SINDIKALNI LIST hrvatskih sluæbenika i namjeπtenika godina XX. listopad 2016. broj 70 ISSN 1331 1 1379 SPORAZUM O OSNOVICI MariÊ kao dræavni tajnik obeêao automatski rast plaêa, a sada nudi razgovor o sporazumu!? KOLEKTIVNI UGOVOR Produæeno vaæenje Kolektivnog ugovora za dræavne sluæbenike i namjeπtenike
Uvodnik Strpljen - spaπen ili prevaren? Piπe: Siniπa Kuhar Sada veê davne 2009. godine sindikati dræavnih sluæbi potpisali su s hrvatskom vladom sporazum kojim su osnovicu za obraëun plaêe od 5.415,37 kuna, po kojoj su se plaêe obraëunavale od 1. sijeënja te godine, vratili na razinu osnovice iz 2008. godine. Sporazumom je dogovoreno kako Êe se osnovica iz sijeënja 2009. godine ponovno aktivirati kada realni BDP na meappleugodiπnjoj razini poraste dva i viπe posto za dva uzastopna tromjeseëja. To se zamalo i dogodilo krajem 2015. godine, kada je BDP nakon 2,8 u treêem tromjeseëju, porastao za 2 posto u posljednjem kvartalu. No da se Sporazum ne aktivira pobrinuo se Dræavni zavod za statistiku, koji je rast izrazio u visini 1,99948 posto i po prvi puta ga zaokruæio na pet decimala. Dræavni su sluæbenici i namjeπtenici stoga morali priëekati procjene rasta BDP-a za iduêa dva tromjeseëja, kada se dogodio rast od 2,7 i 2,8 (zaπto sada, npr., ne 2,7324517825 ili 2,8264758583) posto, koji je aktivirao odredbu Sporazuma o izmjenama i dopunama dodatka Sporazumu o osnovici za plaêe u dræavnim sluæbama od 23. oæujka 2009. godine, a prema kojem Êe se osnovica iz sijeënja 2009. godine primijeniti automatski od prvog sijeënja iduêe - 2017. godine. Ovim je Sporazumom ugovoreno i to kako Êe, u trenutku kad sluæbeni pokazatelji ukaæu na poboljπanje gospodarskog stanja, Vlada i sindikati zapoëeti pregovore o osnovici u narednom razdoblju, no ne i o onoj iz sijeënja 2009. godine. Sindikati su ovime, nakon sedam gladnih godina, konaëno doëekali trenutak u kojem su se stekli uvjeti za povratak (ne poveêanje) na osnovicu iz 2009. godine i to od 1. sijeënja 2017. godine. No, primjenom osnovice iz sijeënja 2009. godine plaêe sluæbenika i namjeπtenika neêe biti stvarno vraêene na razinu iz tog mjeseca. Za to se pobrinula Vlada Republike Hrvatske koja je tri postotnim 2 Poslovica strpljen - spaπen u sluëaju dræavnih sluæbenika i namjeπtenika mogla bi glasiti strpljen - prevaren, jer, ma koliko bio izgledan pozitivan ishod sudskih sporova ukoliko Vlada od 1. sijeënja 2017. godine ne isplati plaêe po osnovici iz sijeënja 2009. godine, to Êe za njih i sindikate koji ih zastupaju biti jasan znak da Vladi ne treba vjerovati i kada sporazume nosi. smanjenjem koeficijenata od 1. travnja 2013. godine za toliko umanjila i plaêe u dræavnoj upravi, kao i za iznos dodataka od 4, 8 i 10 posto temeljem Zakona o uskrati do 1. travnja 2014. do 31. prosinca 2015. godine. Uskratu je namjeravala produæiti i kratkotrajna Vlada premijera OreπkoviÊa, ali ju je Sindikat na vrijeme upozorio na odluku Ustavnog suda prema kojoj bi nastavak uskrate i u 2016. godini ovu privremenu mjeru pretvorio u trajnu i stoga sa stajaliπta Ustavnog suda neprihvatljivu mjeru. Naæalost, strpljenje dræavnih sluæbenika namjeπtenika, usprkos ispunjenju uvjeta rasta BDP-a za dva uzastopna tromjeseëja, nakon dugih sedam godina, nuæno se i ne mora isplatiti. Barem ne mirnim putem. Prve izjave novog - starog ministra financija Zdravka MariÊa o predstojeêim pregovorima sa sindikatima o sporazumu o osnovici, upozorenja Svjetske banke o vanjskim i unutarnjim rizicima koji ugroæavaju snaæniji rast gospodarstva, poput moguêih posljedica sporazuma sa sindikatima o rastu plaêa u javnom sektoru za 6 posto, kao i prethodni pregovori s MOST-ovim Boæom Petrovom na istu temu, upuêuju na oprez. StjeËe se dojam da Vlada æeli, a Svjetska banka i drugi ekonomski i politiëki Ëimbenici joj to takoappleer sugeriraju, izvrdati obveze koje je preuzela Sporazumom o osnovici i time dovodi u pitanje svoju vjerodostojnost kao moto kampanje HDZ-a na netom zavrπenim parlamentarnim izborima. Sindikati su obveze iz Sporazuma veê osjetili i joπ uvijek osjeêaju na svojoj koæi (i u novëaniku), a sad kada je na Vladi ispunjenje njezinog dijela pogodbe Sporazum predstavlja ugrozu gospodarskog rasta i oporavka, dok deæurni medijski huπkaëi veê sufliraju kako na traæenje povrata osnovice treba odgovoriti otkazima, premda je broj zaposlenih u dræavnoj upravi u odnosu na 2009. godinu manji za viπe od 5000 ili gotovo 10 posto. Otud i naslov teksta i upozorenje kako bi poslovica strpljen - spaπen u sluëaju dræavnih sluæbenika i namjeπtenika mogla glasiti strpljen - prevaren, jer, ma koliko bio izgledan pozitivan ishod sudskih sporova ukoliko Vlada od 1. sijeënja 2017. godine ne isplati plaêe po osnovici iz sijeënja 2009. godine, to Êe za njih i sindikate koji ih zastupaju biti jasan znak da Vladi ne treba vjerovati i kada sporazume nosi.
Osnovica za plaêe Zdravko MariÊ, dræavni tajnik u Ministarstvu financija 26. oæujka 2009., kao gost na Glavnom povjereniπtvu SDLSN o Sporazumu o osnovici (izvod iz zapisnika) Istaknuo je da plaêe u dræavnoj upravi nisu velike, ali da prema Sporazumu kad gospodarstvo krene u oporavak 2 % BDP-a tada se plaêe uveêavaju za 6 % i zatim slijede pregovori oko dinamike daljnjeg rasta. Zdravko MariÊ, ministar financija 19. listopada 2016., kao gost u emisiji Otvoreno HRT Javni dug, upravljanje javnim dugom pa problematika πvicarskog franka i sigurno razgovori sa sindikatima o pitanju Sporazuma o osnovici i cijela ta problematika Êe biti na dnevnom redu. UPOZORENJE Sindikat nezadovoljan: Zdravko MariÊ obeêavao jedno, sad nudi drugo (Direktno.hr, 24. listopada 2016.) Sindikat dræavnih i lokalnih sluæbenika i namjeπtenika Hrvatske upozorio je u ponedjeljak da je Zdravko MariÊ kao dræavni tajnik u Ministarstvu financija 2009. godine obeêao sindikatima dræavnih sluæbi automatski rast osnovice za plaêe, a sada im, kao ministar financija, nudi tek razgovore o sporazumu o osnovici. Zdravko MariÊ, kao dræavni tajnik u Ministarstvu financija i Vladin pregovaraë sa sindikatima, 26. je oæujka 2009. godine Ëlanovima Glavnog povjereniπtva Sindikata dræavnih i lokalnih sluæbenika i namjeπtenika Hrvatske obeêao automatsko poveêanje plaêa nakon πto se ostvari rast BDP-a od dva posto za dva uzastopna tromjeseëja, a zatim pregovore oko dinamike daljnjeg rasta osnovice za izraëun plaêa, podsjeêa sindikat u priopêenju. ZahvaljujuÊi njegovu jamstvu o automatskom rastu plaêa kad se ispune uvjeti iz sporazuma, sindikalci su prihvatili dodatak sporazumu kojim je osnovica za plaêe od 5415 kuna iz sijeënja 2009. ZahvaljujuÊi njegovu jamstvu o automatskom rastu plaêa kad se ispune uvjeti iz sporazuma, sindikalci su prihvatili dodatak sporazumu o osnovici plaêe godine vraêena na razinu osnovice iz 2008. godine, tj. na 5108 kuna. Sada MariÊ, kao ministar financija u Vladi Andreja PlenkoviÊa, u emisiji Otvoreno HRT-a od 19. listopada razgovore sa sindikatima o pitanju sporazuma o osnovici najavljuje kao jedno od pet prioritetnih pitanja, uz proraëun, poreznu reformu, upravljanje javnim dugom i problematiku πvicarskog franka. MariÊ je tako, usporedo s karijernim uzletom od dræavnog tajnika u Ministarstvu financija, preko direktora u Agrokoru, do ministra financija, prestao doslovno tumaëiti odredbe sporazuma u Ëijem je kreiranju i sam sudjelovao, pa danas umjesto njegove dosljedne primjene nudi razgovore o pitanju sporazuma o osnovici, istiëe sindikat. Takoappleer, Vlada je u meappleuvremenu smanjila plaêe dræavnih sluæbenika za dodatnih tri posto korekcijom koeficijenata, zakonom o uskrati dodataka po osnovi staæa za 4, 8 i 10 posto i odgodila primjenu sporazuma izrazivπi rast BDP-a, nakon 2,8 posto u treêem kvartalu 2015. godine, u pet decimala ili 1,99948 posto u zadnjem tromjeseëju iste godine. Sindikat se stoga pita moæe li od Vlade Andreja PlenkoviÊa i njezina ministra financija Zdravka MariÊa oëekivati da Êe moto vjerodostojno, s kojim je HDZ uπao u kampanju za parlamentarne izbore, poπtovati i kad su u pitanju sindikati, kaæe se u priopêenju. 3
Osnovica za plaêe 4 SPORAZUM O OSNOVICI Zdravko MariÊ kao dræavni tajnik obeêao automatski rast osnovice, kao ministar financija nudi razgovore o sporazumu o osnovici (SDLSN, 24. listopada 2016.) Zdravko MariÊ, kao SDLDN RH dræavni tajnik u Ministarstvu financija i Vladin pregovaraë sa sindikatima, 26. je oæujka 2009. godine Ëlanovima Glavnog povjereniπtva Sindikata dræavnih i lokalnih sluæbenika i namjeπtenika Republike Hrvatske, obeêao automatsko pove- Êanje plaêa nakon πto se ostvari rast BDP-a od 2 posto za dva uzastopna tromjeseëja, a zatim pregovore oko dinamike daljnjeg rasta osnovice za izraëun plaêa. ZahvaljujuÊi njegovom jamstvu o automatskom rastu pla- Êa kad se ispune uvjeti iz sporazuma, Ëlanovi Glavnog povjereniπtva SDLSN prihvatili su dodatak sporazumu kojim je osnovica za plaêe od 5415 kuna iz sijeënja 2009. godine vraêena na razinu osnovice iz 2008. godine, tj. na 5108 kuna. Meappleutim, Zdravko MariÊ, kao ministar financija u Vladi Andreja PlenkoviÊa, u emisiji Otvoreno HRT-a 19. listopada, razgovore sa sindikatima o pitanju sporazuma o osnovici najavio je kako jedno od pet prioritetnih pitanja, uz proraëun, poreznu reformu, upravljanje javnim dugom i problematiku πvicarskog franka. MariÊ je tako, usporedo s karijernim uzletom od dræavnog tajnika u Ministarstvu financija, preko direktora u Agrokoru, do ministra financija, prestao doslovno tumaëiti odredbe sporazuma u Ëijem je kreiranju i sam sudjelovao, i danas umjesto njegove dosljedne primjene nudi razgovore o pitanju sporazuma o osnovici. Zdravko MariÊ je kao dræavni tajnik u Ministarstvu financija sudjelovao i u pregovorima o sporazumu o osnovici za javne sluæbe. SDLSN je 2009. godine povjerovao dræavnom tajniku MariÊu i ratificirao veê potpisani sporazum o automatskom povratu osnovice iz 1. sijeënja 2009. godine nakon πto se ostvari rast BDP-a od dva i viπe posto za dva uzastopna tromjeseëja. U meappleuvremenu, Vlada je plaêe smanjila za dodatnih tri posto korekcijom koeficijenata, zakonom o uskrati dodataka po osnovi staæa za 4, 8 i 10 posto i odgodila primjenu sporazuma izrazivπi rast BDP-a, nakon 2,8 posto u treêem kvartalu 2015. godine, u pet decimala ili 1,99948 posto u zadnjem tromjeseëju iste godine. I sada, kada rast BDP-a viπe ne moæe osporiti Ëak ni kriπtofijanska metodologija Dræavnog zavoda za statistiku, ministar financija zaposlenima u dræavnoj sluæbi nudi razgovore sa sindikatima o pitanju sporazuma o osnovici, dovodeêi vodstvo Sindikata koje je potpisalo i prihvatilo takav sporazum, zahvaljujuêi i garanciji dræavnog tajnika Zdravka MariÊa o njegovoj automatskoj primjeni kada se ostvare njime ugovoreni uvjeti, u situaciju da sporazum prihvati tek kao temu za razgovor s ministrom financija Zdravkom MariÊem. SDLSN se stoga pita moæe li od Vlade Andreja PlenkoviÊa i njezina ministra financija Zdravka MariÊa oëekivati da Êe moto vjerodostojno, s kojim je HDZ uπao u kampanju za parlamentarne izbore, poπtovati i kad su u pitanju sindikati. S. Kuhar
TE KI IZAZOVI Ovo je sedam goruêih pitanja koje Vlada treba rijeπiti u prvoj godini mandata Vlada Andreja PlenkoviÊa poëinje svoj mandat u razdoblju gospodarskog oporavka i rastu- Êeg optimizma u druπtvu. Pozitivni trendovi svakako Êe im olakπati posao, ali su zato porasla i oëekivanja od nove vladajuêe garniture. Graappleani ultimativno oëekuju bolji æivot, poduzetnici bolje uvjete poslovanja, a na stolu Êe se naêi i mnogo naslijeappleenih problema (tportal.hr/sdlsn, 21. listopada 2016.) Izdvojili smo glavne izazove s kojima Êe se suoëiti PlenkoviÊev tim veê na poëetku mandata, a morao bi ih rijeπiti najkasnije tijekom prve godine vladavine. Upravo o tome kako Êe se nositi s ovim vruêim krumpirima mjerit Êe se uspjeπnost nove garniture u Banskim dvorima. To su izlazak iz Procedure prekomjernog deficita, obuzdavanje javnog duga, pregovori sa sindikatima oko plaêa, spaπavanje Ine od MOL-a, pregovori s bankama, porezna reforma i buduênost kurikularne reforme. NajveÊa prijetnja za odræivost proraëuna je zahtjev sindikata javnih i dræavnih sluæbi za poveêanjem plaêa. On se temelji na sporazumu koji im garantira rast osnovice slijedom rasta BDP-a za viπe od dva posto u dva kvartala uzastopno. Ukupan iznos traæenih poviπica varira od 1,8 do Ëak sedam milijardi kuna godiπnje, ovisno o πirini zahtjeva i kriterijima po kojima se odreappleuje kada je stupila na snagu obveza poveêanja plaêa. Najviπe traæe sindikati javnih sluæbi te su najavili tuæbe protiv dræave ako ne isplati razliku nastalu rastom osnovice plaêa slijedom porasta BDP-a. Sindikati dræavnih sluæbi neπto su umjereniji te oëekuju samo automatsko poveêanje osnovice za plaêe za πest posto od 1. sijeënja 2017. godine, uz obvezu novih pregovora o osnovici.»elnik Matice hrvatskih sindikata Vilim RibiÊ tvrdi pak da, pored poveêanja osnovice, postoje joπ dvije osnove za poveêanje plaêa. Jedan se tiëe usklaappleivanja pariteta izmeappleu plaêa u javnim sluæbama i gospodarstvu na razinu prije krize, a drugi se odnosi na dostizanje dogovorene ciljane relativne cijene rada. Kako Êe vladajuêi zadovoljiti apetite sindikata i u kojim rokovima, bit Êe kljuëni sadræaj predstojeêih pregovora. Dosadaπnji pokuπaji pregovaraëkog tima na Ëelu s Boæom Petrovom nisu urodili plodom, a sindikalni Ëelnici sve su nervozniji. HRT, Otvoreno, 19. listopada 2016. godine Ministar Zdravko MariÊ o sporazumu o osnovici Togonal: Vi ste gospodine MariÊu bili u koliko - Ëetiri vlade. Je li tako? MariÊ: Da, kao ministar u dvije i kao dræavni tajnik Togonal: Znate kako to funkcionira, imate dosta iskustva. Kad kreêete, kako Êe ovo funkcionirati i πto oëekujete? MariÊ: Ja sutra kreêem prvo s primopredajom. Dok se brijem Êu napraviti primopredaju. ProraËun i poreznu reformu sam veê rekao koji su terminski rokovi. Javni dug, upravljanje javnim dugom pa problematika πvicarskog franka i sigurno razgovori sa sindikatima o pitanju sporazuma o osnovici i cijela ta problematika Êe biti na dnevnom redu. To su pet prioritetnih, ali ima ih joπ puno drugih. 5
nisu u fokusu i ne bi trebale biti u normalnoj dræavi s normalnim pravosuappleem, kaæe RibiÊ. To nikome nije u interesu jer Êemo sigurno dobiti sporove, ako ne u politiziranom i korumpiranom hrvatskom pravosudnom sustavu, onda sigurno na europskoj razini za 7 do 8 godina. Naπim Ëlanovima odgovara da sada dobiju novac, pa bi suludo bilo da to ide na sud, istiëe RibiÊ. Dobiju li sindikati spor, hrvatske javne financije pretrpjet Êe velik udarac, πto sindikati ne æele, pa bi najbolje bilo postiêi realni dogovor i vidjeti koje su moguênosti, poruëuje RibiÊ koji trenutno ne moæe reêi kada oëekuje poëetak pregovora, ali neke informacije ne ulijevaju mu optimizam. to se tiëe ukupnog iznosa koji bi trebao biti isplaêen javnim sluæbenicima, a spominje se izmeappleu 1,8 milijardi kuna i Ëak 7 milijardi kuna, to ovisi o metodologiji po kojoj se raëuna kada je rast BDP-a iznosio 2 ili viπe posto, odnosno kada stupa na snagu obveza poveêanja plaêa. Po njegovim rijeëima radi se zapravo o tri koraka - prvi je vra- Êanje osnovice na razinu iz 2009., drugi usklaappleivanje plaêa u javnim sluæbama i gospodarstvu, a treêi dostizanje pravedne cijene rada za javne sluæbenike. Od 1. sijeënja dræavnim sluæbenicima plaêe automatski rastu (POSLOVNI DNEVNIK, 9. listopada 2016.) Sindikati javnih sluæbi podiêi Êe tuæbe protiv dræave, vjerojatno do kraja godine, ne isplati li se razlika nastala rastom osnovice plaêa slijedom porasta BDP-a za viπe od dva posto u dva kvartala uzastopno, dok sindikati dræavnih sluæbi oëekuju automatsko poveêanje osnovice za plaêe za πest posto od 1. sijeënja 2017. godine, uz obvezu novih pregovora o osnovici u iduêem razdoblju. Predsjednik Matice hrvatskih sindikata Vilim RibiÊ izjavio je Hini da zaposlenima u javnim sluæbama, na temelju sporazuma iz 2009. godine, osnovica za plaêe treba biti vraêena na razinu od 5415 kuna bruto (sada iznosi 5108 kuna), te im plaêe trebaju biti usklaappleene s rastom plaêa u gospodarstvu u tom razdoblju. Sindikati sigurni u dobivanje sporova Stoga od nove Vlade oëekuje ispunjenje tih obveza, a tuæbe Pomogli dræavi u krizi RibiÊ podsjeêa da je joπ 2009. godine, prema sporazumu s bivπim premijerom Ivom Sanaderom iz 2006., trebao uslijediti rast plaêa od 6 posto, no dræava tada nije imala novaca pa je ispunjenje te obveze odgoappleeno, a sporazumom je isplata razlike plaêa odgoappleena za vrijeme kada bude dovoljno novca u prora- Ëunu. Smatramo da smo time pomogli dræavi u krizi, rekao je RibiÊ i upozorio kako, doapplee li do rasta plaêa u gospodarstvu, treba uskladiti odnose kakvi su bili prije krize, kako zaposleni u javnim sluæbama ne bi bili oπteêeni. U proteklih sedam godina gospodarstvo je ipak neπto raslo, a javnim sluæbama su plaêe zamrznute ili su Ëak smanjene, kaæe RibiÊ. Kada je sporazum potpisan oëekivalo se da Êe Hrvatska iz krize izaêi 2012. ili 2013., no recesija se produæila do 2015. S obzirom da je tek sada doπlo do gospodarskog oporavka sva su se potraæivanja skupila u vrlo kratkom roku, pa je to sada jako puno novaca, priznaje RibiÊ. Takoappleer je podsjetio da kolektivni ugovor za javne sluæbe, po kojem treba provesti obveze iz sporazuma, vrijedi do 26. listopada, a s tri mjeseca produæene primjene istjeëe 26. sijeënja. Ne ispuni li do tada Vlada svoje obveze ili bar ne pokaæe zainteresiranost za rjeπavanje problema, tuæit Êemo dræavu hrvatskim sudovima, najavljuje RibiÊ. Dræavnim sluæbenicima plaêe automatski rastu od 1. sijeënja to se tiëe zaposlenih u dræavnim sluæbama, glavni tajnik Sindikata dræavnih i lokalnih sluæbenika i namjeπtenika Hrvatske Siniπa Kuhar napominje da je, prema njihovom sporazumu s Vladom, osnovica za plaêe u 2017. godini veê utvrappleena u visini od 5415 kuna bruto. Rastom realnog BDP-a u prvom i drugom tromjeseëju 2016. godine za 2,7 i 2,8 posto stekli su se uvjeti iz Sporazuma o automatskoj primjeni osnovice iz sijeënja 2009. godine, tako da od Nove godine plaêe zaposlenih u dræavnim sluæbama moraju porasti za πest posto, a takoappleer predstavnici Vlade i sindikata trebaju otvoriti pregovore o osnovici u iduêem razdoblju, kaæe Kuhar. Stoga su sadaπnje prijetnje tuæbama nekih manjih sindikata preuranjene i deplasirane, jer osnovica nije trebala porasti od poëetka ove godine, a tuæitelji koji izgube spor morat Êe platiti troπkove. 6
