REPUBLIKA HRVATSKA OSJEČKOBARANJSKA ŽUPANIJA SKUPŠTINA Materijal za sjednicu IZVJEŠĆE O STANJU OKOLIŠA NA PODRUČJU OSJEČKOBARANJSKE ŽUPANIJE ZA RAZDOBLJE 2013. 2016. GODINE Materijal pripremljen u Upravnom odjelu za prostorno planiranje, zaštitu okoliša i prirode Osječkobaranjske županije Osijek, veljače 2018.
IZVJEŠĆE O STANJU OKOLIŠA NA PODRUČJU OSJEČKOBARANJSKE ŽUPANIJE ZA RAZDOBLJE 2013. 2016. GODINE Skupština Osječkobaranjske županije donijela je 2005. godine u skladu sa Zakonom o zaštiti okoliša ("Narodne novine" broj 82/94. i 128/99.) Program zaštite okoliša za područje Osječkobaranjske županije ("Županijski glasnik" broj 17/05., u daljnjem tekstu: Program). Člankom 53. trenutno važećeg Zakona o zaštiti okoliša ("Narodne novine" broj 80/13. i 78/15., u daljnjem tekstu: Zakon) propisano je da predstavničko tijelo županije, uz prethodnu suglasnost Ministarstva, u roku od šest mjeseci nakon donošenja Plana zaštite okoliša Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Plan), donosi Program zaštite okoliša kojim se pobliže razrađuju mjere iz Plana u skladu s područnim (regionalnim), odnosno lokalnim posebnostima i obilježjima područja za koja se Program donosi. Kako u roku propisanom Zakonom Vlada Republike Hrvatske još nije donijela Plan to je, sukladno članku 271. Zakona, do njegovog donošenja i nadalje na snazi Program zaštite okoliša za područje Osječkobaranjske županije donesen 2005. godine. Člankom 59. stavak 1. Zakona je propisano da se zbog cjelovitog uvida u stanje okoliša na području županije te radi praćenja ostvarivanja ciljeva iz Programa izrađuje četverogodišnje Izvješće o stanju okoliša (u daljnjem tekstu: Izvješće). Izvješće izrađuje nadležno upravno tijelo županije, a predstavničkom tijelu podnosi ga izvršno tijelo županije. Izvješće se sukladno članku 59. stavak 5. i članku 156. Zakona dostavlja Hrvatskoj agenciji za okoliš i prirodu u roku od mjesec dana nakon razmatranja i prihvaćanja od strane predstavničkog tijela i objavljuje u službenom glasilu i na web stranici Osječkobaranjske županije. Za izradu Izvješća korišteni su podatci iz raznih baza podataka, sektorskih izvješća tijela javne vlasti, informacija i drugih dokumenata, koji su za izvještajno razdoblje bili objavljeni i javno dostupni do prosinca 2017. godine. Slijedom navedenog upućuje se Izvješće o stanju okoliša na području Osječkobaranjske županije za razdoblje 2013. 2016. godine na razmatranje i prihvaćanje Skupštini Osječkobaranjske županije. 1
SADRŽAJ: 1. Uvod... 5 2. Subjekti zaštite okoliša... 7 3. Stanje sastavnica okoliša... 9 3.1. Zrak... 9 3.1.1. Onečišćujuće tvari, izvori, emisije... 10 3.1.2. Pokazatelji kvalitete zraka... 13 3.1.3. Kategorizacija zraka...19 3.2. Vode... 23 3.2.1. Otpadne vode... 23 3.2.2. Površinske vode... 28 3.2.3. Pokazatelji kakvoće voda... 29 3.2.4. Klasifikacija voda... 38 3.2.5. Iznenadna onečišćenja voda... 55 3.2.6. Zaštita voda... 57 3.3. Tlo... 68 3.3.1. Kakvoća tla... 68 3.3.2. Minski onečišćena tla... 73 3.4. Priroda... 77 4. Opterećenja na okoliš... 88 4.1. Otpad... 88 4.2. Buka... 94 5. Instrumenti zaštite okoliša... 96 5.1. Strateška procjena utjecaja na okoliš... 96 5.2. Procjena utjecaja zahvata na okoliš... 97 5.3. Okolišna dozvola... 98 6. Informacijski sustav zaštite okoliša... 99 7. Inspekcijski nadzor...100 8. Aktivnosti pojedinaca, skupina i javnosti...103 9. Financiranje zaštite okoliša.115 10. Zaključak...118 3
POPIS KRATICA I SIMBOLA AMP As AZO BPK 5 CCTV Cd CEM CO 2 CO CS DZZP FZOEU GDK GV HAOP HCR HEP Hg HRH HŠ HV HV VGO ISZO IZO JLS KPK Automatska mjerna postaja Arsen Agencija za zaštitu okoliša Biokemijska petodnevna potrošnja kisika Snimanje sustava odvodnje kamerom Kadmij Kontinuirano praćenje emisija (Continuos Emission Monitoring) Ugljikov dioksid Ugljikov monoksid Crpna stanica Državni zavod za zaštitu prirode Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Glavni dovodni kanal Granična vrijednost Hrvatska agencija za okoliš i prirodu Hrvatski centar za razminiranje Hrvatska elektroprivreda Živa HrvatskaMađarska Hrvatske šume Hrvatske vode Hrvatske vode Vodnogospodarski odjel Informacijski sustav zaštite okoliša Inspekcija zaštite okoliša Jedinica lokalne samouprave Kemijska potrošnja kisika KR Kritična razina MDK Maksimalna dozvoljena koncentracija MSP Minski sumnjiva površina MZOE Ministarstvo zaštite okoliša i energetike Ni Nikal NMHOS Nemetanski hlapivi organski spojevi NO x Dušikovi oksidi NO 2 Dušikov dioksid NVU Nevladine udruge OBŽ Osječkobaranjska županija OPG Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Pb Olovo PCB Poliklorirani bifenili PM 10 Lebdeće čestice promjera do 10 µm PUO Procjena utjecaja zahvata na okoliš RH Republika Hrvatska ROO Registar onečišćavanja okoliša SO 2 Sumporov dioksid SPUO Strateška procjena utjecaja na okoliš SUO Studija utjecaja na okoliš TETO Termoelektranatoplana Tl Talij TS Transformatorska stanica UPOV Uređaj za preradu otpadnih voda UTT Ukupna taložna tvar 4
IZVJEŠĆE O STANJU OKOLIŠA NA PODRUČJU OSJEČKOBARANJSKE ŽUPANIJE ZA RAZDOBLJE 2013.2016. GODINE 1. UVOD Okoliš je prirodno i svako drugo okruženje organizama i njihovih zajednica uključivo i čovjeka, koje omogućuje njihovo postojanje i njihov daljnji razvoj: zrak, more, vode, tlo, zemljina kamena kora, energija te materijalna dobra i kulturna baština kao dio okruženja kojeg je stvorio čovjek. Zaštitom okoliša, kao skupom odgovarajućih aktivnosti i mjera kojima je cilj sprječavanje opasnosti za okoliš, sprječavanje nastanka štete i/ili onečišćivanja okoliša, smanjivanje i/ili otklanjanje šteta nanesenih okolišu te povrat okoliša u stanje prije nastanka štete, osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće okoliša, georaznolikosti, bioraznolikosti i krajobraza, racionalno korištenje prirodnih dobara i energije, što je osnovni uvjet zdravog života i temelj održivog razvitka. Održivi razvitak je razvitak društva koji kao temeljne kriterije uključuje ekološku, gospodarsku i sociokulturnu održivost koja omogućuje dugoročno očuvanje kakvoće okoliša, georaznolikosti, bioraznolikosti i krajobraza. Načela zaštite okoliša propisana Zakonom o zaštiti okoliša, osim održivog razvitka, podrazumjevaju: predostrožnost, očuvanje vrijednosti prirodnih dobara, bioraznolikosti i krajobraza, zamjenu