PR_INI

Europski parlament 2014-2019 Dokument s plenarne sjednice A8-0221/2018 26.6.2018 IZVJEŠĆE o klimatskoj diplomaciji (2017/2272(INI)) Odbor za vanjske poslove Odbor za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane Izvjestitelji: Arne Lietz, Jo Leinen (Postupak u zajedničkom odboru članak 55. Poslovnika) RR\1157196.docx PE616.683v02-00 Ujedinjena u raznolikosti

PR_INI SADRŽAJ Stranica PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA... 3 OBRAZLOŽENJE... 18 INFORMACIJE O USVAJANJU U NADLEŽNOM ODBORU... 22 KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U NADLEŽNOM ODBORU... 23 PE616.683v02-00 2/24 RR\1157196.docx

o klimatskoj diplomaciji (2017/2272(INI)) Europski parlament, PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije (UFEU), a posebno njegove članke 21., 191., 192., 220. i 221., uzimajući u obzir Program održivog razvoja do 2030. i ciljeve održivog razvoja Ujedinjenih naroda, uzimajući u obzir Okvirnu konvenciju Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (UNFCCC) i Protokol iz Kyota uz Okvirnu konvenciju, uzimajući u obzir Opću deklaraciju o ljudskim pravima, uzimajući u obzir Pariški sporazum, Odluku 1/CP.21 te 21. konferenciju stranaka UNFCCC-a (COP21) i 11. konferenciju stranaka koja služi kao sastanak stranaka Protokola iz Kyota (CMP11), koje su se održale u Parizu od 30. studenoga do 11. prosinca 2015., uzimajući u obzir 22. konferenciju stranaka UNFCCC-a (COP22) i 1. konferenciju stranaka koja služi kao sastanak stranaka Pariškog sporazuma (CMA1), koje su održane u Marakešu (Maroko) od 15. studenoga do 18. studenoga 2016., uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 6. listopada 2016. o provedbi Pariškog sporazuma i Konferenciji UN-a o klimatskim promjenama održanoj 2016. u Marakešu, u Maroku (COP22) 1, uzimajući u obzir Peto izvješće o procjeni Međuvladinog tijela za klimatske promjene (IPCC) i njegovo objedinjeno izvješće, uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 4. listopada 2017. o Konferenciji UN-a o klimatskim promjenama koja će se održati 2017. u Bonnu u Njemačkoj (COP23) 2, uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 20. srpnja 2016. pod nazivom Ubrzanje prelaska na niskougljično gospodarstvo u Europi (COM(2016)0500), uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 16. travnja 2013. naslovljenu Strategija EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama (COM(2013)0216), uzimajući u obzir akcijski plan EU-a za klimatsku diplomaciju iz 2015. koji je donijelo Vijeće za vanjske poslove, uzimajući u obzir zaključke Vijeća za vanjsku politiku od 6. ožujka 2017. i 19. lipnja 1 Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0383. 2 Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0380. RR\1157196.docx 3/24 PE616.683v02-00

2017., uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća od 22. lipnja 2017., uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 26. veljače 2018. o klimatskoj diplomaciji, uzimajući u obzir komunikaciju Europske službe za vanjsko djelovanje (ESVD) iz lipnja 2016. o globalnoj strategiji Europske unije za vanjsku i sigurnosnu politiku i zajedničku komunikaciju Komisije i ESVD-a od 7. lipnja 2017. naslovljenu Strateški pristup otpornosti u vanjskom djelovanju EU-a (JOIN(2017)0021), uzimajući u obzir mišljenje Europskoga odbora regija od 9. veljače 2017. naslovljeno Ususret novoj strategiji EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama na temelju integriranog pristupa, uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora od 26. travnja 2016. naslovljeno Razdoblje nakon Pariza 1, uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 13. prosinca 2017. o godišnjem izvješću o provedbi zajedničke vanjske i sigurnosne politike 2, uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 16. siječnja 2018. o ženama, rodnoj ravnopravnosti i pravednoj klimatskoj politici 3, - uzimajući u obzir Odluku 36/CP.7 Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC) od 9. studenoga 2001. o povećanju sudjelovanja žena u zastupanju stranaka u tijelima osnovanima u okviru Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime i Kyotskog protokola, uzimajući u obzir studiju koju je 2009. provela Međunarodna organizacija za migracije (IOM) o migracijama, okolišu i klimatskim promjenama: Ocjena dokaza, uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 13. ožujka 2018. o rodnoj ravnopravnosti u trgovinskim sporazumima EU-a 4, uzimajući u obzir encikliku pape Franje Laudato Si o brizi za naš zajednički dom, uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika, uzimajući u obzir zajedničke rasprave Odbora za vanjske poslove i Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane u okviru članka 55. Poslovnika, uzimajući u obzir izvješće Odbora za vanjske poslove i Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane (A8-0221/2018), A. budući da utjecaji klimatskih promjena imaju sve ozbiljnije učinke na različite aspekte 1 SL C 487, 28.12.2016., str. 24. 2 Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0493. 3 Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0005. 4 Usvojeni tekst, P8_TA(2018)0066. PE616.683v02-00 4/24 RR\1157196.docx

ljudskog života, kao i na mogućnosti razvoja te svjetski geopolitički poredak i globalnu stabilnost; budući da će oni s najmanje sredstava za prilagodbu klimatskim promjenama biti najviše pogođeni učinkom klimatskih promjena; budući da se klimatska diplomacija može shvatiti kao oblik ciljane vanjske politike radi promicanja klimatskog djelovanja ostvarivanjem kontakata s drugim dionicima, suradnjom u pogledu konkretnih pitanja povezanih s klimom, izgradnjom strateških partnerstava i jačanjem odnosa između državnih i nedržavnih dionika, uključujući glavne globalne zagađivače, čime se pridonosi ublažavanju učinaka klimatskih promjena i jačaju mjere u području klime i jačanju diplomatskih odnosa Unije; B. budući da utjecaj klimatskih poremećaja uključuje porast razine, zagrijavanje i zakiseljavanje oceana, gubitak bioraznolikosti i porast učestalosti ekstremnih klimatskih pojava; budući da su prve žrtve tih poremećaja najosjetljivije zemlje i stanovništvo, pogotovo ljudi koji žive u otočnim zemljama; budući da klimatske promjene imaju jako ozbiljan socijalni i kulturni učinak na autohtone zajednice koje ne samo da tek marginalno doprinose emisijama CO2, nego ustvari imaju aktivnu i ključnu ulogu u zaštiti ekosustava u kojima žive, čime ublažavaju učinke klimatskih promjena; C. budući da je EU bio jedna od pokretačkih sila u klimatskom djelovanju i da se pokazao predvodnikom u međunarodnim pregovorima o klimi; budući da se EU koristio klimatskom diplomacijom kako bi uspostavio strateške saveze s relevantnim dionicima radi zajedničke borbe protiv klimatskih promjena kao ključne sastavnice održivog razvoja i preventivnog djelovanja u pogledu prijetnji povezanih s klimom; D. budući da je klimatska diplomacija EU-a doprinijela zaključivanju Pariškog sporazuma i da se pristup EU-a klimatskoj diplomaciji otada proširio; budući da je klimatska politika, u okviru globalne strategije EU-a, sada integrirana u vanjsku i sigurnosnu politiku, a veza između energetike i klime te između sigurnosti i prilagodbe klimatskim promjenama i migracija postala čvršća; E. budući da odgovornost za dugoročno održive mjere u području klime ne može biti svaljena na pojedince i njihove individualne odluke u svojstvu potrošača; budući da bi se klimatskom politikom utemeljenom na ljudskim pravima trebalo pojasniti da odgovornost za stvaranje održivih društava prvenstveno snose političari koji imaju sredstva za stvaranje održivih klimatskih politika; F. budući da su problemi povezani s klimatskim promjenama i sigurnosni problemi međusobno povezani i transnacionalni te iziskuju klimatsku diplomaciju usmjerenu, između ostalog, prema potpunoj provedbi obveza iz Pariškog sporazuma; budući da su u nekoliko studija otkrivene neizravne veze između klimatskih promjena, prirodnih katastrofa i vojnih sukoba, i budući da se klimatske promjene može smatrati multiplikatorom prijetnji koji može pojačati već postojeće socijalne tenzije; budući da negativne posljedice klimatskih promjena mogu dovesti do povećanih političkih tenzija, i unutar i izvan nacionalnih granica, a tako i do rizika da postanu krizni element koji dodatno opterećuje međunarodne odnose; G. budući da klimatske promjene imaju izravan i neizravan utjecaj na migracije zbog kojih se sve veći broj ljudi iz ugroženih područja seli u održivija područja svojih zemalja ili u inozemstvo kako bi izgradili novi život; RR\1157196.docx 5/24 PE616.683v02-00

