanje 29,1% (467 milijuna kuna). 3. Sporazum o plaêama. Vlada Republike Hrvatske je 25. studenoga 2006. godine potpisala Sporazum o plaêama s trima veêinskim sindikatima u obrazovanju i znanosti. U proraëunu za 2007. godinu osigurana su sredstva za poveêanje plaêa zaposlenih u sustavu obrazovanja i znanosti u iznosu od 642 milijuna kuna (tablice 3, 4a i 4b). 4. Zapošljavanje u 2007. Od 2004. do 2007. godine otvoreno je 6.907 novih radnih mjesta u sustavu obrazovanja i znanosti što je do sada zasigurno najveêi zabilježeni porast zapošljavanja u ovome sustavu. Samo za znanstvene novake otvoreno je 1.660 novih radnih mjesta. U proraëunu za 2007. godinu osigurana su sredstva za potrebno zapošljavanje u osnovnom i srednjem školstvu, za nova razvojna mjesta u visokom obrazovanju te za znanstvene novake u sustavu znanosti i visokoga obrazovanja. 146

Tablica 1. ProraËun Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, u kunama (2003. 2007.) Godina Iznos Rast u kunama Rast u % 2003. 7.785.778.384 dodatak 2004. 8.376.332.479 590.554.095 7,59 2005. 8.676.441.825 300.109.346 3,58 rebalans 2005. 8.920.285.053 243.843.228 2,81 ukupno 2005. 8.920.285.053 543.952.574 6,49 2006. 9.512.520.002 592.234.949 6,64 rebalans 2006. 9.558.330.002 45.810.000 0,48 ukupno 2006. 9.558.330.002 638.044.949 7,15 2007. 10.449.531.696 891.201.694 9,32 rebalans 2007. 10.740.416.665 290.884.969 2,78 ukupno 2007. 10.740.416.665 1.182.086.663 12,37 Ukupan rast 2003. 2007. 2.954.638.281 37,95 Tablica 2. ProraËun Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa po sustavima, u kunama (2003. 2007.) Sustav 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. Rast u kunama Rast u % Osnovno obrazovanje 3.192.336.282 3.522.671.391 3.635.402.213 3.849.658.911 4.216.787.154 1.024.450.872 32,1 Srednje obrazovanje 1.605.945.019 1.745.752.218 1.872.009.641 1.993.272.527 2.073.332.026 467.387.007 29,1 Visoko obrazovanje 1.603.150.354 1.794.427.098 2.007.433.075 2.232.508.028 2.384.523.825 781.373.471 48,7 Tablica 3. PoveÊanje plaêa za zaposlene u sustavu obrazovanja i znanosti, u kunama Osnovica* Dodatak Masa za plaêe Razlika 2006. 7.124.318.091 od 1. 8. 2007. 6,0 % + 2,0 % = 7.551.777.176 od 1. 7. 2008. 6,0 % + 2,1 % = 8.164.981.483 od 1. 7. 2009. 6,0 % + 2,2 % = 8.836.632.860 od 1. 7. 2010. 6,0 % + 2,2 % = 9.572.901.110 od 1. 7. 2011. 6,0 % + 2,2 % = 10.370.515.230 od 1. 7. 2012. 6,0 % + 2,3 % = 11.234.586.559 4.110.268.468 Ukupno kumulativno poveêanje tijekom šest godina 61 % *Osnovica je za 2010., 2011. i 2012. projicirana. 147

dodatak Tablica 4a. Primjer porasta plaêe profesora s VSS-om i 15 godina staža u osnovnoj i srednjoj školi, u kunama Godina Neto plaêa Rast u odnosu na 2006. 2006. 4.561 2007. 4.932 8,12 %* 2008. 5.337 17,01 % 2009. 5.782 26,76 % 2010. 6.264 37,33 % 2011. 6.786 48,77 % 5. Srednja πkola za sve. Projekt produljenja trajanja obveznoga školovanja jedan od najzahtjevnijih i najznaëajnijih projekata za Republiku Hrvatsku. U skladu sa strategijom razvitka Republike Hrvatske kao društva temeljena na znanju, ova je Vlada kroz Nacionalni program mjera za uvoappleenje obveznoga srednjoškolskog obrazovanja (najmanje do stjecanja prve kvalifikacije) nizom poticajnih mjera, kao što su besplatni udžbenici, besplatan meappleumjesni prijevoz i smještaj u uëeniëke domove te kroz materijalne i kadrovske uvjete nužne za provedbu, ponudila model, sredstva i mehanizme koji srednje obrazovanje Ëine dostupno svima. U proraëunu za 2007. godinu osigurana su sredstva za besplatne udžbenike za uëenike osnovnih škola i uëenike prvih razreda srednjih škola u iznosu od 402 milijuna kuna. Osigurana su i sredstva za sufinanciranje meappleumjesnoga prijevoza uëenika srednjih škola u iznosu od 25,2 milijuna kuna. 2012. 