ili nadomještaj djelovanja, odnosno planiranog zahvata koji bi mogao imati štetan utjecaj na okoliš djelovanjem, odnosno zahvatom koji predstavlja znatno manji rizik za okoliš, otklanjanje i sanaciju štete u okolišu na izvoru nastanka, cjeloviti pristup, suradnju svih subjekata u zaštiti okoliša, da onečišćivač snosi troškove nastale onečišćavanjem okoliša, pristup informacijama i sudjelovanje javnosti te poticanje i pravo na pristup pravosuđu. Dokumenti održivog razvitka i zaštite okoliša su: Strategija održivog razvitka RH ("Narodne novine" broj 30/09.), Plan zaštite okoliša RH (do izrade ovog izvješća nije bio donesen), Program zaštite okoliša županije i velikog grada te Izvješće o stanju okoliša. Pod dokumentima održivog razvitka u širem smislu podrazumijevaju se i strategije, planovi, programi i izvješća koji se donose prema posebnim propisma u pojedinm sktorima za pojedine sastavnice okoliša i opterećenja, a koji su dijelom korišteni i pri izradi ovog Izvješća. Ciljevi zaštite okoliša definirani Zakonom o zaštiti okoliša su: zaštita života i zdravlja ljudi, zaštita biljnog i životinjskog svijeta, georaznolikosti, bioraznolikosti i krajobrazne raznolikosti te očuvanje ekološke stabilnosti, zaštita i poboljšanje kakvoće pojedinih sastavnica okoliša, zaštita ozonskog omotača i ublažavanje klimatskih promjena, zaštita i obnavljanje kulturnih i estetskih vrijednosti krajobraza, sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari, sprječavanje i smanjenje onečišćenja okoliša, trajna uporaba prirodnih dobara, racionalno korištenje energije i poticanje uporabe obnovljivih izvora energije, uklanjanje posljedica onečišćenja okoliša, poboljšanje narušene prirodne ravnoteže, ostavarenje održive proizvodnje i potrošnje, napuštanje i nadomještanje uporabe opasnih i štetnih tvari, održivo korištenje prirodnih dobara, osiguranje i razvoj dugoročne održivosti te unaprjeđenje stanja okoliša i osiguranje zdravog okoliša, postižu se primjenom načela i instrumenata zaštite okoliša propisanih Zakonom o zaštiti okoliša i propisima donesenim na temelju njega te primjenom načela i instrumenata propisanih posebnim propisima kojima se uređuje zaštita pojedinih sastavnica okoliša, odnosno zaštita od pojedinih opterećenja okoliša. Ciljevi zaštite okoliša postižu se primjenom načela i instrumenata zaštite okoliša, odnosno cjelovitim upravljanjem zaštitom okoliša. Cjelovito upravljanje zaštitom okoliša provodi se donošenjem i provedbom odluka i mjera kojima je svrha ostvarivanje jedinstvene zaštite okoliša, izbjegavanje i smanjivanje rizika po okoliš te poboljšavanje i ostvarivanje učinkovite zaštite okoliša. 5
Temeljni dokument zaštite okoliša za županijsku razinu je Program zaštite okoliša za područje Osječkobaranjske županije ("Županijski glasnik" broj 17/05., u daljnjem tekstu: Program), kojim su definirani ciljevi u zaštiti okoliša i u skladu s lokalnim posebnostima i obilježjima županije utvrđene mjere za njihovo ostvarivanje te određeni subjekti provedbe tih mjera. Programom su određeni ciljevi zaštite okoliša za: sudionike u zaštiti okoliša: unaprjeđenje komunikacije, suradnje i usklađenosti, institucionalno, stručno i kadrovsko jačanje; instrumente zaštite okoliša: provođenje zakonskih propisa i dokumenata, učinkovit inspekcijski nadzor, uspostava informacijskog sustava zaštite okoliša, uspostava suradnje sa znanstvenim institucijama, unaprjeđenje prostornog planiranja, uspostava sustava upravljanja okolišem, uključivanje javnosti u pitanja zaštite okoliša i jačanje svijesti o okolišu, odgoj, edukacija i jačanje svijesti o zaštiti okoliša u odgojnoobrazovnim institucijama i javnosti, učinkovito i transparentno korištenje financijskih sredstava za zaštitu okoliša; ocjenu stanja okoliša analizom stanja sastavnica okoliša: upravljanje vodama na načelima održivog razvitka, izbjegavanje onečišćenja voda uvođenjem sustava pročišćavanja otpadnih voda i zaštita ekosustava, zaštita tala smanjenjem erozije tla vodom, kontrola intenzivne poljoprivredne proizvodnje, sanacija onečišćenih tala, smanjivanje unosa onečišćenja i očuvanje kvalitete tla, praćenje kvalitete tla, racionalno korištenje poljoprivrednog zemljišta i uspostava informacijskog sustava tala; zaštita zraka praćenjem kvalitete zraka, postizanje i održanje I. kategorije kvalitete zraka, smanjenje emisija u zrak iz prometa, energetike, industrije i kućnih ložišta te uspostava informacijskog sustava zaštite zraka i informiranje javnosti; zaštita bioraznolikosti i krajobrazne raznolikosti procjenom njihovog stanja i ugroženosti, upravljanjem zaštitom donošenjem odgovarajućih dokumenata, njihovim provođenjem i unaprjeđenjem stanja; ocjenu stanja okoliša analizom utjecaja pritisaka na okoliš: otpad: unaprjeđenje sustava gospodarenja otpadom, uspostava centra za gospodarenje otpadom u županiji, sanacija odlagališta i otpadom onečišćenih tala, edukacija javnosti; buka: uvažavati buku kao vid onečišćenja okoliša te planirati i provoditi mjere zaštite od buke; ekološki rizici i nesreće: smanjiti rizike od ekoloških nesreća, opremiti i uvježbati sve subjekte za provođenje intervencija u slučaju onečišćavanja okoliša; drugi sektori: industrija, eksploatacija mineralnih sirovina, proizvodnja i potrošnja energije, promet, poljoprivreda, gospodarenje šumama, lovstvo, turizam, potrošači i potrošnja te prostorno planiranje, kroz: podizanje razine reciklaže i ekodjelotvornosti, smanjenje rizika od nesreće, smanjenje emisija u zrak, vode i tlo, propisivanje mjera zaštite okoliša kroz SUO, planove sanacija rudarskih projekata te nadziranje njihove provedbe, povećanje energetske učinkovitosti i udjela obnovljivih izvora energije, uspostava informacijskog sustava za energetski sektor, uspostava održivog gradskog i regionalnog prometa, zaštita lokalnog stanovništva i posebno osjetljivih područja od štetnog utjecaja prometa, smanjenje kemijske i fizičke degradacije poljoprivrednih tala, očuvanje okoliša od onečišćavanja iz proizvodnji u poljoprivredi i stočarstvu, očuvanje stabilnosti šumskih ekosustava, očuvanje bioraznolikosti te povrat izgubljenih staništa i svojti gdje je to moguće i opravdano, osmišljavanje i pokretanje akcija s ekološkim temama u kontekstu turizma, razvoj sustava gospodarenja otpadom i recikliranja, označavanje ekoloških proizvoda, osiguranje skladnog i prostorno uravnoteženog razvoja urbanih područja sa zaštitom okoliša kao jednom od osnovnih postavki te održivi razvitak sela uz uvažavanje regionalnih značajki i posebnosti te očuvanje regionalnih identiteta ruralnih naselja i njihov razvitak. 6