H. budući da su u rezoluciji Parlamenta od 4. listopada 2017. o Konferenciji UN-a o klimatskim promjenama koja će se održati 2017. u Bonnu u Njemačkoj (COP23) prepoznati priroda i opseg raseljavanja uzrokovanog klimatskim promjenama i migracija koje su posljedica katastrofa uzrokovanih globalnim zatopljenjem; budući da se u raznim bitnim i utemeljenim studijama i izvješćima, primjerice onima koje su provele i izradile Međunarodna organizacija za migracije i Svjetska banka, ukazuje na to da će broj migranata i interno raseljenih osoba, ako se ne ulože ozbiljni napori, u najgorem scenariju porasti na 200 milijuna do 2050. kao posljedica ekoloških promjena, pri čemu velik broj njih trenutačno živi u obalnim područjima ili bi mogli biti interni migranti u supsaharskoj Africi, Južnoj Aziji i Latinskoj Americi; I. budući da osobe koje migriraju zbog razloga povezanih s okolišem nemaju status izbjeglice niti zaštitu koja se njima priznaje na međunarodnoj razini, jer nisu priznati u okviru Ženevske konvencije iz 1951. godine; J. budući da je Komisija, kao doprinos postizanju gospodarstva s nultom neto stopom emisija ugljika, za ciljeve energetske politike Unije odredila promicanje energetske učinkovitosti i pretvaranje EU-a u svjetskog predvodnika u području obnovljivih izvora energije; K. budući da se u sklopu klimatske diplomacije EU-a moraju poticati projekti za upravljanje rizicima, oblikovati javno mnijenje, poticati politička i gospodarska suradnja u borbi protiv klimatskih promjena i promicati gospodarstvo s niskim emisijama ugljika; L. budući da bi klimatska diplomacija EU-a trebala izraditi model proaktivne prilagodbe kojom se potiče interakcija između politika za borbu protiv klimatskih promjena; budući da bi institucionalizacija politika o klimatskim promjenama značila veću razinu javne svijesti i da bi se trebala iskazati u vidu jasnije političke volje; M. budući da je problem oskudnosti vodnih resursa uzrok sve većeg broja sukoba među zajednicama; budući da se ti resursi često iskorištavaju na neodrživ način za intenzivne poljoprivredne i industrijske aktivnosti u okviru situacija koje su već nestabilne; N. budući da bi borba protiv klimatskih promjena, kako bi se postigli njezini ciljevi, trebala postati strateški prioritet u svim diplomatskim dijalozima i inicijativama, s pristupom utemeljenim na ljudskim pravima; budući da Parlament aktivno pridonosi tom procesu i koristi se svojim zakonodavnim ovlastima i političkim utjecajem kako bi se pitanja klimatskih promjena dodatno uključila u razvojna djelovanja i portfelj potpora, kao i u nekoliko drugih politika EU-a, kao što su ulaganja, poljoprivreda, ribarstvo, energetika, promet, istraživanja i trgovina; O. budući da se izvori diskriminacije i ranjivosti na temelju spola, rase, etničke pripadnosti, klase, siromaštva, sposobnosti, pripadnosti autohtonim narodima, dobi, zemljopisnog položaja te tradicionalne i institucionalne diskriminacije međusobno kombiniraju i tako ometaju pristup resursima i sredstvima potrebnima za svladavanje tako dramatičnih promjena kao što su klimatske promjene; P. budući da su klimatske promjene neodvojivo povezane s krčenjem šuma uzrokovanim jagmom za zemljištem, eksploatacijom fosilnih goriva i intenzivnom poljoprivredom; PE616.683v02-00 6/24 RR\1157196.docx

Q. budući da je udio žena u donošenju političkih odluka i diplomaciji, a posebice u pregovorima o klimatskim promjenama, i dalje nezadovoljavajući te budući da je u tom pogledu ostvaren slab ili nikakav napredak; budući da žene čine samo 12 do 15 % voditelja izaslanstava i oko 30 % njihovih članova; 1. podsjeća na to da utjecaji klimatskih promjena imaju učinak na sve aspekte ljudskog života, a posebno na globalne resurse, mogućnosti razvoja, modele poslovanja, trgovinske odnose i regionalne odnose; podsjeća na to da posljedice klimatskih promjena povećavaju nesigurnost opskrbe hranom, prijetnje zdravlju, gubitak sredstava za život, raseljavanje, migraciju, siromaštvo, rodna neravnopravnost, trgovanje ljudima, nasilje, nedostatak pristupa infrastrukturi i temeljnim uslugama, utječu na mir i sigurnost i sve više pogađaju građane EU-a i predstavljaju izazov za međunarodnu zajednicu; ističe sve hitniju potrebu za klimatskim djelovanjem i naglašava da je za rješavanje problema klimatskih promjena potrebno uložiti zajedničke napore na međunarodnoj razini; potiče Komisiju i države članice da stalno olakšavaju multilateralnu raspravu jer to podrazumijeva kolektivnu odgovornost za cijeli planet, za sadašnje i buduće generacije; napominje da je borba protiv klimatskih promjena nužna za zaštitu ljudskih prava; 2. sa zabrinutošću primjećuje narušavanje svjetskih izvora vode i ekosustava, kao i rastuću opasnost od nestašice vode, rizika povezanih s vodom te ekstremnih događaja; Provedba Pariškog sporazuma i Programa za održivi razvoj do 2030. 3. ponovno potvrđuje predanost EU-a Pariškom sporazumu i Programu UN-a za održivi razvoj do 2030., uključujući ciljeve održivog razvoja; ističe potrebu za potpunom i brzom provedbom Pariškog sporazuma i postizanjem njegovih ciljeva ublažavanja, prilagodbe i preusmjeravanja financijskih tokova, i ciljeva održivog razvoja na razini EU-a i na svjetskoj razini radi razvoja održivijeg gospodarstva i društva; ponovno potvrđuje potrebu za ambicioznom klimatskom politikom EU-a i svoju spremnost da znatno poveća postojeći nacionalno utvrđeni doprinos (NDC) za EU do 2030., kao i potrebu da se do kraja 2018. razvije ambiciozna i usklađena dugoročna strategija za nultu neto stopu emisija ugljika do 2050., u skladu s obvezama iz Pariškog sporazuma u pogledu zadržavanja povećanja globalne prosječne temperature na znatno ispod 2 C i ulaganja napora u ograničavanje povećanja temperature na 1,5 C iznad predindustrijske razine; poziva Komisiju da u toj dugoročnoj strategiji uzme u obzir stajališta svih aktera koji mogu doprinijeti strategiji ili na koje će ona utjecati; 4. ističe važnost ambiciozne klimatske politike EU-a radi izbjegavanja daljnjeg povećanja temperature te kako bi EU mogao djelovati kao vjerodostojan i pouzdan partner u odnosu s trećim zemljama; poziva Komisiju i države članice da preuzmu aktivnu i konstruktivnu ulogu tijekom dijaloga Talanoa 2018. i konferencije COP24, jer će 2018. godina biti ključna za provedbu Pariškog sporazuma; poziva EU da pokaže svoju posvećenost ambicioznoj klimatskoj politici jer će to pomoći da EU bude primjer i da zagovara snažne obveze drugih zemalja u pogledu ublažavanja; 5. žali zbog objave odluke predsjednika Sjedinjenih Američkih Država o povlačenju SADa iz Pariškog sporazuma; ponovno potvrđuje da EU ima odgovornost i priliku da preuzme vodeću ulogu u globalnom klimatskom djelovanju, da uloži jače napore u klimatsku diplomaciju i da stvori snažan savez zemalja i dionika koji će nastaviti pružati RR\1157196.docx 7/24 PE616.683v02-00

