Strateške smjernice niskougljičnog razvoja Republike Hrvatske Dr. sc. Marko Ban Zagreb, 28. ožujka 2019.
Sadržaj Smjernice razvoja sektora potrošnje enegije Smjernice za razvoj sektora proizvodnje energije Smjernice za usklađivanje zakonskog i financijskog okvira
Smjernice razvoja raznih sektora potrošnje enegije Scenarij potpune tranzicije prikazuje mjere kojima je moguće postići energetsku tranziciju u Republici Hrvatskoj ka niskougljičnom društvu Smanjenje potrošnje fosilnih goriva na minimalne vrijednosti kako bi se postigao cilj EU od 80-95% smanjenja emisija CO2 do 2050 u slučaju scenarija potpune tranzicije, cilj je 100% smanjenje emisija i postizanje dekarboniziranog sustava Potrošnja energije podijeljena na 6 najintenzivnijih sektora: promet, kućanstva, industrija, uslužne djelatnosti, poljoprivreda, građevinarstvo Smanjenje potrošnje finalne energije za 38% u odnosu na 2015. tj na 171,27 PJ
Potrošnja finalne energije (PJ) Kretanje ukupne potrošnje po sektorima 250 200 150 100 50 0 Godina Promet Kućanstva Industrija Uslužni sektor Poljoprivreda Građevinarstvo
Potrošnja finalne energij (PJ) Kretanje ukupne potrošnje po energentima 250 200 150 100 50 0 Godina Električna energija Prirodni plin Benzin Mlazno gorivo Mlazno biogorivo Dizel Lož ulje Ukapljeni naftni plin Ugljen Biomasa Sunčeva energija Toplina iz CTS-a Stlačeni prirodni plin Biodizel Biometan
Potrošnja finalne energije (PJ) Potrošnja finalne energije (PJ) Sektor prometa Zabrana prodaje osobnih vozila s motorom s unutrašnjim izgaranjem nakon 2025. godine Elektrifikacija transporta u većini kategorija - cestovni, pomorski, željeznički promet Korištenje biogoriva u ostalim kategorijama prometa koje je teže elektrificirati zračni promet i teretna vozila Intermodalna zamjena, tj. promjena ponašanja ljudi te smanjeno korištenje osobnih vozila, a povećano korištenje javnog prijevoza, usluga dijeljenja automobila i sl. Smanjenje potrošnje energije za 40% u odnosu na 2015 90 80 70 60 50 40 30 20 10 0 2015 2017 2019 2021 2023 2025 2027 2029 2031 2033 2035 2037 2039 2041 2043 2045 2047 2049 Godina Željeznički promet Zračni promet Javni gradski prijevoz 80 Pomorski i riječni promet 70 60 50 40 30 20 10 0 Cestovni promet 2015 2017 2019 2021 2023 2025 2027 2029 2031 2033 2035 2037 2039 2041 2043 2045 2047 2049 Godina Električna energija Benzin Dizel Stlačeni prirodni plin Biodizel Biometan
Sektor prometa osobna vozila Usprkos porastu broja osobnih vozila uslijed povećanja životnog standarda, potrošnja ove kategorije se elektrifikacijom smanjuje za 77% u odnosu na 2015. Samo za kategoriju osobnih vozila, elektrifikacijom će se otvoriti oko 6400 novih radnih mjesta zbog postavljanja i održavanja mreže punjača Električna vozila Hibridna vozila Plug in hibridna vozila Broj osobnih vozila u 2050. godini 1.208.334 11.111 56.349
Potrošnja finalne energije (PJ) 100 80 60 40 20 0 Sektor kućanstava Godina Snažno poticanje korištenja CTS-a i solarne energije za zagrijavanje PTV-a Snažno poticanje korištenja CTS-a u gradovima te dizalica topline u individualnim kućanstvima Potpuna dekarbonizacija do 2050. u potpunosti se izbjegava korištenje fosilnih goriva te je upotreba biomase smanjena na minimum Obnova 92% postojećeg fonda zgrada Smanjenje ukupne potrošnje preko 50%! Električna energija Prirodni plin Lož ulje Biomasa Ugljen Sunčeva energija Toplina iz CTS-a