2. SUBJEKTI ZAŠTITE OKOLIŠA Hrvatski sabor DRŽAVNA RAZINA Hrvatski sabor prati i razmatra stanje zaštite okoliša i ostvarenje održivog razvitka i zaštitu okoliša putem izvješća koje podnosi Vlada i utvrđuje i donosi odgovarajuća polazišta za održivi razvitak i zaštitu okoliša. Vlada Vlada prati i razmatra stanje okoliša putem propisanih izvješća, utvrđuje i predlaže Hrvatskom saboru polazišta za održivi razvitak i zaštitu okoliša, raznim mjerama potiče obrazovanje javnosti o održivom razvitku i zaštiti okoliša, osigurava financijska i druga sredstva za unaprjeđenje sustava zaštite okoliša, sklapa međunarodne sporazume i ugovore u području zaštite okoliša i osigurava uvjete za njihovu provedbu te po potrebi osniva stručna povjerenstva i svjetodavna tijela za izvršavanje tim dokumentima preuzetih zadaća. Ministarstva i druga nadležna tijela državne uprave Ministarstva i druga tijela državne uprave obavljaju poslove zaštite okoliša sukladno svojim nadležnostima propisanim Zakonom i posebnim propisima kojima se uređuje zaštita pojedine sastavnice okoliša. Ministarstvo zaštite okoliša i energetike (MZOE) sukladno Zakonu obavlja poslove u okviru sljedećih ustrojstvenih jedinica Ministarstva: Kabinet ministra; Glavno tajništvo; Uprava za procjenu utjecaja na okoliš i održivo gospodarenje otpadom; Uprava za klimatske aktivnosti, održivi razvoj i zaštitu zraka, tla i mora; Uprava za zaštitu prirode; Uprava za energetiku; Uprava vodnoga gospodarstva; Uprava za inspekcijske poslove; Samostalni sektor za EU fondove; Samostalni sektor za međunarodne odnose, europske poslove i odnose s javnošću i Samostalna služba za unutarnju reviziju. Iz područja zaštite okoliša Ministarstvo izrađuje i nadzire provedbu dokumenata (strategija, planova i programa) koje donosi Vlada, izrađuje izvješća za područje RH, provodi postupke iz svoje nadležnosti, informira javnost o pitanjima zaštite okoliša, obavlja inspekcijski i upravni nadzor nad primjenom Zakona i dr. Hrvatska agencija za okoliš i prirodu Hrvatska agencija za okoliš i prirodu (HAOP) je neovisna javna ustanova, osnovana uredbom Vlade Republike Hrvatske 2015. godine, nastala spajanjem Agencije za zaštitu okoliša (AZO) i Državnog zavoda za zaštitu prirode (DZZP), koja je preuzela njihove poslove prikupljanja i objedinjavanja podataka i informacija o okolišu i prirodi radi osiguravanja i praćenja provedbe politike zaštite okoliša i prirode, održivog razvitka te ostale stručne poslove u vezi sa zaštitom okoliša i prirode. HAOP je središnje informacijsko tijelo RH za koordinaciju izvješćivanja i izvješćivanje Europske komisije o provedbi propisa zaštite okoliša i zaštite prirode. Obveza HAOPa je analizirati i interpretirati prikupljene podatke o zaštiti okoliša te osigurati informacije potrebne za djelotvorno provođenje politike zaštite okoliša i prirode tijela državne uprave, Vlade i Hrvatskog sabora. Aktivnosti HAOPa su usmjerene na: vođenje baza podataka o okolišu i prirodi, tj. uspostavu informacijskih sustava zaštite okoliša i prirode, praćenje i izvješćivanje o stanju okoliša, praćenje i izvješćivanje o utjecaju okoliša na zdravlje, obavljanje stručnosavjetodavnih poslova pri određivanju sadržaja, metodologije i načina praćenja stanja okoliša i vođenja jedinstvenog informacijskog sustava zaštite okoliša, pripremu podataka za izradu dokumenata i izvješća u vezi sa zaštitom okoliša i održivim razvitkom; procjenjivanje ugroženosti sastavnica bioraznolikosti, uključujući izradu crvenog popisa ugroženih divljih vrsta; obavljanje poslova standardizacije metodologije i protokola, praćenja stanja očuvanosti bioraznolikosti i georaznolikosti i predlaganje mjera za njihovu zaštitu; pripremu stručnih podloga za zaštitu i očuvanje zaštićenih dijelova prirode i područja ekološke mreže i dr. 7
Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost 2004. godine počeo je s radom Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) radi financiranja pripreme, provedbe i razvoja programa, projekata i sličnih aktivnosti u području očuvanja, održivog korištenja, zaštite i unapređivanja okoliša te u području energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije. Sredstva za financiranje djelatnosti FZOEUa se osiguravaju od plaćanja naknada za onečišćavanje i korištenje okoliša i to naknade: onečišćivača okoliša za emisije u okoliš CO 2, oksida sumpora izraženih kao SO 2, oksida dušika izraženih kao NO 2 i posebna godišnja naknada na emisije stakleničkih plinova; korisnika okoliša na opterećivanje okoliša neopasnim, tehnološkim i opasnim otpadom i posebne naknade na motorna vozila. Sredstva od naknada dodjeljuju se gospodarskim subjektima i jedinicama lokalne samouprave na temelju natječaja za projekte: zaštite i poboljšanja kvalitete zraka, tla, vode, sanacije odlagališta otpada i zbrinjavanja otpada, očuvanja biološke i krajobrazne raznolikosti, korištenja obnovljivih izvora energije, održivog korištenja prirodnih dobara i druge projekte od značaja za zaštitu okoliša. ŽUPANIJSKA RAZINA Županije u svom djelokrugu uređuju, organiziraju, financiraju i unaprjeđuju poslove zaštite okoliša koji su od područnog (regionalnog) značaja za zaštitu okoliša i unaprjeđenje stanja okoliša. U Osječkobaranjskoj županiji poslove iz područja zaštite okoliša i prirode obavlja Upravni odjel za prostorno planiranje, zaštitu okoliša i prirode. Poslovi obuhvaćaju: upravne i stručne poslove zaštite okoliša i prirode, vođenje baze podataka Registra onečišćavanja okoliša za područje županije kao dijela ISZO RH, izradu planova i programa i periodičkih izvješća o njihovoj provedbi, izradu nacrta općih akata, osobito u području zaštite pojedinih sastavnica okoliša te druge poslove proučavanja problematike djelatnosti zaštite okoliša i prirode. Zaštićenim dijelovima prirode na području županije od 2006. godine upravlja Javna ustanova Agencija za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Osječkobaranjske županije, koja u okviru svoje djelatnosti: prati i proučava