Razvoj instrumenata nadzora za pravosudne i policijske institucije Zapadnog Balkana 2009. 2011. Programske smjernice Hrvatska CARDS Regionalni akcijski program Uz financijsku potporu Europske komisije Lipanj 2010.
Odricanje od odgovornosti Ovo izvješće nije formalno redigirano Sadržaj ove publikacije ne odražava nužno stavove niti politiku UNODC-a ili organizacija koje su pridonijele njezinu stvaranju, niti se podrazumijeva njihova podrška sadržaju. Naznake u tekstu i način predstavljanja materijala u ovoj publikaciji ne podrazumijevaju da se njima izražava bilo kakvo mišljenje UNODC-a u vezi s pravnim statusom ijedne zemlje, područja, grada ili nadležnog tijela, niti njihovih državnih ili područnih granica. Komentari u vezi s ovim izvješćem su dobrodošli i mogu se slati na sljedeću adresu: Statistics and Survey Section United Nations Office on Drugs and Crime PO Box 500 1400 Vienna Austria Tel: (+43) 1 26060 5475 Fax: (+43) 1 26060 7 5475 E-mail: sass.crime@unodc.org Internetska adresa: www.unodc.org Zahvale UNODC želi zahvaliti Europskoj komisiji na financijskoj potpori pruženoj za objavljivanje ovog izvješća, u sklopu Regionalnog programa CARDS 2006. pripremu i Ovo izvješće nastalo je pod odgovornošću Odsjeka za statistiku i istraživanja (SASS) i Regionalnog ureda programa za jugoistočnu Europu (RPOSEE) u sklopu Ureda Ujedinjenih naroda za droge i kriminal (UNODC), na temelju istraživanja provedenog u Hrvatskoj tijekom misije UNODC-a i Zajedničkog istražnog centra za transnacionalni kriminal (TRANSCRIME) u studenome 2009. godine. Lokalno istraživanje i organizacija misije: Anna-Maria Getoš (lokalna osoba za kontakt) Koordinacija istraživanja i priprema izvješća: TRANSCRIME: UNODC: Barbara Vettori (istraživanje i oblikovanje izvješća) Ernesto Savona (koordinacija istraživanja) Luca Sbardelaro (pomoć pri istraživanju) Michael Jandl (urednik izvješća) Steven Malby (koordinacija istraživanja) Anna Alvazzi del Frate (koordinacija istraživanja) Carla Ciavarella (upravljanje projektom) Angela Me (upravljanje projektom) 2 2 2
Programske smjernice Hrvatska 1. Uvod i pozadina Statističke smjernice za Hrvatsku 1 Hrvatska Ove programske smjernice nastale su u okviru projekta pod nazivom "Razvoj instrumenata nadzora za pravosudne i policijske institucije Zapadnog Balkana", s financijskom potporom Regionalnog akcijskog programa CARDS-a Europske unije. Smjernice uključuju seriju preporuka za poboljšanje statističkih sustava o kriminalu i kaznenom pravosuđu, kao i o migracijama, azilu i vizama. Ovdje predstavljene smjernice nastale su na temelju Izvješća o tehničkoj procjeni za Hrvatsku (UNODC, travanj 2010.) te ih valja čitati zajedno s tim izvješćem. Izvješće je objedinilo informacije s terenskih istraživačkih posjeta održanih u Zagrebu od 16. do 20. studenoga 2009. godine, do kojih je došlo u bliskoj suradnji nadležnih hrvatskih tijela i kolega u području statistike o pravosuđu i unutarnjim poslovima (JHA) Kao što je slučaj i s Izvješćem o tehničkoj procjeni, ovdje predočene preporuke definirane su u sklopu određenog institucionalnog okvira i nužno ih je uzeti u obzir u okviru relevantnih međunarodnih standarda i standarda EU u području prikupljanja, analize i korištenja statističkih podataka o pravosuđu i unutarnjim poslovima. Postupno prihvaćanje i primjena smjernica, odnosno prihvaćanje i primjena korak po korak, predstavljaju presudan korak u smjeru usklađivanja postojećih nacionalnih statističkih mehanizama s relevantnim međunarodnim standardima i najboljom praksom te pravnom stečevinom EU. Kako bi se zemljama i područjima obuhvaćenima projektom pomoglo da postignu taj cilj, projekt pod nazivom "Razvoj instrumenata