Sindikat: Prijetnje Vladi deplasirane, osnovica u 2017. godini 5415 kuna Osnovica za plaêe (GLAS ISTRE, 5. listopada 2016.) Sindikat dræavnih i lokalnih sluæbenika i namjeπtenika Hrvatske poruëio je u srijedu da su prijetnje Vladi tuæbama u sluëaju nepoπtivanja Sporazuma o osnovici za plaêe u dræavnim sluæbama preuranjene i deplasirane, budu- Êi da je osnovica za plaêe u 2017. godini veê utvrappleena u visini od 5.415 kuna. Sindikat u priopêenju podsjeêa da su se rastom realnog BDP-a u prvom i drugom tromjeseëju ove godine za 2,7 i 2,8 posto stekli uvjeti iz sporazuma o automatskom poveêanju osnovice za πest posto, na 5415 kuna bruto od prvog sijeënja iduêe godine, uz obvezu zapoëinjanja pregovora o osnovici u iduêem razdoblju. Stoga se pregovori o osnovici o kojima govori Zdravko MariÊ, sadaπnji i potencijalni ministar financija u Vladi Andreja PlenkoviÊa, mogu voditi samo oko osnovice u iduêem razdoblju, ali ne i oko toga da se viπa osnovica primjenjuje od 1. sijeënja 2017. godine, upozorava sindikat. Sindikat dræavnih i lokalnih sluæbenika i namjeπtenika Hrvatske od Vlade, Ëiji je vjerojatni mandatar Andrej PlenkoviÊ u visoku politiku uπao sa sloganom vjerodostojno, ne oëekuje niπta manje ni viπe nego da se tako ponaπa i kad je u pitanju sporazum o osnovici za plaêe. Ako su za Vladu neupitni ugovori i preuzete obveze s kreditorima ili Vatikanom, ne vidimo zaπto bi s ugovorima koje je potpisala sa sindikatima postupala drugaëije nego vjerodostojno, istiëe sindikat. SliËno navodi i Sindikat policije Hrvatske, koji u svojem priopêenju upozorava Ëlanstvo da bude oprezno s pozivima da podnesu tuæbe jer im osnovica za plaêe nije porasla za πest posto. Naime, Sindikat policijskih sluæbenika najavio je u ponedjeljak da Êe uskoro poëeti podizati tuæbe tvrdeêi da je osnovica za plaêu u dræavnim sluæbama trebala joπ u sijeënju ove godine automatski porasti za πest posto. No, Sindikat policije Hrvatske naglaπava da su podaci o rastu realnog BDP-a od dva i viπe posto sluæbeno objavljeni u prvoj polovici ove godine, pa Êe se osnovica od 5415 kuna primijeniti tek s 1. sijeënjem 2017. Obzirom na to, svaka preuranjena tuæba mogla bi prouzrokovati gubitak na sudu, a samim time i troπkove za tuæitelja, napominje sindikat. SPORAZUM O OSNOVICI Prijetnje vladi u formiranju deplasirane, osnovica u 2017. godini 5.415,37 kuna (SDLSN, 5. listopada 2016.) Vlada je sa sindikatima SDLDN RH dræavnih sluæbi potpisala tri dokumenta kojima se utvrappleuje kretanje visine osnovice za plaêe. Prvim dokumentom - Sporazumom o osnovici za plaêe od 23. studenoga 2006. godine dogovoren je rast osnovice po stopi od πest posto u 2007., 2008. i 2009. godini, kako bi plaêe dræavnih sluæbenika i namjeπtenika uhvatile korak s rastuêim plaêama u privredi. Temeljem tog sporazuma osnovica je u 2009. godini dostigla visinu od 5.415, 37 kuna. Drugim dokumentom, dodatkom Sporazumu od 23. oæujka 2009. godine sindikati su, uslijed gospodarske krize, prihvatili Vladin zahtjev za vraêanjem osnovice za izraëun plaêe na razinu iz 2008. godine, dogovorivπi pri tome i mehanizam njezina povrata na razinu dostignutu u 2009. godini - u trenutku kada sluæbeni pokazatelji ukaæu na poboljπanje stanja, odnosno rast realnog BDP-a na meappleugodiπnjoj razini 2 i viπe posto za dva uzastopna tromjeseëja, nakon sluæbene objave, automatski Êe se poëeti primjenjivati osnovica za obraëun plaêa iz sijeënja 2009. godine, odnosno u visini 5.415,37 kuna bruto. Njime je predviappleeno i to da, kada se dogodi povratak na osnovicu iz sijeënja 2009. godine, zapoënu i pregovori o osnovici za obraëun plaêa u narednom razdoblju. U sluëaju rasta BDP-a od dva i viπe posto, povrat na osnovicu od 5.415,37 kuna od 1. sijeënja iduêe godine 7
Osnovica za plaêe TreÊim dokumentom, Sporazumom o izmjenama Sporazuma od 2. kolovoza 2012. godine, sindikati dræavnih sluæbi prihvatili su Vladin argument kako u slu- Ëaju rasta BDP-a za dva uzastopna tromjeseëja automatsko vraêanje osnovice na razinu iz sijeënja 2009. godine na razini fiskalne godine predstavlja problem za dræavni proraëun i zahtijeva njegov rebalans, zbog Ëega je dogovoren automatski povrat na osnovicu od 5.415,37 kuna od prvog sijeënja iduêe godine, a ne veê od prvog dana iduêeg mjeseca u odnosu na mjesec u kojem je utvrappleen rast BDP-a 2 i viπe posto za dva uzastopna tromjeseëja. MilanoviÊeva Vlada smanjila i koeficijente Sindikati dræavnih sluæbi ovime su s Vladom Ive Sanadera, ali i Zorana MilanoviÊa dogovorili kretanje (smanjenje na razinu iz 2008. godine) visine osnovice u vrijeme krize, odnosno njezin povrat na razinu iz sijeënja 2009. godine u sluëaju poboljπanja gospodarskih prilika, prihvaêajuêi Vladine prijedloge i apel za dogovorom oko ureappleenja osnovice kao sastavnice plaêe. Vlada Zorana MilanoviÊa je pri tome u oæujku 2013. godine smanjila koeficijente dræavnih sluæbenika i namjeπtenika za tri posto, Ëime su upravo za toliko posto smanjeni i uëinci eventualnog povrata visine osnovice za plaêe na razinu iz 2009. godine, jer Êe se u takvoj situaciji osnovica mnoæiti s tri posto umanjenim koeficijentima pa stoga Ëak i u sluëaju visine osnovice od 5.415,37 kuna plaêa dræavnih sluæbenika i namjeπtenika neêe biti ista kao i 1. sijeënja 2009. godine, veê tri posto manja. Ovom jednostranom smanjenju plaêa MilanoviÊeva Vlada dodala je i presedan u objavi rasta BDP-a, koji je u sluëaju zadnjeg tromjeseëja u 2015. godini zaokruæen na pet decimala, kako bi se izbjeglo aktiviranje Sporazuma u 2016. godini. Sindikat oëekuje vjerodostojno ponaπanje Vlade Meappleutim, rastom realnog BDP-a u prvom i drugom tromjeseëju 2016. godine 2,7 i 2,8 posto stekli su se uvjeti iz Sporazuma o automatskoj primjeni osnovice iz sijeënja 2009. godine, odnosno u visini 5.415,37 kuna bruto, od prvog sijeënja iduêe, tj. 2017. godine, uz obvezu zapoëinjanja pregovora o osnovici u narednom razdoblju. Stoga se pregovori o osnovici o kojima govori Zdravko MariÊ, sadaπnji i potencijalni ministar financija u Vladi Andreja PlenkoviÊa, koji je kao dræavni tajnik u ministarstvu financija sudjelovao i u pregovorima koji su doveli do zakljuëenja Sporazuma o osnovici 2009. godine, mogu voditi samo oko osnovice u narednom razdoblju, ali ne i Ëinjenice koja osnovica se primjenjuje od 1. sijeënja 2017. godine. Sindikat dræavnih i lokalnih sluæbenika i namjeπtenika Republike Hrvatske od Vlade Republike Hrvatske, Ëiji vjerojatni mandatar Andrej PlenkoviÊ je u visoku politiku uπao sa sloganom vjerodostojno, ne oëekuje niπta manje ni viπe nego da se tako ponaπa i kad je u pitanju sporazum o osnovici za plaêe. Ako su za Vladu RH neupitni ugovori i njima preuzete obveze s kreditorima ili Vatikanom, ne vidimo zaπto bi s ugovorima koje je potpisala sa sindikatima postupala drugaëije nego - vjerodostojno. Stoga su i prijetnje tuæbama u sluëaju nepoπtivanja Sporazuma o osnovici za plaêe u dræavnim sluæbama jednostavno preuranjene i deplasirane, buduêi da je osnovica za plaêe u 2017. godini veê utvrappleena u visini od 5.415,37 kuna i, za sada, nema naznaka da se takva osnovica neêe primijeniti. S. Kuhar Svjetska banka oëekuje od nove vlade reforme - odmah (HRT, 5. listopada 2016.) U Svjetskoj banci podigli su svoja oëekivanja rasta hrvatskog gospodarstva u 2016. rasti na 2,4 posto, s ranije procijenjenih 1,9 posto, i zadræali procjenu rasta u 2017. na 2 posto. Poru- Ëili su buduêoj hrvatskoj vladi da na poëetku novog politiëkog ciklusa pokrene nuæne strukturne reforme sa ciljem jaëanja konkurentnosti i stabilizacije javnih financija. Viπa ekonomistica Svjetske banke za Hrvatsku Sanja MadæareviÊ- ujster na predstavljanju Redovnog ekonomskog izvjeπ- Êa Europske unije: Rast, radna mjesta i integracija: Usluge za spaπavanje, navela je da bi prvi koraci nove vlade trebali biti usmjereni ka fiskalnoj konsolidaciji te jaëanju konkurentnosti gospodarstva kroz mjere poput reforme regulative, jaëanje sustava pravosuapplea i upravljanje javnim poduzeêima. MadæareviÊ- ujster istiëe da uvjeti za snaæniji rast joπ nisu ostvareni, pogotovo s obzirom na rizike koji se veê reflektiraju na gospodarstvo EU-a kao cjeline - Brexita, potencijalnog zaoπtravanja geopolitiëkih tenzija te skretanja politike Feda ka monetarnom zaoπtravanju. To su rizici koje Êe osjetiti naπi vanjskotrgovinski partneri i koji Êe se preliti i na hrvatsko gospodarstvo, kaæe MadæareviÊ- ujster te istiëe da su vanjski Ëimbenici samo dio rizika za hrvatsko gospodarstvo. Potencijala da se materijaliziraju u slijedeêoj godini imaju i unutarnji rizici, poput moguêih posljedica sporazuma sa sindikatima o rastu plaêa u javnom sektoru za 6 posto ili arbitraæa oko konverzije kredita u πvicarcima, navela je. To bi znaëilo da Hrvatska neêe moêi izaêi iz Procedure prekomjernog deficita i to bi bila izgubljena prilika. Dobra poruka bi bila da se u godini kada imamo poveêane rizike radi intenzivno na smanjenju ranjivosti i mislim da bi to trebale biti neke od prvih stvari kojima bi se trebala nova vlada pozabaviti, rekla je MadæareviÊ- ujster. Istaknula je i kako u slijedeêoj godini brine veliki iznos refinanciranja duga srediπnje dræave, samo inozemnog viπe od 3,5 milijarde eura. Navela je i da u cestarskom sektoru dolazi na naplatu velik iznos. No, kako smatra, te tvrtke imaju dosta prostora za smanjenje svojih neuëinkovitosti kako bi olakπale refinanciranje svog duga. Stoga oëekuje da Êe se nova vlada ozbiljnije pozabaviti konsolidacijom javnih financija. 8
Kolektivni ugovor ZA DRÆAVNE SLUÆBENIKE Sjednica Vlade: Petrov potpisao dodatak Kolektivnom ugovoru (Direktno.hr, 28. srpnja 2016.) Vlada i sindikati dræavnih sluæbi u Ëetvrtak su potpisali Dodatak III. Kolektivnom ugovoru (KU) za dræavne sluæbenike i namjeπtenike, kojim se sadaπnji KU produæuje do potpisivanja novog, a najduæe za godinu dana, odnosno do 1. kolovoza iduêe godine. Vlada je za to zaduæila potpredsjednika Vlade Boæu Petrova. Iz Banskih dvora u Ëetvrtak je prvo stigla obavijest da je Vlada na telefonskoj sjednici prihvatila Nacrt dodatka III. KU za dræavne sluæbenike i namjeπtenike, da bi iz sindikalnih krugova novinarima potom bilo potvrappleeno da su njihovi predstavnici taj dodatak veê potpisali. Sadaπnji KU produæen je do potpisivanja novog, najduæe za godinu dana, odnosno do 1. kolovoza iduêe godine, a Vlada i sindikati to su potpisali, kako stoji u Dodatku III, u okolnostima skorog prestanka vaæenja roka na koji je sklopljen i raspisanih izbora za Hrvatski sabor... kako bi osigurali socijalnu sigurnost zaposlenih u dræavnim sluæbama do potpisivanja novog kolektivnog ugovora. Predsjednik Sindikata dræavnih i lokalnih sluæbenika i namjeπtenika Hrvatske Boris Pleπa Hini je potvrdio kako je rijeë o nekoj vrsti osiguranja Predsjednik Sindikata dræavnih i lokalnih sluæbenika i namjeπtenika Hrvatske Boris Pleπa Hini je potvrdio kako je rijeë o nekoj vrsti osiguranja, odnosno da su inzistirali na potpisivanju dodatka KU s obzirom na izbore, a kada doapplee do formiranja nove vlasti sindikati su spremni odmah poëeti pregovore o novom KU. Prema dodatku ugovora, Vlada Êe najkasnije do nedjelje, 31. srpnja, isplatiti regres za koriπtenje godiπnjeg odmora u visini od 1250 kuna, a ostaje na snazi i odredba o dodatku od 4, 8 i 10 posto za godine radnog staæa. Za dræavu je sve ostalo isto u materijalnom smislu, odnosno nikakvih poveêanja izdvajanja iz proraëuna neêe biti potrebna, kazao je Pleπa. Dodatkom III KU-a takoappleer je utvrappleeno da Êe, ako za to bude financijskih moguênosti, Vlada i sindikati dræavnih sluæbi otvoriti pregovore o moguênosti isplate nagrade za boæiêne blagdane za ovu godinu. Za razliku od sindikata dræavnih sluæbi, sindikati javnih sluæbi u KU nemaju odredbu o dodatku od 4, 8 i 10 posto za godine radnog staæa, a KU im istjeëe u prosincu. LIST SINDIKALNI hrvatskih sluæbenika i namjeπtenika Nakladnik: Sindikat dræavnih i lokalnih sluæbenika i namjeπtenika Republike Hrvatske Za nakladnika: Boris Pleπa, predsjednik Sindikata Glavni urednik: Siniπa Kuhar Adresa uredniπtva: Zagreb, Trg kralja Petra Kreπimira IV. br. 2 Tel: 01/46 28 200, 46 55 111/171 Fax: 01/46 28 218, 46 55 092 E-mail: sdlsn-rh@zg.t-com.hr www.sdlsn.hr GrafiËki urednik: Nenad PejuπkoviÊ GrafiËka priprema: Mala kreativna grafiëka zadruga, Zagreb Tisak: Tiskara PetraviÊ, Strmec 9
10 Kolektivni ugovor
Dræavna uprava ISTI SMJER KovaËiÊ preuzeo Ministarstvo uprave od Jurline AlibegoviÊ: evo πto planira (Direktno.hr, 20. listopada 2016.) Potpredsjednik Vlade i ministar uprave Ivan KovaËiÊ rekao je u Ëetvrtak na primopredaji ministarske duænosti da Êe nastaviti s radom u istom smjeru jer Vlada æeli reformu javne uprave. PreuzimajuÊi duænost, KovaËiÊ je zahvalio dosadaπnjoj ministrici Dubravki Jurlini AlibegoviÊ πto je provodila politiku Mosta nezavisnih lista vezano za reformu javne uprave. Najavio je kako Êe nastaviti raditi u istom smjeru te naglasio da je Vlada prepoznala smjer i potrebu reforme javne uprave objedinjavanjem funkcije ministra uprave i potpredsjednika Vlade. Vlada shvaêa potrebu o Ëemu se pri- Ëa svih ovih godina - o potrebi kompletne reforme dræavne, regionalne i lokalne samouprave, kazao je KovaËiÊ. Iako javnost misli da Êe se automatski, veê sutra, rezati broj gradova i æupanija, KovaËiÊ kaæe da je najprije potrebna analiza koju je zapoëela bivπa ministrica. Upitan hoêe li Ministarstvo uprave nastaviti nadzirati ostala ministarstva u kojima se inspekcije prije nekoliko dana saznale za nezakonite ugovore o djelu, KovaËiÊ je odgovorio kako se od Ministarstva uprave oëekuje da kontrolira rad Ëitave uprave i da Êe to raditi i dalje. Plan nove Vlade je, kazao je, da uz novo ministarstvo koje Êe raditi na koordinaciji rada dræavnih agencija, ali viπe na fiskalnoj razini, Ministarstvo uprave radi na nadzoru procesa poslovanja. Vezano uz novo ministarstvo, KovaËiÊ je rekao da je juëer bilo rijeëi o tome i o ministru bez portfelja Goranu MariÊu, koji Êe raditi na koordinaciji rada dræavnih agencija. KovaËiÊ kaæe da Êe najvjerojatnije doêi do spajanja pojedinih dræavnih agencija zbog preklapanja rada te da Êe se voditi raëuna o pravilnom koriπtenju i stavljanju u funkciju neiskoriπtene dræavne imovine na lokalnoj, regionalnoj i dræavnoj razini. Upitan hoêe li MariÊ kontrolirati Mostove resore unutar vlade, KovaËiÊ je rekao da neêe biti nadvlada veê Êe koordinirati rad dræavnih agencija te dodao da ih je moæda i previπe. Dosadaπnja ministrica uprava Jurlina AlibegoviÊ kazala je da su novi ministar i ona proπli kroz aktivnosti na kojima je Ministarstvo uprave radilo zadnjih devet mjeseci. Dodala je i da se s novim ministrom nastavlja kontinuitet rada u Ministarstvu te podsjetila kako su i ona i KovaËiÊ iz kvote Mosta te da se sve aktivnosti planirane na reformi javne uprave i dalje nastavljaju. UËinkovito funkcioniranje javne uprave vaæno je za Hrvatsku kako bi se osigurao kvalitetan æivot svim graappleanima i uvjeti poslovanja gospodarstvu, rekla je Jurlina AlibegoviÊ koja, osim πto od KovaËiÊa oëekuje da nastavi zapoëeti posao, oëekuje i da pojaëa intenzitet aktivnosti u reformi javne uprave. Upitana je li se nadala nastavku rada u Ministarstvu uprave, odgovorila je da je u Ministarstvo doπla na poziv Mosta kao struënjakinja. Znate da je mjesto ministra i potpredsjednika vlade ne samo struëno nego i politiëko mjesto. Tu sam da i dalje pruæam struënu podrπku, rekla je Jurlina AlibegoviÊ. Bauk faπizma kruæi SDP-om (SDLSN, 17. listopada 2016.) SDLDN RH KOMENTAR - Bivπi ministar uprave i aktualni saborski zastupnik najveêe oporbene stranke u Saboru, Arsen Bauk, u petak je radosno pronaπao skrivenu poruku u nazivu Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku pa je javnost upozorio kako kratica novoformiranog ministarstva glasi, ni manje ni viπe, nego Za dom sp. Ovo otkriêe zastupnika Bauka odmah su prenijeli mediji, ne zamislivπi se pri tome je li stvarno rijeë o kratici Ministarstva, jer da jesu, shvatili bi da kratica stvarno glasi MDOMSP ili eventualno MDOMISP, πto baπ i ne zvuëi kao Za dom sp. Naime, kratice ministarstava obavezno sadræe i slovo m kao poëetno slovo kratice ovih srediπnjih tijela dræavne uprave, dok se prijedlozi poput za uopêe ne ukljuëuju u kraticu naziva dræavnog tijela pa tako kratica za Ministarstvo unutarnjih poslova nije UP, nego MUP, dok je za Srediπnji dræavni ured za upravu kratica bila SDUU, a ne Za duu. I dok neki ovu Baukovu primjedbu smatraju duhovitom ili znakovitom, ne moæemo ne primijetiti kako se radi u najmanju ruku o zloëestoj bedastoêi, koja je tim viπe maliciozna πto bivπi ministar uprave Arsen Bauk sigurno zna da kratica ministarstva kojem je bio na Ëelu nije U, nego MU, ali prilika nezasluæenog lijepljenja etiketa aktualnoj vlasti je ipak bila jaëa od razuma. S. Kuhar Arsen Bauk: Kratica novog ministarstva je Za dom sp (24sata, 14. listopada 2016.) Arsen Bauk (SDP) primijetio je u petak da je krtica jednog novog ministarstva Za dom sp, i zamolio da zamijene redoslijed rijeëi, javlja N1 televizija. RijeË je o Ministarstvu za demografsku obnovu, mlade i socijalnu politiku. InaËe, nova Vlada trebala bi imati 19 ministarstava, ustrojava se novi resor za demografiju, mijenjaju se nazivi ministarstava... 11