stanje zaštićenih područja i drugih zaštićenih prirodnih vrijednosti, vodi evidencije o njihovom stanju i predlaže mjere zaštite te nadzire njihovo provođenje, brine o pravilnom održavanju, zaštiti i korištenju zaštićenih područja i drugih zaštićenih prirodnih vrijednosti, pruža stručnu pomoć vlasnicima i korisnicima zaštićenih područja te obavlja druge stručne poslove zaštite prirode. LOKALNA RAZINA Veliki gradovi, gradovi i općine u svojem djelokrugu uređuju, organiziraju, financiraju i unaprjeđuju poslove zaštite okoliša koji su od lokalnog značaja za zaštitu okoliša i unaprjeđenje stanja zaštite okoliša na njihovom području. PRAVNE I FIZIČKE OSOBE Važni subjekti u provođenju zaštite okoliša su i: pravne osobe s javnim ovlastima, osobe ovlaštene za stručne poslove zaštite okoliša, pravne i fizičke osobe odgovorne za onečišćavanje okoliša te druge pravne i fizičke osobe koje obavljaju gospodarsku djelatnost. POJEDINCI, SKUPINE, JAVNOST Za osiguranje održivog razvitka potrebno je aktivno sudjelovanje pojedinaca, javnosti i svih važnih skupina te njihova spremnost za preuzimanje dijela odgovornosti u procesu donošenja odluka i u njihovoj primjeni. U podizanju svijesti i obrazovanju javnosti veliku ulogu imaju škole i nevladine udruge, kao i dostupnost informacija o okolišu. Hrvatski sabor potvrdio je u prosincu 2006. godine Konvenciju o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša, Arhušku konvenciju te ugradio njezine odredbe u Zakon o zaštiti okoliša. Arhuška konvencija jamči javnosti pravo na pristup informacijama o okolišu, pravo na sudjelovanje u postupcima donošenja odluka te pravo pristupa pravosuđu u pitanjima koja se odnose na okoliš na lokalnoj/regionalnoj, nacionalnoj i prekograničnoj razini. 8
3. STANJE SASTAVNICA OKOLIŠA Sastavnice okoliša po definiciji iz Zakona o zaštiti okoliša su: zrak, vode, more, tlo, krajobraz, biljni i životinjski svijet te zemljina kamena kora. 3.1. ZRAK Zrak po definiciji iz Zakona o zaštiti zraka ("Narodne novine" broj 130/11., 47/14. i 61/17.) podrazumijeva zrak troposfere na otvorenom prostoru, izuzevši zrak na mjestu rada. Sustav zaštite zraka, obzirom na ciljeve, mjere i instrumente njihove provedbe, pravno je određen Zakonom o zaštiti zraka i nizom provedbenih propisa, kojima su određene mjere, način organiziranja, provođenja i nadzora zaštite i poboljšanja kvalitete zraka, kao i obveze praćenja kvalitete zraka na državnoj i lokalnoj razini. Zakon propisuje: dokumente zaštite zraka za državnu, županijsku i razinu velikog grada, praćenje i procjenjivanje kvalitete zraka; mjere za sprječavanje i smanjivanje onečišćivanja zraka; izvješćivanje o kvaliteti zraka i razmjeni podataka; djelatnost praćenja kvalitete zraka i emisija u zrak; tvari koje oštećuju ozonski sloj i fluorirane stakleničke plinove; praćenje emisija stakleničkih plinova i mjere za ublažavanje i prilagodbu klimatskim promjenama; informacijski sustav zaštite zraka i dr. Dokumenti zaštite zraka su: Plan zaštite zraka, ozonskog sloja i ublažavanja klimatskih promjena u RH, županijski i gradski Programi zaštite zraka, ozonskog sloja, ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe klimatskim promjenama te četverogodišnja državna, županijska i gradska izvješća o njihovoj provedbi i ostvarenju zadanih ciljeva. Osječkobaranjska županija je 2010. godine donijela Program zaštite i poboljšanja kakvoće zraka na području Osječkobaranjske županije za razdoblje 2010.2014. godine ("Županijski glasnik" broj 6/10.) i Izvješće o provedbi tog Programa za razdoblje od četiri godine ("Županijski glasnik" broj 6/16.). Navedeni Program zaštite zraka bio je sastavni dio Programa zaštite okoliša Županije do donošenja novog Program zaštite zraka, ozonskog sloja, ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe klimatskim promjenama za područje Osječkobaranjske županije ("Županijski glasnik" broj 10/16.). Redovito praćenje koncentracija onečišćujućih tvari znakovitih za izvore onečišćenja nekog određenog područja provođenjem mjerenja, prikupljanjem i obradom podataka te uspoređivanjem izmjerenih vrijednosti s vrijednostima koje služe za ocjenu kvalitete zraka, omogućava dobivanje kvalitetnih informacija o onečišćivačima, količinama njihovih emisija te kontrolu uspješnosti poduzetih mjera zaštite zraka. Sve to naziva se upravljanje kvalitetom zraka. Onečišćenim zrakom definira se zrak čija je kvaliteta takva da može narušiti zdravlje, kvalitetu življenja i/ili štetno utjecati na bilo koju sastavnicu okoliša. Izloženost ljudi onečišćenom zraku može izazvati različite zdravstvene probleme, ovisno o vrsti onečišćenja, toksičnosti onečišćujuće tvari, razini te trajanju i učestalosti izloženosti tim onečišćenjima. Prikupljanje informacija potrebnih za ocjenu izloženosti stanovnika onečišćenjima iz zraka i njihovog utjecaja na zdravlje, osnovni je cilj ocjene kvalitete zraka. Županije, Grad Zagreb i gradovi uspostavljaju mjerne postaje za praćenje kvalitete zraka na svom području, ako procijene da su razine onečišćenosti više od propisanih graničnih vrijednosti (GV) i uspostavljaju lokalnu mrežu za trajno praćenje kvalitete zraka, prema programima mjerenja koja donose predstavnička tijela jedinica lokalne, područne (regionalne) samouprave, koje određuju i lokacije mjernih postaja te osiguravaju uvjete provedbe mjerenja. Kvaliteta zraka prati se i provedbom kontinuiranih mjerenja emisija onečišćujućih tvari u zrak na nepokretnim izvorima. 9