Sektor kućanstava Intenzivna obnova postojećeg fonda zgrada predstavlja jedinstvenu priliku za svekoliki razvoj hrvatske industrije 21 800 direktnih novih poslova u 2050. te 15 255 indirektnih 40,000.00 35,000.00 30,000.00 25,000.00 20,000.00 15,000.00 10,000.00 5,000.00 - Direktno zapošljavanje Indirektno zapošljavanje
Potrošnja finalne energije (PJ) Sektor industrije Zamjena fosilnih goriva toplinom iz CTS-a (industrijske kogeneracije), električnom energijom i biomasom Povećanje energetske učinkovitosti, uključujući zamjenu stare neučinkovite opreme, iskorištavanje otpadne topline, poboljšanje samog proizvodnog procesa te ostale mjere povećanja učinkovitosti 40 35 30 25 20 15 10 5 0 Električna energija Prirodni plin Lož ulje Ugljen Toplina iz CTS-a Biomasa
Potrošnja finalne energije (PJ) Uslužni sektor 30 Smjernice za fond zgrada u uslužnom sektoru su iste kao i za kućanstva Zbog snažne obnove zgrada potrošnja svih kategorija pada, usprkos značajnom rastu aktivnosti u pojedinim kategorijama, npr. turizmu Potpuna dekarbonizacija do 2050. 25 20 15 10 5 0 Električna energija Prirodni plin Lož ulje Biomasa Ugljen Sunčeva energija Toplina iz CTS-a
Direktno zapošljavanje Indirektno zapošljavanje Uslužni sektor Cijeli sektor zgradarstva treba promatrati kao odličnu priliku za nova ulaganja te razvoj pojedinih grana industrije 9750 direktnih i 6800 indirektnih poslova u 2050. za obnovu fonda zgrada uslužnog sektora 18,000.00 16,000.00 14,000.00 12,000.00 10,000.00 8,000.00 6,000.00 4,000.00 2,000.00 0.00 2016 2017 2018 2019 2020 2021 2022 2023 2024 2025 2026 2027 2028 2029 2030 2031 2032 2033 2034 2035 2036 2037 2038 2039 2040 2041 2042 2043 2044 2045 2046 2047 2048 2049 2050
2015 2016 2017 2018 2019 2020 2021 2022 2023 2024 2025 2026 2027 2028 2029 2030 2031 2032 2033 2034 2035 2036 2037 2038 2039 2040 2041 2042 2043 2044 2045 2046 2047 2048 2049 2050 Potrošnja finalne energije stočarstva (PJ) Potrošnja finalne energije ratarstva (PJ) Sektor poljoprivrede Povećanje proizvodnje ratarstva za 2% godišnje uz istovremeni pad stočarstva zbog promjene životnih navika stanovništva Zamjena fosilnih goriva toplinom iz CTS-a, biomasom, biodizelom i električnom energijom, nakon 2040. potpuna dekarbonizacija 10 8 6 4 2 0 2015 2017 2019 2021 2023 2025 2027 2029 2031 2033 2035 2037 2039 2041 2043 2045 2047 2049 Godina 3.5 Električna energija Prirodni plin Dizel Toplina iz CTS-a Biomasa 3.0 2.5 2.0 1.5 1.0 0.5 0.0 Električna energija Prirodni plin Dizel Biodizel
Potrošnja finalne energije (PJ) Sektor građevinarstva Porast aktivnosti u kategoriji stambenih i nestambenih zgrada zbog preptostavljene renovacije u sektoru kućanstva i usluga Fosilna goriva izlaze iz upotrebe do 2040. godine, pri čemu dizel izlazi do 2030. godine U 2050. godini se za pokrivanje potrošnje finalne energije koriste isključivo biodizel te električna energija 5.0 4.0 3.0 2.0 1.0 0.0 Električna energija Benzin Dizel Lož ulje Ukapljeni naftni plin Biodizel