nadzora za pravosudne i policijske institucije Zapadnog Balkana" predviđa niz projektnih aktivnosti. Zadaci koji su već dovršeni uključuju istraživačku studiju "Temeljno istraživanje o sustavima i kontekstu: statistika o pravosuđu i unutarnjim poslovima na Zapadnom Balkanu" te studiju "Razvoj statističkih standarda u području kriminala i kaznenog međunarodni standardi i pravna stečevina EU", a tu su i sveobuhvatna, ranije spomenuta Izvješća o tehničkoj procjeni. Daljnje projektne aktivnosti uključit će razvoj regionalnih pokazatelja ciljanu izobrazbu i razvoj kapaciteta u području prikupljanja podataka i statistike za institucije i unutarnjih poslova. Smjernice koje slijede sustavno ukazuju na potencijalna područja poboljšavanja, koja sama po sebi predstavljaju značajan projektni rezultat. To bi, nadalje, trebalo pripomoći u određivanju prioriteta kad je riječ o potrebama za izobrazbom koje treba ispuniti u okviru projekta, kao i u definiranju daljnje tehničke pomoći i edukacijskih aktivnosti koje bi se mogle odvijati u okviru drugih projekata tehničke pomoći. Ujedno se smjernicama nastoji ukazati na područja u kojima je poželjan daljnji razvoj statističkih sustava na srednjoročnoj i dugoročnoj razini.. 1 1 Misiju u svrhu istraživanja proveo je Ured Ujedinjenih naroda za droge i kriminal (UNODC), u suradnji sa Zajedničkim istraživačkim centrom o transnacionalnom kriminalu (TRANSCRIME), a podršku je pružila UNODC-ova lokalna osoba za kontakt u Hrvatskoj, kao i predstavnica Savjetodavne upravljačke grupe projekta gđa Maja Gregurić iz hrvatskog Ministarstva. 3 3
2. Statistika o kriminalu i kaznenom pravosuđu 2.1. Policijska statistika 2.1.1. Uvod Smjernice koje slijede odnose se uglavnom na statističke podatke o kriminalu koje evidentira policija. 2.1.2. Unos podataka (evidentiranje kažnjivog ponašanja) Podaci o registriranim oblicima kažnjivog ponašanja na razini policijskih postaja sadrže velik broj detalja, pravila o početnom unosu podataka u Kazneni upisnik kaznenih djela i osumnjičenih osoba određena su Uputom za popunjavanje, šifriranje i kontrolu KRIM upitnika i Uputom o načinu vođenja K-upisnika za lokalnu, regionalnu i nacionalnu razinu. Policijsko evidentiranje podataka o osobama osumnjičenima za kaznena djela i žrtvama kriminala prilično je sveobuhvatno, no ne uključuje sve detalje o odnosu između počinitelja i žrtve. U kaznenom upisniku (KU) za svaki se predmet određuje jedinstveni "broj događaja" ("incident number"), no ne dijeli se automatski (elektronskim putem) s drugim akterima 2 u području kaznenog (državnim odvjetništvima i sudovima). 1 Pravila u pisanom obliku u vezi s početnim evidentiranjem Ravnateljstvo podataka o kaznenim djelima i osobama osumnjičenim za policije/ Uprava za kaznena djela trebaju biti integrirana i modernizirana u skladu s međunarodnim i EU standardima te dobrom prakso m, a iste razvoj, opremanje i potporu je potrebno distributirati svim policijskim postajama. 2 Ta pisana pravila trebaju odražavati relevantne standarde o Ravnateljstvo evidentiranju podataka o događajima i osumnjičenicima te policije/uprava za ujedno trebaju formalizirati praksu u Hrvatskoj, kako bi se razvoj, opremanje i osiguralo sveobuhvatno evidentiranje svih potrebnih potporu informacija u početnoj fazi. 3 Informacije iz kaznenog upisnika trebaju biti nadopunjene Ravnateljstvo evidencijama o odnosu počinitelja i žrtve. policije/uprava za razvoj, opremanje i potporu 4 U skladu s dobrom praksom opisanom u Priručniku Ujedinjenih naroda o razvoju statističkog sustava kaznenog, potrebno je razmotriti uvođenje integriranog registarskog broja ("integrated file number", IFN), kako bi se u Ravnateljstvo policije, Uprava za razvoj, opremanje i potporu, Državno čitavom sustavu suzbijanja kriminala moglo pratiti osobe i Odvjetništvo, predmete. U tom smislu, tripartitna radna grupa sa Sudovi, stručnjacima iz policije, državnog odvjetništva i sudskog 2 Međutim, policija već u početnoj fazi postupka državnom odvjetništvu dostavlja pismena sa K-brojem pod koji je započela svoju aktivnost te pod tim brojem traži i naloge suda (na primjer, za pretragu i sl.). 4 4 4