Kvaliteta zraka na području Osječkobaranjske županije kontinuirano se prati od 1995. godine. Mjerenja su se u razdoblju od 2013. 2016. godine provodila na: 2 automatske mjerne postaje Državne mreže Osijek 1 i Kopački rit pozadinska mjerna postaja, 1 mjernoj postaji za mjerenja posebne namjene u naselju Zoljan te na 2 nepokretna izvora u HEP proizvodnja d.o.o., Pogon TETO Osijek i Našicecement d.d. pogon Našicecement u Zoljanu. Rezultati provedenih mjerenja kvalitete zraka iz Državne mreže i mjerenja posebne namjene te podaci o praćenju koncentracije peludi alergogenih biljaka u zraku na području Županije u razdoblju 2013.2016. godine sažeti su za potrebe izrade ovog Izvješća i prikazani u Tablicama 7.14. 3.1.1. ONEČIŠĆUJUĆE TVARI, IZVORI I EMISIJE Onečišćujuće tvari su tvari prisutne u okolnom zraku koje mogu imati štetan učinak na ljudsko zdravlje i/ili okoliš u cijelosti. Prema podatcima Svjetske zdravstvene organizacije, unatoč znatnom smanjenju koncentracija mnogih onečišćenja u zraku, u većini zemalja Europe bilježe se štetni zdravstveni učinci: oštećenja imunološkog, neurološkog, reproduktivnog sustava, bolesti respiratornog sustava te povećanje mogućnosti nastanka karcinoma, koji se pripisuju porastu koncentracija lebdećih čestica u zraku. Propisima iz područja zaštite zraka propisana je obveza praćenja sljedećih onečišćujućih tvari u zraku: lebdeće čestice (PM), sumporov dioksid (SO 2), dušikov dioksid (NO 2), ugljikov dioksid (CO 2), ugljikov monoksid (CO), nemetanski hlapivi organski spojevi (NMHOS), metan (CH 4), benzen, ozon (O 3), prisutnost arsena (As), olova (Pb), kadmija (Cd), nikla (Ni), talija (Tl) i žive (Hg) u ukupnoj taložnoj tvari (UTT). Izvori onečišćivanja zraka dijele se na nepokretne i pokretne emisijske izvore. Nepokretni izvori mogu biti točkasti: kod kojih se onečišćujuće tvari ispuštaju u zrak kroz za to oblikovane ispuste (postrojenja, tehnološki procesi, ložišta, plinske turbine, spalionice otpada, uređaji, građevine) i difuzni izvori kod kojih se onečišćujuće tvari ispuštaju u zrak bez ispusta/dimnjaka (uređaji, određene aktivnosti, površine i druga mjesta). Pokretni emisijski izvori su: motorna vozila, šumarski, poljoprivredni traktori i necestovni pokretni strojevi, lokomotive, plovni objekti i zrakoplovi. Izvori onečišćivanja zraka u OBŽ su: promet, industrijska postrojenja, razne procesne tehnologije, postrojenja za proizvodnju pare i tople vode za grijanje prostorija, termoelektrana, kućna ložišta, poljoprivreda i eksploatacija plina i nafte. Promet je u Osječkobaranjskoj županiji jedan od najvećih emitera onečišćujućih tvari sa značajnim utjecajem na zdravlje ljudi, vegetaciju, ali i mnogo širim globalnim efektom (staklenički plinovi i zatopljenje, oštećenje ozonskog omotača). Najčešće emisije koje su produkt intenzivnog prometa, odnosno izgaranja goriva iz vozila su: CO (benzinska vozila), SO 2 (dizelmotori), CO 2, razni dušikovi oksidi (NO x), čestice NMHOS (nemetanski hlapivi organski spojevi: benzen, toluen, ksilen i ostali) te olovo (Pb). Emisije SO 2 i Pb direktno ovise o kakvoći goriva, dok je emisija CO 2 dobar pokazatelj utroška goriva. Zbog emisije NO x iz prometa stvara se prizemni ozon koji najviše koncentracije obično dosegne na rubnim dijelovima urbanog područja i nešto podalje od mjesta najintenzivnijeg prometa, jer se kemijske reakcije ne uspiju još "dogoditi" na samom području grada. Značajan udio emisije javlja se i prilikom punjenja goriva u rezervoare vozila na benzinskim crpkama, kad dolazi do emisija benzinskih para iz rezervoara. Poljoprivreda je u Osječkobaranjskoj županiji jedan od značajnijih izvora emisija amonijaka, zagađenja dimom, emisija stakleničkih plinova i neugodnih mirisa. Najveći izvori neugodnih mirisa u poljoprivredi su stočarske farme (peradarske, svinjogojske i govedarske). Neugodni mirisi su uglavnom posljedica rasprostiranja krutog i tekućeg gnoja po poljoprivrednom zemljištu, a njihova razina ovisi o porijeklu gnoja s obzirom na vrstu životinja, njegovom sazrijevanju i načinu spremanja. 10
Industrija, odnosno industrijska postrojenja, razne procesne tehnologije, postrojenja za proizvodnju pare i tople vode za grijanje prostorija te termoelektrane, značajni su izvori emisija raznih onečišćujućih tvari u zrak. Količine emisija predmet su praćenja, odnosno mjerenja, a onečišćivači zraka obveznici su plaćanja naknada za njihovo ispuštanje u zrak. Zakonom se propisuje obveza prijavljivanja izvora onečišćavanja zraka, kao i svake njegove promjene ili rekonstrukcije. Vlasnici/korisnici nepokretnih izvora emisija u zrak od 2006. godine podatke o emisijama dostavljaju u HAOP (do rujna 2015. godine AZO), koja ih obrađuje i objavljuje u godišnjim izvješćima o praćenju emisija onečišćujućih tvari iz nepokretnih izvora na području RH. U trenutku izrade ovog izvješća posljednje službeno objavljeno Izvješće HAOPa odnosi se na 2015. godinu. Uspostavom Registra onečišćavanja okoliša Osječkobaranjske županije (u daljnjem tekstu: ROO OBŽ) od 1. siječnja 2008. godine nadležni Upravni odjel u propisanim rokovima prikuplja, provjerava i validira podatke o godišnjim emisijama u zrak s područja Županije i prosljeđuje ih u ISZO RH. Granične vrijednosti emisije onečišćujućih tvari u zrak iz nepokretnih izvora za određeno razdoblje propisane su Uredbom o graničnim vrijednostima emisija onečišćujućih tvari u zrak iz nepokretnih izvora ("Narodne novine" broj 87/17.). Nepokretni izvori moraju udovoljavati graničnim vrijednostima emisija onečišćujućih tvari u otpadnim plinovima, fugitivnim emisijama, graničnim vrijednostima ukupnih emisija i ostalim zahtjevima propisanim spomenutom Uredbom. Granične vrijednosti emisija iz pokretnih izvora propisuju se posebnim propisima. Koristeći dostupne i obrađene podatke iz prethodno navedenih izvora u nastavku se daje pregled vrsta i količina emisija u zrak na području Osječkobaranjske županije za razdoblje 2013. 2016. godine. Tablica 1. Nepokretni točkasti izvori emisija u zrak u OBŽ Godina Ind. postrojenja Procesna teh. Grijanje Termoelektrane Ukupno 2013. 16 32 84 1 133 2014. 15 31 85 1 132 2015. 10 15 33 1 59 2016. 10 16 35 1 62 Izvor: ROO OBŽ Tablica 2. Emisije onečišćujućih tvari u zrak iz ukupnih nepokretnih izvora (točkasti i difuzni) Onečišćujuća Godina tvar 2013. 2014. 2015. 2016. Ukupno (t/god) CO 2 756.681 828.473 828.126 957.684 3.370.964 NO 2 1.313 1.012 1.043 1.228 4.596 CO 1.963 2.158 2.081 2.213 8.415 PM 10 284 331 153 190 958 SO 2 1.509 1.795 1.290 1.254 5.848 NMHOS 262 161 181 218 822 Ukupno 762.012 833.930 832.874 962.787 3.391.603 Izvor: ROO OBŽ Tablica 3. Emisije onečišćujućih tvari u zrak iz nepokretnih točkastih izvora Izvori onečišćivanja 2013. 2014. 2015. 2016. Ukupno (t/god) Ind. postrojenja 469.639 532.734 549.104,00 556.078,00 2.107.555,00 Procesna teh. 90.661 91.834 71.174,00 98.864,00 352.533,00 Grijanje 113.805 123.310 139.752,00 218.039,00 594.906,00 Termoelektrana 87.904 86.052 72.844,00 89.806,00 336.606,00 Ukupno 762.009 833.930 832.874,00 962.787,00 3.391.600,00 Izvor: ROO OBŽ 11