Integracija sektora grijanja i proizvodnje električne energije Centralizirani toplinski sustavi predstavljaju veliki potencijal za povećanje udjela varijabilnih OIE u energetskom sustavu skladištenje viškova električne energije, pomoć u balansiranju sustava Korištenje tzv. power-to-heat tehnologija u kombinaciji s toplinskim spremnikom visoka učinkovitost, visoka brzina odziva, mali operativni troškovi Potrebna infrastruktura postoji centralizirani toplinski sustavi pokrivaju oko 14% ukupnih toplinskih potreba Republike Hrvatske Poticati spajanje novih i obnovljenih zgrada na CTS u urbanim područjima kroz povoljan faktor primarne energije (Toplina iz kogeneracijskih postrojenja se smatra otpadnom toplinom i kao takva ima mali faktor primarne energije i emisija CO2)
Do 2030. Integracija sektora grijanja i proizvodnje električne energije Modernizacija toplinske mreže, smanjenje toplinskih gubitaka Uvođenje power-to-heat tehnologija i toplinskih spremnika u CTS-ima gradova Zagreba i Osijeka Izmjena cijene priključka tj. izuzetak power-to-heat tehnologija od plaćanje cijene od 1350 kn/kw tj. 1700 kn/kw Do 2050. Smanjenje polazne temperature u toplinskoj mreži povećanje učinkovitosti dizalica topline Power-to-heat tehnologija prisutna u svim CTS-ovima u Republici Hrvatskoj Aktivno sudjelovanje u balansiranju energetskog sustava
Integracija sektora transporta i proizvodnje električne energije Električni automobili će u budućnosti činiti veliki dio ukupne flote njihove baterije mogu poslužiti kao dodatan izvor fleksibilnosti sustava Pametno punjenje baterije planirano pune koristeći viškove električne energije planirano punjenje smanjuje ukupno opterećenje mreže Vehicle-to-grid baterije električnih vozila služe kao izvor i ponor električne energije, ovisno o trenutnom stanju elektroenergetskog sustava Smanjiti cijenu i postupno ukinuti plaćanje priključenja za javne punionice na električnu mrežu uz mogućnost ograničenja snage
Do 2030. Integracija sektora transporta i proizvodnje električne energije Povećanje udjela električnih vozila Sustavi pametnog punjenja uspješno pušteni u rad na području Zagreba prvo na punjačima javnih zgrada, a zatim i kućanstvima Do 2050. Dodatno povećanje udjela električnih vozila Sustavi pametnoga punjenja postavljeni u svim velikim gradovima Vehicle-to-grid sustavi postavljeni na području grada Zagreba Građani primaju određene naknade za iznajmljivanje baterije osobnoga vozila
Razvoj tržišta električne energije Bolje povezano regionalno tržište može značajno povećati fleksibilnost sustava regija općenito dobro povezana s visokim iznosima Total Transfer capacity-a Net Transfer Capacity se treba kontinuirano povećavati Spajanje na day-ahead i intra-day tržišta susjednih zemalja Uvođenje tržišta dodatnih usluga rezerva i balansiranje Dodatan prihod za operabilne jedinice kojima je istekao ugovor o zajamčenim otkupnim cijenama
Tehnologije brzog odziva i skladištenje energije Reverzibilne hidroelektrane mogućnost proizvodnje električne energije i skladištenja energije u obliku geopotencijala vode Korištenje prirodnog plina za proizvodnju električne energije samo u kogeneracijskim postrojenjima izbjegavati otvorene cikluse Bioplinska postrojenja imaju brzi odziv, mogu sudjelovati u balansiranju sustava sudjelovanje na tržištu pomoćnih usluga, dodatna