7.358 61,32 % Tablica 4b. Primjer porasta plaêe docenta s 10 godina staža na visokom uëilištu, u kunama Godina Neto plaêa Rast u odnosu na 2006. 2006. 6.500 2007. 7.028 8,12 %* 2008. 7.606 17,01 % 2009. 8.240 26,76 % 2010. 8.926 37,33 % 2011. 9.670 48,77 % 2012. 10.486 61,32 % Napomena: za razdoblje od 2010. do 2012. pretpostavljen je rast osnovice od 6% godišnje. * 8,12 (6% + 2% od 1. kolovoza 2007.) 6. Subvencionirani stambeni krediti. Ministarstvo je djelatnicima visokih uëilišta i javnih instituta osiguralo moguênost korištenja subvencioniranih stambenih kredita. Korisnik kredita plaêa oko 1,67% kamatne stope, a Ministarstvo subvencionira oko 3,23%. Za 2007. godinu osigurana su sredstva za 740 novih subvencija stambenih kredita mladim znanstvenicima te dva milijuna kuna za subvencioniranje stambenih kredita za uëitelje i nastavnike. 7. kologradnja i opremanje škola. Kako bi do 2010. godine veêina škola radila u jednoj smjeni, Ministarstvo je pokrenulo projekt izgradnje škola kojim je, od poëetka mandata, iz sredstava državnoga proraëuna i kreditnih sredstava programa CEB V, izgraappleeno ili dograappleeno 288 školskih objekata (od toga samo na otocima izgraappleeno je oko 40 školskih objekata). U iduêe Êe se Ëetiri godine iz udruženih sredstava državnoga proraëuna i zajma Svjetske banke izdvojiti milijardu kuna za izgradnju i opremanje 60 osnovnih i 13 srednjih škola radi ostvarenja ciljeva postavljenih Planom razvoja sustava odgoja i obrazovanja 2005. 2010. Za projekt škologradnje u proraëunu za 2007. godinu osigurano je 80 milijuna kuna. Takoappleer je osigurano 100%-tno poveêanje sredstava za opremanje osnovnih i srednjih škola kabinetskom, didaktiëkom i informatiëkom opremom. 8. EIB II. Programom pomoêi razvoju infrastrukture u jedinicama lokalne i podruëne (regionalne) samouprave EIB II, u naredne je Ëetiri godine osigurano 300 milijuna eura od Ëega Êe se, prema procjenama, na obrazovanje iskoristiti 74 milijuna eura (550 milijuna kuna). Navedeni bi se iznos okvirno trebao uložiti u ukupno 161 graappleevinu. 148

dodatak 149

dodatak Plan razvoja sustava odgoja i obrazovanja 2005. 2010. 3. Publikacije Ministarstva Plan razvoja sustava odgoja i obrazovanja 2005. 2010. Plan razvoja sustava odgoja i obrazovanja 2005. 2010., strateški je dokument koji je Vlada Republike Hrvatske usvojila u lipnju 2005. godine. U dokumentu je predstavljen plan razvoja sustava odgoja i obrazovanja u narednome petogodišnjem razdoblju s jasnim ciljevima i djelatnostima koje bi trebale ujednaëiti kvalitetu cjelokupnoga sustava odgoja i obrazovanja i uëiniti ga dostupnim svima. Hrvatsku se i englesku verziju Plana može naêi na mrežnoj stranici Ministarstva. 150 VodiË kroz hrvatski nacionalni obrazovni standard za osnovnu školu Eksperimentalni nastavni plan i program za osnovnu školu 2005./2006. VodiË kroz Hrvatski nacionalni obrazovni standard za osnovnu školu VodiË kroz Hrvatski nacionalni obrazovni standard (HNOS) za osnovnu školu moderno je dizajniran i obogaêen ilustracijama svjetski poznata dizajnera Borisa LjubiËiÊa. VodiËem je, rijeëju i slikom, ispriëana priëa o hrvatskoj školi buduênosti kao i dugoj tradiciji hrvatskoga školstva te bogatoj povijesti i kulturi hrvatskoga naroda. VodiË je ponajprije namijenjen uëiteljima osnovnih škola koji u praksi provode HNOS, ali može poslužiti i kao izvor obavijesti uëenicima, roditeljima, ustanovama i pojedincima u Ëijemu podruëju interesa je obrazovanje i odgoj. Na kraju VodiËa donijet je i popis Ëlanova predmetnih koordinacija i povjerenstava, kao i Ëlanova skupine za prosudbu HNOS-a, uëitelja, vrsnih sveuëilišnih profesora i znanstvenika koji su znanstvenim promišljanjima i vizijom pridonijeli razvoju i kakvoêi HNOS-a. Hrvatsku se i englesku verziju VodiËa može naêi na mrežnoj stranici Ministarstva. Eksperimentalni nastavni plan i program