Slika 1. Usporedni prikaz emisija u zrak iz nepokretnih točkastih i difuznih izvora (t/god.) Izvor: ROO OBŽ NMHOS = smjesa nemetanski hlapivih organskih spojeva (benzen, toluen, ksilen i ostali) Slika 2. Usporedni prikaz emisija u zrak po izvorima onečišćavanja (t/god.) Izvor: ROO OBŽ Podatci iz Tablica 2. i 3. i prikaz Slike 2. ukazuju na sljedeće stanje emisija u zraku: U razdoblju od 2013. 2016. godine industrijska postrojenja, postrojenja za grijanje, procesne tehnologije i termoelektrana bili su značajni izvori emisija u zrak, prije svega anorganskih plinova, koji čine najveći udio onečišćenja zraka u OBŽ. Najzastupljenije su emisije onečišćujućih tvari u zrak iz neenergetskih izvora (industrijska postrojenja), koja imaju najveći količinski udio među izvorima onečišćenja i odnose se na: CO 2, CO, SO 2, NO 2, smjese nemetanskih hlapivih organskih spojeva (benzen, toluen, ksilen i ostali), prašinu različitog sastava (organska i anorganska veličine čestica PM 10). U razdoblju od 2013. 2015. godine uočava se smanjenje emisija onečišćujućih tvari u zrak iz termoelektrana što je posljedica smanjenog korištenja njihovih kapaciteta, da bi se u 2016. godini emisije onečišćujućih tvari u zrak povećale za oko 23% u odnosu na 2015. godinu. Emisije onečišćujućih tvari u zrak iz procesnih tehnologija, grijanja i industrijskih postrojenja, bilježe u razdoblju 2013.2016. godine povećanje zbog povećanog broja pravnih subjekata koji prijavljuju emisije onečišćujućih tvari u zrak. 12
Vlasnici velikih nepokretnih izvora emisija u zrak obvezni su prema Zakonu o zaštiti zraka na svojim ispustima provoditi kontinuirana mjerenja emisija u zrak i iste prijavljivati u ROO. Tablica 4. Obveznici kontinuiranih mjerenja emisija onečišćujućih tvari u zrak na nepokretnim izvorima u OBŽ od 2013. 2016. godine Vlasnik/korisnik stacionarnog izvora HEP Proizvodnja d.o.o. Našicecement d.d. Pogon CEM sustav Proizvodne jedinice Pogon TETO Osijek Pogon Našicecement Kotlovi bloka 45 MW Rotacijska peć Izvor: HAOP CEM sustav sustav kontinuiranog praćenja emisija (Continuous Emission Monitoring) Parni kotlovi WB1 i WB2 Rotacijska peć Belišće d.d., koji je u prethodnom razdoblju također bio obveznik kontinuiranih mjerenja emisija onečišćujućih tvari u zrak na nepokretnim izvorima, to je prestao biti izdavanjem rješenja o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša (okolišna dozvola). Rezultati kontinuiranih mjerenja emisija s nepokretnih izvora godišnje se dostavljaju u ROO, a objavljuje se u godišnjim izvješćima HAOPa. Prema objavljenim rezultatima iz Izvješća HAOP stanje na ispustima naprijed navedenih nepokretnih izvora u razdoblju 2013.2016. godine je sljedeće: Tablica 5. Rezultati kontinuiranog mjerenja (CEM sustav) Vlasnik/ korisnik HEP proizvodnja d.o.o. pogon TETO Osijek NEXE grupa Našicecement d.d. proizvodnja klinkera Izvor: HAOP Proizvodna jedinica Uređaj za loženje Rotacijska peć 3.1.2. POKAZATELJI KVALITETE ZRAKA God. Kriterij graničnih vrijednosti (GVE) SO 2 NO x CO Čestice 2013. udovoljava udovoljava udovoljava ne udovoljava 2014. udovoljava udovoljava udovoljava ne udovoljava 2015. udovoljava udovoljava udovoljava udovoljava 2016. podatci nisu bili dostupni 2013. udovoljava udovoljava udovoljava udovoljava 2014. udovoljava udovoljava udovoljava udovoljava 2015. udovoljava udovoljava udovoljava udovoljava 2016. podatci nisu bili dostupni Praćenje kvalitete zraka predstavlja sustavno mjerenje i/ili procjenjivanje razine onečišćenosti prema prostornom i vremenskom rasporedu. Na osnovi rezultata praćenja provodi se ocjenjivanje onečišćenosti. Prema razinama onečišćenosti utvrđuju se kategorije kvalitete zraka, kao pokazatelj stanja kvalitete zraka. Kategorije kvalitete zraka utvrđuju se prema razinama onečišćenosti, obzirom na propisane granične vrijednosti (GV), ciljne vrijednosti i dugoročne ciljeve za ozon, jednom godišnje za proteklu kalendarsku godinu. Kategorije kvalitete zraka definirane su na sljedeći način: I. kategorija čist ili neznatno onečišćen zrak: nisu prekoračene granične vrijednosti (GV), ciljne vrijednosti i dugoročni ciljevi za prizemni ozon; II. kategorija onečišćen zrak: prekoračene su granične vrijednosti (GV), ciljne vrijednosti i dugoročni ciljevi za prizemni ozon. Granična vrijednost (GV) definirana je Zakonom o zaštiti zraka kao razina onečišćenosti koju treba postići u zadanom razdoblju, ispod koje, na temelju znanstvenih spoznaja, ne postoji ili je najmanji mogući rizik od štetnih učinaka na ljudsko zdravlje i/ili okoliš u cjelini i jednom kada je postignuta ne smije se prekoračiti. Kritična razina (KR) je određena kao razina onečišćenosti, temeljena na znanstvenim spoznajama, iznad koje može doći do štetnih učinaka na receptore, kao što su biljke, drveće ili prirodni ekosustavi, a izuzimajući ljude. 13
U razdoblju od 2013. do 2016. godine na području Osječko baranjske županije su provođena mjerenja na automatskoj mjernoj postaji Državne mreže Osijek 1 u Osijeku, mjernoj postaji za pozadinska mjerenja Kopački rit te na postaji za mjerenja posebne namjene u naselju Zoljan kraj Našica. Rezultati tih mjerenja obrađeni su i objavljeni u Izvješćima HAOPa i biti će prezentirani u nastavku ovog Izvješća. Osim zakonom propisane obveze u praćenju kvalitete zraka za propisane parametre, od 2001. godine u OBŽ se prati i koncentracija peludi ambrozije u zraku, koja predstavlja javno zdravstveni problem Županije i šireg okruženja, što se također obrađuje u nastavku. Tablica 6. Mreža za praćenje kvalitete zraka u OBŽ od 2013.2016. godine Lokacije mjernih postaja Mjerene onečišćujuće tvari 2013. 2014. 2015. 2016. Državna mreža NO 2 NO 2 CO SO 2 Benzen Benzen PM 10 PM 10 O 3 Osijek1 raskrižje Ulice kneza Trpimira i Europske avenije NO 2 CO SO 2 Benzen PM 10 O 3 NO 2 CO SO 2 Benzen PM 10 O 3 Pozadinska mjerna postaja Kopački rit Mjerna postaja posebne namjene Naselje Zoljan okolica tvornice Našicecement Izvor: HAOP O 3 O 3 O 3, Benzen O 3, PM 10 PM 2,5 SO 2, NO 2 PM 10 UTT As u UTT Pb u UTT Cd u UTT Ni u UTT Tl u UTT Hg u UTT SO 2, NO 2 PM 10 UTT As u UTT Pb u UTT Cd u UTT Ni u UTT Tl u UTT Hg u UTT SO2, NO2 PM10 UTT As u UTT Pb u UTT Cd u UTT Ni u UTT Tl u UTT Hg u UTT SO 2, NO 2 PM 10 UTT Pb u UTT Cd u UTT Tl u UTT Ni u UTT As u UTT Hg u UTT REZULTATI MJERENJA Državna mreža za praćenje kvalitete zraka Mjerna postaja Osijek 1 Tablica 7. Onečišćujuće tvari u zraku (μg/m 3 ) na mjernoj postaji Osijek 1 od 2013.2016. godine 1satne koncentracije 24satne koncentracije Onečišćenje God. >GV Broj N C M GV dana N C C M GV NO 2 SO 2 PM 10 Broj dana >GV 2013. 8411 131,7 200 0 2014. 7552 139 200 0 2015. 7968 166 200 0 2016. 7141 154,1 0 2013. 8512 169,2 350 0 354 3,5 48,1 125 0 2014. 7544 91 350 0 310 5,6 28 125 0 2015. 8351 169 350 0 346 5,0 34 125 0 2016. 7738 141,9 350 0 337 5,0 41,8 125 0 2013. 318 26,6 88,6 50 73 2014. 7693 318 27 107 50 75 2015. 6739 310 27 77 50 60 2016. 8411 324 27 77 50 28 14