Obnavljanje postojećih OIE kapaciteta engl. Repowering Planirane instalacije novih dodatnih OIE postrojenja na novim lokacijama Trenutni instalirani kapacitet ima određeni životni vijek i potrebno je obnavljati postojeće lokacije s novim kapacitetima Vjetroturbine i fotonaponske elektrane Olakšati pristup mreži za male proizvođače Pojednostaviti proces instalacije PV-a za kućanstva i spajanje na mrežu Omogućiti lakše spajanje kupcima s vlastitom proizvodnjom (engl. prosumer )
Povećanje udjela OIE u sektoru grijanja Individualni sustavi grijanja Povećanje udjela solarnih kolektora Zoniranje urbanih područja s visokom gustoćom toplinskih potreba plansko određivanje područja koja su spajane na CTS U ne-urbanim sredinama (mala gustoća toplinskih potreba) integrirati dizalice topline Kontinuirana obnova toplovoda i smanjenje gubitaka toplinske mreže Povećanje udjela OIE u CTS-u korištenje solarnih kolektora u kombinaciji sa sezonskim toplinskim spremnikom
INSTALIRANA SNAGA [MW] Proizvodnja [TWh] Smjernice za instalaciju novih kapaciteta pri potpunoj energetskoj tranziciji 40 Ubrzanje izgradnje kapaciteta varijabilnih obnovljivih izvora energije (VOIE): sunčevih elektrana, vjetroelektrana te također geotermalnih elektrana, manjih protočnih hidroelektrana i manjih kogeneracijskih postrojenja na biomasu, bioplin i otpad za centralizirane toplinske sustave Izgradnja VOIE treba biti praćena integracijom pametnih sustava elektrificiranog transporta, kao što je koncept vozilo na mreži (V2G), a centralizirani toplinski sustavi opremljeni power-to-heat rješenjima. 16000 14000 12000 10000 8000 6000 4000 2000 0 2030 2040 2050 GODINA Nuklearne elektrane TE /CHP plin TE ugljen Hidroelektrane Vjetroelektrane Solarne elektrane TE / CHP Biomasa i bioplin Geotermalna 35 30 25 20 15 10 5 0 2030 2040 2050 GODINA Geotermalne Iz baterija EV Biomasa i bioplin Solarne elektrane Vjetroelektrane Hidroelektrane Kogeneracija Kondenzacijske (ugljen i plin) Nuklearne elektrane
Emisije CO2 [Mt] Dinamika i cijena smanjenja emisija stakleničkih plinova Povećanjem elektrifikacije transporta i njegove međupovezanosti sa sektorom proizvodnje energije od 2030. do 2045., dolazi do najvećeg pada emisija usklađivanje spajanja ova dva sektora ključan je korak u tranziciji Djelomično usporavanje smanjenja emisija od 2045. do 2050. posljedica je napora da se postigne potpuna dekarbonizacija kroz primjenu sintetičkih goriva. 18 16 14 12 10 8 6 4 2 0 Emisije CO2 u slučaju različitih scenarija dekarbonizacije 2015 2025 2035 2045 Godina 2050, 0 Emisije CO2 [Mt] (dobra hidrološka godina) Emisije CO2 [Mt] (loša hidrološka godina) Emisije CO2 [Mt] (bez pametnog punjenja) 2050, 0.143 Bez koncepta vozilo na mreži : Povećana potreba za interventnim izvozom i prekidom proizvodnje iz VOIE
6000 5000 4000 3000 2000 1000 0 Novi poslovi u elektroenergetskom sektoru kao posljedica energetske tranzicije (1/2) Rezultati postupanja po navedenim smjernicama, osim što obuhvaćaju smanjenje emisija stakleničkih plinova do razine potpuno dekarboniziranih sektora proizvodnje i potrošnje energije, također pružaju priliku za zapošljavanje u novim industrijama, zelena radna mjesta u Hrvatskoj, kumulativno po godinama (ne uključuje poslove u proizvodnji): Ukupni poslovi u projektiranju, instalaciji i održavanju varijabilnih OIE 2030 2040 2050 Solarni sustavi Vjetroelektrane 2500 2000 1500 1000 500 0 3500 3000 2500 2000 1500 1000 500 0 Ukupni poslovi u projektiranju i instalaciji varijabilnih OIE 2030 2040 2050 Solarni sustavi Vjetroelektrane Trajni poslovi održavanja varijabilnih OIE 2030 2040 2050 Solarni sustavi Vjetroelektrane