potporu i doprinos ciljevima ograničavanja globalnog zatopljenja na razinu znatno nižu od 2 C, uz istodobno nastojanje da se povišenje temperature ograniči na 1,5 C prema preporuci Međuvladinog tijela za klimatske promjene (IPCC); ipak ističe da je važno tijesno surađivati s vladom SAD-a, a posebno s državama i gradovima SAD-a; 6. ističe da vjerodostojnost EU-a u borbi protiv klimatskih promjena ovisi o strogoj i sveobuhvatnoj provedbi njegove klimatske politike; 7. ističe da bi se u sklopu vanjske politike EU-a trebali razviti kapaciteti za praćenje rizika povezanih s klimatskim promjenama, uključujući prevenciju kriza i osjetljivosti na sukobe; smatra da posljedično i brzo djelovanje u području klime na ključan način doprinosi prevenciji socijalnih, gospodarskih i sigurnosnih rizika, prevenciji sukoba i nestabilnosti, a na kraju i prevenciji velikih političkih, socijalnih i gospodarskih troškova; stoga ističe važnost uključivanja klimatske diplomacije u politike EU-a za sprečavanje sukoba, širenjem i prilagodbom opsega misija i programa EU-a u trećim zemljama i područjima sukoba; ponavlja da će prelazak na gospodarstvo s nultom neto stopom emisija ugljika pridonijeti većem miru i sigurnosti ljudi unutar i izvan EU-a jer klimatske promjene često pogoršavaju postojeće nestabilnosti i sukobe te produbljuju postojeće ili stvaraju nove nejednakosti zbog manjka resursa, nedostatka gospodarskih mogućnosti, gubitka zemlje kao rezultata dizanja razine mora ili dugotrajnih razdoblja suše, krhkih upravljačkih struktura, nedostatne opskrbe vodom i hranom i pogoršavanja životnih uvjeta; 8. sa zabrinutošću posebno upozorava na pogoršanje ekosustava i vodnih resursa planeta te na sve veću prijetnju koju predstavlja manjak vode i rizici povezani s vodom kao i na ekstremne klimatske i vremenske uvjete koji su sve češći i čiji je učinak sve razorniji, zbog čega je nužno ojačati poveznicu između prilagođavanja na klimatske promjene i smanjenja rizika od katastrofa; 9. osim toga sa zabrinutošću primjećuje da se ne posvećuje dovoljno pozornosti ulozi tla kao sastavnog dijela klimatskog sustava te njegovoj važnosti za smanjenje stakleničkih plinova i prilagodbu na učinke klimatskih promjena; poziva EU da izradi ambicioznu strategiju koju bi trebalo uključiti u klimatsku diplomaciju; 10. naglašava da je zbog otapanja polarnih kapa i dizanja razine mora posebno ugroženo stanovništvo koje živi na obalama ili u malim otočnim državama; potiče Komisiju i države članice da štite i čuvaju te životne prostore tako da olakšaju postizanje ambicioznih ciljeva u pogledu ublažavanja klimatskih promjena i donošenjem multilateralnih mjera za zaštitu obale; 11. priznaje da klimatske promjene pogoršavaju okolnosti koje dovode do migracija u ugroženim područjima i podsjeća na to da će se migracije u budućnosti povećati ako se negativne posljedice klimatskih promjena ne riješe na odgovarajući način; stoga smatra da je bitno raditi na utvrđivanju općeprihvaćene univerzalne definicije pojma klimatskih izbjeglica u okviru UN-a u cilju uspostave međunarodnog pravnog okvira za osobe raseljene zbog posljedica klimatskih promjena i donošenja zajedničkog pristupa za zaštitu klimatskih izbjeglica; zahtijeva od EU-a da aktivno sudjeluje u raspravi o pojmu klimatskih izbjeglica, što se odnosi i na eventualno donošenje pravne definicije tog pojma na međunarodnoj razini; PE616.683v02-00 8/24 RR\1157196.docx