2013. 6.858 18,3 0 2014. 7105 43,6 0 Benzen 2015. 6758 46,6 0 2016. 7528 17,5 0 Izvor: HAOP N broj podataka, C srednja 24satna koncentracija, CM najveća 24satna koncentracija, GV granična vrijednost, >GV učestalost prekoračenja granične vrijednosti (broj dana u godini) Tablica 8. Koncentracije CO u zraku (mg/m 3 ) na mjernoj postaji Osijek1 od 2013. 2016. godine 8satne koncentracije Maksimalne dnevne 8satne koncentracije Broj Onečišćenje God. Broj dana N C M dana N C C M GV >GV >GV 2013. 7.766 1,7 0 322 0,6 2,6 10 0 2014. 2,1 0 308 0,6 2 10 0 CO 2015. 2,9 0 310 0,6 2,9 10 0 2016. 333 0,6 2,4 0 Izvor: HAOP Tablica 9. Koncentracije O 3 u zraku (µg/m 3 ) na mjernoj postaji Osijek1 od 2013.2016. godine Onečišćenje God. 1satne Maksimalne dnevne 8satne koncentracije koncentracije Broj N C M N C 98 C M CV dana>cv 2013. nema podataka 2014. 4.529 117 181 100 108 120 0 O 3 2015. 4.226 143,2 175 56,8 119,1 120 0 2016. 8155 126 332 114 120 Izvor: HAOP CV ciljna vrijednost, > CV učestalost prekoračenja ciljne vrijednosti Pozadinska mjerna postaja Kopački rit Tablica 10. Onečišćujuće tvari u zraku (µg/m 3 ) na mjernoj postaji Kopački rit od 2013.2016. godine 1satne koncentracije Maksimalne dnevne 8satne koncentracije Broj Broj Broj Onečišćenje God. dana> N C M dana N C C M dana DC i >PO >GV CV 2013. 4.226 143,2 0 175 56,8 119,1 0 2014. 8155 126 0 332 114 0 O 3 2015. 8045 141 0 332 118 0 2016. 313 76,9 147,4 16 2013. nije mjereno, izvršena je objektivna procjena temeljem podataka s mjerne 2014. postaje Osijek 1, vrijednosti niže od graničnih Benzen 2015. 2671 5,4 2016. nema podataka PM 2,5 2013. 2014. nema podataka 2015. nema podataka 2016. 7439 99,8 159 91,11 Izvor: HAOP >PO učestalost prekoračenja praga obavješćivanja, >DC i CV učestalost prekoračenja dugoročnog cilja i ciljne vrijednosti 15
Mjerna postaja posebne namjene Mjerna postaja u naselju Zoljan uspostavljena je 2003. godine za praćenje utjecaja rada tvornice Našicecement na kvalitetu zraka u naselju Zoljan i šire, a kao rezultat provedenog postupka procjene utjecaja na okoliš proširenja proizvodne linije tvornice. Na toj mjernoj postaji su mjerene emisije: NO 2, SO 2, benzena i PM 10 čestica u zraku te količine ukupne taložne tvari i metala olova, kadmija, talija, nikla, arsena i žive u njoj. Financiranje mjerenja na toj postaji i njeno održavanje osiguravala je tvrtka Našicecement. Rezultati mjerenja dostavljani su godišnje upravnom tijelu županije nadležnom za zaštitu okoliša. Tablica 11. Onečišćujuće tvari u zraku (μg/m 3 ) na mjernoj postaji Zoljan od 2013.2016. godine 1satne koncentracije 24satne koncentracije Onečišćenje God. Broj dana N C M >GV N C C M Broj dana >GV 2013. 89,74 0 4,77 22,94 NO 2 2014. 70,43 0 4,87 19,92 2015. 93,91 0 6,02 19,45 2016. 86,27 0 4,80 28,12 2013. 218,77 0 4,27 55,45 0 SO 2 2014. 145,62 0 4,41 36,76 0 2015. 233,56 0 4,44 33,28 0 2016. 172,22 0 5,21 59,98 0 2013. 394,20 15,54 68,38 2 prekoračenja PM 10 2014. 678,20 16,10 71,04 6 dana 2015. 497,30 16,89 63,41 5 dana 2016. 261,5 16,64 77,60 7 dana Izvor: HAOP Tablica 12. Ukupna taložna tvar (UTT) i metali u UTT na postaji Zoljan od 2013.2016. godine Onečišćenje Godina C CM C > GV 2013. 19,10 40,41 nema UTT 2014. 32,41 105,09 nema mg/m 2 d 2015. 37,9 55,9 nema 2016. 87,9 230 nema 2013. 0,30 0,52 nema As u UTT (/m 2 d) 2014. 0,20 0,30 nema 2015. 1,0 4,0 nema Pb u UTT (µg/m 2 d) Cd u UTT (µg/m 2 d) Ni u UTT (µg/m 2 d) Tl u UTT (µg/m 2 d) 2016. 1,52 7,4 nema 2013. 2,56 4,47 nema 2014. 6,24 37,50 nema 2015. 2,9 6,7 nema 2016. 2,92 7,87 nema 2013. 0,14 0,18 nema 2014. <0,1 <0,1 nema 2015. 0,1 0,2 nema 2016. 0,02 0,23 nema 2013. 3,32 10,6 nema 2014. 2,34 5,55 nema 2015. 8,5 61,3 nema 2016. 1,76 9,37 nema 2013. <0,5 <0,5 nema 2014. <0,5 <0,5 nema 2015. < 0,5 < 0,5 nema 2016. < 0,5 < 0,5 nema 16
Hg u UTT (µg/m 2 d) Izvor: HAOP 2013. 0,26 0,40 nema 2014. 0,30 0,60 nema 2015. < 0,1 0,3 nema 2016. 0,05 0,3 nema Praćenje količine peludi alergenih biljaka u zraku Područje istočne Hrvatske evidentirano je kao područje s najvećom koncentracijom peludi korova u ovom dijelu Europe. Pelud drveća, trava i korova može izazvati prekomjernu reakciju obrambenog sustava organizma na inače neškodljive tvari i pojavu alergija. Za prevenciju alergijskih simptoma od posebnog je značaja za liječnika i bolesnika podatak o početku i kraju peludne sezone koji se dobiva sustavnim mjerenjem koncentracije peludnih zrnaca u zraku. Zavod za javno zdravstvo Osječkobaranjske županije od kolovoza 2001. godine obavlja mjerenja koncentracije peludi ambrozije u zraku u gradu Osijeku, a od 2002. godine mjerenja su proširena i na mjerenja koncentracije peludi i spora u zraku ostalih alergenih biljaka. 2008. godine postavljena je mjerna postaje u gradu Našicama, a 2009. godine u gradovima Belom Manastiru i Đakovu. Nabavku mjernih uređaja, osim uređaja u gradu Osijeku, financirala je Osječkobranjska županija. Zavod za javno zdravstvo Osječkobaranjske županije svakodnevno, putem svoje službene stranice obavještava javnost o količini peludi alergenih biljaka u zraku na mjernim postajama na sljedećim lokacijama: Osijek F. Krežme 1, Našice Vinogradska 4, Đakovo Bana J. Jelačića 6/5 i 10 te Beli Manastir Republike 1. Tijekom 2014. godine uvedena je i inovativna mobilna aplikacija namijenjena oboljelima od alergija, koja omogućuje ažurno praćenje dnevnog stanja alergena prisutnih u zraku i prognozu za nadolazeće dane. Iz godišnjih Izvješća Zavoda za javno zdravstvo OBŽ o mjerenju koncentracije peludi alergenih biljaka u zraku slijedi sažeti prikaz rezultata mjerenja za izvještajno razdoblje: Tablica 13. Pelud alergenih biljaka u zraku u OBŽ od 2013.2016. godine Postaja/ lokacija God. Zastupljenost peludi u ukupnoj količini (%) Drveće Korovi Trave 2013. 54 39 7 Osijek 2014. 55 40 5 F. Krežme 1 2015. 59 35 6 2016. 67,33 29,40 3,27 Našice Vinogradska 4 Đakovo Bana J. Jelačića 6/5 i 10 Beli Manastir Republike 1 Izvor: Zavod za javno zdravstvo OBŽ 2013. 60 32 8 2014. 61 33 6 2015. 70 20 10 2016. 91,23 6,68 2,09 2013. 53 39 8 2014. 97 1 2 2015. nije bilo mjerenja zbog premještanja uređaja na novu lokaciju 2016. 98,06 0,11 1,83 2013. 45 45 10 2014. 55 40 5 2015. 50 41 9 2016. 66,72 29,92 3,36 17