za osnovnu školu 2005./2006. PoËetkom listopada 2005. objavljen je Eksperimentalni nastavni plan i program za osnovnu školu 2005./2006., po kojem je u školskoj godini 2005./2006. nastavu izvodilo 49 HNOS škola«. Eksperimentalni je nastavni plan i program pisan prema Hrvatskome nacionalnome obrazovnom standardu (HNOS-u), a prije samoga je objavljivanja prošao tri struëne recenzije. Temeljna je smjernica njegove izradbe bila rastereêenje uëenika enciklopedijskih sadržaja i usmjerivanje na stvaranje sustava trajnih osnovnih znanja. Program je dostavljen svim osnovnim školama, voditeljima županijskih struënih vijeêa, Ëlanovima predmetnih povjerenstava te visokim uëiteljskim školama radi upoznavanja s njegovim sadržajem i sudjelovanjem u izradbi novoga Nastavnog plana i programa. Program je postavljen na mrežne stranice Ministarstva.

Novinski prilog o HNOS-u Moja nova škola Novinski prilog o HNOS-u Moja nova škola, zamišljen je kao vedra kolaž informacija o provedbi HNOS-a (informativan, edukativan, nadahnut, dinamiëan i optimistiëan). Tiskan je krajem ožujka 2006. godine u 75.000 primjeraka i poëetkom travnja dostavljen svim osnovnim i srednjim školama te na visoka uëilišta. Za potrebe Priloga, u HNOS školama je proveden natjeëaj Moja nova škola, a fotografije i djeëji likovni izraz o doživljaju nove škole sastavni su dio Moje nove škole, priloga u kojem su sabrana iskustva mnogih koji govore o HNOS-u. Novinski se prilog nalazi na mrežnoj stranici Ministarstva. Novinski prilog o HNOS-u Moja nova škola dodatak Nastavni plan i program za osnovnu školu PoËetkom lipnja 2006. godine predmetna su povjerenstva pristupila izradbi Nastavnoga plana i programa. Cilj je izradbe bio dodatno rastereêenje i smanjenje nastavnih sadržaja te smanjenje tjednoga optereêenje uëenika razredne nastave. Sukladno tome, izraappleen je i poëetkom kolovoza 2006. godine dogotovljen novi Nastavni plan i program za osnovnu školu (NN 102/06), po kojem od školske godine 2006./2007. rade sve osnovne škole u Republici Hrvatskoj. Nastavni plan donosi dodatno rastereêenje i smanjenje nastavnih sadržaja, što Êe uëiteljima u razredu omoguêiti oblikovanje nastave po mjeri uëenika«, ostavljajuêi dovoljno vremena za razliëite oblike rada. Osim u nastavnim sadržajima, rastereêenje je osobito vidljivo u smanjenju tjednoga optereêenja uëenika nižih razreda osnovne škole (hrvatski jezik, matematika priroda i društvo). Nastavni je plan i program tiskan u kolovozu u 10.000 primjeraka, a prije samoga je objavljivanja prošao pet struënih recenzija. Pred poëetak πkolske godine dostavljen je svim osnovnim školama i institucijama koje se bave odgojem i obrazovanjem. Program je postavljen na mrežne stranice Ministarstva. Nastavni plan i program za osnovnu školu CD Seminari za troëlane timove Pripremili smo i tijekom sijeënja 2007. godine svim osnovnim školama u Republici Hrvatskoj dostavili CD Seminari za troëlane timove na kojem se nalaze materijali sa seminara koji su održani u Opatiji i ibeniku od 13. studenoga do 8. prosinca 2006. godine. Na seminaru je sudjelovalo oko 2.600 uëitelja, odnosno troëlani timovi svih škola u Republici Hrvatskoj. Tijekom ovoga seminara djelatno smo pridonijeli kvalitetnijoj komunikaciji meappleu uëiteljima i ukazali na znaëaj unaprjeappleivanja kvalitete odnosa uëenik uëitelj roditelj lokalna zajednica. Zajedno smo uëili kako timski planirati, povezivati i prožimati nastavne sadržaje razliëitih predmeta, kako uëiniti nastavu zanimljivom i poticajnom, kako primijeniti raznovrsne metode rada u nastavi i potaknuti unutarnju motivaciju uëenika. Ovim CD-om želimo pomoêi sudionicima seminara (troëlani timovi) da svojim kolegama u kolektivu lakše prenesu steëena iskustva i CD Seminari za troëlane timove 151