12. poziva države članice da pokažu progresivno vodstvo u tekućim pregovorima o globalnom sporazumu za sigurne, uredne i zakonite migracije, koji je pripremljen pod okriljem Ujedinjenih naroda te se nadograđuje na Deklaraciju iz New Yorka o izbjeglicama i migrantima iz 2016., u kojoj je priznato da se veliki broj ljudi seli kao odgovor na negativne posljedice klimatskih promjena ; 13. pozdravlja uključivost procesa UNFCCC-a; smatra da je, kako bi se zajamčilo učinkovito i transparentno sudjelovanje, potrebno riješiti pitanje interesnih skupina i sukoba interesa; podržava inicijativu vlada koje zastupaju većinu svjetskog stanovništva u pogledu uvođenja posebne politike u vezi sa sukobom interesa te poziva Komisiju da se konstruktivno uključi u taj proces; 14. poziva Komisiju da osmisli programe za podizanje razine osviještenosti građana EU-a o vezi između klimatskih promjena te migracija, siromaštva i sukoba u pogledu pristupa resursima; 15. naglašava da svaka inicijativa EU-a u području okoliša mora započeti od zakonodavnih nadležnosti predviđenih Ugovorima i da parlamentarna demokracija EU-a mora i dalje imati istaknutu ulogu u svakom prijedlogu kojemu je cilj promicanje međunarodnih mjera za zaštitu okoliša; Jačanje kapaciteta EU-a u području klimatske diplomacije 16. napominje da su EU i njegove države članice zaslužni za najveći dio javnog financiranja u području klime i da je to bitan instrument kojim se izgrađuje povjerenje za potporu prilagodbi i ublažavanju u drugim zemljama; potiče Komisiju i države članice da nastave s korisnim financijskim doprinosima te da aktivno podržavaju mobilizaciju financijskih sredstava u području klime na međunarodnoj razini s pomoću javnog financiranja drugih zemalja i iz privatnih izvora; pozdravlja izjave iznesene 12. prosinca 2017. na sastanku na vrhu One Planet; 17. naglašava da su za globalni prelazak na gospodarstva i društva s nultim emisijama ugljika, koja su otporna na klimatske promjene, potrebna znatna ulaganja u transformaciju; naglašava da vlade trebaju stvoriti poticajno okruženje za preusmjeravanje tokova kapitala prema održivom ulaganju i izbjegavanje neupotrebljive imovine, nadograđujući se na zaključke stručne skupine na visokoj razini o održivom financiranju i u skladu s komunikacijom Komisije o održivom financiranju (COM(2018)0097); smatra da financijski sustav mora doprinositi ciljevima Pariškog sporazuma i održivog razvoja; uvjeren je da će financijski sustav EU-a koji doprinosi ublažavanju klimatskih promjena i potiče ulaganja u čiste tehnologije i održiva rješenja služiti kao uzor drugim zemljama te da bi im mogao pomoći da uvedu slične sustave; 18. ističe da je važno da EU ima zajedničko i jedinstveno stajalište na svim međunarodnim forumima i poziva Visoku predstavnicu Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i Komisiju da koordiniraju zajedničke napore EU-a kako bi se osigurala njegova predanost provedbi Pariškog sporazuma; potiče EU da razmotri načine na koje se može dodatno povisiti razina ambicija Pariškog sporazuma; ustraje u tome da je potrebno razviti sveobuhvatnu strategiju za klimatsku diplomaciju EU-a, a pitanje klime uključiti u sva područja vanjskog djelovanja EU-a, uključujući trgovinu, razvojnu suradnju i humanitarnu pomoć; naglašava da je važno ojačati socijalnu dimenziju, uključivanjem RR\1157196.docx 9/24 PE616.683v02-00

rodne perspektive i pristupa temeljenog na ljudskim pravima u sve buduće multilateralne pregovore; 19. potiče Komisiju i države članice da podižu međunarodnu razinu osviještenosti o klimatskim promjenama s pomoću koordiniranih komunikacijskih strategija i aktivnosti kako bi se povećala potpora javnosti i politička podrška; poziva osobito na to da se stvori međunarodna svijest o međupovezanosti klimatskih promjena i socijalne nepravde, migracija, gladi i siromaštva činjenice da globalno djelovanje u području klime može uvelike doprinijeti rješavanju tih problema; 20. ističe da će tehnološki napredak, koji se na odgovarajući način potiče u okviru zajedničkog političkog napora, biti od ključne važnosti za ostvarenje ciljeva Pariškog sporazuma te da se stoga mora voditi računa o znanstvenoj diplomaciji EU-a kao dijelu globalne strategije za klimatsku diplomaciju, u okviru koje se jača i financira istraživanje u području klimatskih promjena; 21. podsjeća da, kao što je to navedeno u zelenoj knjizi Komisije Prilagodba klimatskim promjenama u Europi mogućnosti za djelovanje na razini EU-a 1, među područja u Europi koja su najosjetljivija na klimatske promjene spadaju južna Europa i sredozemni bazen, planinska i obalna područja, gusto naseljena poplavna područja, Skandinavija i arktička regija; stoga potiče EU da promiče istraživačke i razvojne programe koji obuhvaćaju države članice relevantne za svaki od tih slučajeva, u skladu s člankom 185. UFEU-a; 22. skreće pozornost na inicijativu PRIMA (Partnerstvo za istraživanje i inovacije na mediteranskom području) kao dobar primjer znanstvene diplomacije iz prethodnog stavka, u kojoj se naglasak stavlja na razvoj i primjenu inovativnih rješenja za proizvodnju hrane i opskrbu vodom u sredozemnom bazenu; traži od Komisije da ojača suradnju, pruži nužnu potporu i osigura kontinuitet te inicijative kao i drugih sličnih inicijativa; poziva Komisiju da u skladu s člankom 185. UFEU-a izradi novu inicijativu koja će biti posebno usmjerena na ciljeve klimatske diplomacije EU-a; 23. apelira da se poduzmu mjere za koordinaciju akcijskih planova EU-a za energetsku i vodnu diplomaciju s klimatskom diplomacijom, čime bi se prema potrebi povećali sinergija i zajedničko djelovanje između odgovarajućih subjekata na razini EU-a i država članica; 24. poziva Parlament da se dodatno angažira te da se uspostavi godišnji proces, koji bi inicirali Komisija i ESVD, a provodio bi se u suradnji s državama članicama, u okviru kojeg bi se utvrdili ključni prioriteti klimatske diplomacije EU-a u dotičnoj godini i iznijele konkretne preporuke za rješavanje nedostataka u pogledu kapaciteta; 25. obvezuje se na to da će sastaviti svoje stajalište i preporuke za novu dugoročnu strategiju EU-a do sredine stoljeća, koje će Komisija i Vijeće razmotriti prije podnošenja strategije UNFCCC-u; 26. izjavljuje da namjerava pokrenuti proces podnošenja redovitih izvješća o aktivnostima, postignućima i nedostatcima klimatske diplomacije EU-a koji će doprinijeti tim 1 COM(2007) 0354. PE616.683v02-00 10/24 RR\1157196.docx