sustava može razmotriti je li moguće uvesti tzv. sustav integriranih registarskih brojeva (IFN) i na koji način, kao i pitanje može li se taj sustav proširiti na sve institucije u sustavu kaznenog. 2.1.3. Podatkovni tok Sadašnja je praksa da prvi policijski službenik koji obrađuje slučaj kaznenog djela u pisanom obliku ispunjava standardizirane obrasce o prikupljanju podataka (KRIM-1, KRIM-2, itd.), što se kasnije ručno unosi u elektroničku bazu podataka, dostupnu na središnjoj razini. Hrvatska Postojeće razlike u jedinicama prebrojavanja i pravilima prebrojavanja koje koriste razni akteri u sustavu kaznenog (policija, državno odvjetništvo, sudovi) mogu dovesti do inkompatibilnih podataka, koji ponekad mogu dovesti i do krivog razumijevanja u medijima i izvješćima za javnost. 5 Kako bi se trajno osigurao visokokvalitetan unos podataka, potrebno je i dalje nastaviti s automatiziranjem čitavog sustava unosa podataka, kako bi se izbjegao nepotreban Policija rad s podacima na papiru. Taj proces uključuje i obznanjivanje relevantnih pravila u pisanom obliku (vidi gore navedene " 1 i 2"), kao i analizu prakse u policijskim postajama. 6 Potrebno je pokrenuti standardni program izobrazbe o Policija unosu podataka u elektroničke baze podataka za sve policijske službenike. 7 Kako bi se dodatno razvila sposobnost mjerenja učinkovitosti u sustavu, potrebno je uložiti napor u unutarnjih poslova/ usklađivanje jedinica prebrojavanja i pravila prebrojavanja Odjel analitike koje koriste razne institucije kaznenog. Primarna Policija jedinica prebrojavanja na svim razinama trebala bi biti Državno osoba. odvjetništvo Sudovi 2.1.4. Rezultat (oblikovanje statističkih podataka) Izvještavanje hrvatske policije o kaznenim djelima vrlo je sveobuhvatno, što je praksa s kojom vrijedi nastaviti. Premda početne evidencije o profilu žrtava i počinitelja obuhvaćaju velik broj informacija, podaci o počiniteljima i žrtvama kriminala o kojima se izvještava u manjoj su mjeri detaljni i moglo bi ih se proširiti. U skladu s tim, unutarnjih poslova na svojim internetskim stranicama pruža detaljne statističke podatke o kaznenim djelima, na hrvatskom i engleskom jeziku, no jako je malo podataka o žrtvama i počiniteljima dostupno na internetu. 5 5
8 Povrh podataka o kaznen im djelima koji se već rutinski objavljuju, također treba redovito izvještavati i o podacima o unutarnjih poslova počiniteljima i žrtvama kriminala. /Odjel analitike Policija 9 Potrebno je izvještavati o više statističkih detalja o počiniteljima, uključujući razdiobu po vrsti kriminala, dobi, unutarnjih poslova spolu i državljanstvu, te uključiti statističke tabele o žrtvama Policija kriminala, uz razdiobu po vrsti kriminala, dobi, spolu, državljanstvu i odnosu žrtve i počinitelja. 6 6 6