dodatak CD HNOS Primjeri prakse viziju o tome kako ostvarivati nastavu temeljenu na kreativnosti i suradnji uëitelja i uëenika. U planu je dio sadržaja CD-a Seminari za troëlane timove postaviti na mrežne stranice Ministarstva. VodiË kroz nacionalne ispite HNOS Primjeri prakse Pripremili smo i tijekom oæujka 2007. godine svim osnovnim školama u Republici Hrvatskoj dostavili CD HNOS Primjeri prakse, koji je rezultat rada oko 2.000 uëitelja, uëiteljica, struënih suradnika i suradnica i njihovih uëenika. CD kroz primjere prakse za sve nastavne predmete, nudi informativne sadržaje kao i osnovne elemente za rad po HNOS-u. Izbor najkvalitetnijih primjera naëinili su Ëlanovi predmetnih povjerenstava. U planu je dio sadržaja CD-a Primjeri prakse postaviti na mrežne stranice Ministarstva. VodiË kroz nacionalne ispite VodiË je tiskan neposredno prije provedbe prvih nacionalnih ispita koji su u svibnju 2006. godine održani za uëenike prvih razreda gimnazije. to su nacionalni ispiti?»emu služe nacionalni ispiti? Tko i kada polaže nacionalne ispite? Gdje se i kako polažu nacionalni ispiti? Kako se pripremiti za nacionalne ispite? To su samo neka od pitanja na koja VodiË odgovara. Državna matura i nacionalni ispiti UËenici koji su upisali gimnaziju u školskoj godini 2005./2006. te Ëetverogodišnju strukovnu i umjetniëku školu u školskoj godini 2006./2007. pripadaju generacijama koje Êe prve, na kraju srednjoškolskoga obrazovanja, polagati državnu. maturu. Što je državna matura? Tko i kada polaže državnu maturu? Kroz ova i sliëna pitanja brošura na vrlo jednostavan i jasan naëin pokušava uëenicima i nastavnicima približiti važnost i smisao državne mature. Strategija za izradbu i razvoj nacionalnoga kurikuluma 152 Državna matura i nacionalni ispiti Strategija sadrži prijedloge smjernica i naëina unaprjeappleenja odgoja i obrazovanja u hrvatskom društvenom kontekstu i osiguravanja kvalitetnoga sustava školstva, a posebice onih sastavnica koje se odnose na izradbu i provedbu nacionalnoga kurikuluma za predškolski odgoj, opêe obvezno obrazovanje i srednjoškolsko obrazovanje. Strategija Êe odrediti ciljeve i vrijednosti na kojima se temelji odgoj i obrazovanje na razini predškolskog, opêeg obveznog i srednjoškolskog obrazovanja, unaprijediti kvalitetu odgojno-obrazovne djelatnosti/procesa, tj. kvalitetu pouëavanja i uëenja; osigurati jednaka prava i jednake uvjete uëenja i pouëavanja u hrvatskoj školi (pedagoški standard);

osigurati uvjete za stalni razvoj nacionalnoga kurikuluma; sustavno pratiti i argumentirano prikazivati prioritetne promjene; odreappleivati nositelje promjena, vremenik realizacije i financijske planove te usporeappleivati sustav odgoja i obrazovanja s europskim sustavima. Strategija za izradbu i razvoj nacionalnoga kurikuluma dodatak Strategija obrazovanja odraslih Suvremena strategija obrazovanja temelji se na naëelu cjeloživotnoga obrazovanja, potaknutoga Ëinjenicom da se koliëina novoga znanja poveêava takvom brzinom da znanja steëena u tradicionalnome obrazovnom sustavu nisu dostatna potrebama pojedinca i društvene zajednice. Cilj je cjeloživotnoga obrazovanja poticanje trajne zapošljivosti i aktivnoga graappleanstva što je izazov za svaku državu, pa tako i za Republiku Hrvatsku. U tom je kontekstu izraappleena Strategija obrazovanja odraslih, koju je Vlada Republike Hrvatske usvojila 25. studenoga 2004. godine, a koja služi kao temeljni dokument i polazište daljnjega djelovanja u svezi cjeloživotnoga uëenja. U meappleuvremenu je osnovana Agencija za obrazovanje odraslih te donesen Zakon o obrazovanju odraslih (NN, 17/07), koji u potpunosti izjednaëava sustav obrazovanja odraslih s drugim obrazovnim sustavima, Ëime ono postaje sastavni dio cjelokupnoga obrazovnog sustava u Republici Hrvatskoj. Strategija obrazovanja odraslih Novinski prilozi o Bolonjskome procesu