SARAĐUJMO ZA VODE JU SREDNJA STRUČNA I TEHNIČKA ŠKOLA GRADIŠKA
Prilikom izrade ovog rada pokušali smo da dobijemo informacije od nadležnih iz: GRADSKE UPRAVE-ODJELJENJE ZA EKOLOGIJU JU GRADSKA ČISTOĆA a.d. Gradiška RADNIKA UGAŠENE FIRME VP SAVA GRAĐANA GRADA GRADIŠKA
Za Sanelu Babić, ekologa imali smo pitanja: 1.Da li ima projekata koji ugrožavaju vode? 2.Da li se i kako riješio problem deponije u neposrednoj blizini centra grada, uz samu obalu rijeke Save? 3.Kakva je saradnja sa Republikom Hrvatskom kada je u pitanju briga o zajedničkoj rijeci?
Na prvo pitanje je odgovorila da nema projekata koji na bilo koji način ugrožavaju vode. Što se deponije tiče, koja je bila smještena skoro uz samu obalu rijeke Save, na svega par kilometara od centra grada. Ona je izmještena, a mjesto gdje se nalazila dodatno je posuto zemljom. Istakla je da je saradnja sa Republikom Hrvatskom kada je briga o rijeci u pitanju u potpunosti dobra.
Radnik sada bivše firme VP Sava Božo Lajić odgovorio nam je da je da su rađeni različiti projekti ali se uvijek vodilo računa da se ne zagađuje voda i obala. Istakao je da ne može svako vaditi šljunak, jer bi bile češće poplave da se to radilo. Vadio se kontrolisano, na tačno označenim mjestima. Takođe, saradnja sa Republikom Hrvatskom je bila maksimalna.
Naglasio je da zbog plovnosti Save nije ugrožena čistoća jer su postojali su veliki rezervoari za naftu kapaciteta po nekoliko hiljada litara. Nafta se tankala preko crijeva koja su dobro dihtovala od cisterne do broda nije bilo mogućnosti da dođe u kontakt sa vodom. Takođe, kuhinja i sanitarni objekti su imali svoje rezervoare. Da su neprofesionalno radili, naglasio je, ribe bi uginule, ne bi bilo podvodnog života.
IZVRŠNI DIREKTOR VODOVODA BORO MALEŠEVIĆ Pitanja za direktora Vodovoda: 1)Da li su rađeni neki projekti u našoj opštini koji su poboljšali ili pogoršali kvalitet vode (koji su to projekti)? 2)Smatrate li da je rijeka Sava zagađena? 3)Na koji način biste Vi spriječili zagađivanje rijeke Save? 4)Da li smatrate da poljoprivreda negativno utiče na ekosistem rijeke Save? 5)Da li bi se izgradnjom novih pročistača vode povećao njen kvalitet?
Najupečatljiviji slučaj različitih interesa korisnika u našoj lokalnoj zajednici je poljoprivreda kao osnovna privredna grana sa jedne strane, a sa druge strane nadležne službe zadužene za kvalitet životne sredine i zdravlje ljudi, zajedno sa svim građanima našeg grada. Ova problematika postoji poslednjih nekoliko decenija, a sa razvojem poljoprivrede postaje sve veća. Većina stanovništva živi isključivo od intenzivne poljoprivrede. Zastupljene su sve grane jednako i svaka od njih nekontrolisano ugrožava kvalitet i količinu voda, a posebno kvalitet života na ovom području.
Jasno je da je opstanak intenzivne poljoprivrede nemoguć bez korištenja pesticida, odvodnjavanja, navodnjavanja, i u tome ne leži osnovni problem. Naše mišljenje je da je ključni problem u pretjerаnom korištenju datih proizvoda i tehnika, a zato postoji više razloga.
Jedan od njih je neupućenost i needukovanost poljoprivrednih proizvođača o štetnosti istih. Naime, veliki broj poljoprivrednika nema baš nikakva saznanja o štetnosti tih sredstava. Uglavnom misle da se sve negativne posljedice odražavaju isključivo na biljci. Nije dovoljno razvijena svijest, niti se razmišlja u tom pravcu šta se uopšte dešava s hemijskim sredstvima kada prodru kroz zemlju-da jedan dio ostane u zemlji, jedan dolazi do podzemnih voda preko podzemnih do površinskih i na kraju opet do nas potrošača.
Drugi problem je još složeniji, a to je želja za što većom proizvodnjom i profitom. Određeni proizvođači koji su čak i upoznati sa štetnim posljedicama oglušuju se o iste računajući da se neće ništa desiti, da to nije toliko strašno, malčice zažmire i dalje nastave sa njihovom upotrebom. Mogućnost brze zarade prosto zaslijepi savjest.
METODE ZA USPOSTAVLJANJE EFIKASNOG DIJALOGA MEĐU ZAINTERESOVANIM STRANAMA I RJEŠAVANJA SPORA Smatramo da ni jedan problem nije nerješiv, a najmanje ovaj. Po našem mišljenju potrebno je: uvesti obaveznu edukaciju svih poljoprivrednih proizvođača o pravilnom korištenju hemijskih sredstava u poljoprivredi kao i o melioraciji zemljišta. Nakon završene obuke svi proizvođači bi dobili sertifikat koji bi im bio ulazna karta za mogućnost bavljenja ovom djelatnošću drugi veoma važan uslov za rješavanje ovog spora bi bio puno veći inspekcijski nadzor bez korupcije koji bi natjerao, makar finansijski, poljoprivredne proizvođače da poštuju ekološke propise. umrežati poljopirvredne apoteke kako bi postojala evidencija o kupljenim hemijskim proizvodima (poput kupovine antibiotika)
Da ne bismo samo u rješavanju spora imali samo kazne, predlažemo da se: -marketinški utiče na konzumente da ne traže proizvode koji lijepo izgledaju već one koji su netretirani, te tako -podrži ekološka i održiva poljoprivreda -formiraju različita poljoprivredna udruženja radi razmjenjivanja iskustva, zajedničkog učenja i plasiranja svojih proizvoda. -da proizvođači koji za proizvodnju svojih proizvoda koriste minimalna hemijska sredstva dobiju određene privilegije, -a njihovim proizvodima omougće veću cijenu na tržištu.
Vjerujemo da bi ovi načini bi zadovoljili sve strane: poljoprivrednike koji bi i dalje imali dovoljnu količinu proizvoda od kojih bi mogli da pristojno žive, sa druge strane zdravu životnu sredinu i populaciju.