2.2. Državnoodvjetnička statistika 2.2.1. Uvod Smjernice koje slijede Državnog odvjetništva. odnose se uglavnom na statistiku o kaznenom progonu 2.2.2. Unos podataka (evidentiranje kažnjivog ponašanja) Hrvatska Uredi državnog odvjetništva ručno i na papiru evidentiraju podatke o kaznenim djelima i počiniteljima. Trenutno se na četiri lokacije testira elektronički sustav praćenja predmeta. Svaki predmet koji državni odvjetnik odluči preuzeti dobiva jedinstveni identifikacijski broj koji se ne dijeli s drugim akterima u području kaznenog (policijom i sudovima). 10 U provedbu elektroničkog sustava praćenja predmeta koji se Ured Glavnog trenutno testira potrebno je integrirati statistički modul državnog sposoban za prikupljanje i analizu podataka iz svih faza odvjetnika (UDO) unosa (uključujući početni unos predmeta). 11 Po dovršetku testiranja, elektronički sustav praćenja Ured Glavnog predmeta valjalo bi proširiti na sve urede državnog državnog odvjetništva, uključujući, u prvom stupnju, i korištenje studije odvjetnika (UDO) izvedivosti kako bi se ocijenilo stanje i izvršilo planiranje za uvođenje sustava na nacionalnoj razini. 12 U skladu s dobrom praksom opisanom u Priručniku Vlada Republike Ujedinjenih naroda o razvoju statističkog sustava kaznenog, valja razmotriti uvođenje integriranog registarskog Hrvatske Ured Glavnog broja (IFN), kako bi se osobe i predmete bilo moguće pratiti državnog kroz cjelokupni sustav kaznenog. U vezi s tim, odvjetnika (UDO) tripartitna radna grupa sa stručnjacima iz policije, državnog odvjetništva i sudskog sustava može razmotriti pitanje može li se, i kako, uvesti sustav integriranih registarskih brojeva te s Policija Sudovi ( vremenom proširiti na sve institucije kaznenog. ) 2.2.3. Podatkovni tok Rad Odjela za analitiku državnog odvjetništva/ Državnog odvjetništva Republike Hrvatske (DORH) vrlo je djelotvoran, no nema dovoljno osoblja. 13 Osigurati trajno visoku kvalitetu statističkog rada u području državnog odvjetništva i dovoljnu količinu resursa za Odjel za analitiku, što podrazumijeva dostupnost dovoljnog broja osoblja, opreme te statističkog i analitičkog softvera. Ured Glavnog državnog odvjetnika (UDO) 7 7
2.2.4. Rezultat (oblikovanje statističkih podataka) 2.2.4.1. Provjera valjanosti podataka i njihova statistička analiza Premda podatkovni tok između državnoodvjetničkih ureda i Državnog zavoda za statistiku () ima dugu tradiciju i utvrđenu rutinu, valjalo bi pomnije razmotriti pitanje pravovremenosti i potpunosti procesa prikupljanja statističkih podataka. Kad je riječ o izvještavanju o podacima o "organiziranom kriminalu" kojim se bavi USKOK, vrsta kriminala o kojem se pod tom kategorijo m izvještava ne odgovara u potpunosti kriminalu o kojem pod kategorijom "organizira ni kriminal" izvještava policija. 14 15 16 Potrebno je razmotriti izradu tehničke studije kojom bi se Ured Glavnog provjerio redovni podatkovni tok te dosljednost i potpunost državnog odvjetnika podataka (i na zemljopisnoj osnovi i na temelju pojedinih (UDO)/Odjel za podatkovnih kategorija) koje zaprima od državnih analitiku odvjetništava kako bi se identificirala područja za poboljšanje, pojednostavljivanje i automatizaciju prijenosa podataka. Na temelju zaključaka ove tehničke studije potrebno je Ured Glavnog razmotriti potrebu za uspostavom postupka učinkovite državnog odvjetnika kontrole kvalitete, kad je riječ o izvještavanju -a o (UDO) državnoodvjetničkim statističkim podacima. Kako bi se izvještavanje moglo uskladiti, uz izbjegavanje USKOK (Vodeća nehotičnog izazivanja zabune u javnosti, potrebno je uloga) uspostaviti zajedničku radnu grupu, u koju bi bili uključeni Policija USKOK, statističke jedinice policije, državno odvjetništvo, Sudovi ( sudovi i, kako bi se definirao zajednički katalog ) kaznenih djela koje treba evidentirati i o kojima treba - izvještavati kao o "organiziranom kriminalu", na temelju relevantnih definicija na razini EU i međunarodnih definicija. 2.3. Sudska statistika 2.3.1. Uvod Smjernice koje slijede uglavnom se odnose na podatke sudova. 