Dræavna uprava U godini dana 7 otkaza zbog nerada uprave: Evo kako su ocijenjeni sluæbenici i namjeπtenici! Graappleani su pak dræavnnoj upravi dali 2,8 odnosno mrπavu trojku. Dosadaπnja ministrica predlaæe nove kriterije ocjenjivanja AUTOR: Ljubica GatariÊ (VE»ERNJI LIST, 16. listopada 2016.) Sluæbeni podaci ne potvrappleuju opêe uvjerenje da dræavni sluæbenici loπe rade. Gotovo dvije treêine sluæbenika i namjeπtenika u internom su sustavu ocjenjivanja zadovoljili kao odlikaπi ili vrlo dobri zaposlenici, odnosno njihov rad ocijenjen je kao izuzetan i primjeran. To su dvije najbolje od pet moguêih ocjena propisanih zakonom. Uzeli domare Ministrica uprave Dubravka Jurlina AlibegoviÊ otkrila je da je proπle godine u registar zaposlenih uneseno oko 33 tisuêe ocjena od kojih su samo njih sedam bile negativne. Po zakonu, osobama koje ne zadovolje radni odnos prestaje po sili zakona, a nije ugodno ni kad se netko provuëe s dvojkom, odnosno ocjenom da zadovoljava, jer se takva ocjena daje ljudima koji pokazuju minimalan napor na poslu zbog Ëega radnik moæe biti premjeπten na drugo radno mjesto niæe sloæenosti poslova. U jedinicama lokalne i podruëne samouprave krajem rujna bile su zaposlene 13.693 osobe, u dræavnoj upravi radi 59 tisuêa sluæbenika i namjeπtenika, dok javni sektor kao πto su zdravstvo, πkolstvo, socijala, pravosuapplee i sliëno dodatno zapoπljava 170 tisuêa osoba. Sveukupno to je 244 tisuêe zaposlenih Ëije se plaêe osiguravaju iz dræavnog ili lokalnih proraëuna. Nema uredbe od 2001. Za razliku od ostalih sustava gdje je ove godine doπlo do neznatnog smanjenja broja zaposlenih, najveêi val zapoπljavanja ove se godine dogodio u πkolstvu koje je zaposlilo oko dvije tisuêe nenastavnog osoblja, ËistaËica, domara i drugih pomoênih radnika. Sustav ocjenjivanja primjenjuje se samo u dræavnoj upravi, a Siniπa Kuhar iz sluæbeniëkog sindikata kaæe da ocjene sluæe samo zato da bi osobe s prve tri najbolje ocjene dobile tri, dva ili jedan dan godiπnjeg, no ocjenjivanje nije uvedeno s tom namjerom. Ono je trebalo biti glavni alat za nagraappleivanje zaposlenih. Vlada se joπ davne 2001. godine obvezala da Êe donijeti uredbu kojom Êe utvrditi kriterije utvrappleivanja natprosjeënih rezultata i naëin isplate dodataka za uspjeπnost u radu, pri Ëemu se kao obvezan kriterij mora uzeti u obzir ocjena o radu sluæbenika, ali kako rok za njezino donoπenje nije propisan, Kuhar kaæe da uredba do danas nije donesena. - Vlada ima vjeëni alibi zbog kojeg dræavna uprava ne moæe poëeti i financijski vrednovati individualni iznadprosjeëni uëinak svojih sluæbenika, premda je za to najveêi krivac upravo ona sama i istovremeno periodiëno najavljuje i predlaæe nove platne sustave koji Êe to omoguêiti - kaæe Kuhar. Dosadaπnja ministrica uprave Dubravka Jurlina AlibegoviÊ svakako sugerira da se promijene kriteriji ocjenjivanja te izbjegne subjektivnost u ocjeni. Veliku razliku izmeappleu javne percepcije i internih ocjena otkrilo je i jedno istraæivanje koje je provelo Ministarstvo uprave u kojemu su graappleani dræavnu upravu ocijenili s mrπavom trojkom - odnosno s 2,8, za razliku od njih samih koji se Ëaste Ëetvorkama i peticama. Ako i kada ta tema doapplee na dnevni red, njezina je sugestija da se razmotri moguênost za drukëiji sustav ocjena, koji neêe upuêivati na πkolske ocjene, odnosno sliëne razine. Umjesto postojeêih pet ocjena, moæe se uvesti sustav od Ëetiri ocjene koje bi upuêivale na: neprihvatljiv uëinak, uëinak koji je najveêim dijelom/u potpunosti u skladu sa zahtjevima radnog mjesta, uëinak iznad zahtjeva radnog mjesta ili izniman uëinak koji daleko premaπuje zahtjeve radnog mjesta. Dojava o bombi na OpÊinskom sudu u Zagrebu (HRT, 13. listopada 2016.) Zbog dojave o bombi evakuirana je zgrada OpÊinskog suda u Zagrebu. Evakuaciju je naloæio predsjednik suda πto je potvrdila i policija. U tijeku je pretraga prostorija suda. Sluæbenih izjava zasad nema. Anonimne dojave o podmetnutoj bombi uëestale su zadnjih godina na zagrebaëkom OpÊinskom sudu, a redovito se pokaæe da je rijeë o laænim dojavama. Kao moguêi motiv laænih dojava pretpostavlja se izbjegavanje sudskih roëiπta. 12
13
Dræavna uprava DRÆAVNA ADMINISTRACIJA Broj zaposlenih u dræavnim sluæbama se ipak smanjuje: U sedam mjeseci 448 namjeπtenika i sluæbenika manje 14 Autor: Bojana Mrvoπ PaviÊ (Novilist.hr, 12. kolovoza 2016.) ZAGREB - Broj zaposlenih dræavnih sluæbenika i namjeπtenika u dræavnim tijelima prema podacima Ministarstva uprave posljednjega dana srpnja bio je za 448 manji nego li posljednjega dana proπle godine. Posljednjega dana proπle godine dræavnih je sluæbenika i namjeπtenika bilo 48.569, a posljednjega dana srpnja 48.121. Ti podaci nisu potpuni i Ministarstvo napominje da u tu brojku nisu ukljuëeni podaci o zaposlenima u Hrvatskom saboru, Uredu predsjednice, uredima Vlade, oruæanim snagama, pravobraniteljskim uredima, pravosudnim tijelima i joπ nekim institucijama. U ministarstvima radi 386 ljudi manje i trenutaëno ih je 42.404. NajveÊi je odljev zabiljeæen u Ministarstvu unutarnjih poslova, s 25.657 na 25.391 πto znaëi da ih je 266 manje. Drugo mjesto dijele, s minusom od 23 zaposlenika, Ministarstvo gospodarstva (sada ih je 375) i Ministarstvo socijalne politike i mladih (sada ih je 227). Ministarstvo financija u posljednjih sedam mjeseci biljeæi interesantnu dinamiku odlazaka i dolazaka. Ministarstvo ukupno zapoπljava 17 ljudi manje, πto za tako veliko ministarstvo ne bi trebalo biti bitno smanjenje. Broj zaposlenih smanjen je sa 7.510 na 7.493. Odljev biljeæi Carinska uprava (45 zaposlenih manje, na 2.926) i uæe Ministarstvo (sada ih je 474, odnosno 13 manje), a priljev Porezna uprava koja s 41 novopridoπlim sluæbenikom i namjeπtenikom ima 4.093 zaposlene osobe. Minusi u æupanijama Meappleu rijetkim dobitnicima koji su poveêali broj zaposlenika su Ministarstvo U ministarstvima radi 386 ljudi manje i trenutaëno ih je 42.404. NajveÊi je odljev zabiljeæen u Ministarstvu unutarnjih poslova, s 25.657 na 25.391 πto znaëi da ih je 266 manje. Drugo mjesto dijele, s minusom od 23 zaposlenika, Ministarstvo gospodarstva (sada ih je 375) i Ministarstvo socijalne politike i mladih (sada ih je 227). pomorstva, prometa i infrastrukture i Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU-a. Ministarstvo, kojemu je na Ëelu Oleg ButkoviÊ, poveêalo je broj zaposlenih za 26, pa ih je sada 714, a ministarstvo kojemu je na Ëelu Tomislav ToluπiÊ za 25 pa ih je sada 235. No, poveêanje broja zaposlenih ne znaëi da su popunjena u skladu sa sistematizacijom radnih mjesta. Dræavne upravne organizacije smanjile su broj zaposlenih u sedam mjeseci za 1,3 posto. Sada ih je 37 manje i broj zaposlenih pao je na 2.795. StatistiËki gledano, najveêi doprinos tom smanjenju dao je Dræavni zavod za statistiku koji je broj zaposlenih smanjio za viπe od dva posto s 536 na 523. Minus biljeæe i uredi dræavne uprave u æupanijama, gdje je 23 dræavnih sluæbenika i namjeπtenika manje (smanjenje neπto manje od jedan posto), a u dræavnim uredima je dvoje zaposlenih manje. Petogodiπnje brojke Smanjenje broja dræavnih sluæbenika i namjeπtenika nastavak je trenda koji je prema podacima Sindikata dræavnih i lokalnih sluæbenika i namjeπtenika zapoëet u vrijeme vlade Zorana Milanovi- Êa. Taj je sindikat prilikom provedbe referenduma o Kolektivnom ugovoru utvrdio da je 2004. godine u dræavnim tijelima bilo zaposleno 64.858 dræavnih sluæbenika i namjeπtenika, raëunajuêi i oruæane snage. Prema podacima Ministarstva uprave 2012. godine bilo je zaposleno 63.129 sluæbenika i namjeπtenika, odnosno 1.729 manje. U sljedeêe Ëetiri godine, do 2016., opet prema podacima Ministarstva uprave, broj sluæbenika i namjeπtenika smanjen je za 3.362, na neπto manje od 60.000.
15
16 Dræavna uprava
SASTANAK U MINISTARSTVU PRAVOSU A Sindikati vjetar u leapplea novom ravnatelju Uprave za zatvorski sustav (SDLSN, 20. svibnja 2016. ) Sindikati koji djeluju u SDLDN RH zatvorskom sustavu, njih πest koji su se danas odazvali pozivu na sastanak s pomoênikom ministra pravosuapplea i novim ravnateljem Uprave za zatvorski sustav Anappleelkom DundiÊem, sa zadovoljstvom su sa svojim dojuëeraπnjim kolegom iz sustava razmijenili informacije o stanju u kaznenim tijelima, naiπavπi pri tome ne samo na razumijevanje i zainteresiranost za rjeπavanje nagomilanih problema, veê i kolegijalnu solidarnost. Ravnatelj DundiÊ s predstavnicima sindikata nije razgovarao u rukavicama i s duænosniëke distance, veê je kao pravosudni policajac i osoba koja je donedavno i sama zaraappleivala za kruh kao djelatnik zatvorskog sustava i sam dao do znanja kako poziciju ravnatelja ne doæivljava kao uhljebljenje veê moguênost unaprjeappleenja rada Uprave. DundiÊ se sloæio s predstavnicima sindikata da profesiji pravosudnog policajca, ali i svim ostalima koji rade u zatvorskom sustavu treba vratiti dignitet i rad organizirati sukladno pozitivnim propisima i kolektivnom ugovoru, poëevπi od sluæbenih odora pa sve do zasluæene mirovine. Obnavljanje zaposleniëke strukture i smjenu generacija DundiÊ misli osigurati usklaappleivanjem plana prijma u zatvorski sustav sa æeljama za odlazak iz sustava zaposlenika koji imaju uvjete za mirovinu, kao se ne bi dogaapplealo da se na zamjenu umirovljenog djelatnika Ëeka po dvije i viπe godina. Sindikati su ravnatelja informirali o stanju glede poπtivanja prava iz kolektivnog ugovora, sudskim sporovima, ali i stanju u zatvorima i kaznionicama u kojima se pojedini rukovoditelji ponaπaju poput feudalaca i istovremeno se kod provedbe svoje samovolje pozivaju na naloge iz Zagreba, ali i naglasili zadovoljstvo da na strani poslodavca imaju sugovornika koji razumije probleme s kojima se suoëavaju i spremnost na zajedniëki doprinos organizaciji i uvjetima rada koji Êe rezultirati zadovoljstvom ne samo zaposlenika, veê i stanara zatvorskog sustav i doprinijeti boljoj sigurnosnoj situaciji. DundiÊ je otvorenim i iskrenim pristupom na prvom sastanku osigurao simpatije i vjetar u leapplea sindikalne strane, a vrijeme i sloæeni politiëki odnosi u Vladi pokazat Êe uæiva li podrπku da se sinergijskim uëinkom socijalnih partnera nagomilani problemi konaëno poënu rjeπavati. S. Kuhar 17
Dræavna uprava CURENJE PODATAKA Hrvatsko pravosuapplee korak ispred Rusa i Nijemaca (SDLSN, 3. svibnja 2016.) Dok Rusi i Nijemci joπ uvijek razmiπljaju o nabavci klasiënih pisaêih strojeva kako bi sprijeëili sveprisutno curenje digitalnih podataka, u hrvatskom se pravosuappleu nikad nisu ni odrekli ovih pouzdanih maπina, posebno u njihovom najpraktiënijem portabl obliku. PisaÊi stroj nemoguêe je hakirati, a vrpca za pisanje kao jedina memorijska jedinica koju koristi, gotovo niπta ne otkriva, Ëak i ako padne u krive ruke jer je po njoj udarena slova nemoguêe deπifrirati. Zato su zapisnici koji se tijekom izvida na nekim sudovima u Hrvatskoj piπu na portablicama najbolji moguêi naëin zaπtite podataka i vjerojatno neêe nikada biti objavljeni na WikiLeaks stranicama. Naravno, pod uvjetom da zapisniëarka ne padne u neprijateljske ruke. Zato, kada kritiëki govorimo o hrvatskoj dræavnoj upravi i nekritiëki zagovaramo sveopêu digitalizaciju i umreæavanje podatkovnih baza koje sadræe osjetljive osobne podatke o graappleanima i dræavnim institucijama, u obzir treba uzeti i komparativnu sigurnosnu prednost koju joπ uvijek imamo zahvaljujuêi uporabi pouzdanih oblika obrade teksta i povjerljivih informacija. Hrvatski know how na podruëju sigurne obrade podataka mogao bi postati naπa komparativna prednost. I dok Rusi i Nijemci tek trebaju nabaviti pisaêe strojeve i obuëiti svoje dræavne sluæbenike kako bi ih uspjeπno koristili, naπe sudske zapisniëarke koje bez njih ne izlaze iz zgrade suda pokazuju se kao dragocjeni ljudski resursi i moguêi konzultanti u procesu usvajanja najviπih sigurnosnih standarda u postdigitalnom svijetu. S. Kuhar Revolving door sluæbenici opet se zapoπljavaju - razgovorom u Ëetiri oka Nova vlast doskoëila odluci Ustavnog suda nakon koje se Ëinilo da se viπe neêe moêi zapoπljavati bez natjeëaja ni na odreappleeno AUTOR: Romana KovaËeviÊ BariπiÊ (VE»ERNJI LIST, 22. travnja 2016.) Nakon πto je zapoπljavanje oko 140 revolving door sluæbenika Ustavni sud proglasio neustavnim pa su od 1. sijeënja morali otiêi svi koje su ministri Kukuriku koalicije zaposlili u svojim kabinetima dok im traje mandat, Domoljubna koalicija oæivljava taj isti neustavni model zapoπljavanja. Radna mjesta u svojim kabinetima novi ministri sada popunjavaju kadrovima po vlastitom izboru i ukusu, upozorava Sindikat dræavnih i lokalnih sluæbenika i namjeπtenika. - Zamjerkama Ustavnog suda, koji je sruπio SDP-ovu sluæbeniëku inovaciju zbog Ëinjenice da se zapoπljavanjem sluæbenika u kabinetima bez provedbe javnih natjeëaja graappleanima prijeëi dostupnost radnih mjesta i zapoπljavanja u dræavnoj upravi, aktualna Vlada namjerava doskoëiti raspisivanjem javnih natjeëaja, a moguênost da se zaposli nepoæeljan kandidat sprijeëit Êe se intervjuom kao jedinim oblikom provjere znanja, sposobnosti i vjeπtina buduêih ministrovih savjetnika - upozorava Siniπa Kuhar, glavni tajnik SDLSN-a, koji je 2012. i inicirao ocjenu ustavnosti. Zaposleno je 30 ljudi na ugovor o djelu. Opisuje kako sada Ëelnik dræavnog tijela ili osoba koju on ovlasti provodi razgovor u Ëetiri oka s kandidatom za zapoπljavanje u tom tijelu i na temelju tog razgovora donosi se odluka, a o razgovoru ne postoji pisani trag. Tako su doskoëili odluci Ustavnog suda nakon koje se Ëinilo da nova vlast neêe moêi zapoπljavati bez natjeëaja ni na odreappleeno. - Pismeno testiranje u obliku provjere poznavanja osnova upravnog podruëja, simulacije rjeπavanja sluëaja radnog mjesta, provjera znanja stranog jezika od ovlaπtene osobe i intervju pred komisijom koji se boduje od 0 do 10 bodova i nadalje su rezervirani za sluæbenike koji se primaju za rad u pisarnici, na πalterima, na poslovima referenata, suradnika i savjetnika, ali ne i za kabinetske i najviπe rukovodeêe dræavne sluæbenike - istiëe Kuhar. 18 19
Regres UZ REGRES, STIÆE I BOÆI NICA? Vlada i sindikati dræavnih sluæbi potpisali dodatak Kolektivnom ugovoru Dodatkom III KU-a takoappleer je utvrappleeno da Êe, ako za to bude financijskih moguênosti, Vlada i sindikati dræavnih sluæbi otvoriti pregovore o moguênosti isplate nagrade za boæiêne blagdane za ovu godinu sindikalnih krugova novinarima potom bilo potvrappleeno da su njihovi predstavnici taj dodatak veê potpisali. Sadaπnji KU produæen je do potpisivanja novog, najduæe za godinu dana, odnosno do 1. kolovoza iduêe godine, a Vlada i sindikati to su potpisali, kako stoji u Dodatku III, u okolnostima skorog prestanka vaæenja roka na koji je sklopljen i raspisanih izbora za Hrvatski sabor... kako bi osigurali socijalnu sigurnost zaposlenih u dræavnim sluæbama do potpisivanja novog kolektivnog ugovora. Predsjednik Sindikat dræavnih i lokalnih sluæbenika i namjeπtenika Hrvatske Boris Pleπa Hini je potvrdio kako je rijeë o nekoj vrsti osiguranja, odnosno da su inzistirali na potpisivanju dodatka KU s obzirom na izbore, a kada doapplee do formiranja nove vlasti sindikati su spremni odmah poëeti pregovore o novom KU. Prema dodatku ugovora, Vlada Êe najkasnije do nedjelje, 31. srpnja, isplatiti regres za koriπtenje godiπnjeg odmora u visini od 1250 kuna, a ostaje na snazi i odredba o dodatku od 4, 8 i 10 posto za godine radnog staæa. Za dræavu je sve ostalo isto u materijalnom smislu, odnosno nikakvih poveêanja izdvajanja iz proraëuna neêe biti potrebna, kazao je Pleπa. Dodatkom III KU-a takoappleer je utvrappleeno da Êe, ako za to bude financijskih moguênosti, Vlada i sindikati dræavnih sluæbi otvoriti pregovore o moguênosti isplate nagrade za boæiêne blagdane za ovu godinu. Za razliku od sindikata dræavnih sluæbi, sindikati javnih sluæbi u KU nemaju odredbu o dodatku od 4, 8 i 10 posto za godine radnog staæa, a KU im istjeëe u prosincu. (Vijesti.hr, 28. srpnja 2016.) Vlada i sindikati dræavnih sluæbi u Ëetvrtak su potpisali Dodatak III. Kolektivnom ugovoru za dræavne sluæbenike i namjeπtenike, kojim se sadaπnji KU produæuje do potpisivanja novog, a najduæe za godinu dana, odnosno do 1. kolovoza iduêe godine. Iz Banskih dvora u Ëetvrtak je prvo stigla obavijest da je Vlada na telefonskoj sjednici prihvatila Nacrt dodatka III. KU za dræavne sluæbenike i namjeπtenike, da bi iz 20
Vlada ipak popuπta: Uz regres, sluæbenicima stiæe i boæiênica? Vlada je usvojila dodatak kojima se formalizira isplata regresa od 1250 kuna.»ini se da su Petrov i Vlada joπ malo popustili jer se u dodatku spominje i moguênost boæiênice Autor: Ivan PandæiÊ (24sata, 28. srpnja 2016.) Vlada je izvjestila da je na telefonskoj sjednici u Ëetvrtak usvojila dodatak kolektivnim ugovorima za 64.000 dræavnih sluæbenika. Boæo Petrov, kao glavni pregovaraë sa sindikatima, taj dodatak je veê i potpisao. Kolektivni ugovor istiëe, pa se morao sklopiti novi dodatak koji Êe vrijediti najdulje godinu dana jer Vlada u odlasku nije uspjela ispregovarati sa sindikatima novi ugovor. Potpisanim se formalizira isplata regresa u iznosu 1250 kuna. Regresi veê stiæu na raëune sluæbenika. Meappleutim, Petrov i Vlada su joπ malo popustili u odnosu na stavove prije πest mjeseci kada su rekli da nema novca za sindikalna prava. Izgleda da su ih izbori omekπali. U ugovoru je definirano da ako bude financijskih moguênosti, Vlada i sindikati Êe otvoriti moguênost o isplati nagrade za boæiêne blagdane za 2016. godinu. Nesluæbeno, iz Vlade saznajemo da i dalje ne planiraju isplatu boæiênica, ali su izaπli u susret sindikatima i stavili navedenu formulaciju. Prijaπnjim dodatkom, nije bilo nikakve moguênosti boæiênice. Siniπa Kuhar, glavni tajnik Sindikata sluæbenika i namjeπtenika kaæe da boæiênice moæe, ali i ne mora biti, ali da su tek uglavili moguênost da se o tome pregovara. Novim ugovorom, dnevnice i terenski dodatak su ostale ograniëene na 150 kuna umjesto na 170 koliko je inaëe bilo u kolektivnom ugovoru. KOLEKTIVNI UGOVOR Vlada: Isplatit Êe se regresi dræavnim i javnim sluæbenicima Kao πto je bilo najavljeno, Vlada Republike Hrvatske kreêe s isplatom regresa dræavnim i javnim sluæbenicima i namjeπtenicima, kaæe se u priopêenju. (VE»ERNJI LIST, 27. srpnja 2016.) Regresi dræavnim i javnim sluæbenicima i namjeπtenicima Êe se isplatiti, a osobama koje imaju ovrhu na plaêi se mogu isplatiti u gotovini, priopêeno je u srijedu iz Vlade i najavljeno da Êe se u Ëetvrtak sa Sindikatom dræavnih sluæbenika i namjeπtenika potpisati dodatak Kolektivnog ugovora kojim se postojeêi produæuje do potpisivanja novog. Kao πto je bilo najavljeno, Vlada Republike Hrvatske kreêe s isplatom regresa dræavnim i javnim sluæbenicima i namjeπtenicima, kaæe se u priopêenju. U razgovoru sa sindikalnim predstavnicima pokazalo se da velik broj dræavnih i javnih sluæbenika te dræavnih i javnih namjeπtenika ima ovrhu na plaêi pa, sukladno svim pozitivnim zakonskim propisima, imaju moguênost da se πto prije jave poslodavcima i dogovore naëin isplate regresa. Vlada Republike Hrvatske i Sindikat dræavnih sluæbenika i namjeπtenika dogovorili su za sutra, 28. srpnja 2016., potpisivanje dodatka Kolektivnog ugovora kojim se tekst postojeêeg produæuje za godinu dana, buduêi da isti istjeëe 1. kolovoza, odnosno, ugovor Êe vrijediti do potpisivanja novog. Vlada Êe nastaviti pregovore sa sindikatima te smatra, a s tom je namjerom i postignut dogovor oko isplate prava iz Kolektivnog ugovora, da ona ne smiju biti predmet politiziranja, kaæe se u priopêenju iz Vlade RH. 21