Novi poslovi u elektroenergetskom sektoru kao posljedica energetske tranzicije (2/2) Uzimajući u obzir kumulativne instalacije varijabilnih OIE I transportnog sektora, može se zaključiti da je energetska tranzicija proizvela novi sektor za zapošljavanje na trajnim poslovima održavanja proizvodnih postrojenja i, ponajviše, punionica za električna i plug-in hibridna vozila
Prijenosni i distribucijski kapaciteti u elektroenergetskom sustavu U skladu s Podlogama za izradu Energetske strategije, prijenosni kapaciteti na raspolaganju u 2050. godini trebaju dostići 5000 MW dostupnog prijenosnog kapaciteta u svrhu pouzdanog povezivanja tržišta u Jugoistočnoj Europi. Osigurati kvalitetnu i sigurnu povezanost na razini distribucijskog sustava, kroz nadogradnju i održavanje distribucijskog sustava, kao pripremu za povećanje broja pametnih gradova i pametnih otoka, uključujući i negeografske otoke.
Smjernice korištenja šumske biomasu Korištenje otpadne šumske biomase kao goriva za centralizirane toplinske sustave Potencijal ostataka šumske biomase u Hrvatskoj: 2170000 MWh Prostorna raspodjela potencijala proizvodnje energije iz šumskih ostataka
Smjernice za proizvodnju bioplina Korištenje anaerobne digestije za obradu biootpada i ostataka iz poljoprivrede i industrije Postupna zamjena kukuruzne silaže otpadnim sirovinama Osposobljavanje bioplinskih postrojenja za obradu lignoceluloznih sirovina Potencijal na razini države: 34 PJ Prostorna distribucija potencijala proizvodnje energije iz poljoprivrednih ostataka
Smjernice poslovnih modela proizvodnje bioplina Gate fee poslovni model Prestanak subvencioniranja bioplinskih postrojenja Primanje naknade za zbrinjavanje otpada uz redovni prihod od prodaje električne i toplinske energije Bioplinsko postrojenje postaje kompetitivno na tržištu električne energije ukoliko za tonu obrađenog biootpada dobije naknadu od 60 HRK Korištenje bioplinskih postrojenja za balansiranje sustava Bioplin-mogućnost skladištenja i brze promjene proizvodnje električne i toplinske energije fleksibilan resurs u sustavu opskrbe obnovljivom energijom
ZAKLJUČNO: Energetska tranzicija prema niskougljičnom sustavu je moguća i obuhvaća sektore proizvodnje i potrošnje energije NUŽNO JE ISKORIŠTAVANJE SINERGIJSKIH UČINAKA pri dekarbonizaciji raznih sektora Budući sustav, temeljen na varijabilnim OIE, donosi promjenu paradigme: od sustava u kojem proizvodnja prati potrošnju do onog u kojem pametna potrošnja prati varijabilnu proizvodnju Ključan korak u postizanju takvih sustava jest usklađenost integracije VOIE i tehnologija brzog odziva, skladištenja, odgovora potrošnje te tehnologija za proizvodnju biogoriva i sintetičkih goriva Završna faza tranzicije prema potpuno dekrboniziranom sustavu uključuje povećano korištenje energetskih transformacija trenutnih viškova iz varijabilnih izvora za proizvodnju sintetičkih goriva, što omogućava dekarbonizaciju sektora koji imaju potrebu za većom gustoćom energije
Zahvaljujem Vam na pažnji!