2.3.2. Unos podataka (evidentiranje kažnjivog ponašanja) U sudskim upisnicima pri sudovima evidentiraju se detaljne informacije o optužbi odnosno optužbama podignutima protiv pojedine osobe na temelju relevantnih glava/članaka Kaznenog zakona, kao i o postupcima i konačnim odlukama suda. Na županijskim sudovima u RH postoje elektronski upisnici koji sadrže podatke o dobi, spolu, državljanstvu, nacionalnosti i prebivalištu osobe kojoj se sudi (no, ne i o odnosu između počinitelja i žrtve). Po primitku optužnice državnog odvjetništva u sudskoj pisarnici, prvostupanjski sud otvara spis sudskog predmeta, a predmet dobiva jedinstveni identifikacijski broj koji se 8 8 8
ne dijeli s drugim akterima u području kaznenog (policijom i državnim odvjetništvom). 17 Trebalo bi ispitati evidencijeo osobama na razini županijskih i općinskih sudova te Vrhovnog suda, kako bi se moglo odrediti na koji način valja evidentirati relevantne /Statistički odjel podatke o odnosu između počinitelja i žrtve. Sudovi 18 U skladu s dobrom praksom opisanom u Priručniku Ured Glavnog Ujedinjenih naroda o razvoju statističkog sustava kaznenog državnog odvjetnika, valja razmotriti uvođenje integriranog (UDO) registarskog broja (IFN) pomoću kojega bi se mogle pratiti osobe i predmeti širom sustava kaznenog. Tripartitna radna grupa sa stručnjacima iz policije, Sudovi državnog odvjetništva i sudskog sustava može razmotriti Policija kako bi se mogao uvesti sustav integriranih registarskih brojeva i kako bi se taj sustav mogao proširiti na sve institucije kaznenog. U tom smislu, integrirani registarski broj mogao bi se uključiti u razvoj Integriranog sustava za upravljanje sudskim spisima (ICMS/eSpis) i/ili u razvoj sustava e-statistike. Hrvatska 2.3.3. Podatkovni tok Kako bi se modernizirao sustav upravljanja sudovima, trenutno se pri hrvatskim sudovima razvija Integrirani sustav za upravljanje sudskim spisima (ICMS/eSpis). 19 Kako bi se omogućilo daljnje praćenje i mjerenje načina na koji sustav kaznenog odgovara na izazove, ukupni statistički podaci koje Ministarstvu pružaju županijski i općinski sudovi trebaju uključiti razdiobu po vrsti kaznenog djela za optužene osobe. 20 Potrebno je ispitati proces dostave obrazaca na papiru koji se sa županijskih sudova upućuju Ministarstvu i s prvostupanjskih sudova -u. Treba proučiti je li moguće postupak koji se zasniva na papiru zamijeniti učinkovitim elektroničkim prijenosom baza podataka (do punog uvođenja Integriranog sustava za upravljanje sudskim spisima ( espis). 21 Na srednjoročnoj odnosno dugoročnoj razini potrebno je kao prioritet definirati nastojanje da se osigura održivo financiranje Integriranog sustava za upravljanje sudskim spisima (espis). 22 Na dugoročnijoj razini, sustav ICMS/eSpis potrebno je proširiti na druge aktere u području kaznenog, uključujući urede državnog odvjetništva. Korištenjem istog jedinstvenog identifikacijskog broja potrebno je ujedno omogućiti povezivanje evidencija o osobama u čitavom kaznenopravnom sustavu. Županijski sudovi Općinski sudovi Županijski sudovi Sudovi Vanjski donatori Ured Glavnog državnog odvjetnika (UDO) Sudovi Policija 9 9
2.3.4. Rezultat (oblikovanje statističkih podataka) Premda sveobuhvatno i na kvalitetno strukturiran način prikuplja podatke od sudova, nije jasno postiže li se u praksi opća sukladnost s propisanim postupcima te je li razina pokrivenosti zadovoljavajuća, što izaziva zabrinutost u pogledu nedovoljne statističke pokrivenosti podataka o osudama. redovito priprema Godišnje izvješće koje sadrži opće statističke podatke, kao i povremena posebna izvješća o konkretnim temama, poput maloljetničke delinkvencije ili gospodarskog kriminala. 