22 Regres
ZAHTJEV SINDIKATA VLADI Isplatite regres u 2016. (GLAS SLAVONIJE, 16. lipnja 2016.) Sindikat lokalnih i dræavnih sluæbenika i namjeπtenika (SDLSN) zatraæio je u srijedu Vladino oëitovanje u vezi isplate regresa u 2016. za zaposlenike u dræavnim sluæbama, buduêi da zaposlenici u javnim sluæbama ostvaruju to pravo. SDLSN od Vlade oëekuje i traæi nastavak dosljednog postupanja kada su u pitanju materijalna prava zaposlenih u javnim i dræavnoj sluæbi, posebice ako do razlika u pravima nije doπlo zato πto se sindikati dræavnih sluæbi nisu o tome dogovorili s Vladom kao svojim socijalnim partnerom, odnosno isplatu regresa za godiπnji odmor i dræavnim sluæbenicima i namjeπtenicima.»injenica je da je Vlada RH, kao poslodavac, na podru- Ëju javnih sluæbi i dræavne uprave sa sindikatima ugovorila jednake uvjete glede (ne)isplate regresa u 2016. godini, ali je Dodatak II TKU kojim je ugovorena neisplata regresa u 2016. na podruëju javnih sluæbi nevaæeêi te stoga pravo na regres u 2016. u javnim sluæbama dospijeva na naplatu s 30. lipnja ove godine. Intencija Vlade RH da na jednaki naëin regulira uvjete rada i prava iz rada zaposlenika javnih sluæbi i dræavnih tijela, ne moæe se ostvariti iz razloga πto je propis koji regulira neisplatu regresa u javnim sluæbama nevaæeêi, dok je propis koji regulira neisplatu regresa u dræavnoj sluæbi vaæeêi, istiëu u SDLSN. SDLSN traæi oëitovanje o isplati regresa u 2016. u dræavnoj sluæbi (Direktno.hr, 15. lipnja 2016.) Sindikat lokalnih i dræavnih sluæbenika i namjeπtenika (SDLSN) zatraæio je u srijedu Vladino oëitovanje u vezi isplate regresa u 2016. za zaposlenike u dræavnim sluæbama, buduêi da zaposlenici u javnim sluæbama ostvaruju to pravo. SDLSN od Vlade oëekuje i traæi nastavak dosljednog postupanja kada su u pitanju materijalna prava zaposlenih u javnim i dræavnoj sluæbi, posebice ako do razlika u pravima nije doπlo zato πto se sindikati dræavnih sluæbi nisu o tome dogovorili s Vladom kao svojim socijalnim partnerom, odnosno isplatu regresa za godiπnji odmor i dræavnim sluæbenicima i namjeπtenicima.»injenica je da je Vlada Republike Hrvatske, kao poslodavac, na podruëju javnih sluæbi i dræavne uprave sa sindikatima ugovorila jednake uvjete glede (ne)isplate regresa u 2016. godini, ali je Dodatak II TKU kojim je ugovorena neisplata regresa u 2016. godini na podruëju javnih sluæbi nevaæeêi te stoga pravo na regres u 2016. godini u javnim sluæbama dospijeva na naplatu s 30. lipnja ove godine. Intencija Vlade RH da na jednaki naëin regulira uvjete rada i prava iz rada zaposlenika javnih sluæbi i dræavnih tijela, ne moæe se ostvariti iz razloga πto je propis koji regulira neisplatu regresa u javnim sluæbama nevaæeêi, dok je propis koji regulira neisplatu regresa u dræavnoj sluæbi vaæeêi, istiëu u SDLSN. PodsjeÊaju da zaposleni u javnim sluæbama, sukladno Temeljnom kolektivnom ugovoru za sluæbenike i namjeπtenike u javnim sluæbama u 2016. godini ostvaruju pravo na regres za koriπtenje godiπnjeg odmora, koji se isplaêuje jednokratno, najkasnije do kraja lipnja tekuêe godine. Iznos regresa je najmanje onoliko koliko je bila zadnja isplata regresa koja proizlazi temeljem ugovora izmeappleu Vlade i sindikata, odnosno 1.250,00 kuna. Osnove za neisplatu regresa u javnim sluæbama nema niti u vidu zakona koji regulira uskratu isplate tog prava, niti je to moguêe uëiniti temeljem Dodatka II Temeljnom kolektivnom ugovoru za sluæbenike i namjeπtenike u javnim sluæbama, s obzirom da navedeni dodatak nije ugovoren sukladno odredbi Ëlanka 22. TKU, odnosno nije prihvaêen i potpisan od strane svih potpisnika TKU, smatraju u SDLSN. Navode kako je u dræavnoj sluæbi je na snazi Dodatak II Kolektivnom ugovoru za dræavne sluæbenike i namjeπtenika kojim je ugovoreno, izmeappleu ostalog, da se pravo na isplatu regresa za godiπnji odmor iz Ëlanka 50. Kolektivnog ugovora za dræavne sluæbenike i namjeπtenike, neêe primjenjivati za vrijeme vaæenja Kolektivnog ugovora. U jednakoj situaciji, prilikom isplate regresa zaposlenicima javnih sluæbi temeljem osnovice od 1800,00 kuna, Vlada je sindikatima dræavnih sluæbi ponudila Sporazum o primjeni osnovice za izraëun jubilarne nagrade za dræavne sluæbenike i namjeπtenike, kojim je i zaposlenima u dræavnoj sluæbi osigurala jednaku razinu prava kao i javnim sluæbenicima i namjeπtenicima. SDLSN dodaje da se u Sporazumu navodi kako je cilj toga Sporazuma ujednaëiti materijalna prava dræavnih sluæbenika i namjeπtenika s materijalnim pravima sluæbenika i namjeπtenika u javnim sluæbama, kako bi se na jednak naëin primjenjivala ista osnovica za izraëun jubilarne nagrade, ureappleena Ëlankom 62. KU za dræavne sluæbenike i namjeπtenike, odnosno Ëlankom 5. Dodatka II KU za dræavne sluæbenike i namjeπtenike. 23
Lokalna samouprava SMANJENJE MASE ZA PLA E U LOKALNOJ SAMOUPRAVI Zakonodavna procedura ne smije biti kolateralna ærtva jamstava politiëkih partnera na vlasti Zakonodavna procedura donoπenje zakona po hitnom postupku ne odobrava u situaciji u kojoj jedan politiëki partner uvjetuje drugome hitni postupak, veê samo kada to zahtijevaju interesi obrane i drugi osobito opravdani dræavni razlozi, odnosno kada je to nuæno radi sprjeëavanja ili otklanjanja veêih poremeêaja u gospodarstvu (SDLSN, 11. listopada 2016.) Ako su istinite najave prema kojima Êe se smanjenje mase sredsta- SDLDN RH va za plaêe zaposlenih u jedinicama lokalne i podruëne samouprave sa sadaπnjih 20 posto na 15 posto prihoda provesti izmjenama Zakona o financiranju jedinica lokalne i podruëne samouprave po hitnom postupku, kao dio provedbe u djelo jamstava MOST-a kojima je uvjetovao svoje partnerstvo s HDZ-om u formiranju Vlade, to Êe znaëiti nastavak prakse derogiranja jednih zakona drugima i zlouporabe hitnog postupka. Naime, proraëunska ograniëenja mase sredstava za plaêe zaposlenih u jedinicama lokalne i podruëne samouprave nisu regulirana Zakonom o financiranju jedinica lokalne samouprave, veê Zakonom o plaêama u lokalnoj i podruënoj (regionalnoj) samoupravi, koji Êe nastaviti paralelno egzistirati i nakon izmjena Zakona o financiranju, te Êemo u praksi imati zakon koji masu za plaêe ograniëava na 20 i zakon koji masu za plaêe ograniëava na 15 posto prihoda poslovanja jedinica lokalne samouprave. Ukoliko se, pak, novim Zakonom o financiranju lokalne samouprave uredi ne vaæenje odredbi Zakona o plaêama o proraëunskim ograniëenjima mase plaêa lokalnih sluæbenika i namjeπtenika, to bi znaëilo derogiranje njegovih odredbi, a ako bi se njime odredio rok za usklaappleivanje odredbi propisa o plaêama s propisom o financiranju lokalne samouprave, praktiëno bi se jednim zakonom donesenim po hitnom postupku izvrπile izmjene dva zakona, buduêi da bi se usklaappleivanje moglo provesti samo na unaprijed utvrappleeni na- Ëin. Stoga se postavlja pitanje moæe li se jamstvo MOST-a u vidu izmjena Zakona o financiranju lokalne samouprave provesti po hitnom postupku, a da se njime ne dovede u pitanje zakonodavna procedura koja donoπenje zakona po hitnom postupku ne odobrava u situaciji u kojoj jedan politiëki partner uvjetuje drugome hitni postupak, veê samo kada to zahtijevaju interesi obrane i drugi osobito opravdani dræavni razlozi, odnosno kada je to nuæno radi sprjeëavanja ili otklanjanja veêih poremeêaja u gospodarstvu. BuduÊi da zadaêa Hrvatskog sabora nije sprjeëavanje ili otklanjanje poremeêaja izmeappleu politiëkih partnera na vlasti, niti je postojeêim ograniëenjem mase za plaêe u lokalnoj samoupravi ugroæena obrana i suverenitet Republike Hrvatske, Sindikat traæi da se rasprava o ovom zakonskom prijedlogu provede u dva Ëitanja, uz prethodno savjetovanje sa zainteresiranom javnoπêu, predstavnicima jedinica lokalne i podruëne samouprave, te sindikatima kroz koje zaposleni u lokalnoj samoupravi ostvaruju svoje pravo na sindikalno udruæivanje i kolektivno pregovaranje. S. Kuhar 24
REFORMA MOST najavio smanjenje plaêa za lokalnu samoupravu Nakon πto je i konaëno dogovoreno da Êe MOST sudjelovati u Vladi, jedna od stvari kojima Êe se pozabaviti je i reforma lokalne i regionalne samouprave. Jedna od prvih najava je smanjenje udjela plaêa u prihodima jedinica, πto je jedno od famoznih 7 MOSTovih jamstava. to na to kaæu sindikati i udruga gradova? (Republika.eu, 10. listopada 2016.) MOST najavljuje da Êe se dopuπteno izdvajanje za plaêe u lokalnoj samoupravi smanjiti s dosadaπnjih 20 na 15 posto. S tim da bi se lokalnim jedinicama koje ne budu poπtovale ovo ograniëenje ukinula moguênost izglasavanja proraëuna, πto bi za sobom povlaëilo i nove izbore. Zakon bi trebao stupiti na snagu 1. sijeënja 2018. najavio je Boæo Petrov. Dat Êemo vremena da se prilagodi koncept. Imat Êemo taj zajedniëki rad, godina i 2 mjeseca je sasvim dovoljno vremena, nakon toga Êe se primijeniti kompletna reforma lokalne i regionalne samouprave, a ako se sluëajno ne dogodi, iêi Êe primjena ovoga zakona, rekao je Petrov. Kako na to gleda predsjednik Sindikata dræavnih i lokalnih sluæbenika Boris Pleπa? Ili se smanjuju plaêe ili se otpuπtaju ljudi, treêeg rjeπenja nema, to je bilo isto kada se donosio postojeêi zakon. to Êe to znaëiti za jedinice lokalne uprave koje su financijski slabije? Teπko je reêi, moæda je to naëin da prestanu funkcionirati, kaæe Pleπa. Podsjetimo, Petrov je u MetkoviÊu smanjio pla- Êe, a sliëno je bilo i nakon nedavnih izvanrednih izbora u Vrgorcu kada je novi gradonaëelnik zaposlenima smanjio osnovice. Sindikat je reagirao jer se gradonaëelnik Vrgorca nije pridræavao Zakona o radu. Da je tamo gdje postoji sindikalna podruænica, on duæan savjetovati se sa sindikatom. Mi smo reagirali i on mora vratiti osnovicu natrag, s tim da kada krene u novu proceduru, mora se dræati tih odredbi, objaπnjava Pleπa. Predsjednik udruge gradova, HDZ-ov Æeljko Turk kaæe da podræavaju racionalizaciju, ali podsjeêa da je lokalnoj samoupravi vlada Zorana MilanoviÊa izmjenama poreznih zakona oduzela 1,4 milijarde kuna prihoda zbog Ëega u se brojne jedinice naπle u jako loπoj situaciji. Naglaπavamo daljnu potrebu za decentralizacijom, kako obaveza, ali i financijskih sredstava prema gradovima i opêinama. Puno je toga u zraku, treba joπ u puno toga razgovarati. O tome kako Êe lokalna samouprava biti decentralizirani, nije bilo ni rijeëi, zakljuëuje Turk. VRGORAC U FOKUSU Sindikat: PraniÊ je nezakonito smanjio plaêe gradskim sluæbenicima Piπe Branko RadoniÊ (Kronika.hr, 29. rujna 2016.) Glavni tajnik Sindikata dræavnih i lokalnih sluæbenika i namjeπtenika Republike Hrvatske Siniπa Kuhar objavio je 16. rujna priopêenje u kojemu stoji kako je gradonaëelnik Vrgorca Ante PraniÊ nezakonito smanjio plaêu gradskim sluæbenicima s 4.597,96 na 3.120,00 kuna. GradonaËelnik je odluku obrazloæio teπkim stanjem gradskih financija te da je provedena u skladu sa zakonom. Ali, kako istiëu u Sindikatu, sposobna mladost ipak nije dovoljno upoznata sa zakonima pa tako Odluka o utvrappleivanju osnovice za izraëun plaêe sluæbenika i namjeπtenika gradske uprave Grada Vrgorca koju je gradonaëelnik PraniÊ donio 27. lipnja i primjenjuje se od 1. srpnja 2016. godine, nije objavljena u sluæbenom glasilu Grada Vrgorca Vjesniku. Nezakonitost plaêaju VrgorËani U Sindikatu upozoravaju da Ëlanak 73 Zakona o lokalnoj i podruënoj (regionalnoj) samoupravi, kojim je utvrappleeno kako prije nego πto stupi na snagu opêi akt obavezno se objavljuje u sluæbenom glasilu jedinice, jasno je kako odluka o osnovici, kao opêi akt, nije mogla stupiti na snagu prije nego πto je objavljena u Vjesniku, posebice ako se to joπ uvijek nije dogodilo. Citirana odredba Zakona joπ navodi kako opêi akt stupa na snagu najranije osmi dan od dana njegove objave. Iznimno, opêim se aktom moæe iz osobito opravdanih razloga odrediti da stupa na snagu danom objave, te kako takav akt ne moæe imati povratno djelovanje. Iako se zakonska odredba odnosi na opêe akte koje donosi predstavniëko tijelo, Grad Vrgorac je svojim Statutom propisao obvezu da se prije nego πto stupe na snagu moraju objaviti u sluæbenom 25
Lokalna samouprava Ante PraniÊ: Sindikalist i djelatnici su prvoga dana obavijeπteni o potrebi smanjenja plaêa, a odluka jest objavljena u sluæbenom glasniku Siniπa Kuhar: Ovu nezakonitost platit Êe graappleani Grada Vrgorca, ali i sami zaposlenici gradske uprave, odnosno svi oni koji jesu i nisu na izborima za gradonaëelnika izabrali sposobnu mladost, a samog gradona- Ëelnika oëekuje joπ i prekrπajna prijava glasilu, navode u priopêenju Sindikata. - Iz navedenog je razvidno kako Prani- Êeva odluka o osnovici ne samo da nije mogla stupiti na snagu prije nego πto je objavljena u sluæbenom glasilu, veê i da Êe, kad jednom bude objavljena, proizvesti Ustavom i Zakonom zabranjeno povratno djelovanje, buduêi da u njoj stoji kako se primjenjuje od 1. srpnja ove godine. Ovu nezakonitost platit Êe graappleani Grada Vrgorca, ali i sami zaposlenici gradske uprave, odnosno svi oni koji jesu i nisu na izborima za gradonaëelnika izabrali sposobnu mladost, a samog gradonaëelnika oëekuje joπ i prekrπajna prijava Sindikata jer se pri donoπenju odluke o osnovici i koeficijentima nije savjetovao sa sindikatom, πto je takoappleer jedan od preduvjeta koji treba zadovoljiti kako bi se ove odluke mogle smatrati zakonitima, isti- Ëe u svome priopêenju sindikalist Kuhar. PojedinaËni akt gradonaëelnika GradonaËelnik Ante PraniÊ reagirao je na priopêenje kazavπi kako je Odluka o utvrappleivanju osnovice za izraëun plaêa sluæbenika i namjeπtenika gradske uprave Grada Vrgorca donesena 27. lipnja 2016. godine. U Ëlanku 2. odluke stoji da Êe se odluka primjenjivati od 1. srpnja. 2016. godine i kao takva je objavljena u sluæbenom glasniku. - Ovo nije opêi akt Gradskog vijeêa, veê pojedinaëni akt gradonaëelnika. Odluku o smanjenju koeficijenata donijelo je Gradsko vijeêe 29. lipnja 2016. godine. Odluka isto stupa na snagu od 1. srpnja, a objavljena je u Vjesniku. Ovo je opêi akt. Da je sindikatu stalo, zvali bi nas da dostavimo odluke. Ovako pucaju u prazno, bez kontaktiranja, bez dopisa, preko medija. Sve je ovo politiziranje od strane vrgorskog povjerenika sindikata (Mirko Vrcan, op. a.) Ëije radno mjesto nije predviappleeno u novoj sistematizaciji gradske uprave. Isti djelatnik je mog prvog radnog dana otiπao na godiπnji, da bi nastavio bolovanje, pa ne znam kada sam imao vremena priëati s njim, naglasio je PraniÊ u svome priopêenju te dodao kako bi bilo bolje da se Sindikat pozabavi neopravdanim bolovanjima zdravih osoba nego slanjem prekrπajne prijave gradonaëelnicima. U novoj izjavi za medije PraniÊ je rekao da je prvog radnog dana na duænosti gradonaëelnika sazvao sve djelatnike na sastanak na kojemu ih je izvijestio o potrebi smanjenja plaêa i da je tu bio prisutan i predstavnik sindikata. Takoappleer je rekao kako on poπtuje radnike i bori se svaki dan da podigne prihode i isplati plaêe unatoë svemu i da je njegova plaêa 4.100 kuna. - U novoj sistematizaciji sam zadræao apsolutno sve djelatnike. Morao sam smanjiti masu plaêa da bi plaêe bile uopêe ispla- Êene, rekao je gradonaëelnik. Je li Vjesnik antidatiran? Sutradan, 17. rujna sindikalist Kuhar se ponovno obratio javnosti istiëuêi da je da je nakon slanja priopêenja, u kojem se konstatira kako odluka o smanjenju osnovice za izraëun plaêe nije objavljena u sluæbenom glasilu Grada, na sluæbenim mreænim stranicama Grada Vrgorca pojavio se antidatirani broj 7a Vjesnika, u kojem se nalazi sporna odluka. Zbog, kako kaæu, prikladnog pojavljivanja broja 7a Vjesnika Grada Vrgorca, Sindikat Êe se obratiti i Dræavnom odvjetniπtvu, kako bi se utvrdilo predstavlja li ovaj pronaappleeni broj sluæbenog glasila, krivotvorinu ili ne. GradonaËelnik je situaciju objasnio rije- Ëima da se radilo o promjenama na web stranici, i ako je i napravljena neka tehniëka greπka u postavljanju elektronske verzije spornog Vjesnika na web stranicu, ne radi se o njegovoj, niti namjernoj greπci. 26 27
Lokalna samouprava Zbrka oko plaêa: Mladi Mostov Ëelnik Vrgorca uhvaêen u laæi PraniÊ je pobjedio na proljetnim izborima. Odmah je iπao smanjiti plaêe. Meappleutim, Sindikat sluæbenika i namjeπtenika je u petak priopêio da je smanjenje nezakonito (24sata, 17. rujna 2016.) Sindikat Êe prijaviti mladog gradonaëelnika Vrgorca Antu PraniÊa Dræavnom odvjetniπtvu za krivotvorenje dokumenata. Epilog je to dvodnevnog sukoba u kojem je gradonaëelnik uhvaêen u laæi. PraniÊ je kao nezavisni kandidat koji podræava Most pobjedio na proljetnim izborima. Odmah je iπao smanjiti plaêe. Meappleutim, Sindikat sluæbenika i namjeπtenika je u petak priopêio da je smanjenje nezakonito jer odluka o smanjenju dva mjeseca nije objavljena u sluæbenom gradskom Vjesniku. GradonaËelnik PraniÊ je u razgovoru i s nama rekao da to nije istina iako u petak na internetu nije bilo broja u kojem je bila objava. Kasnije se on pojavio, a Sindikat sumnja da je antidatirao odluku i zato Êe ga prijaviti Dræavnom odvjetniπtvu. PraniÊ je i nas uvjeravao da sporni broj Vjesnika nije objavio tek u petak poslijepodne, ali sindikat ima snimke zaslona koji dokazuju suprotno. 28 Sposobna mladost, a ne podobni uhljebi! GradonaËelnik Vrgorca sluæbenicima ipak nezakonito smanjio plaêe (SDLSN, 16. rujna 2016.) U SDLDN RH æurbi da u djelo provede na- Ëelo Sposobna mladost, a ne podobni uhljebi! navedeno na svojoj facebook stranici, novopeëeni je VrgoraËki gradonaëelnik Ante PraniÊ sluæbenicima i namjeπtenicima gradske uprave Grada Vrgorca smanjio bruto osnovicu za plaêe s 4.597,96 na 3.120,00 kuna. U medijima je ovu odluku opravdao teπkim stanjem gradskih financija i istaknuo kako je smanjenje plaêa provedeno u skladu sa zakonom. Meappleutim, ispostavilo se kako sposobna mladost ipak nije dovoljno upoznata sa zakonima pa tako Odluka o utvrappleivanju osnovice za izraëun plaêe sluæbenika i namjeπtenika gradske uprave Grada Vrgorca koju je gradonaëelnik PraniÊ donio 27. lipnja i primjenjuje se od 1. srpnja 2016. godine, joπ uvijek nije objavljena u Vjesniku - sluæbenom glasilu Grada Vrgorca. SagledavajuÊi ovu okolnost (neobjavljivanje odluke o osnovici u Vjesniku ) u kontekstu odredbe Ëlanka 73. Zakona o lokalnoj i podruënoj (regionalnoj) samoupravi, kojim je utvrappleeno kako prije nego πto stupi na snagu opêi akt Sprovoappleenje odluke o smanjenju plaêe prije objavljivanja u sluæbenom glasilu prekrπeno je najmanje dva zakonska akta obavezno se objavljuje u sluæbenom glasilu jedinice, jasno je kako odluka o osnovici, kao opêi akt, nije mogla stupiti na snagu prije nego πto je objavljena u sluæbenom glasilu Grada Vrgorca, posebice ako se to joπ uvijek nije dogodilo. Citirana odredba Zakona joπ navodi kako opêi akt stupa na snagu najranije osmi dan od dana njegove objave. Iznimno, opêim se aktom moæe iz osobito opravdanih razloga odrediti da stupa na snagu danom objave te kako takav akt ne moæe imati povratno djelovanje. Iako se zakonska odredba odnosi na opêe akte koje donosi predstavniëko tijelo, Grad Vrgorac je svojim Statutom obvezu objave opêih akata prije nego πto stupe na snagu u sluæbenom glasilu Grada, propisao i za opêe akte koje donosi gradonaëelnik. Odluka o osnovici za izraëun plaêe, koja je po svojoj naravi opêi akt jer se primjenjuje na sve sadaπnje i buduêe zaposlenike (sluæbenike i namjeπtenike i graappleane koji to mogu postati), sukladno Statutu Grada Vrgorca nije smjela stupiti na snagu prije objave u Vjesniku Grada Vrgorca. Iz navedenog je razvidno kako Prani- Êeva odluka o osnovici ne samo da nije mogla stupiti na snagu prije nego πto je objavljena u sluæbenom glasilu, veê i da Êe, kad jednom bude objavljena, proizvesti Ustavom i Zakonom zabranjeno povratno djelovanje, buduêi da u njoj stoji kako se primjenjuje od 1. srpnja ove godine. Ovu nezakonitost platit Êe graappleani Grada Vrgorca, ali i sami zaposlenici gradske uprave, odnosno svi oni koji jesu i nisu na izborima za gradonaëelnika izabrali sposobnu mladost, a samog gradonaëelnika oëekuje joπ i prekrπajna prijava Sindikata dræavnih i lokalnih sluæbenika i namjeπtenika RH jer se pri donoπenju odluke o osnovici i koeficijentima nije savjetovao sa sindikatom, πto je takoappleer jedan od preduvjeta koji treba zadovoljiti kako bi se ove odluke mogle smatrati zakonitima. S. Kuhar