nastojanjima; dodaje da bi periodična izvješća trebala sadržavati jasne referentne vrijednosti u tom pogledu; 27. ističe ključnu ulogu parlamentarne diplomacije u borbi protiv klimatskih promjena; obvezuje se da će bolje iskoristiti svoju međunarodnu ulogu i članstvo u međunarodnim parlamentarnim mrežama te da će intenzivirati svoje klimatske aktivnosti u okviru rada svojih izaslanstava, uključujući posjete izaslanstava, osobito Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane i Odbora za vanjske poslove, te tijekom europskih i međunarodnih međuparlamentarnih sastanaka i u okviru platformi za dijalog s nacionalnim parlamentima i s dionicima na podnacionalnoj razini te s civilnim društvom/nedržavnim dionicima, te da će u svakom trenutku poštovati načela rodne osviještenosti; 28. poziva na veću dodjelu ljudskih i financijskih resursa u okviru ESVD-a i Komisije, kako bi se bolje odrazila snažna predanost klimatskoj diplomaciji te veća angažiranost u tom području; potiče ESVD da u programe sastanaka izaslanstava EU-a s njihovim partnerima iz trećih zemalja i međunarodnih ili regionalnih organizacija uvrsti klimatsku diplomaciju te da organizira diplomatske napore u području klime u okviru svakog izaslanstva EU-a s predstavništvima država članica u trećim zemljama i pridoda im stratešku važnost; stoga poziva na uključivanje kontaktne točke za klimatske promjene u izaslanstva EU-a u trećim zemljama, kao i većeg postotka stručnjaka za klimu pri uspostavi mješovitih radnih mjesta u izaslanstvima EU-a; 29. ističe da potrošnja sredstava EU-a u području klime može stvoriti visoku dodanu vrijednost i da bi je trebalo znatno povećati kako bi odražavala veću važnost i hitnost djelovanja u području klime i potrebu za daljnjim djelovanjima u području klimatske diplomacije; stoga potiče Komisiju i države članice da povećaju potrošnju povezanu s klimatskom diplomacijom u narednom višegodišnjem financijskom okviru (VFO), da izdvoje najmanje 30 % sredstava u području klime, za što se zalaže Parlament u svojoj rezoluciji od 14. ožujka 2018. o sljedećem VFO-u: Priprema stajališta Parlamenta o VFO-u nakon 2020. 1 i da usklade proračun EU-a u cijelosti s ciljevima Pariškog sporazuma i ciljevima održivog razvoja kako bi se zajamčilo da potrošnja proračunskih sredstava nije protivna naporima u području klime; u tom kontekstu primjećuje da će osjetljivi sektori (poput poljoprivrede, industrije, energije i prometa) morati poduzeti veće napore pri prijelazu na gospodarstvo s nultim emisijama ugljika; poziva na bolje korištenje drugih fondova EU-a kako bi se osigurali učinkovitost sredstava, optimalni ishodi i veći utjecaj djelovanja i inicijativa EU-a; 30. poziva Komisiju i države članice da u okviru bilateralnih sporazuma s partnerskim zemljama razvijaju suradnju u području okoliša kako bi se poticale politike održivog razvoja koje se temelje na energetskoj učinkovitosti i obnovljivoj energiji; 31. poziva Komisiju da u svojim predstojećim komunikacijama o budućnosti energetske i klimatske politike EU-a te o dugoročnoj strategiji za smanjenje emisija stakleničkih plinova u potpunosti odrazi globalnu dimenziju, uključujući ciljeve klimatske diplomacije EU-a; također poziva Komisiju i ESVD da u roku od 12 mjeseci od usvajanja ovog izvješća, i uzimajući u obzir pristup Parlamenta kako je utvrđen u ovom tekstu, dodatno razviju dugoročnu viziju kako bi donijeli zajedničku komunikaciju 1 Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0075. RR\1157196.docx 11/24 PE616.683v02-00

kojom bi se utvrdilo njihovo shvaćanje klimatske diplomacije EU-a, kao i strateški pristup aktivnostima klimatske diplomacije EU-a; 32. poziva ESVD i Komisiju da povećaju svoju unutarnju koordinaciju u pogledu raseljavanja zbog klime tako da uspostave odbor stručnjaka koji će istraživati klimatske promjene i migracije s pomoću međuagencijske radne skupine; 33. ističe da su rodna ravnopravnost, osnaživanje žena te potpuno i ravnopravno sudjelovanje i vodeća uloga žena presudni za djelovanje u području klime; poziva EU i države članice da uključe rodnu perspektivu u klimatske politike i da primijene rodno osviješteni pristup jer klimatske promjene često pogoršavaju rodne nejednakosti i položaj žena, da promiču sudjelovanje pripadnica autohtonih naroda i braniteljica ljudskih prava u okviru Konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (UNFCCC) jer je njihovo poznavanje upravljanja prirodnim resursima ključno za borbu protiv klimatskih promjena; Borba protiv klimatskih promjena kao pokretač međunarodne suradnje 34. ističe da EU i države članice moraju biti aktivni partneri u međunarodnim organizacijama i na forumima (kao što su UN, UNFCCC, politički forum na visokoj razini o održivom razvoju (HPFL), Ured visokog povjerenika UN-a za ljudska prava (OHC), Međunarodna organizacija rada (MOR), Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), NATO, Međunarodna organizacija civilnog zrakoplovstva (ICAO), Međunarodna pomorska organizacija (IMO), Arktičko vijeće, skupine G7 i G20) i blisko surađivati s regionalnim organizacijama (kao što su Afrička unija (AU), Gospodarska zajednica zapadnoafričkih država (ECOWAS), Udruženje država jugoistočne Azije (ASEAN), Skupina afričkih, karipskih i pacifičkih država (AKP), MERCOSUR i Vijeće za suradnju u Zaljevu (GCC)) kako bi poticali globalna partnerstva i osigurali provedbu Pariškog sporazuma i ciljeva održivog razvoja, istodobno štiteći, jačajući i dodatno razvijajući multilateralne sustave suradnje; 35. poziva EU i države članice da daju veći prioritet mjerama u području klime na dnevnom redu sastanaka na vrhu skupine G20, kao i na dnevnom redu bilateralnih sastanaka zemalja članica skupine G20 i da surađuju sa zemljama u razvoju, kao što su Skupina 77 u Ujedinjenim narodima (G77) i drugim mrežama, kao što je Savez malih otočnih država (AOSIS); 36. poziva države članice da pojačaju svoj angažman u okviru Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS), u skladu s ciljevima Pariškog sporazuma; također ističe da Međunarodna pomorska organizacija (IMO) mora poduzeti brze i primjerene dodatne mjere kako bi međunarodni pomorski promet u odgovarajućoj mjeri doprinosio borbi protiv klimatskih promjena; 37. poziva Komisiju da u međunarodne sporazume o trgovini i ulaganju uvrsti dimenziju klimatskih promjena te da ratifikaciju i provedbu Pariškog sporazuma postavi kao uvjet za buduće trgovinske sporazume; u tom pogledu poziva Komisiju da, gdje je to potrebno, izradi sveobuhvatnu ocjenu dosljednosti postojećih sporazuma s Pariškim sporazumom; poziva Komisiju da pojednostavi financijske instrumente i programe kako bi se osigurala usklađenost, kako bi se pružila potpora trećim zemljama u borbi protiv klimatskih promjena i kako bi se povećala učinkovitost klimatskog djelovanja EU-a; PE616.683v02-00 12/24 RR\1157196.docx