Slika 3. Zastupljenost peludi alergenih biljaka (prikaz Tablice 13.) Tablica 14. Količine peludi biljke Ambrosie u zraku od 2013.2016. godine (broj zrnaca/m 3 danu) Broj dana s dnevnom Postaja/ lokacija (granica alergijske reakcije) Godina Max. dnevna koncentracijom mjerenja koncentracija > 30 zrnaca/m 3 d Broj dana polinacije Osijek F. Krežme 1 Našice Vinogradska 4 Đakovo B. J. Jelačića 6/5 i 10 Beli Manastir Republike 1 Izvor: Zavod za javno zdravstvo OBŽ 2013. 802 36 133 2014. 658 38 105 2015. 923 35 106 2016. 1024 36 2013. 240 35 121 2014. 227 26 84 2015. 83 8 79 2016. 47 2013. 303 17 126 2014. nije bilo mjerenja zbog premještanja uređaj na novu lokaciju 2015. 2016. 1295 38 2013. 290 19 143 2014. 152 28 93 2015. 277 19 94 2016. 113 18 18
Iz prikazanih podataka vidljivo je da je: u Osijeku tijekom proljetnih mjeseci najčešći alergen pelud čempresa, breze, topole, vrbe, graba i jasena; u Našicama pelud topole, čempresa, breze, javora i vrbe; u Đakovu pelud čempresa i breze, a u Belom Manastiru breze, čempresa, vrbe i topole; da je na svim mjernim postajama od svibnja je u zraku povećana koncentracija peludi trava, a od srpnja do kraja sezone najbrojniji alergen je pelud korova ambrozije i koprive; da je na svim mjernim postajama značajan je broj dana u kojima je prekoračena granica alergijske reakcije za pelud ambrozije od 30 zrnaca/m 3 na dan, a izmjerene vrijednosti su puno veće od one koja izaziva alergijsku reakciju i da je pored ambrozije najbrojnija pelud koprive koja je pelud niske alergogenosti te kod ljudi ne izaziva veće zdravstvene probleme. 3.1.3. KATEGORIZACIJA ZRAKA Prema razinama onečišćenosti zraka, s obzirom na propisane granične vrijednosti (GV) te ciljne vrijednosti (CV) i dugoročne ciljeve za ozon, temeljem mjerenja provedenih u razdoblju od 2013. do 2016. godine u mreži za praćenje kvalitete zraka na području Osječkobaranjske županije te dobivenih rezultata koji su dani u prethodnom poglavlju, utvrđene su sljedeće kategorije kvalitete zraka: Tablica 15. Kategorizacija zraka na područjima oko mjernih postaja za trajno praćenje kvalitete zraka Postaja/ lokacija Kategorija kvalitete zraka 2013. 2014. 2015. 2016. Kritični pokazatelj Državna mreža I I I *I NO 2 I *I I I CO Osijek1 I *I I I SO 2 raskrižje Ulice kneza *I *I *I *I Benzen Trpimira i Europske avenije *I II *II I PM 10 Mjerna postaja za posebne namjene Naselje Zoljan okolica tvornice Našicecement Pozadinska mjerna postaja *I O 3 I I I I NO 2 I I I I SO 2 I I I I PM 10 I I I I UTT I I I I As u UTT I I I I Pb u UTT I I I I Cd u UTT I I I I Ni u UTT I I I I Tl u UTT I I I I Hg u UTT ** I I *I O 3 Kopački rit I I I PM 10 I I PM 2,5 * uvjetna kategorizacija obuhvat podataka je bi manji od 90% ** nije bilo moguće provesti kategorizaciju zbog nedostatnog obuhvata podataka Ocjena stanja kvalitete zraka osim što se temelji na propisima, ima i svoju drugu subjektivnu stranu. Radi njihove usporedbe provedena je anketa u gradovima i općinama Osječkobaranjske županije. Anketa je sadržavala pitanja o ocjeni stanja zraka, informiranosti javnosti o zaštiti zraka i aktivnostima koje su provedene ili se provode u svrhu poboljšanja kvalitete zraka na pojedinom području. 19
Tablica 16. Kvaliteta zraka u JLS Subjektivna Grad/ općina ocjena stanja kvalitete zraka Beli Manastir Belišće Donji Miholjac Đakovo Našice Osijek zadovoljavajuće, iako su godišnjim izvješćima o praćenju kvalitete zraka na području Republike Hrvatske za područje Osijeka utvrđena prekoračenja GV za lebdeće čestice (PM 10). Praćenje kvalitete zraka nema praćenja kvalitete zraka nema praćenja kvalitete zraka nema praćenja kvalitete zraka nema praćenja kvalitete zraka Našicecement d.d. financira mjerenja na mjernoj postaji Zoljan, podaci o mjerenjima su dostupni na stranicama HAOPa mjerenja se provode na AMP Osijek1 koja je sastavni dio državne mreže za praćenje kvalitete zraka. AMP Osijek1 je u odnosu na izvor emisija klasificirana kao prometna, a smještena je na sjevernom rubu središnjeg dijela Osijeka Aktivnosti provedene za poboljšanje kvalitete zraka u razdoblju 2013. 2016. godine provedena je plinofikacija, u glavnim ulicama se tradicionalna rasvjeta zamjenjuje energetski učinkovitom, sadnja drvoreda i održavanje zelenih površina, uklanjanje alergenih biljaka redovitom košnjom provedena je plinofikacija, uklanjanje alergenih biljaka redovitom košnjom, postoje udruge koje organiziraju akcije uklanjanja ambrozije, Grad je putem koncesije organizirao javni gradski prijevoz, izgrađeno je 10 km biciklističkih staza odvojenih od ostalih oblika prometa i isprojektirano oko 10 km novih biciklističkih i pješačkih (edukativno poučnih) staza provedena je plinofikacija na području Grada, izgrađena je obilaznica čime je teretni promet u smjeru istokzapad kroz Donji Miholjac izmješten, uklanjanje alergenih biljaka redovitom košnjom, ishođena je građevinska dozvola za izgradnju biciklističkih staza uklanjanje alergenih biljaka redovitom košnjom, započeta je izgradnja pješačkobiciklističke staze Đakovo Kuševac sadnja drvoreda uz cestovni pojas, uklanjanje alergenih biljaka redovitom košnjom, projektiranje biciklističkih staza usvojen je Akcijski plan smanjenja onečišćenja česticama (PM 10) kojim su propisane mjere za smanjenje onečišćenja te poboljšanje kvalitete zraka, određena je lokacija nove mjerne postaje Osijek2 u dvorištu OŠ Ljudevita Gaja, nastavljena izgradnja biciklističkih staza, uklanjanje alergenih biljaka redovitom košnjom, pokrenuta je inicijativa prema Hrvatskim željeznicama vezano za uvođenje integriranog prijevoza po sistemu tarifne unije, na snazi je tarifna unija s tvrtkom Panturist koja je odličan primjer kombiniranog prijevoza putnika, izgradnja I. dionice biciklističke staze Vinkovačkom od Centralnog groblja do k.o. Antunovac, 20