TKO JE U PRAVU? Je li gradonaëelnik nezakonito smanjio plaêe zaposlenima u Gradskoj upravi? GradonaËelnik Vrgorca Ante PraniÊ nezakonito je smanjio plaêe zaposlenicima Gradske uprave, tvrdi sindikat dræavnih i lokalnih sluæbenika i namjeπtenika. Mladi gradonaëelnik koji uæiva potporu MOST-a odgovara da je jedino tako grad mogao i dalje normalno funkcionirati te da niπta nezakonito nije napravio. Autor: Stipe AntonijeviÊ komentara (Dnevnik.hr, 17. rujna 2016.) GradonaËelnik Vrgorca prekrπio je zakon kada je po dolasku na vlast zaposlenicima gradske uprave smanjio bruto osnovicu plaêe za tisuêu i pol kuna, tvrde iz sindikata. GradonaËelnik je odluku o osnovici donio na naëin da se nije savjetovao sa sindikatom o ulozi radniëkog vijeêa, Ëime je poëinio najteæi prekrπaj poslodavca koji se kaænjava sa 31 do 60 tisuêa kuna, tvrdi Siniπa Kuhar, glavni tajnik SDLSN-a. GradonaËelnik pak iznosi svoju stranu priëe. Prvo πto sam napravio u 8 sati je bio sastanak s djelatnicima gradske uprave. Tu je bio i predstavnik sindikata. Nije moja krivnja πto predstavnik sindikata nije obavijestio sindikat u Zagrebu, kaæe gradona- Ëelnik PraniÊ. Glavni tajnik SDLSN-a tvrdi i da je odluka gradonaëelnika opêi akt koji 8 dana prije stupanja na snagu treba objaviti u sluæbenom glasilu grada Vrgorca. GradonaËelnik to, istiëu iz sindikata, joπ nije napravio. Gospodin iz sindikata brka dva pojma. Ovo nije obiëni akt - zna se πto je opêi akt. OpÊi akt u sebi mora sadræati apstraktnost i generalnost. Ovo je pojedinaëni akt gradonaëelnika, odgovara gradonaëelnik PraniÊ. Ova odluka je po svojoj naravi op- Êi akt zato jer se odnosi ne samo na sve zaposlene u gradu Vrgorcu, nego i na sve graappleane koji Êe danas ili sutra se zaposliti u gradu Vrgorcu, kaæe pak Kuhar. Zbog naëina na koji je od prvog srpnja smanjio plaêe, iz sindikata podiæu prekrπajnu prijavu protiv gradonaëelnika Vrgorca. I ne samo to. Pokrenut Êemo sudske sporove za sve one zaposlenike koji nam daju punomoê na naëin da im se isplati razlika do trenutka dok ta osnovica ne bude legalna, najavljuje Kuhar. U novoj sistematizaciji sam zadræao apsolutno sve djelatnike. Morao sam smanjiti masu plaêa da bi plaêe bile uopêe isplaêene, kaæe gradonaëelnik. Tko je u pravu, gradonaëelnik ili sindikat - odluëit Êe sud. 29
Lokalna samouprava Priznanje Duspari: Reagirao je u rekordnih 108 minuta Sindikat dræavnih i lokalnih sluæbenika i namjeπtenika (SDLSN) odao je u ponedjeljak priznanje slavonskobrodskom gradonaëelniku Mirku Duspari time πto je predloæio da se njegovim imenom nazive mjerna jedinica za uëinkovitost lokalne samouprave. Duspara je, naime, u rekordno kratkom vremenu od 108 minuta, nakon πto mu je sluæbenica dostavila dokaz o prekvalifikaciji koja joj omoguêuje raspored na slobodno radno mjesto, izradio i sindikatu dostavio izmjenu sistematizacije kojom je ukinuo radno mjesto komunalnog redara na koje bi nepoêudna sluæbenica mogla biti rasporeappleena (tportal.hr, 4. srpnja 2016.) Siniπa Kuhar, glavni tajnik SDLSN-a, navodi da je razvidno da se radi o nepoêudnoj sluæbenici jer je izmjenom sistematizacije za ona radna mjesta na koja je mogla biti rasporeappleena izbrisan uvjet tehniëke struëne spreme, koju ona posjeduje, pa je zbog nemoguênosti rasporeda na radno mjesto stavljena na raspolaganje, πto u sluæbeniëkom zakonodavstvu predstavlja otkazni rok tijekom kojeg se sluæbenik moæe rasporediti na drugo slobodno radno mjesto za koje ispunjava uvjete. Naivna sluæbenica, koja je uz to joπ zamjenica sindikalne povjerenice u gradskoj upravi Slavonskog Broda, 27. lipnja u 13.32 poslodavcu je dostavila dokaz da joj je u e-radnu knjiæicu upisano ste- Ëeno zvanje upravne referentice, koje je stekla prekvalifikacijom u PUO-u Libar Slavonski Brod, Ëime je stekla potrebno struëno zvanje za nepopunjeno radno mjesto komunalnog redara, a za to radno mjesto III. kategorije poloæila je struëni ispit 19. svibnja 2001. godine, oëekujuêi sretan rasplet svoje nezavidne situacije izglednog prestanka sluæbe po isteku roka raspolaganja, opisuje Kuhar. Odstrel nepoêudne gradske sluæbenice No umjesto toga gradonaëelnik Duspara joj je u 15.20 tog dana dostavio Prijedlog izmjena i dopuna Pravilnika o unutarnjem redu Grada Slavonskoga Broda s istom datumom, kojim je ukinuo baπ ono radno mjesto komunalnog redara na koje je stjecanjem zvanja upravne referentice mogla biti rasporeappleena. Duspara je time pokazao da lokalna samouprava moæe mnogo toga uëiniti u nevjerojatno kratkom vremenu, posebice kad se zna da su izmjena i dopuna sistematizacije, usmjerene jedino i iskljuëivo odstrelu nepoêudne gradske sluæbenice, plod zdruæenog sluæbeniëkog pothvata u kojem se viπe posluπnih i zlonamjernih glava upregnulo kako Sonja TokiÊ viπe nikad ne bi radila u Gradu Slavonskom Brodu, zakljuëuje Kuhar. Sindikalna objava puna dezinformacija InaËe, Sanja TokiÊ izabrana je za zamjenicu SDLSN-ove povjerenice u travnju 2015., kada je izabrana i nova povjerenica Sanja JuriÊ, nakon Ëega je sindikat Gradske uprave Slavonskog Broda zatraæio æuran inspekcijski nadzor Ministarstva uprave i Ministarstva rada zbog navodnih nepravilnosti i nezakonitosti u radu. Mirko Duspara danas je zauzet sjednicom Gradskog vijeêa, a Jastra GubiÊ, viπa struëna suradnica za odnose s javnoπ- Êu i protokol u upravi Slavonskog Broda, poruëila je da danaπnju objavu SDLSN-a gradonaëelnik neêe komentirati jer je posloviëno puna dezinformacija, baπ kao su to i ostale objave tog sindikata o gradonaëelniku Slavonskog Broda u posljednjih godinu i pol. DjeËji vrtiê Opatija i Festival Opatija potpisali novi kolektivni ugovor (Opatija.hr, 14. Ëlipnja 2016.) Na dan isteka starog Kolektivnog ugovora, u uredu gradona- Ëelnika sastali su se predstavnici ugovornih strana radi potpisivanja novog Kolektivnog ugovora. Obzirom da u svakoj ustanovi postoje specifiënosti radi kojih je s pojedinim Sindikatom ponekad potrebno duæe pregovarati, odluëeno je da Êe se za naredno razdoblje potpisati odvojeni kolektivni ugovori. GradonaËelnik Grada Opatije je, u ime OsnivaËa, potpisao oba Kolektivna ugovora. Za DjeËji vrtiê Opatija potpisala je ravnateljica Sabrina JeliÊ, za Sindikat radnika u predπkolskom odgoju i obrazovanju Hrvatske potpisala je sindikalna povjerenica Loreta Æepina te za Sindikat dræavnih i lokalnih sluæbenika i namjeπtenika RH sindikalna povjerenica Biljana uπa. Na strani Festivala Opatija potpisnica u ime poslodavca je ravnateljica Rajna Miloπ te sindikalni povjerenik Æeljko Harbaπ za Sindikat dræavnih i lokalnih sluæbenika i namjeπtenika RH. GradonaËelnik je istaknuo da je ugovor potpisan na obostrano zadovoljstvo, s Ëime su se sloæile ravnateljice ovih ustanova i predstavnici Sindikata. Prilikom potpisivanja gradonaëelnik je podsjetio da je za 2016. godinu, u skladu s prije preuzetom obvezom, plaêa u DjeËjem vrtiêu porasla za 5%. U Festivalu Opatija je vraêena na iznos prije umanjenja od 3%, kojeg iznosa su se odricali zaposlenici da bi dali doprinos prilikom nepovoljnije situacije u kojoj se naπlo cijelo gospodarstvo. 30
Outsourcing Nema stida: Uzeo je milijune i kupuje kuêu, a ne plaêa radnice Andrej Krpina ima tvrtku za ËiπÊenje. Mjesecima je 120 æena Ëistilo ministarstva i dræava mu je za to masno platila. Ali radnicama nije dao ni kune... Autori: Ivan PandæiÊ, Nikol Zagorac (24sata, 16. listopada 2016.) Dræava plaêa poduzetniku, a taj poduzetnik ne plaêa svojim radnicima. Pa ga, tek nakon πto mu proslijedi milijune kuna, dræava odluëi kazneno goniti i poslati tvrtku u steëaj. Poduzetnik otvori novu tvrtku i dalje posluje, a radnici vjerojatno nikad neêe dobiti plaêe. Pa je li to moguêe? Da. I to u Hrvatskoj. I joπ bi dodatno taj poduzetnik mogao tuæiti radnice koje su se pobunile te organizirale πtrajk i odbile raditi dok ne dobiju plaêu. RijeË je o tvrtki Control Home Management Andreja Krpine iz Benkovca. Iako nije imao niti jednog zaposlenog, prije godinu dana dobio je posao ËiπÊenja 70 posto od 700 dræavnih ureda diljem zemlje, ukljuëujuêi mnoga ministarstva. U dvije godine Krpina je trebao dobiti 12 milijuna kuna, a dræava je bila presretna - cijena je bila niæa Ëak 20 milijuna kuna nego πto su procijenili. I onda poëinju problemi. Oko 120 ËistaËica koje je na brzinu angaæirao plaêu su prestale dobivati veê u oæujku. I dosad nisu dobile ni lipe iako je dræava platila odraappleeno. Jelena VladiÊ (33) iz Zagreba samohrana je majka 12-godiπnje kêeri. Radila je πest mjeseci kod Krpine, od Ëega tri bez plaêe.»istaëice su inaëe bile na minimalcu, neke nisu radile ni puno radno vrijeme, pa su trebale dobiti tek 1800 kuna. - Znala sam raditi od osam ujutro sve do ponoêi. Zvale smo ga, molile za plaêu, on ju je stalno obeêavao, ali nije bila niπta - priëa nam Jelena, koja joπ nije dobila novac. Boji se da bi je Krpina Ëak mogao i tuæiti jer je zbog nje izgubio posao kad su odbile Ëistiti Ministarstvo turizma i ostale objekte koje su duæili. - Stvaraπ probleme i sebi i drugima, neêe biti dobro. Ne znate vi tko je Andrej Krpina, govorio mi je preko telefona. PriËa se da Êe me tuæiti i bojim se toga jer æivim u podstanarskom stanu. On je noêna mora - kaæe potreseno Jelena. S Krpinom je Dræavni ured za javnu nabavu raskinuo ugovor u lipnju. Naveli su da nisu zadovoljni uslugom, a i Sindikat dræavnih sluæbenika i namjeπtenika je konstantno upozoravao da ËistaËice rade u nemoguêim uvjetima. Krpina je od dræave dobio viπe od 2,2 milijuna kuna. Taj novac nije stigao do 120 ËistaËica. Prije 20-ak dana je Fina pokrenula steëaj nad tvrtkom Control Home Management. Dug je bio 2,3 milijuna. Gdje je novac? Ne zna se. Ali je Krpina u meappleuvremenu objavio oglase u kojima æeli kupiti staru kuêu u πirem centru Zagreba. Navodi da mu treba zemljiπte kako bi gradio zgradu. I dalje nudi ËiπÊenje apartmana. Osnovao je i novu tvrtku, Clean Home Management. Ni oni sad nemaju zaposlenih. Jelena i druge ËistaËice sve su joπ proljetos prijavile inspektoratu i policiji. Dræava je, polako, ali ipak reagirala. Iz Ministarstva rada su nam odgovorili da su ga inspektori kazneno prijavili. Prema njihovu odgovoru, ne samo da nije plaêao od oæujka do lipnja ËistaËice nego postoji dio njih kojima nije plaêao od sijeënja. Svetlana Kertis iz Vukovara, joπ jedna neplaêena ËistaËica, kaæe da ni ona nije dobila ni lipe. Ne moæe vjerovati kad smo joj rekli da je dræava uredno platila njene usluge, a da Krpina kupuje kuêu i ima novu tvrtku. DRÆAVA TRAÆI NOVU TVRTKU Radnicama ni lipe od CHM-a: Sada Ëistimo za joπ manju plaêu (GLAS SLAVONIJE, 3. rujna 2016.) Nakon πto smo po- Ëetkom lipnja ove godine pisali o sluëaju privatne tvrtke Control Home Managment d.o.o. kojoj je dræava proπle jeseni povjerila viπemilijunski posao ËiπÊenja oko 70 posto lokacija u njezinu vlasniπtvu, kada su se brojne djelatnice poæalile kako viπe mjeseci nisu dobile pla- Êu, a dræava potom raskinula ugovor o ËiπÊenju, priëa je dobila svoj nastavak. Ponovno su nam se obratile radnice (podaci poznati re- 31
Outsourcing dakciji) koje kaæu kako je, istina, dræava raskinula ugovor s CHM-om, od kojeg joπ nisu dobile ni lipe naknade za svoj rad, no sada Ëiste joπ manje prostora, za manje novca. Nekad su, kaæe jedna Slavonka, prostorije pojedinih ministarstava Ëistile viπe puta tjedno, a sada je dovoljno i jednom. ProblematiËni outsourcing - Radimo joπ manje i za manju plaêu, ako se takav iznos o kojem se radi moæe smatrati plaêom. Prije sam radila 30 sati tjedno i Ëistila osam dræavnih tijela, a sada radim 17,5 sati tjedno i Ëistim pet dræavnih tijela za brutoplaêu od 1500 kuna - æali nam se Slavonka koja kaæe da ih je sada preuzela tvrtka koja je prije CHM-a obavljala poslove ËiπÊenja. Jednako su tako, kaæe, proπle i njezine kolegice s kojima se Ëuje i pita se kako æivjeti od ovakvog radnog odnosa i s plaêom od koje ne moæeπ ni æivjeti ni umrijeti. - Kako Êe ljudi ostati u Hrvatskoj kad Ëak i dræava posredno angaæira radnike na nepuno radno vrijeme i za nepunu plaêu, sama stvarajuêi radnu nesigurnost, tj. sasvim suprotno od onoga πto je tadaπnja potpredsjednica vlade i ministrica Milanka OpaËiÊ najavljivala kad je govorila o outsourcingu kao modelu kod kojeg nitko neêe ostati bez posla niti imati manju plaêu - pita se ova æena. Kaæe i kako je sadaπnji poslodavac korektan, no premalo je posla, a dodaje i kako im viπe ne plaêaju putne troπkove - cipelarinu - πto je prije preuzimanja CHM-a bio sluëaj. U Dræavnom uredu za srediπnju javnu nabavu doznali smo kako je raspisan novi natjeëaj za obavljanje spomenutih poslova. Dræavni ured za srediπnju javnu nabavu zapoëeo je provedbu novog postupka javne nabave za usluge ËiπÊenja prostorija te je 22. kolovoza 2016. godine, u ElektroniËkom oglasniku javne nabave RH, objavljen poziv na nadmetanje. Rok za dostavu ponuda je 29. rujna 2016. godine, a predmetni postupak nabave provodi se za obveznike srediπnje javne nabave koji su raskinuli ugovor s prethodno odabranim ponuditeljem, odnosno tvrtkom Control Home Managment d.o.o. iz Benkovca, navodi taj ured u odgovoru na naπ upit. - Za razdoblje do sklapanja novog okvirnog sporazuma od strane Dræavnog ureda, navedeni obveznici srediπnje CHM-u 70 posto, Adriatic servisu 30 posto Na neobiëan sluëaj dodjele posla ËiπÊenja prostora u vlasniπtvu dræave na 700 lokacija na temelju natjeëaja Dræavnog ureda za srediπnju javnu nabavu dvjema tvrtkama - CHM i Adriatic servisu iz Zadra, pri Ëemu je CHM-u pripalo oko 70 posto lokacija i 15 milijuna kuna udjela u poslu vrijednom 47 milijuna kuna, upozoravao je i Sindikat dræavnih i lokalnih sluæbenika i namjeπtenika Republike Hrvatske. Sindikat sluëaj prijavio Dræavnom odvjetniπtvu Sindikat dræavnih i lokalnih sluæbenika i namjeπtenika Republike Hrvatske podnio je Dræavnom odvjetniπtvu Republike Hrvatske podnesak o sluëaju CHM-a, koji su oni pak proslijedili OpÊinskom dræavnom odvjetniπtvu u Zadru. javne nabave samostalno provode postupke nabave za usluge ËiπÊenja prostorija, sukladno Zakonu o javnoj nabavi i podzakonskim aktima te samostalno sklapaju ugovore za predmetnu uslugu - dodaju u Dræavnom uredu za javnu nabavu. Obavljena inspekcija Iz kabineta ministrice rada i mirovinskog sustava potvrappleeno nam je kako CHM odreappleenom broju radnika nije isplatio dospjele plaêe te pojaπnjavaju koje su mjere poduzete. - Slijedom operativnih saznanja o sumnji u krπenja propisa o radu kod poslodavca Control Home Managment d.o.o. sa sjediπtem u Benkovcu (ukljuëujuêi i zaprimljenu prijavu od Sindikata dræavnih i lokalnih sluæbenika i namjeπtenika Republike Hrvatske) u Plan obavljanja inspekcijskih nadzora ukljuëili smo i nadzor kod toga poslodavca. Obavljenim nadzorom iz nadleænosti ovoga tijela utvrappleeno da poslodavac odreappleenom broju radnika za odreappleeno razdoblje (oæujak, travanj i svibanj 2016.) nije isplatio dospjele pla- Êe iz Ëega proizlazi osnovana sumnja da je takvim postupanjem poëinjeno kazneno djelo iz Ël. 132. Kaznenog zakona zbog Ëega protiv poslodavca i dvojice direktora kao odgovornih osoba toga poslodavca slijedi podnoπenje kaznene prijave nadleænom dræavnom odvjetniπtvu, a o saznanjima u pogledu nezakonitog postupanja u ovom nadzoru veê je obavijeπteno i Ministarstvo financija, Porezna uprava radi poduzimanja mjera iz njihove nadleænosti - istiëu u kabinetu ministrice rada. Maja MU KI 32
33