preporučuje da se o klimatskim promjenama sastavi jedna obavezna temeljna klauzula koja bi se sustavno uvrštavala u međunarodne sporazume, uključujući sporazume o trgovini i ulaganjima, u pogledu zajedničke predanosti ratifikaciji i provedbi Pariškog sporazuma, čime bi se podupirao proces dekarbonizacije na europskoj i međunarodnoj razini; 38. podupire kontinuiran i aktivan angažman EU-a u koaliciji velikih ambicija (HAC) i s njezinim zemljama članicama kako bi se dala vidljivost njihovoj odlučnosti u postizanju svrhovite provedbe Pariškog sporazuma zaključivanjem pouzdanog pravilnika 2018. i uspješnog dijaloga Talanoa na konferenciji COP24 kojim se nastoji dodatno motivirati države da se pridruže ovim naporima i uspostave skupinu predvodnika za klimatska pitanja u sljedećih nekoliko godina koji će biti spremni na podizanje svojih klimatskih ciljeva u skladu s ciljevima Pariškog sporazuma, kako bi se uspostavilo zajedničko vodstvo i kako bi djelovali kao predvodnici u pogledu uključivanja klime u različita područja vanjske politike, uključujući trgovinu, reformu međunarodnih financijskih institucija i sigurnost; 39. prepoznaje važnost djelotvornog i učinkovitog djelovanja u pogledu prilagodbe, strategija i planova, uključujući korištenje rješenjima koja se temelje na ekosustavima s ciljem povećanja kapaciteta prilagodbe, jačanja otpornosti te smanjenja osjetljivosti na klimatske promjene u kontekstu Pariškog sporazuma; 40. ističe posebnu osjetljivost arktičkih ekosustava na klimatske promjene, s obzirom na to da posljednjih nekoliko desetljeća temperature na Arktiku rastu približno dvaput brže od svjetskog prosjeka; uviđa da onečišćenje prisutno u klimi na Arktiku najvećim dijelom dolazi od azijskih, sjevernoameričkih i europskih zagađivača, zbog čega mjere smanjenja emisija u EU-u imaju važnu ulogu u rješavanju klimatskih promjena na Arktiku; također uzima u obzir pokazani interes za Arktik i njegove resurse, s obzirom na okoliš koji se mijenja na tom području, kao i sve veću geopolitičku važnost Arktika; smatra da su zdravi i održivi arktički ekosustavi u kojima žive održive zajednice strateški važni za političku i gospodarsku stabilnost Europe i svijeta; smatra da je potrebno konačno provesti formalni status EU-a kao promatrača u Arktičkom vijeću; 41. budući da su, povijesno gledano, uvelike utjecali na globalno zatopljenje, ističe da su EU i druge imućne zemlje dužni iskazati veću solidarnost prema ugroženim državama, od kojih se mnoge nalaze na globalnom jugu ili su otočne države, koje su najviše pogođene posljedicama klimatskih promjena i pobrinuti se za to da imaju stalnu potporu kako bi se povećala njihova otpornost, kako bi se doprinijelo smanjenju rizika od katastrofa, među ostalim i s pomoću očuvanja prirode i obnove ekosustava koji imaju važnu ulogu u regulaciji klime, kako bi im se financijski i izgradnjom kapaciteta, a posebno s pomoću partnerstava za NDC, pomoglo da se oporave od štete povezane s klimatskim promjenama i unaprijede mjere prilagodbe i otpornosti; napominje da su ugrožene države ključni partneri u poticanju ambicioznih mjera u području klime na međunarodnoj razini, zbog egzistencijalne prijetnje koje za njih predstavljaju klimatske promjene; 42. poziva EU i države članice da pruže potporu za napore koje manje imućne zemlje ulažu kako bi smanjile svoju ovisnost o fosilnim gorivima i povećale pristup obnovljivim izvorima energije, kao i putem programa kojima se pruža potpora pristupu znanosti, RR\1157196.docx 13/24 PE616.683v02-00

tehnologiji i inovacijama u skladu s ciljem održivog razvoja br. 17 te podizanjem njihove razine osviještenosti o dostupnim tehnologijama za praćenje i zaštitu okoliša i građana, kao što su glavni svemirski program Copernicus i njegova služba za klimatske promjene; ističe mogućnosti za poticanje klimatski pametnih ulaganja i podupiranje održivog razvoja, koje se nude u okviru plana EU-a za vanjska ulaganja; ističe da je važno zajamčiti da humanitarne agencije osmisle dugoročnu perspektivu svojeg djelovanja na osnovi čvrsto utemeljenog znanja o utjecajima klimatskih promjena na ugrožena područja; također poziva Komisiju da razvije sveobuhvatnu strategiju za promicanje izvrsnosti EU-a u zelenim tehnologijama na globalnoj razini; 43. naglašava da je potrebno pojednostaviti politike EU-a kako bi se na odgovarajući način odgovorilo na situacije kao što su nestašica vode i hrane, koje će se u budućnosti vjerojatno češće manifestirati; podsjeća na to da takve nestašice temeljnih prehrambenih proizvoda predstavljaju ozbiljne dugoročne sigurnosne izazove koji bi mogli ugroziti postignuća razvojne politike EU-a; 44. poziva Uniju da prednost da pomoći u obliku bespovratnih sredstava i prijenosa tehnologije najsiromašnijim zemljama radi provedbe energetske tranzicije; 45. preporučuje da EU produbi svoju stratešku suradnju na državnoj i nedržavnoj razini s pomoću dijaloga i partnerstava u pogledu razvoja s nultom stopom emisija ugljika s gospodarstvima u usponu i drugim zemljama, koji imaju znatan utjecaj na globalno zatopljenje, ali ujedno i odlučujuću ulogu u pogledu klimatskog djelovanja na svjetskoj razini; u tom kontekstu napominje da klima može biti polazna točka za diplomatsku suradnju s partnerima s kojima postoje znatni sporovi u pogledu drugih pitanja te tako pružiti priliku za jačanje stabilnosti i mira; poziva EU da sa svojim partnerima podijeli politička iskustva i naučene pouke, kako bi se ubrzala provedba Pariškog sporazuma; poziva EU da uspostavi namjenska povjerenstva radi rasprave o klimatskoj politici i politici u pogledu održivosti te gospodarske i tehnološke dijaloge o rješenjima u pogledu tranzicije i otpornosti, među ostalim i tijekom ministarskih sastanaka na visokoj razini; poziva EU da izgradi i podržava partnerstva u područjima od zajedničkog interesa, uključujući prometnice do 2050., reformu održivog financiranja, čisti promet, tržišta ugljika i druge instrumente za određivanje cijene ugljika izvan granica Europe u cilju uspostave jednakih uvjeta za sve gospodarske sektore; 46. poziva EU da bude predvodnik u razvoju međunarodnih i regionalnih partnerstava u pogledu tržišta ugljika, kako je utvrđeno člankom 6. Pariškog sporazuma i da koristi svoju stručnost u uspostavi, prilagodbi sustava EU-a za trgovanje emisijama (ETS) te upravljanju njime i da koristi svoje iskustvo u povezivanju ETS-a sa švicarskim tržištem ugljika; poziva Komisiju i države članice da promiču razvoj mehanizama za određivanje cijena ugljika u trećim državama i regijama i da potiču međunarodnu suradnju u cilju srednjoročnog postizanja velike kompatibilnosti tih mehanizama te da, u dugoročnom pogledu, stvore međunarodno tržište ugljika; u tom pogledu ističe uspješnu suradnju između EU-a i Kine proteklih godina, koja je omogućila pokretanje nacionalnog sustava trgovanja emisijama u Kini u prosincu 2017.; raduje se rezultatima trenutačnog rada, koji će biti ključni za dobro funkcioniranje sustava; potiče EU da kontinuirano podržava ambicije Kine u vezi s trgovanjem ugljikom i da ojača njihovu buduću suradnju kako bi se radilo na ostvarenju jednakih uvjeta na svjetskoj razini; PE616.683v02-00 14/24 RR\1157196.docx