Radi promocije Bolonjskoga procesa i informiranja srednjoškolaca, studenata, akademske zajednice, sindikata zaposlenih u srednjem i visokom školstvu te šire javnosti o Bolonji, Ministarstvo je u suradnji s Vjesnikom 14. travnja 2005. godine tiskalo poseban novinski prilog Bolonjski proces put do europske diplome te 28. lipnja drugi prilog Bolonjski proces Studiji 2005./2006. Ovi su prilozi prvi sveobuhvatan materijal o Bolonjskome procesu i reformi sustava visokoga obrazovanja, u kojem su predstavnici Ministarstva i nadležnih institucija te predstavnici akademske zajednice, studenata, sindikata i gospodarstvenika pisali o povijesti, naëelima i provedbi Bolonje. Oba su priloga tiskana u 50.000 primjeraka i dostavljena mjerodavnim ustanovama odgojno-obrazovnoga i znanstvenog sustava u Republici Hrvatskoj. Novinski prilozi o Bolonjskome procesu 153

dodatak OECD Thematic Review of Tertiary Education Country Background Report for Croatia Znanstvena i tehnologijska politika Republike Hrvatske 2006. 2010. OECD Thematic Review of Tertiary Education Country Background Report for Croatia Mnoge europske zemlje, pa tako i Republika Hrvatska, u novije su vrijeme doživjele znaëajne promjene i razvoj u podruëju visokoga obrazovanja. Porast gospodarske globalizacije i današnje tržište rada pritisak su i za visoko obrazovanje. Ponukano tim promjenama VijeÊe za obrazovanje Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD s Education Committee) odluëilo je pokrenuti sveobuhvatno istraživanje visokoga obrazovanja, u kojem su, ukljuëujuêi i Republiku Hrvatsku, sudjelovale dvadeset i Ëetiri zemlje. IzvješÊem se istražuje kako organizacija, upravljanje i djelovanje sustava visokoga obrazovanja pridonosi ostvarenju državnih gospodarskih i društvenih ciljeva. Ono se prvenstveno temelji na državnim politikama visokoga obrazovanja, a manje govori o institucijskim politikama i praksama. Autori izvješêem donose pregled sljedeêih tema: širi gospodarski i društveni kontekst, sustav visokoga obrazovanja RH, uloga visokoga obrazovanja na tržištu rada te u istraživanju i inovacijama, regionalna uloga visokoga obrazovanja, visoko obrazovanje i ravnopravnost, financiranje i voappleenje u visokom obrazovanju, osiguranje kvalitete i internacionalizacija. Uz to, svaka je tema u izvješêu potkrijepljena statistiëkim podatcima koji su dobar temelj za daljnje analize sustava visokoga obrazovanja. Jedinstvo uz pomoê znanja Znanstvena i tehnologijska politika Republike Hrvatske 2006. 2010. Strateπki i razvojni dokument koji odreappleuje ciljeve i instrumente znanstvene i tehnologijske politike Vlade Republike Hrvatske u sljedeêem srednjoroënom razdoblju. Ovo je dokument u kojem je predstavljena vizija razvoja sustava znanosti i tehnologije u Republici Hrvatskoj, sustava o Ëijem ubrzanom razvoju i kvalitetnoj preobrazbi ovisi uspjeh izgradnje Hrvatske kao društva znanja. Glavni su ciljevi znanstvene i tehnologijske politike poveêanje ulaganja u znanost, istraživanje i razvoj temeljeno na naëelu izvrsnosti te njihova veêa uëinkovitost, preustroj znanstvenoga sustava, poticanje istraživaëkih partnerstava i jaëanje sustava potpore za kvalitetne mlade istraživaëe, snažno povezivanje znanosti i gospodarstva i uspostava poticajnoga okvira za njihov zajedniëki razvoj, potpora mjerama namijenjenim razvoju tehnologije i inovacija te intenzivnije sudjelovanje hrvatskih znanstvenika u okvirnim programima Europske unije. Hrvatsku se i englesku verziju Znanstvene i tehnologijske politike Republike Hrvatske 2006. 2010. može naêi na mrežnoj stranici Ministarstva. 154 Jedinstvo uz pomoê znanja Ministarstvo je u ime Vlade Republike Hrvatske pokrenulo program Fond Jedinstvo uz pomoê znanja«. Fond je poduprt kroz Hrvatski projekt tehnologijskoga razvoja, zajmom Svjetske banke.