Outsourcing ZAHVALA SINDIKATA GLASU SLAVONIJE Problemi malih ljudi ispred vlastohleplja politiëkih elita (GLAS SLAVONIJE, 8. lipnja 2016.) Nakon πto je, 4. lipnja, nakon Ëlanaka u Glasu Slavonije o neispunjavanju obaveza i krπenju prava radnika, Dræavni ured raskinuo sporazum s tvrtkom Control Home Management d.o.o., koja je, preko javne nabave, dobila posao ËiπÊenja brojnih ureda u vlasniπtvu dræave, zahvalu na akciji koju je ta informacija potaknula uputio nam je Sindikat dræavnih i lokalnih sluæbenika i namjeπtenika. Druπtveni angaæman Glasa Slavonije sjajan je primjer druπtveno osjetljivog i odgovornog novinarstva, kojem su problemi malih ljudi ispred vlastohlepnog nadmudrivanja politiëkih elita. Svojim Ëlancima o problemima ËistaËica u raljama outsourcinga naëeli ste vaænu druπtvenu temu smjera u kojem se kreêe hrvatsko druπtvo kada je u pitanju træiπte rada, smjera koji radnike gura u rezervate namijenjene samo ËistaËicama, zaπtitarima (pa Ëak i novinarima) i drugim profesijama Ëije se plaêe ujednaëavaju na najniæoj moguêoj razini, stoji, izme u ostaloga, u pismu koje smo dobili iz SDLSN-a, a koje potpisuje glavni tajnik tog sindikata Siniπa Kuhar. Tako iz naπih radnih sredina nestaju ËistaËice koje znamo po imenu i s nama dijele svoje veselje i æivote i pojavljuju se tihe i premorene æene koje nakon praænjenja koπeva i pranja podova i sanitarija,ëekaju joπ tri objekta za koja je njihov novi gazda dobio unosan ugovor. I dok one ne mogu u banci dignuti kredit kako bi podmirile troπkove neplaêenih reæija, zbog Ëega im prijeti performans deloæacije iz obiteljskog stana, njihov Êe vlasnik u pomodnom Ëasopisu novinarima otvoriti vrata svog doma i pokazati koliko je potroπio na njegovu unutarnju dekoraciju, a ako stvari krenu po zlu, na brzinu Êe im podijeliti otkaze i otvoriti novu firmu, koja Êe dobiti posao na nekom novom natjeëaju kad njegovi ponovno do u na vlast. Naæalost, to je svakodnevica sve veêeg broja gra ana Lijepe Naπe i upravo je zato vaæno da se o njoj piπe i govori, jer æivot nije igra prijestolja u kojoj kuêa MilanoviÊa svrgava kuêu Karamarka i obratno, ali tek nakon πto prije u most bez kojeg se ne mogu popeti na vlast, veê sve tegobnija svakodnevna rutina outsourciranih i iznajmljenih radnika, stoji u dopisu Sindikata. M.Mu. 34
POKRENULO SE - NAKON GLASOVIH NAPISA Ugovor CHM-u dræava otkazala tek 4. lipnja (GLAS SLAVONIJE, 7. lipnja 2016.) Dok se u redakciju Glasa Slavonije iz dana u dan javlja sve veêi broj æena, sada veê bivπih zaposlenica tvrtke Control Home Managment d.o.o. iz Benkovca kojoj je dræava povjerila ËiπÊenje oko 70 posto svojih prostora, od kojih su neke protiv bivπeg poslodavca podnijele i kaznene prijave, Sindikat dræavnih i lokalnih sluæbenika i namjeπtenika Republike Hrvatske, izvijestio nas je Siniπa Kuhar, od nadleænih dræavnih tijela traæi istragu okolnosti pod kojima je upravo tom poduzeêu povjeren posao ËiπÊenja prostora u vlasniπtvu dræave na 700 lokacija. - Ovih dana, kako piπu mediji i Sindikat obavjeπêuju njegovi povjerenici s terena, ËiπÊenje objekata od strane CHM-a je obustavljeno, a ËistaËice veê mjesecima nisu primile plaêu, iako dræavna tijela uredno plaêaju usluge CHM-a - piπe Siniπa Kuhar. - Tvrtka Control Home Managment 15 milijuna kuna bio je vrijedan posao koji je na natjeëaju dobila tvrtka Control Home Managment sa samo jednim zaposlenim i 23.000 kuna prihoda DJELATNICE SU MORALE SAME KUPOVATI KUTE I OBU U Prostorije Dræavne uprave za zaπtitu i spaπavanje takoappleer su Ëistile djelatnice koje su radile za CHM. U proπli petak tim je æenama bio zadnji radni dan. Tri ili Ëetiri mjeseca nisu dobile plaêu, iako je DUZS uredno podmirivao svoje obveze. Tako da smo trenutno bez ËistaËica. Ne znam koliko se plaêalo za usluge ËiπÊenja sadaπnjoj firmi. Znam da smo Adria servisu za dvije ËistaËice pla- Êali ukupno 32.000 kuna. Toliko o uπtedama na outsourcingu, navodi zaposlenik DUZS-a (podatci poznati redakciji) uz navod kako su æene morale same nabaviti radne kute i obuêu πto im se kasnije odbijalo od plaêe. je, prema pisanju medija, u prosincu 2015. godine, u godini koja je prethodila javnom natjeëaju, imala jednog zaposlenog i 23.000 kuna prihoda, a na natjeëaju na kojem je dobila posao vrijedan 15 milijuna kuna, Dræavni ured za javnu nabavu ne samo da nije traæio nikakve dodatne uvjete, odnosno jamstva, veê je izbacio sve osiguraëe kojih je bilo u prethodnim natjeëajima za takve poslove. SDLSN stoga traæi informaciju o tome kakva je situacija u prostorima u dræavnom vlasniπtvu u kojima je ËiπÊenje povjereno CHM-u, kao i s radnicima koji za svoj rad mjesecima ne dobivaju plaêu - navodi se u priopêenju Sindikata dræavnih i lokalnih sluæbenika i namjeπtenika. Siniπa Kuhar nam je dostavio i odgovor na upit o ovom sluëaju koji su uputili Dræavnom uredu za srediπnju javnu nabavu RH. Oni pak, u svom odgovoru koji potpisuje predstojnica Marina PinjagiÊ Telag, podsjeêaju na provedeni otvoreni postupak javne nabave za usluge ËiπÊenja prostorija te da je 22. listopada 2015. sklopljen Okvirni sporazum s odabranim ponuditeljem Control Home Managment d.o.o. na dvije godine. - BuduÊi da se kod znatnog broja korisnika usluge nisu izvrπavale u skladu s tehniëkim specifikacijama, odnosno nisu se uopêe izvrπavale, te da je isto dovelo do raskida pojedinaënih ugovora korisnika i naplata ugovornih kazni, Dræavni ured je s danom 4. lipnja 2016. raskinuo Okvirni sporazum s odabranim ponuditeljem Control Home Managment d.o.o. Takoappleer, po primitku informacija da se djelatnice æale na neisplatu plaêa obavijeπtena su nadleæna tijela da u okviru svoje nadleænost poduzmu odgovarajuêe radnje - navodi u svom odgovoru Sindikatu predstojnica PinjagiÊ Telag. SudeÊi prema tome da je kao datum raskida ugovora naveden 4. lipnja moæemo pretpostaviti kako je on izazvan upravo Ëlancima u naπem listu. Maja MU KI SDLSN traæi istragu o povjeravanju poslova ËiπÊenja tvrtki Control Home Management (SDLSN, 6. lipnja 2016.) Sindikat dræavnih i lokalnih sluæ- SDLDN RH benika i namjeπtenika Republike Hrvatske od nadleænih dræavnih tijela traæi istragu okolnosti pod kojima je posao ËiπÊenja prostora u vlasniπtvu dræave na 700 lokacija u najveêem dijelu povjeren tvrtci Control Home Management iz Benkovca. Naime, ovih dana, kako piπu mediji i Sindikat obavjeπêuju njegovi povjerenici s terena, ËiπÊenje objekata od strane CHM je obustavljeno, a ËistaËice veê mjesecima nisu primile plaêu, iako dræavna tijela uredno plaêaju usluge CHM-a. Tvrtka Control Home Management je, prema pisanju Lidera u prosincu 2015. godine, u godini koja je prethodila javnom natjeëaju, imala jednog zaposlenog i 23.000 kuna prihoda, a na natjeëaju na kojem je dobila posao vrijedan 15 milijuna kuna, Dræavni ured za javnu nabavu ne samo da nije traæio nikakve dodatne uvjete, odnosno jamstva, veê je izbacio sve osiguraëe kojih je bilo u prethodnim natjeëajima za takve poslove. SDLSN stoga traæi informaciju o tome kakva je situacija u prostorima u dræavnom vlasniπtvu u kojima je ËiπÊenje povjereno CHM-u, kao i s radnicima koji za svoj rad mjesecima ne dobivaju plaêu. S. Kuhar 35
Outsourcing 36 OUTSOURCING NA HRVATSKI NA»IN Dræava uredno plaêala za neobavljeni posao?! Sumnjive tvrtke s fantomskim adresama dobivaju milijunske poslove (GLAS SLAVONIJE, 4. lipnja 2016.) PriËa radnice iz akova koja nije plaêena za ËiπÊenje dræavnih ureda otvorila je Pandorinu kutiju. Javljaju nam se brojni Ëitatelji iz razliëitih dijelova Hrvatske, prevareni, kao i æena iz prve priëe. Iako smo u petak pokuπali u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava doznati tko je kriv za agoniju prevarenih radnika, postoje li instrumenti nadziranja povjerenog viπemilijunskog posla ËiπÊenja dræavnih ureda privatnoj tvrtki Control Home Management, odgovor do zakljuëenja ovog broja nismo dobili. Prema nesluæbenim informacijama, dræava je sve donedavno uredno podmirivala svoje obveze prema toj tvrtki, no nismo uspjeli saznati Ëini li to i dalje. to o svemu kaæu sindikati, doznali smo od Siniπe Kuhara, glavnog tajnika SOLIDARNI DRU TVENI OTPOR - Oni koji su Ëlanovi nekog sindikata mogu raëunati na njihovu pravnu pomoê, dok se drugi mogu samo nadati da Êe nadleæna inspekcijska tijela poduzeti mjere koje Êe ukljuëivati i njihovu radnopravnu zaπtitu. Naπ sindikat ne pokriva privatni sektor, ali itekako uëi na ovakvim slu- Ëajevima i puπe na hladno kada je u pitanju outsourcing u dræavnoj upravi, s obzirom na naëin na koji se provodi i u kojem dræavna tijela Ëesto dobivaju loπiju uslugu, a radnici manje plaêe nego u statusu namjeπtenika. Druga moguênost zaπtite od ovakvih sluëajeva je solidarni druπtveni otpor politici pretvaranja trajnih poslova i zaposlenja u prekarni rad, Ëija glavna karakteristika je nesigurnost, rad na odreappleeno vrijeme, povremeni i privremeni rad i niska ili nikakva radna prava i zaπtita - odgovara Siniπa Kuhar na naπ upit πto mogu poduzeti sindikati kako bi pomogli prevarenim radnicima. Sindikalci tvrde da je CHM dobio posao na javnom natjeëaju iako gotovo da nema iskustvo u poslovima ËiπÊenja Sindikata dræavnih i lokalnih sluæbenika i namjeπtenika Republike Hrvatske. Milijunski posao - NeobiËan sluëaj dodjele posla ËiπÊenja prostora u vlasniπtvu dræave na 700 lokacija na temelju natjeëaja Dræavnog ureda za srediπnju javnu nabavu dvjema tvrtkama - CHM i Adriatic servisu iz Zadra, pri Ëemu je CHM-u pripalo oko 70 posto lokacija i 15 milijuna kuna udjela u poslu vrijednom 47 milijuna kuna, zamijetili smo kada je o tome u prosincu proπle godine pisao Lider. Tada je objavljeno kako su iz natjeëaja izbaëeni svi osiguraëi (dodatni uvjeti odnosno jamstva) kojih je bilo u prethodnim natjeëajima za takve poslove, te Ëinjenica da je CHM iz Benkovca u 2014. godini ostvario prihod od samo 23.000 kuna, imao samo jednog zaposlenika i gotovo nikakvo iskustvo u ËiπÊenju i odræavanju velikog obujma poslovnih objekata - upozorava Kuhar te nastavlja: Sindikat se veê susretao s ovakvim primjerima outsourcinga na hrvatski na- Ëin, u kojima su poslovi dodjeljivani tvrtkama koje su se tek nedugo prije natjeëaja ili registrirale ili poëele baviti poslovima koji su predmet natjeëaja, odnosno sluëajevima u kojima je posao dodjeljivan suprotno pravilima javne nabave, ali i mlakom reakcijom nadleænih dræavnih tijela, koja su takve propuste pa Ëak i kriminalne radnje zataπkavala. Kuhar istiëe i sluëaj dodjeljivanja poslova ËiπÊenja i odræavanja i voappleenja restorana u tadaπnjem Ministarstvu pomorstva, prometa i veza po nalogu samog potpredsjednika Vlade, za koje je Dræavna revizija u tri svoja nalaza utvrdila kako su dodijeljeni tvrtki koja nije dokazala svoju poslovnu sposobnost iako je natjeëaj stoga trebalo poniπtiti, a nabavu provesti sukladno zakonu. Hrvatski paradoks - Posebna su pak priëa radnici koji se angaæiraju na takvim poslovima, koji redovito imaju manju ili nikakvu sigurnost zaposlenja u odnosu na radnike koji poslove ËiπÊenja i odræavanja obavljaju kao zaposlenici poslovnih subjekata koje treba Ëistiti i odræavati. Tako se dogaapplea paradoks da se za trajne i neprekidne poslove angaæiraju vanjski pruæatelji usluga u kojima zaposlenici rade na odreappleeno radno vrijeme, s manjim plaêama i nikakvim pravima u odnosu na zaposlene koji takve poslove obavljaju kao namjeπtenici u javnoj upravi, a Ëije se plaêe kreêu od 2200 do 3000 kuna, a troπak za plaêe seli u troπak za usluge - istiëe Kuhar. - U javnom sektoru se tako oslobaapplea poduzetniëki prostor u kojem sumnjive tvrtke s fantomskim adresama i referencama za obavljanje poslova za koje se natjeëu dobivaju milijunske poslove na πtetu smanjenja plaêa i prava radnika koji ih obavljaju - napominje tajnik SDLSN-a. PriËa, stoji u mailu koji nam je poslala joπ jedna u nizu prevarenih radnica, o CHM-u ima svoj nastavak i u Zagrebu. - Scenarij je potpuno isti, samo πto je ovdje bez plaêe ostalo oko 140 æena. Posljednja isplata bila je 5. travnja za veljaëu - piπe Ëitateljica, koja je molila da zaπtitimo njezin identitet, a podaci su poznati redakciji. - Kako nam je ugovor na odreappleeno vrijeme istekao 31. svibnja 2016. uvidjele smo da od plaêa neêe biti niπta i 1. lipnja nitko od nas nije otiπao na posao u ministarstva. Cijeli svibanj je proπao u uzaludnim pokuπajima da doappleemo do vlasnika Andreja Krpine ili voditeljice ureda Maje Superina. Trebaju nam naπe porezne kartice, odjave, potvrde o isteku ugovora, da bismo nastavile dalje. Netko na HZZ, netko na drugi posao. VeÊinom su to æene u dobi od 40 do 60 godina - piπe naπa Ëitateljica s kojom smo se Ëuli i preko telefona te upozorava: - Vlasnik Andrej Krpina je 19. travnja 2016. osnovao Clean Home Menagement j.d.o.o. u Ëije ime na HZZ-u 25. svibnja objavljuje oglas za radnike za kamp Selce - navodi naπa Ëitateljica. Njezine navode o novoj tvrtki Andreja Krpine provjerili smo i sami. Na stranicama FININFO doista stoji kako je Andrej Krpina vlasnik, direktor i jedini Ëlan tvrtke Clean Home Menagement j.d.o.o. Ëiji oglas za potragom pet ËistaËa/ËistaËica koji Êe posao obavljati u Selcu moæete vidjeti na stranicama Hrvatskog zavoda za zapoπljavanje. Na tom oglasu naveden je u broj mobitela koji smo u petak, kao i onaj na prethodnoj tvrtki Andreja Krpine, uzalud zvali. Maja MU KI
Javne sluæbe Osnovana sindikalna podruænica Hrvatske agencije za okoliπ i prirodu (SDLSN, 22. rujna 2016.) SDLDN RH U Zagrebu je 13. rujna osnovana nova podruænica Sindikata dræavnih i lokalnih sluæbenika i namjeπtenika RH u Hrvatskoj agenciji za okoliπ i prirodu. Radi se o ustanovi nastaloj u jeku kampanje spajanja agencija, utemeljenoj odlukom Vlade Zorana MilanoviÊa od 24. lipnja 2015. godine, a koja je progutala Agenciju za zaπtitu okoliπa i Dræavni zavod za zaπtitu prirode, usprkos argumentiranom protivljenju obje struke. Vlada je 31. kolovoza iste godine dala i suglasnost na Statut Hrvatske agencije za okoliπ i prirodu. Meappleutim, iako utemeljena prije viπe od godinu dana, HAOP joπ uvijek gostuje na mreænim stranicama nepostojeêe Agencije za zaπtitu okoliπa i Dræavnog zavoda za zaπtitu prirode, a mnogo dalje nije se otiπlo ni po pitanju uspostavljanja funkcionalne i uëinkovite ustanove. Adaptacija poslovanja i uπtede koje su se trebale dogoditi tim promjenama do danas nisu sprovedene, jer od Statutom osnovnih propisanih opêih akata HAOP-a, koje su Upravno vijeêe i ravnatelj Agencije trebali donijeti u roku od 30 dana od njegova stupanja na snagu, tj. od rujna 2015. godine, niti jedan joπ uvijek nije donesen. Izbornik na mreænim stranicama HAOP korisnika upuêuje na web stranice nepostojeêe Agencije za zaπtitu okoliπa i Dræavni zavod za zaπtitu prirode Sada je rujan 2016. godine, a u HAOP-u zaposlenici joπ uvijek imaju ugovore o radu zakljuëene s danas veê nepostojeêom agencijom, odnosno zavodom i njihov radnopravni status reguliraju opêi akti Agencije za zaπtitu okoliπa i Dræavnog zavoda za zaπtitu prirode. Ovakvo stanje kod zaposlenika HA- OP-a izaziva zabrinutost i sumnju u buduênost ustanove koja ni nakon viπe od godinu dana postojanja nije donijela pravilnik o radu, niti je sa zaposlenima sklopila ugovore o radu s HAOP-om, a postavlja se i pitanje legalnosti djelovanja Agencije koja ne poπtuje vlastiti Statut. Osnivanje sindikalne podruænice HAOP pri Sindikatu dræavnih i lokalnih sluæbenika i namjeπtenika RH, koji u svojim redovima veê ima brojne zaposlenike javnih sluæbi, stoga treba promatrati kao interesno organiziranje zaposlenika koji od Sindikata oëekuju pomoê u uspostavi dosad propuπtenog socijalnog dijaloga s poslodavcem i rjeπavanje svojih statusnih pitanja u okviru pozitivnih propisa. Nakon osnivanja Sindikalne podruænice na vrata ravnateljice HAOPa, dr. sc. Ivane Gudelj, zajedno Êe pokucati predsjednik Sindikata Boris Pleπa i sindikalna povjerenica Vesna TataloviÊ, kako bi dobili odgovore na otvorena pitanja i dogovorili buduêu suradnju. S.Kuhar NepravomoÊna presuda HAKOM i predsjednik njegova vijeêa prekrπajno kaænjeni Hrvatska regulatorna agencija za mreæne djelatnosti (HAKOM) kao pravna osoba i predsjednik njezina VijeÊa Draæen LuËiÊ nepravomoêno su presudom Prekrπajnog suda u Zagrebu kaænjeni novëanom kaznom od 31.000 kuna kao poslodavac i 4.000 kao odgovorna osoba, jer su koristili i dostavljali treêim osobama osobne podatke radnika protivno odredbama Zakona o radu, priopêio je u utorak Sindikat dræavnih sluæbenika i namjeπtenika Hrvatske. Optuæni prijedlog Prekrπajnom sudu podnijelo je Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava. Toj presudi prethodilo je rjeπenje Agencije za zaπtitu osobnih podataka, koji je utvrappleeno da je HAKOM osobne podatke o zdravlju svoje zaposlenice i njezina djeteta obraappleivao bez zakonite svrhe i pravnog temelja, odnosno protivno Zakonu o zaπtiti osobnih podataka, tako da je te podatke iznio u medijima te ih tako uëinio dostupnim u javnosti. HAKOM, odnosno njegov ravnatelj Mario Weber i predsjednik VijeÊa HAKOM-a LuËiÊ nepravomoênom su presudom Prekrπajnog suda u Zagrebu 2015. godine proglaπeni krivim πto su kao pravna osoba i odgovorna osoba u pravnoj osobi pokuπali ostvariti i ostvarili zabranjeni nadzor nad utemeljenjem i djelovanjem sindikata, te im je izreëena kazna od 33.000 kuna kao pravnoj i 4.200 kuna, kao odgovornim osobama, kaæe se u priopêenju. Iako su te presude joπ nepravomoêne i HAKOM ih usporava, u æalbenom postupku postavlja se pitanje mogu li takve osobe i dalje uæivati povjerenje Sabora i Vlade, odnosno, zaπto Sabor u njihovu sluëaju ne raspravlja o povjerenju predsjedniku VijeÊa ravnatelju HAKOM-a, pita sindikat. to se joπ treba dogoditi da se u Saboru netko zapita trebaju li ovakvi ljudi biti na Ëelu HAKOM-a, osim ako im krπenje prava radnika i njihovog prava na sindikalno organiziranje nije referenca za ostanak na funkciji, stoji u priopêenju sindikata. (Hina) 38 39