47. poziva EU da na međunarodnoj razini aktivno promiče agresivnu politiku protiv emisija stakleničkih plinova, uključujući uvođenje ograničenja emisija i trenutačnih mjera za smanjenje emisija u sektorima međunarodnog pomorskog i zračnog prometa; 48. smatra da je potrebno dodatno raditi na razvoju prilagodbe granica ugljika kao poticaj za ulaganje daljnjih napora svih naroda u ostvarivanje ciljeva utvrđenih u Pariškom sporazumu; 49. preporučuje Europskoj uniji da zajedno s UN-om potiče veću suradnju na globalnoj razini kako bi se našlo rješenje za problem pješčanih oluja koje osobito na Bliskom istoku zaoštravaju već postojeće tenzije i stvaraju nove tenzije; ističe da se zbog tih oluja, osim što uzrokuju znatnu štetu u pogledu zdravlja, smanjuju već ograničeni vodni resursi na području Bliskog istoka; s tim u vezi potiče EU da surađuje s Ujedinjenim narodima kako bi se poboljšali sustavi nadziranja i upozoravanja; 50. potiče ESVD, Komisiju i države članice da svoje strateške dijaloge o energiji sa zemljama koje izvoze fosilna goriva u šire susjedstvo EU-a usmjere na suradnju u području dekarbonizirane energije i modele gospodarskog razvoja s nultim emisijama ugljika radi postizanja većeg mira te bolje sigurnosti i dobrobiti ljudi u Europi i svijetu; 51. poziva ESVD, Komisiju i države članice da svoje međunarodne političke dijaloge i suradnju s partnerskim zemljama u potpunosti usklade s ciljevima iz Pariškog sporazuma i s ambicijom EU-a da postane svjetski predvodnik u području obnovljivih izvora energije; Strateški partneri EU-a 52. smatra da je važno da EU nastavi ulagati napore kako bi SAD ponovno sudjelovao u multilateralnoj suradnji o mjerama u području klime, potičući SAD da poštuje Pariški sporazum, a da se pritom ne ugrozi razina njegovih ambicija; smatra da su parlamentarni dijalog i suradnja s lokalnim tijelima ključni za postizanje tog cilja; 53. ističe da pregovori o Brexitu i budući odnos s Ujedinjenom Kraljevinom moraju odražavati potrebu za kontinuiranom suradnjom u pogledu klimatske diplomacije; 54. napominje da regije i gradovi imaju sve važniju ulogu u pogledu održivog razvoja zbog toga što klimatske promjene imaju izravan utjecaj na njih, s obzirom na to da njihov rast izravno utječe na klimu, i jer oni postaju sve aktivniji u području ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbi njima, katkad u svjetlu politika koje su u suprotnosti s politikama njihovih nacionalnih vlada; ponavlja ključnu važnost gradova i regija za uvođenje inovacija i mjera za zaštitu okoliša, korištenje zelenih tehnologija te ulaganje u vještine, osposobljavanje i povećanje konkurentnosti razvojem čistih tehnologija na lokalnim razinama; stoga poziva EU da dodatno ojača svoje odnose s lokalnim i regionalnim vlastima i autohtonim narodima u trećim zemljama te prekomorskim zemljama i teritorijima radi poticanja tematske i sektorske suradnje gradova i regija unutar i izvan EU-a, kako bi se razvile inicijative za prilagodbu i otpornost i kako bi se ojačali modeli održivog razvoja i planovi za smanjenje emisija u ključnim sektorima kao što su sektori energije, industrije, tehnologije, poljoprivrede i prometa, i u gradskim i u ruralnim područjima, primjerice s pomoću twinning projekata, programa međunarodne urbane suradnje, podupiranjem platforma poput Sporazuma gradonačelnika i izgradnjom novih RR\1157196.docx 15/24 PE616.683v02-00

foruma za razmjenu najboljih praksi; poziva EU i države članice da podrže napore regionalnih i lokalnih aktera da uvedu regionalno i lokalno utvrđene doprinose (nalik na nacionalno utvrđene doprinose), ako se tim postupkom mogu povećati ambicije u području klime; ukazuje na ulogu koju izaslanstva EU-a u trećim zemljama mogu imati u tom pogledu; 55. također napominje da sve veća urbanizacija u mnogim dijelovima svijeta pogoršava postojeće izazove prouzročene klimatskim promjenama zbog veće potražnje za resursima kao što su energija, zemljište i voda, te doprinosi daljnjem pogoršanju okolišnih problema, kao što su onečišćenje zraka i povećane količine otpada, u brojnim konurbacijama u EU-u i izvan njega; napominje se dodatne posljedice klimatskih promjena, kao što su ekstremni vremenski uvjeti, duša i degradacija tla, često posebno jako osjete u ruralnim područjima; smatra da je lokalnim i regionalnim tijelima potrebno posvetiti posebnu pomoć i potporu da bi riješile te izazove, izgradile bolju otpornost i doprinijele naporima u području ublažavanja posljedica klimatskih promjena razvojem novih oblika opskrbe energijom i prometnih koncepata; 56. naglašava da je u poštovanju relevantnih međunarodnih propisa i konvencija, posebno Konvencije o zaštiti i uporabi prekograničnih vodotoka i međunarodnih jezera (UNECE), Aarhuške konvencije i Konvencije iz Espooa važna prekogranična suradnja između država članica i partnerskih zemalja, posebno u pogledu prekogranične procjene učinka na okoliš; 57. poziva EU i njegove države članice da osnaže veze s civilnim društvom i potporu za njega diljem svijeta kao agenta mjera u području klime te uspostave saveze i ojačaju sinergije sa znanstvenom zajednicom, nevladinim organizacijama, lokalnim zajednicama, autohtonim zajednicama i netradicionalnim dionicima radi boljeg usklađivanja ciljeva, ideja i metoda različitih aktera kako bi se uspostavio koordinirani pristup mjerama u području klime; potiče EU i njegove države članice da surađuju s privatnim sektorom, da ojačaju suradnju u pogledu iskorištavanja prilika koje donosi tranzicija prema gospodarstvu s nultom stopom emisija ugljika, da razviju izvozne strategije za klimatske tehnologije za zemlje diljem svijeta i da potiču prijenos tehnologija u treće zemlje i izgradnju kapaciteta u trećim zemljama koje potiču korištenje obnovljivih izvora energije; 58. naglašava važnost znanstvenih istraživanja za donošenje odluka u području klimatske politike; napominje da je prekogranična znanstvena razmjena ključan element međunarodne suradnje; potiče Komisiju i države članice da kontinuirano podržavaju znanstvene organizacije koje se bave procjenom klimatskih rizika, koje su usmjerene na procjenu posljedica klimatskih promjena i koje političkim tijelima nude moguće mjere za prilagodbu; potiče EU da koristi svoje istraživačke kapacitete u cilju doprinosa globalnim mjerama u području klime; 59. nalaže svojem predsjedniku da ovu rezoluciju proslijedi Vijeću, potpredsjednici PE616.683v02-00 16/24 RR\1157196.docx

Komisije / Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, Komisiji, Europskoj službi za vanjsko djelovanje te, radi obavijesti, Općoj skupštini Ujedinjenih naroda i glavnom tajniku Ujedinjenih naroda. RR\1157196.docx 17/24 PE616.683v02-00