Ovaj program želi: ohrabriti znanstvenike i struënjake u inozemstvu hrvatskoga porijekla (Dijaspora) na povratak u Hrvatsku i/ili povezivanje s domaêim znanstvenicima; potaknuti hrvatske institucije, tvrtke i znanstvenike da koriste potencijale hrvatske znanstvene i struëne dijaspore. Ti Êe procesi biti ukljuëeni u zadaêu nacionalne rekonstrukcije i gospodarskoga razvoja. U skladu sa sloganom spajanje suradnja stvaranje, misija je Fonda ujediniti hrvatske znanstvene i struëne potencijale u domovini i dijaspori u izgradnji društva temeljena na znanju. Kako bi postigao ovaj zadatak, Fond teži k ostvarenju sljedeêih ciljeva: poticanje istraživanja koja su konkurentna na meappleunarodnoj razini, poticanje istraživanja koja stvaraju nove vrijednosti hrvatskom gospodarstvu te poticanje projekata koji razvijaju istraživaëku infrastrukturu. Istraživanja koja Fond financira moraju pokazati potencijal za pristup drugim financijskim izvorima, ukljuëujuêi privatni sektor i europske okvirne programe. Ta Êe istraživanja, vjerujemo potaknuti raznovrsne oblike meappleunarodne suradnje naših znanstvenih ustanova te stvoriti nove mreže znanja«. Prvi kongres hrvatskih znanstvenika iz domovine i inozemstva Zbornik Prvi kongres hrvatskih znanstvenika iz domovine i inozemstva Zbornik U Zagrebu i Vukovaru održan je od 15. do 19. studenoga 2004. godine Prvi kongres hrvatskih znanstvenika iz domovine i inozemstva, plod kojega je Zbornik u kojemu su sabrani prilozi izlagani na Kongresu. Prije Kongresa tiskana je Knjiga sažetaka, a na samome su skupu predoëena izlaganja, provedene rasprave, izloženi zakljuëci i naëinjena i potpisana Deklaracija. Sve to, zajedno sa slikovnim zapisima, sabrano je i objavljeno u ovom Zborniku koji je postavljen na mrežne stranice Ministarstva. Zakon o športu Zakon o športu, na kojemu se radilo šest godina, jedan je od onih koje s pravom nazivamo dugo oëekivani«. U njegovu su izradbu bili ukljuëeni naši najeminentniji struënjaci i institucije. Održano je više od 100 javnih rasprava na kojima je pružena jasna potpora izradbi i donošenju novoga Zakona. Radi postizanja što kvalitetnije strategije razvoja športa, pri izradbi su Zakona korištena iskustva iz Europske unije i iz svijeta, a nakon ozbiljnoga i predanog rada uslijedilo je njegovo donošenje na sjednici Hrvatskoga sabora 9. lipnja 2006. Stupanjem na snagu ovoga Zakona, Republika Hrvatska dobiva jasnu i kvalitetnu strategiju razvoja športa koja Êe omoguêiti da se konaëno u športu napravi precizan i ostvariv program s jasnim ciljevima razvoja. Zakon je tiskan poëetkom sijeënja 2007. godine, a hrvatsku se i englesku verziju Zakona može naêi i na mrežnoj stranici Ministarstva. Zakon o športu 155