Vijesti iz svijeta 40 OUTSOURCING U ZATVORSKOM SUSTAVU Ministarstvo pravosuapplea SAD-a viπe neêe koristiti privatne zatvore Ova odluka Obamine administracije uslijedila je nakon istrage koja je pokazala da privatni zatvori jednostavno ne pruæaju jednaku razinu rehabilitacije, programa i resursa kao javne ustanove, ali zato osiguravaju viπu razinu nasilja (SDLSN, 20. kolovoza SDLDN RH 2016.) Ministarstvo pavosuapplea odnosno federalna vlada SAD-a viπe neêe koristiti usluge 14 privatnih zatvora, nakon istrage koja je pokazala kako su takve ustanove dramatiëno manje sigurne od onih koje se osnivaju kao javne ustanove. Kako javlja The Guardian, zamjenica glavnog dræavnog odvjetnika Sally Yates najavila je odluku u dopisu ravnatelju federalnog zatvorskog sustava, koji je objavljen na mreænim stranicama Ministarstva pravosuapplea. Traæim vaπu pomoê kako bi zapoêeli proces smanjenja i, na kraju, prestanka koriπtenja privatno voappleenih zatvora, napisala je Yeats. Sluæbene vlasti dobile su direktivu da ne obnavljaju ili znantno smanje broj ugovora s privatnim zatvorima. U dopisu se navodi kako se pokazalo da privatni zatvori jednostavno ne pruæaju istu razinu rehabilitacije, programa i resursa, kao i da se njihovim koriπtenjem ne postiæe bitno smanjenje troπkova. Pokazalo se kako se vladini edukacijski i trening programi namijenjeni zatvorenicima ne mogu ponoviti i outsourcirati u privatni sektor, smatra Yeats. Ova najava uslijedila je dan nakon πto je glavni inspektor Ministarstva pravosuapplea objavio optuæujuêe izvjeπêe o stanju u privatnim zatvorima, u kojem je ustnovljeno da su napadi zatvorenika na zatvorenike 28 posto ËeπÊi u ugovornim - privatnim zatvorima nego u onima koje vode vlasti te da se u privatnim ustanovama krijumëarenje mobitela dogaapplea osam posto ËeπÊe. Zatvorenici u privatnim zatvorima devet su posto ËeπÊe zakljuëavani nego oni u federalnim zatvorima i mnogo su ËeπÊe bili predmetom arbitrarnih odluka o zatavranju u samnicu, a takve su mjere izricane i u svrhu smanjenja prenapuëenosti, a ne samo zbog disciplinskih razloga. Privatni zatvori, njih 14, s koliko federalne vlasti imaju potpisane ugovore, uglavnom zbrinjavaju zatvorenike oznaëene kao nisko riziëne, koji su osuappleeni zbog imigracijskih prekrπaja. Radi se o oko 22 tisuêe osoba Ëije utamniëenje godiπnje predstavlja troπak od 600 milijuna dolara. Planom koji je najavljen predviapplea se njihovo smanjenje na 14.200 zatvorenika do svibnja 2017. godine. Privatnim zatvorskim ustanovama koje su angaæirane od strane federalnih vlasti upravljaju tri tvtrke: GEO Group, Corrections Corporation of America (CCA) i Management and Trining Corporation. Vrijednost dionica najveêe od tri tvrtke - CCA, sa zaradom od 3,2 milijarde dolara, sat nakon objave vijesti o prekidu suradnje s privtnim zatvorskim ustanovama pala je za 52 posto odbnosno s 27 na 13 dolara. Meappleunarodna federacija sindikata javnih sluæbi (Public Services Internationl) objavila je izjavu Lee Saundersa, predsjednika AmeriËke udruge zaposlenika u tijelima dræavnih i lokalnih vlasti, kako privatni zatvori odavno predstavljaju mrlju na naπem pravosudnom sustavu, a zatvori kojima upravljaju privatne tvrtke profitiraju na patnji druπtvene zajednice i vode ka porastu zatvoreniëke populacije, dok je glavna tajnica PSI Rosa Pavanelli izjavila kako se ovom odlukom spuπta zavjesa na pokuπaj korupcije pravosudnog sustava od strane privatnog interesa i dodaje kako se rado velikoj pobjedi socijalne pravde u SAD. U hrvatskoj se zaπtitarska tvrtka SO- KOL MARI 2014. godine javno zalagala za privatizaciju zatvorskog sustava po uzoru na SAD, no nadamo se da nakon fijaska privatnih zatvora u SADu tako neπto viπe nikome neêe pasti napamet. S.Kuhar
PORTUGAL Povratak na 35-satni radni tjedan u javnom sektoru (EPSU, srpanj 2016.) Zaposlenici javnog sektora u Portugalu, objavila je Europska federacija javnih sluæbi (EPSU), vratili su svoje pravo na 35-satni radni tjedan. Propis je stupio na snagu ranije ovoga mjeseca, zamijenivπi propis o poveêanju radnih sati na 40 sati tjedno, koji je bio jedan od rezultata mjera πtednje iz 2013. godine. NajveÊi broj zaposlenih odmah Êe prijeêi na novo (staro) radno vrijeme, dok Êe implementacija u nekim sluæbama biti odgoappleena kako bi se osigurao kontinuitet rada. Sindikati javnog sektora proveli su πiroku kampanju protiv petsatnog poveêanja radnog tjedna, pregovarajuêi na razini stotina lokalnih sporazuma unutar javnog sektora kako bi vratili 35-satni radni tjedan. STRANE KOMPANIJE Ljudi su spremni sasluπati oπtre kritike sve dok ih ne poënete ocjenjivati. Tada se spuπtaju rolete (POSLOVNI DNEVNIK) NjemaËki proizvoappleaë poslovnog softvera objavio je da odustaje od godiπnjih ocjena radnika jer je odgovarajuêi postupak previπe skup, dugo traje i Ëesto demotivira radnike. Poslovni Ëelnici svojedobno su godiπnje ocjene smatrali kljuënim faktorom bolje produktivnosti da bi u meappleuvremenu divovi poput IBM-a, Gapa pa i General Electrica napustili tu praksu, iako je upravo GE-jev Ëelnik Jack Welch navodno odigrao znaëajnu ulogu u njihovoj popularizaciji. SAP je meappleu prvima u redovima velikih kompanija u Europi prihvatio taj trend s druge obale Atlantika. Tu njemaëku kompaniju inaëe veê dvije godine vodi Amerikanac a u SAD-u je locirana i treêina njegove radne snage.»elnik kadrovske sluæbe u SAP-u Wolfgang Fassnacht kazao je za Reuters da su u vodeêem europskom proizvoappleaëu softvera zakljuëili da je fokusiranje postupka ocjenjivanja na odvajanje boljih od slabijih radnika Ëesto kontraproduktivno kada je u pitanju izgradnja konstruktivnog dijaloga. Ocjenjivanje radnika nije donijelo rezultate. Ljudi su spremni sasluπati povratne informacije pa i oπtre kritike sve dok ih ne poënete ocjenjivati. Tada se spuπtaju rolete, objasnio je Fassnacht za Reuters. SAP sada testira novi postupak, koji ukljuëuje redovne konzultacije a od idu- Êe godine trebao bi obuhvatiti gotovo svih 80 tisuêa njegovih radnika. Stari je sustav previπe statiëan. Viπe ne odraæava dinamiëne okolnosti u kojima poslujemo, zakljuëuje SAP-ov Ëelnik. NjemaËka kompanija uπla je 2012. na træiπte softverskih alata za ocjenjivanje radnih rezultata radnika, kupivπi za 3,4 milijarde dolara ameriëkog proizvoappleaëa takvih softverskih rjeπenja, baziranih na oblaku, successfactors.com. Ne planiraju odustati od tog dijela poslovanja i u veljaëi su najavili softver za kontinuirano ocjenjivanje radnog uëinka. 41
Umirovljenje po sili zakona 42 OreπkoviÊ skratio dnevni red: Vlada funkcionira TehniËka vlada HDZ-a i Mosta predvoappleena premijerom Tihomirom OreπkoviÊem, ali bez potpredsjednika Boæe Petrova iz redova Mosta, okupila se danas na prvoj sjednici nakon πto joj je Sabor prije tjedan dana izglasao nepovjerenje te se potom u ponedjeljak raspustio, a na dnevnom je redu sjednice bilo devet toëaka u zatvorenom te joπ gotovo 40 toëaka u otvorenom dijelu, meappleu kojima i izmjene nekoliko zakona πto je posebno privuklo pozornost javnosti, s obzirom na to da bi vlada trebala samo odræavati hladni pogon (Tportal.hr/SDLSN, 23. lipnja 2016.) Bit Êemo tehniëka vlada neka Ëetiri mjeseca, moæda i duæe. Bitno je da nam je svima to jasno, Sabor funkcionira joπ malo manje od mjesec dana. Funkcionirat Êe sva dræavna tijela, ispunit Êemo meappleunarodne obveze. Ja drugi tjedan putujem u Bruxelles, kasnije u Pariz... A i vi Êete imati svoje obveze i putovanja. Glavna poruka je da vlada funkcionira - pla- Êe, obveze, mirovine... Sve Êe funkcionirati. Znamo odredbe oko tehniëke vlade, proπli smo to i juëer na uæem kabinetu, poruëio je OreπkoviÊ na poëetku sjednice, a ministar vanjskih poslova iz redova HDZ-a Miro KovaË na to πaljivo dometnuo: NeÊemo se mi dati. Vlada skratila dnevni red U nastavku sjednice prihvaêen je predloæeni dnevni red, ali uz jednu izmjenu, naime, s njega su skinute dvije toëke - Nacrt konaënog prijedloga zakona o izmjenama i dopuni Zakona o obvezama i pravima dræavnih duænosnika te Nacrt konaënog prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o dræavnim sluæbenicima. UpozoravajuÊi da tehniëka Vlada nema legitimitet predlaganja novih zakonskih rjeπenja te da bi Sabor bi trebao odbiti glasovati o Zakonu o dræavnim sluæbenicima, reagirao je ranije Sindikat dræavnih i lokalnih sluæbenika i namjeπtenika Republike Hrvatske pridruæivπi se pozivima struëne javnosti da vlada ne donosi dalekoseæne odluke, s obzirom na to da za njih viπe nema mandat.
IZMJENE ZAKONA O DRÆAVNIM SLUÆBENICIMA SDLSN: Vlada nema legitimitet predlaganja novih zakonskih rjeπenja; Sabor bi trebao odbiti glasovati o Zakonu o dræavnim sluæbenicima (SDLSN, 22. lipnja 2016.) Hrvatska Vlada na dnevnom redu sutraπnje sjednice razmatrat Êe Ëitav niz SDLDN RH novih zakona, ukljuëujuêi i konaëni prijedlog izmjena i dopuna Zakona o dræavnim sluæbenicima, koji sadræi rjeπenja o ranijem umirovljenju dræavnih sluæbenika i namjeπtenika koja nisu bila predmet prijedloga o kojem je Hrvatski sabor veê raspravljao. Sindikat dræavnih i lokalnih sluæbenika i namjeπtenika RH stoga postavlja postavlja pitanje legitimiteta ovakvog postupanja Vlade Ëiji predsjednik viπe ne uæiva povjerenje Hrvatskog sabora i koja, premda joπ uvijek nisu raspisani izvanredni parlamentarni izbori, u stvarnosti predstavlja tehniëku Vladu bez legitimiteta donoπenja i upuêivanja u Sabor novih zakonskih prijedloga, niti bi Sabor koji se samoraspustio s 15. srpnja trebao donositi zakone upuêene u proceduru od strane Vlade u koju ovo najviπe zakonodavno tijelo viπe nema povjerenja, a njezini su ministri i ministrice rogovi u vreêi nefunkcionalne izvrπne vlasti. SDLSN je veê ranije upozorio kako predloæeno rjeπenje ranijeg upuêivanja viπe od osam tisuêa dræavnih sluæbenika i namjeπtenika i zaposlenika javnih sluæbi, kroz prijedloge Zkona o dræavnim sluæbenicima i Zakona o prestanku ugovora o radu u javnim sluæbama predstavlja laænu reformsku mjeru, suprotno je preporukama Europske komisije o podizanju dobi za odlazak u mirovinu i penalizaciji ranijeg umirovljenja i zna- Ëi novi udar na mirovinski sustav. Stupidna rjeπenja pak, poput prestanka rada nastavnika i profesora za vrijeme trajanja πkolske godine, odnosno prisilnog umirovljenja sveuëiliπnih profesora i lijeënika ne samo da Êe se prelomiti preko leapplea uëenika, studenata i graappleana, nego predstavljaju i napad na autonomiju sveuëiliπta, zdravstveni sustav i zdrav razum. S.Kuhar TE KA PENZIJA UËiteljice Êe slati u mirovinu usred πkolske godine Piπe Vedran MarjanoviÊ (SLOBODNA DALMA- CIJA, 9. lipnja 2016.) - Zakonskim prijedlozima æeli se zaposlenicima u dræavnoj sluæbi onemoguêiti rad do zadnjeg dana kalendarske godine u kojoj su navrπili 65 godina æivota i 15 godina mirovinskog staæa, a javnim sluæbenicima i namjeπtenicima moguênost da se nakon ispunjenja uvjeta za starosnu mirovinu drukëije ne dogovore s poslodavcem odnosno da, sukladno s odredbama posebnih zakona rade npr. do zavrπetka πkolske godine ili temeljem odluka znanstvenih ustanova ili ministra zdravlja o nastavku rada nakon 65. godine i dulje od toga - navode u SDLSN-u, ilsutrirajuêi novi naëin umirovljenja na primjeru uëiteljice u razrednoj nastavi pred mirovinom. Primjer kaæe da bi uëiteljica koja navrπi 65 godina æivota prije isteka πkolske godine viπe neêe moêi dræati nastavu jer Êe joj sluæba prestati po sili zakona, pa Êe njezine uëenike, upozoravaju sindikalisti, u vrijeme najveêeg stresa, uzrokovanog zavrπetkom πkolske godine, preuzeti netko drugi. Sindikat se, najavljujuêi spomenute novine, poziva na Vladine prijedloge izmjena Zakona o dræavnim sluæbenicima i novog Zakona o prestanku ugovora o radu u javnim sluæbama, kao i na Nacionalni program reformi za tekuêu godinu. U programu reformi, naime, kako upozoravaju u SDLSN-u, predviappleeno je smanjenje proraëunskih izdvajanja za plaêe u javnom sektoru do 2018. za dva posto upravo i izmjenom uvjeta umirovljenja u javnom sektoru. U SDSLN-u procjenjuju da Êe novi model umirovljenja obuhvatiti 1463 dræavnih sluæbenika i namjeπtenika te 6704 zaposlena u javnim sluæbama. Upozoravaju kako su rana umirovljenja u suprotnosti s mjerama stabilizacije naπeg mirovinskog sustava dio kojih je stimuliranje πto duljeg ostanka osiguranika na træiπtu rada. Uz ranija umirovljenja, SDSLN u najavljenim izmjenama spomenutih zakona vidi i namjeru Vlade da smanji dodatke na godine staæa zaposlenika u dræavnim sluæbama koji sada iznosi 0,5 posto. Spekuliraju da bi se Vlada mogla odluëiti za slovenski model prema kojem je dodatak 0,3 posto na godinu staæa. - Ako se Vlada odluëi za slovenski model, to bi za zaposlenika s 30 godina staæa znaëilo smanjenje plaêe od 6 posto, upravo onoliko za koliko bi Vlada trebala poveêati osnovicu za obraëun plaêa temeljem sporazuma sa sindikatima - istiëu u Sindikatu dræavnih i lokalnih sluæbenika i namjeπtenika. S obzirom na sve izreëeno, sindikalisti sumnjaju u iskrenost namjera Vlade da kolektivnim pregovaranjem s njima doapplee do obostrano prihvatljivog rjeπenja. 43
Umirovljenje po sili zakona SINDIKAT PROTIV ODLUKE VLADE U mirovinu Êe 8167 radnika javne uprave Vlada æeli smanjiti i dodatak od 0,5 posto po godini staæa (GLAS SLAVONIJE, 8. lipnja 2016.) Izmjenama i dopunama Zakona o dræavnim sluæbenicima i donoπenjem Zakona o prestanku ugovora o radu u javnim sluæbama koji se trenutaëno nalaze u proceduri savjetovanja s javnoπêu, Vlada RH namjerava stvoriti pretpostavke za ranije umirovljenje 1463 dræavna sluæbenika i namjeπtenika i 6704 zaposlena u javnim sluæbama do 2018. godine. Sve to najavljeno je i u Nacionalnom program reformi za 2016. godinu, istiëe Sindikat dræavnih i lokalnih sluæbenika i namjeπtenika. - Vlada æeli, a to je sindikatima dræavnih sluæbi potvrdila i ministrica uprave Dubravka Jurlina AlibegoviÊ, osim ranijeg umirovljenja, smanjiti i dodatak od 0,5 posto po godini staæa, kako bi iz nastale razlike stvorila fond za isplaêivanje stimulacije za uspjeπnost zaposlenika, πto Êe znaëiti daljnje smanjenje plaêa u javnoj upravi. Ako se Vlada odluëi za slovenski model, smanjenje dodatka na 0,3 posto znaëilo bi za zaposlenika s 30 godina staæa smanjenje plaêe od πest posto, upravo onoliko za koliko bi Vlada trebala poveêati osnovicu za obraëun plaêa na temelju sporazuma sa sindikatima. Zakonskim prijedlozima æeli se zaposlenicima u dræavnoj sluæbi onemoguêiti rad do zadnjeg dana kalendarske godine u kojoj su navrπili 65 godina æivota - upozorava Siniπa Kuhar te pojaπnjava da to primjerice znaëi da uëiteljica viπe neêe moêi dræati nastavu pa Êe njezine uëenike u vrijeme najveêeg stresa, izazvanog zavrπetkom πkolske godine, preuzeti netko drugi. Iz SDLSN-a upozoravaju kako uπtede od umirovljenja viπe od 8000 zaposlenika u javnoj upravi moæda predstavlja mjeru smanjenja rashoda za zaposlene, ali istovremeno predstavlja i dodatno optereêenje mirovinskog sustava i poveêanje nepovoljnog omjera broja umirovljenika u odnosu na broj zaposlenih. E.S. PO SILI ZAKONA Sindikat se protivi Vladinom planu umirovljenja: UËitelji Êe u mirovinu i usred πkolske godine SluæbeniËki sindikat upozorava i da Êe vladina namjera u javnim sluæbama prelamati preko leapplea djece. Do kraja 2018. godine u mirovinu bi trebalo otiêi 8.167 sluæbenika i namjeπtenika Autor: Gabrijela GaliÊ (Novilist.hr) ZAGREB Do kraja 2018. godine iz dræavnih i javnih sluæbi u mirovinu trebalo bi oti- Êi 8.167 sluæbenika i namjeπtenika, a da bi se to dogodilo Vlada priprema izmjene i dopune Zakona o dræavnim sluæbenicima te novi propis Zakon o prestanku ugovora o radu u javnim sluæbama koji je u jeku raspadanja Vlade stavljen u postupak savjetovanja s javnoπêu. Sluæbenici i namjeπtenici, kako u dræavnim tako i u javnim sluæbama tako bi u mirovinu odlazili s danom sticanja uvjeta za umirovljenje. Drugim rijeëima u sluëaju javnih sluæbi viπe neêe biti moguênosti da, primjerice, uëiteljica koja je stekla uvjete za umirovljenje na poslu ostane do zavrπetka πkolske godine. U dræavnim sluæbama, pak, prema sadaπnjem propisu sluæbenik ili namjeπtenik koji stekle uvjete za umirovljenje u mirovinu odlazi s istekom godine. Odnosno, ako je netko, primjerice, u veljaëi ispunio uvjete za umirovljenje radit Êe joπ deset mjeseci i u mirovinu otiêi sa zadnjim danom godine. Smanjivanje rashoda Promjene u naëinu umirovljenja sluæbenika i namjeπtenika namjeravala je provesti joπ bivπa Vlada, no unatoë brojnim verzijama zakonskih izmjena one nikada nisu upuêene u proceduru. Aktualna Vlada ponovo je to pitanje otvorila Nacionalnim planom reformi koji je upuêen Europskoj komisiji i u kojem se kaæe da je cilj vlade smanjiti ukupne rashode za zaposlene za oko 600 milijuna u periodu od 2016. do 2018. godine. No, iako i ova vlada igra na zamrzavanje novog zapoπljavanja, efekt procijenjenih uπteda bit Êe neπto niæi i kretao bi se oko 400 milijuna kuna. Naime, zabrana zapoπljavanja neêe se primjenjivati na poslove koji su vezani uz EU fondove. Sindikat lokalnih sluæbenika i namjeπtenika (SDLSN) upozorio je kako je planirano provoappleenje umirovljenja po sili zakona u suprotnosti i Preporukom Europske komisije koja, izmeappleu ostalog, od Vlade traæi da poduzme mjere za odvraêanje od ranog umirovljenja, ubrza prijelaz na viπu dobnu granicu za zakonsko umirovljenje i uskladi odredbe o mirovinama za posebne kategorije s opêim pravilima za umirovljenje. Mjera je dubiozna i stoga πto uπtede umirovljenja viπe od 8.000 zaposlenika u javnoj upravi moæda predstavlja mjeru smanjenja rashoda za zaposlene, ali istovremeno predstavlja i dodatno optereêenje mirovinskog sustava i poveêanje nepovoljnog omjera broja umirovljenika u odnosu na broj zaposlenih, stoji u reakciji Siniπe Kuhara, glavnog tajnika SDLSN-a. Sada uëiteljici ugovor o radu prestaje istekom πkolske godine u kojoj je navrπila 65 godina Manje nego 2012. Kuhar istiëe i kako pritom Vlada, kada je u pitanju dræavna sluæba, u obzir ne uzima smanjenje broja dræavnih sluæbenika i namjeπtenika kojih je danas 59.365, odnosno 3.764 manje nego u 2012. godini. Prema podacima koje je prikupio SDLSN-a, u ovoj godini u javnim sluæbama uvjete za umirovljenje sti- Ëe 1.806 radnika, a u dræavnim sluæbama njih 420, tako bi ove godine ukupno bilo umirovljeno 2.226 sluæbenika i namjeπtenika. SluæbeniËki sindikat, pritom upozorava i da Êe vladina namjera u javnim sluæbama prelamati preko leapplea graappleana, odnosno djece. UËiteljica koja navrπava 65. godina æivota prije isteka πkolske godine viπe neêe moêi dræati nastavu jer Êe joj sluæba prestati po sili zakona, umjesto da joj, kako to danas regulira Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj πkoli, ugovor o radu prestaje istekom πkolske godine u kojoj je navrπila 65 godina æivota, navodi SDLSN. Zadræavanje u radnom odnosu - samo iznimno Zakonski prijedlog koji se odnosi na javne sluæbe predviapplea moguênost da se, iznimno, sluæbenik moæe zadræati u radnom odnosu radi dovrπenja poslova od iznimnog znaëaja za rad javne sluæbe ukoliko se redovito obavljanje poslova ne moæe osigurati na drugi naëin, temeljem odobrenja Vlade. To bi, kako navodi SDLSN, znaëilo da bi, primjerice, Vlada mogla odobriti da uëiteljica bude sa svojom djecom do kraja πkolske godine flali ne i da bi se to zaista i dogodilo, jer to onda ne bi bila iznimka. 44 45