OBRAZLOŽENJE Klimatska diplomacija kao strateški prioritet u vanjskim poslovima EU-a U 2015. godini, zaključivanje općeg sporazuma o klimi u Parizu i donošenje Programa za održivi razvoj do 2030.., s ciljevima održivog razvoja kao njihovim temeljem, bio je velik uspjeh za globalnu preobrazbu u smjeru stvaranja održivijeg društva s niskim razinama ugljika. Oba postignuća mogu se smatrati uspješnim primjerima multilateralizma. Sklapanje Pariškog sporazuma konkretno je omogućeno zajedničkim ulaganjem diplomatskih napora EU-a i francuskog predsjedanja. Predstojeći su izazovi provedba sporazuma u djelo, uspostava pravila i postupaka za taj proces tijekom sljedećih konferencija UN-a o klimi te održavanje međunarodnog angažmana u području klimatskog djelovanja. Sve to pokazuje koliko je važno da se pitanje klime uvrsti u programe rada tijela za vanjske poslove i njihovih dionika. Ozbiljni učinci klimatskih promjena jasno su zamjetni u cijelom svijetu i stoga trebaju biti strateški prioritet u međunarodnim diplomatskim odnosima. S obzirom da razvojna kretanja u pogledu klime utječu na geopolitičku stabilnost i opskrbu hranom i vodom pa tako i na regionalnu sigurnost zahvaćenog stanovništva, kao i na migracijske tokove, taj je problem potrebno razmatrati na svim razinama i u svim područjima diplomacije u vanjskim poslovima. Iz tog razloga Odbor za vanjske poslove i Odbor za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane posvećuju toj temi zajedničko izvješće i iznose preporuke za buduće aktivnosti EU-a u području klimatske diplomacije. U ovom izvješću postavljeni su temelji za buduće djelovanje odbora Parlamenta, osobito Odbora za vanjske poslove i Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane, u klimatskoj diplomaciji, a Europski se parlament uspostavlja kao jedan od dionika vanjske politike u tom području. Budući da je svrha ovog izvješća pridonijeti i definiranju međunarodne uloge EU-a u klimatskoj diplomaciji, u skladu s pristupom vanjskim poslovima utvrđenim u globalnoj strategiji EU-a, u njemu su sustavno utvrđene potrebne strukture te strateški partneri i tematski pravci za klimatsku diplomaciju EU-a, čime se podupire razvoj sveobuhvatne buduće strategije za EU. Potreba za liderstvom EU-a: izrada programa klimatske diplomacije EU-a Suočen sa sve hitnijom potrebom za klimatskim djelovanjem i snažnom provedbom Pariškog sporazuma na svjetskoj razini, EU mora ulagati veće napore u području klimatske diplomacije. Zagovaranje klimatskog djelovanja i inzistiranje na političkom opredjeljenju ostaje stalna zadaća. U tom je kontekstu snažna uloga EU-a kao lidera klimatskog djelovanja važnija nego ikada prije. Načini poboljšanja suradnje sa starim i novim partnerima, bilo u okviru međunarodnih foruma, bilo s nacionalnim vladama ili nedržavnim dionicima, moraju biti predmetom vrlo jasnog programa djelovanja Vanjsku ulogu EU-a kao lidera potrebno je dopuniti snažnom unutarnjom klimatskom politikom. Kako bi se razvijao kao vjerodostojan sudionik, EU mora provesti Pariški sporazum na sustavan način, uz jasan mehanizam revidiranja. Iako su za sljedeće desetljeće bitni zakoni EU-a o klimi već doneseni, potrebne su dodatne mjere. Europska unija trebala bi se dobro pripremiti za dijalog Talanoa i konferenciju o klimi u Katowicama u Poljskoj (COP24) u 2018., što podrazumijeva iznošenje konkretnih ponuda za jačanje vlastitih napora u pogledu klime. Europska unija i osobito njezine države članice trebaju biti spremne povećati postojeće PE616.683v02-00 18/24 RR\1157196.docx

doprinose EU-a određene na nacionalnoj razini (NDC) do 2030. te poduzeti globalni pregled stanja svakih pet godina radi revidiranja vlastitog zakonodavstva i mjera u pogledu klime. Trenutačni prijedlog za održive financije, rasprava o postupnom ukidanju štetnih subvencija za fosilna goriva i uspostava sljedećeg višegodišnjeg financijskog okvira EU-a trebali bi biti dodatne prilike za integriranje klimatskog opredjeljenja na razini EU-a. Europska unija trebala bi pokazati da se obveze koje proizlaze iz Pariškog sporazuma ispunjavaju bez odgode. Stoga bi se Komisija trebala posavjetovati s Europskim parlamentom i državama članicama oko izrade revidirane dugoročne strategije EU-a za niske razine emisija ugljika za razdoblje do sredine ovoga stoljeća, uzimajući pritom u obzir rezultate očekivanog tematskog izvješća IPCC-a. Zajednički napori: poboljšavanje struktura za klimatsku diplomaciju EU-a S obzirom na sve veću složenost i izazove globalnog klimatskog djelovanja, klimatsku diplomaciju EU-a trebalo bi profesionalizirati, osnažiti te je učiniti dosljednijom i usklađenijom. Uzimajući u obzir složeni višeslojni sustav upravljanja u EU-u, sve institucije EU-a trebale bi zajedno s državama članicama sudjelovati u procesu razvoja i poboljšanja klimatske diplomacije i klimatskog djelovanja EU-a. Iako su Komisija i Europska služba za vanjsko djelovanje (ESVD) bile ključni sudionici u klimatskoj diplomaciji EU-a prethodnih godina, njihova koordinirana uloga trebala bi ubuduće biti još snažnija. Klimatska diplomacija EU-a može se temeljiti na iskustvu stečenom u ubrzavanju i koordinaciji diplomatskih kapaciteta prije sastanka na vrhu o klimi u Parizu te se može dalje razvijati usmjeravajući se više na strateški pristup. To znači da osim što bi klima postala važniji dio vanjskih poslova i druge bi javne politike EUa s vanjskom dimenzijom, poput trgovine, investicija i razvojne pomoći, bile u skladu s ciljevima Pariškog sporazuma i ciljevima održivog razvoja. Osim na političku usklađenost, pristup klimatskoj diplomaciji koji je više strateški trebao bi se odnositi i na usklađenost djelovanja. Visoka povjerenica trebala bi zajedno s Komisijom koordinirati zajedničke napore EU-a na uspostavi strategije klimatske diplomacije EU-a koji će se sastojati od utvrđivanja prioriteta, ključnih sudionika kojima se treba obraćati i ključnih događaja koje treba iskoristiti za djelovanje, bilo da je riječ o konferencijama, ministarskim sastancima na visokoj razini ili neformalnim događajima. Za provedbu ciljane klimatske diplomacije, Komisija i ESVD trebaju raspolagati nužnim financijskim i ljudskim resursima. Sukladno s time potrebno je procijeniti i riješiti nedostatke u pogledu kapaciteta u Glavnoj upravi Komisije za klimatsku politiku (GU CLIMA) i ESVDu. Oba tima trebala bi nastaviti blisko surađivati kako bi se osiguralo jedinstveno stajalište EUa na međunarodnim forumima. Istodobno, kako bi se ESVD-u omogućilo da preuzme ulogu koja je više koordinancijske naravi vis à vis predstavništva država članica u okviru njihovih izaslanstava u trećim zemljama, u njegovim bi izaslanstvima trebalo bi biti više osoblja posebno zaduženog za pitanja klime, odnosno više mješovitih radnih mjesta čiji portfelji obuhvaćaju pitanja klime. Ta bi izaslanstva dodatno trebala namijeniti odgovarajući dio svojih proračuna klimatskim aktivnostima kao što su konferencije, studije i kampanje za podizanje razine osviještenosti. Napori koji se ulažu na razini EU-a trebali bi se podupirati redovitom i pouzdanom koordinacijom nadležnih javnih službenika u ministarstvima država članica. Europski parlament kao zagovornik klimatske diplomacije RR\1157196.docx 19/24 PE616.683v02-00