Umirovljenje po sili zakona UVJETI ZA MIROVINU Vlada u mirovinu πalje 8167 zaposlenika u javnoj upravi (SDLSN, 8. lipnja 2016.) Izmjenama i dopunama Zako- SDLDN RH na o dræavnim sluæbenicima i donoπenjem Zakona o prestanku ugovora o radu u javnim sluæbama koji se trenutno nalaze u proceduri savjetovanja s javnoπêu, Vlada RH namjerava stvoriti pretpostavke za ranije umirovljenje 1463 dræavnih sluæbenika i namjeπtenika i 6704 zaposlenih u javnim sluæbama do 2018. godine. Sve je ovo najavljeno u Nacionalnom program reformi za 2016. godinu, u kojem stoji sljedeêe: Kad je rijeë o smanjenju mase pla- Êa u javnoj upravi i javnim sluæbama, cilj je smanjiti ukupne rashode u razdoblju od 2016. do 2018. za 2% u odnosu na 2015. odnosno za oko 600 milijuna kuna (rashodi za zaposlene u 2015. iznosili su oko 30,5 milijardi kuna). Ciljano smanjenje planira se ostvariti ponajprije kroz zamrzavanje novog zapoπljavanja (osim zaposlenih na EU fondovima i drugim od strane VRH definiranim kategorijama), zatim izmjenama uvjeta krajnjeg roka odlaska dræavnih i javnih sluæbenika u mirovinu te kroz smanjenje dodatka na staæ. BuduÊi da prirodni odljev zaposlenika u 2016. i 2017. prelazi 5.000 osoba, Ëak i uz djelomiëno novo zapoπljavanje potencijalne uπtede se procjenjuju na preko 400 milijuna kuna ukupno do 2018. Izmjenama Zakona o dræavnim sluæbenicima planira se izmijeniti odredba koja regulira prestanak sluæbe po sili zakona na naëin da se prestanak radnog odnosa aktivira s datumom ostvarenja uvjeta za odlazak u mirovinu, a ne krajem godine u kojoj je zaposlenik ostvario uvjete. Kad je rijeë o smanjenju dodatka na staæ, najveêi dio uπteda u tom dijelu UËiteljica koja navrπava 65. godina æivota prije isteka πkolske godine viπe neêe moêi dræati nastavu jer Êe joj sluæba prestati po sili zakona pa Êe njezine uëenike u vrijeme najveêeg stresa, uzrokovanog zavrπetkom πkolske godine, preuzeti netko drugi se namjerava iskoristiti za financiranje stimulacija za uspjeπnost zaposlenika nakon πto se utvrdi novi model plaêa, ukljuëujuêi i zaposlenike, u javnoj upravi i javnim sluæbama., iz Ëega je razvidno da Vlada æeli, a to je sindikatima dræavnih sluæbi potvrdila i ministrica uprave Dubravka Jurlina AlibegoviÊ, pored ranijeg umirovljenja, smanjiti i dodatak od 0,5 posto po godini staæa, kako bi iz nastale razlike stvorila fond za isplaêivanje stimulacije za uspjeπnost zaposlenika, πto Êe znaëiti daljnje smanjenje plaêa u javnoj upravi. Nakon umirovljenja, slijedi smanjenje dodatka na staæ Ukoliko se Vlada odluëi za slovenski model, a Ëini nam se da se najviπe zagleda upravo u dvoriπte naπih zapadnih susjeda, smanjenje dodatka na 0,3 posto znaëilo bi za zaposlenika s 30 godina staæa smanjenje plaêe od 6 posto, upravo onoliko za koliko bi Vlada trebala poveêati osnovicu za obra- Ëun plaêa temeljem sporazuma sa sindikatima. Zakonskim prijedlozima æeli se zaposlenicima u dræavnoj sluæbi onemoguêiti rad do zadnjeg dana kalendarske godine u kojoj su navrπili 65 godina æivota i 15 godina mirovinskog staæa, a javnim sluæbenicima i namjeπtenicima moguênost da se nakon ispunjenja uvjeta za starosnu mirovinu drukëije ne dogovore s poslodavcem odnosno da, sukladno odredbama posebnih zakona rade npr. do zavrπetka πkolske godine ili temeljem odluka znanstvenih ustanova ili ministra zdravlja o nastavku rada nakon 65. godine i dulje od toga. Meappleutim, to je u suprotnosti i s Preporukom Europske komisije o Nacionalnom programu reformi Hrvatske za 2016., u kojoj se, izmeappleu ostalog, od Vlade traæi da do kraja 2016. poduzme mjere za odvraêanje od ranog umirovljenja, ubrza prijelaz na viπu dobnu granicu za zakonsko umirovljenje i uskladi odredbe o mirovinama za posebne kategorije s opêim pravilima za umirovljenje. Dubiozna mjera Mjera je dubiozna i stoga πto uπtede umirovljenja viπe od 8000 zaposlenika u javnoj upravi moæda predstavlja mjeru smanjenja rashoda za zaposlene, ali istovremeno predstavlja i dodatno optereêenje mirovinskog sustava i poveêanje nepovoljnog omjera broja umirovljenika u odnosu na broj zaposlenih. Pri tome Vlada, kada je u pitanju dræavna sluæba, u obzir ne uzima promjene u broju zaposlenih u dræavnoj upravi, odnosno smanjenje broja dræavnih sluæbenika i namjeπtenika za 3.764 u odnosu na 2012. godinu, odnosno Ëinjenicu da je danas, prema podacima Ministarstva uprave u dræav- noj sluæbi 59.365 zaposlenih, dok je, 2012. godine, takoappleer prema podacima dobivenim na upit od Ministarstva uprave, bilo zaposleno 63.129 dræavnih sluæbenika i namjeπtenika. U praksi Êe se javiti i problemi o kojima se oëito nije dovoljno razmiπljalo, a koji Êe se prelamati preko leapplea graappleana odnosno djece, poput Ëinjenice da uëiteljica koja navrπava 65. godina æivota prije isteka πkolske godine viπe neêe moêi dræati nastavu jer Êe joj sluæba prestati po sili zakona, umjesto da joj, kako to danas regulira Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj πkoli, ugovor o radu prestaje istekom πkolske godine u kojoj je navrπila 65 godina æivota. Doduπe Zakon o prestanku ugovora o radu u javnim sluæbama predviapplea da se, iznimno, sluæbenika u radnom odnosu moæe zadræati radi dovrπenja poslova od iznimnog znaëaja za rad javne sluæbe ukoliko se redovito obavljanje poslova ne moæe osigurati na drugi naëin, temeljem odobrenja Vlade, πto bi u prethodno navedenom sluëaju znaëilo da bi Vlada mogla odobriti da uëiteljica bude sa svojom djecom do kraja πkolske godine ali ne i da bi se to zaista i dogodilo, jer to onda ne bi bila iznimka. Meappleutim, jednaka moguênost ostanka u sluæbi radi dovrπenja poslova od iznimnog znaëaja za rad dræavnog tijela u Zakonu o dræavnim sluæbenicima se ne predviapplea, ali je iz dosadaπnje prakse jasno da Êe se ona supstituirati zakljuëenjem ugovora o djelu, bez obzira bili oni nezakoniti ili ne. Pravni kaos Ono πto je dodatno zabrinjavajuêe u cijeloj priêi jest to πto se ovim zakonskim prijedlozima za sve zaposlene koji su pravo na rad do kraja kalendarske ili πkolske godine odnosno dulje od toga, nakon πto su napunili 65 godina æivota, ostvarili po sadaπnjim propisima predviapplea prestanak sluæbe odnosno ugovora o radu s danom njihovog stupanja na snagu, πto znaëi da (Narod.hr, 18. svibnja 2016.) Sindikat dræavnih i lokalnih sluæbenika i namjeπtenika upozorio je u srijedu da preporuke Europske komisije, kojima se od Hrvatske traæi da do kraja 2016. poduzme mjere za obeshrabrivanje ranog umirovljenja, Vlada planira provesti tako πto Êe stvoriti preduvjete za raniji odlazak u mirovinu dræavnih sluæbenika. Danas objavljene preporuke Europske komisije, kojima se od Hrvatske traæi, da do kraja 2016. godine poduzme mjere za obeshrabrivanje ranog umirovljenja i ubrza prijelaz prema duljem radnom vijeku pomicanjem dobi za odlazak u mirovinu, Vlada planira, sukladno Nacionalnom programu reformi iz travnja ove godine, provesti tako πto Êe stvoriti preduvjete za raniji odlazak u mirovinu dræavnih sluæbenika, priopêio je sindikat. Na stranici 31. Nacionalnog programa reformi za 2016. moæe se pro- Ëitati da se izmjenama Zakona o dræavnim sluæbenicima planira izmijeniti odredba koja regulira prestanak sluæbe po sili zakona na naëin da se prestanak radnog odnosa aktivira s se njima zadire u prava konzumirana po postojeêim propisima, tj. da Êe proizvesti povratno djelovanje. Ovime se nastavlja trend poniπtavanja dijelova zakona i propisa drugim zakonima, poput izmjena Zakona o radu koje su uëinjene Zakonom o reprezentativnosti i dovodi do dodatne zbrke u pravnom prometu u kojem se sve teæe prati slijed i logika zakonskih izmjena. Hrvatska stoga sve viπe nalikuje na, kako je to rekao jedan bivπi i moæda buduêi premijer, sluëajnu dræavu u kojoj se sustavna zakonska rjeπenja preko noêi mijenjaju propisima upitne pravne vrijednosti. S druge strane, zaposlenima u dræavnoj i javnim sluæbama πalje se signal da sustav kolektivnog pregovaranja za sadaπnju Vladu predstavlja tek paravan za kupnju vremena u kojem Êe se njihov poloæaj, ali i kvaliteta i kontinuitet usluge koju pruæaju graappleanima, urediti zakonima i odlukama koje se donose u jednostranoj i ishitrenoj proceduri. S. Kuhar Preporuku EK-a za dulji radni vijek Vlada planira provesti ranijim umirovljenjem sluæbenika datumom ostvarenja uvjeta za odlazak u mirovinu, a ne krajem godine u kojoj je zaposlenik ostvario uvjete, istiëe sindikat. U programu se navodi i da prirodni odljev zaposlenika u 2016. i 2017. prelazi 5000 osoba, πto znaëi da Êe Hrvatska, ako namjerava poπtovati vlastite reformske mjere, postupiti suprotno preporukama Europske komisije i stvoriti zakonske pretpostavke za obvezno (po sili zakona) ranije umirovljenje viπe tisuêa zaposlenika u dræavnoj sluæbi, zakljuëuje sindikat. 46 47
MUP OPASNO PO ZDRAVLJE! Graappleani Rijeke dokumente MUP-a Ëekaju u sauni!? (RijeËanin, 26. kolovoza 2016.) Kako je moguêe da za stotine, a kroz godinu i tisuêe graappleana te desetke sluæbenika koji svaki dan borave u neadekvatnim i po zdravlje opasnim klimatskim uvjetima godinama nema sredstava za poboljπanje njihova stanja, ali zato ima za skupocjena i klimatizirana sluæbena vozila za dvije (sluæbeni vozaë i duænosnik) osobe, pitaju se u Sindikatu dræavnih i lokalnih sluæbenika i namjeπtenika Republike Hrvatske Ëiji nam je predstavnik dostavio oëitovanje Sindikata o ovom dugogodiπnjem problemu s kojim se u ljetnim mjesecima suoëavaju RijeËani. Za graappleane Rijeke koji u Policijsku upravu Primorsko-goranske æupanije u Rijeci, Ærtava faπizma 3, dolaze radi reguliranja svojih graappleanskih stanja odnosno izrade ili produljenja osobnih dokumenata, boravak u prostoru πalter sale u ljetnim mjesecima predstavlja traumatiëno iskustvo, tvrde u tom sindikatu pa u nastavku prenosimo njihovo reagiranje u cijelosti: Razlog tomu su neadekvatna klimatizacija prostora πalter sale (oko 90 m2), koji je jednostavno premalen da bi primio desetke i stotine graappleana koji svakodnevno u njemu borave. Zbog svega toga graappleani, ali i zaposleni Ëiji su uvjeti rada ne samo podjednako neugodni nego joπ i gori, jer u pregrijanom i zaguπljivom prostoru borave cijeli dan, posao zbog kojeg su doπli ne obavljaju u uvjetima primjerenim suvremenoj dræavnoj upravi, veê u - sauni. Naime, temperatura u πalter sali redovito u ljetnim mjesecima dostiæe 30 i viπe stupnjeva celzijusa, zbog Ëega graappleani i zaposleni nerijetko kolabiraju, pri Ëemu u sali nema ni stolica koje bi za vrijeme Ëekanja mogli koristiti barem stariji graappleani. Graappleani su stoga prisiljeni napuπtati salu i u dvoriπtu Ëekati izvlaëenje svog broja na πalteru, πto usporava rad i izaziva dodatnu nervozu, a sve to nerijetko rezultira agresivnim ponaπanjem stranaka koje svoju frustraciju zbog uvjeta u kojima Ëekaju reguliranje statusnih pitanja iskaljuju na sluæbenicama na πalterima. Tamoπnja sindikalna podruænica SDLSN zbog toga veê godinama traæi poboljπanje uvjeta rada i boravka sluæbenika i graappleana u πalter sali, ali od nadleænih uvijek dobivaju isti odgovor - zbog nedostatnih financijskih sredstava zahtjevima za nabavku klima ureappleenja nije udovoljeno. Sindikat zbog toga postavlja pitanje kako je moguêe da za stotine, a kroz godinu i tisuêe graappleana te desetke sluæbenika koji svaki dan borave u neadekvatnim i po zdravlje opasnim klimatskim uvjetima godinama nema sredstava, ali zato ima za skupocjena i klimatizirana sluæbena vozila u kojima borave tek dvije (sluæbeni vozaë i duænosnik) osobe. Interesantno, zar ne?, stoji u priopêenju koje potpisuje Siniπa Kuhar, glavni tajnik Sindikata dræavnih i lokalnih sluæbenika i namjeπtenika Republike Hrvatske 48
Policijskim sluæbenicima stigla rjeπenja o manjim plaêama (Poslovni.hr, 16. svibnja 2016.) Policijski sluæbenici iz Ëijih se plaêa financira poveêanje plaêa njihovih kolega s najniæim koeficijentima ovih su dana poëeli dobivati rjeπenja o plaêi po kojima im se umanjena plaêa obra- Ëunava od 1. svibnja 2016. godine. Ovu reformsku Ëestitku dobilo je 6147 policijskih sluæbenika kojima je za dva do Ëetiri posto smanjen dodatak za specifiënost policijske sluæbe, tj. za opasnost i odgovornost, kako bi se mogla namaknuti sredstva za ispunjenje obeêanja ministra unutarnjih poslova Vlahe OrepiÊa o izjednaëavanju koeficijenata 5911 policijskih sluæbenika s koeficijentima zaposlenika u carini i pravosudnoj policiji, objavili su iz Sindikata dræavnih i lokalnih sluæbenika i namjeπtenika Republike Hrvatske. Ovakvo solomonsko rjeπenje izazvalo je veliko negodovanje sluæbenika Ëije se plaêe umanjuju, koji svoj posao obavljaju jednako savjesno i odgovorno kao i njihovi kolege Ëije se plaêe pove- Êavaju, a posebice stoga πto je iznos umanjenja plaêa tri milijuna kuna veêi od mase sredstava koja je potrebna za poveêanje plaêa. Naime, poveêanje plaêa policijskih sluæbenika do kraja godine iznosit Êe 9.250.713 kuna, dok Êe masa sredstava uπteappleena smanjenjem plaêa iznositi 12.260.895 kuna te se sluæbenici s pravom pitaju nije li se smanjenje plaêa, ako je veê do njega moralo doêi na takav naëin, moglo provesti na naëin da iznos umanjenja plaêa odgovara iznosu potrebnom za podmirenje poveêanja plaêa, a ne da je gotovo 25 posto veêi od potrebnih sredstava. 49
50 Ravnopravnost spolova
HÆ 51
P O G L E D I Z N H S - a Zaboravite na privatno, brinite se o javnom Imamo novu vladu. KonaËno. A je li to dobro ili baπ i nije, osjetiti Êemo uskoro. Uz iskustva toliko loπega πto nam se minulih godina krize dogaapplealo zbog nesposobnosti, loπih prosudbi i postupaka ranijih vlada, moæda bi bilo bolje da smo tih proteklih godina bili bez vlade?! Uz ostalo, ne bi bilo ni krive terapije za krizu koja ne samo da nam je bila gorka dok smo je primali, nego je bila i vrlo bolna. Taj krivi lijek ne samo da nam nije pomogao, nego smo se od njega dodatno razboljeli. Nije stoga neobiëno πto neki u poluπali spominju primjer Belgije kojoj je u razdoblju dok je bila bez vlade baπ dobro iπlo. To je razdoblje trajalo Ëak 589 dana, obuhvaêalo je vrijeme od raspisivanja izbora pa do samih izbora i 541 dan pregovaranja za sastavljanje nove vlade. U panjolskoj su u godinu dana veê dva puta iπli na izbore, a moæda Êe morati i treêi put. Naime, ni nakon izbora odræanih lani, 20. prosinca, ni ovogodiπnjih odræanih 26. lipnja, stranka koja je oba puta pobijedila na izborima nije u parlamentu uspjela sastaviti veêinu pa zemljom upravlja tehniëka vlada. Joπ je malo dana ostalo do 31. listopada, kao krajnjeg roka za dogovor. Ako se on ne postigne, panjolci Êe na izbore i treêi put u godinu dana. Ali u tome razdoblju πpanjolsko je gospodarstvo meappleu najbræe rastuêim u EU i sa stabilnim kreditnim bonitetom. MMF panjolskoj za ovu godinu prognozira stopu rasta 3,1%. I hrvatske su stope rasta ove godine, uz najprije klimavu, a onda tehniëku vladu, puno bolje nego li u minulim godinama krize sa stabilnim vladama. Bi li nam onda i dalje bilo bolje bez vlade, samo s tehniëkom, koja nema neke velike ovlasti? Naravno da ne bi, osim ako i nova vlada ne nastavi sa starom, krivom i promaπenom terapijom od koje je narod veê zavrπio na infuziji pa je u ovom kratkom vremenu dobio tek malo nadopunjenu boëicu koja bi vrlo brzo mogla iskapati, ako nova vlada ne pokrene gospodarske i druπtvene mjere od kojih Êe narodu krenuti bolje. Dakle, ne neke mjere koje mnogi godinama prizivaju, nazivajuêi ih veê pomalo ofucanim frazetinama bolni rezovi od kojih Êe narodu najprije biti gore da bi mu kasnije bilo bolje. Narod viπe nema mjesta za buπenje novih rupica na remenu i bude li ga i ova vlada tjerala joπ malo stegnuti remen za buπenje joπ jedne rupice, to Êe ga daljnje stezanje jednostavno presjeêi u struku. Naπ narod za to ima izreku: Lipπi magarëe do zelene trave ili Crkni magarëe dok trava naraste. O razdoblju bez vlade ne treba vuêi povrπne zakljuëke na temelju primjera Belgije, panjolske pa i Hrvatske. U takvim uvjetima, tehniëke vlade ipak imaju skuëeno podruëje djelovanja, pri Ëemu im ponekad i vanjski utjecaji idu na ruku (rekordno niske cijene nafte, rast vanjske potraænje, nemiri i nestabilnosti u nekim drugim zemljama i sliëno). Uz to, u zemljama koje imaju i jednu snaænu srediπnju osobu koja je ujedno i integracijski faktor stabilnosti, kao Belgija i panjolska, koje takvu osobu imaju u osobama kralja, to razdoblje doista moæe potrajati, ali ipak ne predugo. Na kraju, stabilne su vlade potrebne svima, pogotovo onim zemljama koje su bremenite problemima baπtinjenim kroz dugi niz godina i koje trebaju sustavno rjeπavanje dok ne bude prekasno. Tako i Hrvatskoj treba stabilna vlada, stabilna vlast kojoj neêe nedostajati znanja i sposobnosti i koja neêe provoditi pogreπne politike. To oëekujemo od svake nove vlasti, svejedno s koje strane politiëkog spektra dolazila, pa i od ove, tek uspostavljene. Moæda bi jedno prepisivanje trebalo biti prvi postupak nove vlasti. Klesanje natpisa, kojeg bi na jednoj strani Trga sv. Marka iznad ulaza u zgradu Hrvatskog sabora, uklesali svi zastupnici novog saziva Sabora na Ëelu sa predsjednikom, a na drugoj strani Trga, iznad ulaza u zgradu vlade, isto bi uëinili Ëlanovi Vlade RH na Ëelu s predsjednikom. Trebaju samo u ruke uzeti dlijeto i ËekiÊ, uspeti se na ljestve pa svaki uklesati po djeliê cjeline natpisa koji stoji napisan na latinskom jeziku iznad ulaza u zgradu VijeÊnice u Dubrovniku: Obliti privatorum publica curate (Zaboravite na privatno, brinite se o javnom). Treba ga uklesati πto dublje i dovoljno je na hrvatskom, kako bi ga svi razumjeli i ne bi ga netko prekrio vapnom kao πto je to uëinjeno u Dubrovniku tijekom 19. stoljeêa, za vrijeme austrijske uprave, a oëiπêen je tek 1902. godine. Pa neka taj svoj uradak Ëitaju iznova svaki put kad dolaze na posao i neka ih podsjeêa. A posao im je sluæiti narodu i brinuti se za javne, a ne svoje osobne interese. I neka ne budu samo saborski zastupnici, nego narodni zastupnici u Hrvatskom saboru i neka ne budu samo Ëlanovi vlade nego Ëlanovi Vlade Republike Hrvatske u punom znaëenju naziva. I neka predano, odano i Ëasno sluæe svim graappleanima ove zemlje osluπkujuêi i sluπajuêi πto to od njih oëekuje i traæi narod, a ne MMF, Svjetska banka, bonitetne agencije, Europska komisija, Europska srediπnja banka, strane gospodarske komore, multinacionalne korporacije, pohlepni poduzetnici... Jer potkoπulja je do tijela ipak prije koπulje, rekla bi moja majka. No, moæda ova vlada ni ne nosi potkoπulju, bar kad je rijeë o radnicima, jer je u svoj Program rada 2016. - 2020. stavila da Êe provesti reformu radnog zakonodavstva, pojednostaviti pojedine procedure, osigurati uëinkovitu primjenu naëela fleksibilnog radnog vremena... Uz navedeno, zamjetno je kako Ëlanovi Vlade u svojim javnim nastupima radnike ni ne spominju. VeÊ na poëetku pa prst u oko radnicima i peruπka po leappleima poslodavcima. Obnaπati vlast po naëelu da je politiëko djelovanje javno djelovanje za opêe dobro, znaëi odgovorno sluæiti narodu bez izuzetka, a ne vladati u ime naroda. To oëekujemo i traæimo od nove vlasti. Uz aktivnu primjenu socijalnog dijaloga i nepodilaæenje poslodavcima i financijskim moênicima.