23 Potrebno je razmotriti izradu tehničke studije koja bi provjerila redoviti podatkovni tok i dosljednost te potpunost podataka koji pristižu u sa sudova (i zemljopisno i po pojedinim kategorijama) kako bi se identificirala područja za poboljšanje, pojednostavljivanje i automatizaciju prijenosa podataka. 24 Na temelju nalaza ove tehničke studije, treba razmotriti potrebu za uspostavom postupka učinkovite kontrole kvalitete u vezi s dostavljanjem državnoodvjetničkih statističkih podataka -u. 25 Slijedom napora radne grupe zadužene za podatke u vezi s organiziranim kriminalom (vidi Preporuku 16), potrebno je i sudske podatke koje zaprima podvrgnuti daljnjoj analizi, uključujući raščlambu vrsta kaznenih djela koja se mogu smatrati "organiziranim kriminalom". 26 Na srednjoročnoj odnosno dugoročnoj razini, Integrirani sustav za upravljanje sudskim spisima koji se trenutno razvija trebao bi uključiti statistički modul sposoban za objedinjavanje i analiziranje podataka iz svih faza unosa (uključujući početni unos podataka o predmetu). Taj sustav trebao bi biti sposoban pripremati statistička izvješća o optuženim i osuđenim osobama, uz raščlambu po vrsti kaznenog djela i karakteristikama počinitelja. Sudovi Sudovi 2.4. Statistika o pranju novca Pri izvještavanju Ureda za sprječavanje pranja novca (UZSPN), banke elektronički ispunjavaju i dostavljaju propisane obrasce, dok druga tijela koja izvješćuju ispunjavaju propisane obrasce na papiru (ti se obrasci mogu preuzimati s interneta). Ured na temelju zakona vodi evidencije podataka o prijavljenim transakcijama te o daljnjim postupanjima. Povrh toga, radi procjene djelotvornosti sustava, Ured prikuplja podatke o kaznenim postupcima o pranju novca (podatke zasnovane na osobama o broju zahtjeva za istragom, broju optužnica i broju osuda) na temelju Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma te Pravilnika o načinu i rokovima dostavljanja podataka Uredu za sprječavanje pranja novca o kaznenom djelu pranja novca i financiranja terorizma, a kroz propisani obrazac. Premda su statistički podaci koje prikuplja Ured za sprječavanje pranja novca prilično sveobuhvatni, podaci o osudama sadrže tek nekoliko detalja o profilu počinitelja. 10 10 10
27 28 Na srednjoročnoj razini potrebno je razmotriti mogućnost UZSPN jačanja sustava pravovremene dostave podataka o kaznenim državna djelima pranja novca od strane sudova i državnih odvjetništava 3 odvjetništva uvođenjem elektroničkog sustava dostave obrazaca i podataka sudovi Uredu. Podatkovni tok o sudskim postupcima u odnosu na pranje UZSPN novca između UZSPN i Ministarstva posebice treba voditi računa o devet indikatora pranja novca objavljenih od, strane Eurostata u 2010. godini. sudovi Hrvatska 2.5. Statistika o trgovanju ljudima Ured za ljudska prava Vlade Republike Hrvatske izrađuje godišnja izvješća za Vladu, koja nisu javno dostupna. Ured za ljudska prava također izrađuje godišnja izvješća o provedbi mjera nacionalnih strateških dokumenata koja se, nakon njihovog usvajanja od strane Vlade Republike Hrvatske, objavljuju na web stranici Ureda za ljudska prava. Do nekih podataka moguće je doći na temelju zahtjeva. Dio je dobre prakse da imenovani Nacionalni koordinatori za problematiku trgovanja ljudima izrađuju Godišnja izvješća na lokalnom i engleskom jeziku te da ta izvješća bu du dostupna zainteresiranoj javnosti, uz mogućnost preuzimanja izvješća s interneta. 29 Potrebno je objavljivati Godišnja izvješća na hrvatskom i engleskom jeziku, s uključenim podacima o broju evidentiranih žrtava, trgovanju ljudima, broju istraga (i njihovim rezultatima) te broju optuženih i osuđenih osoba. Ured za ljudska prava 2.6. Statistika o kažnjivom ponašanju koje uključuje rasizam i ksenofobiju Na temelju članka 89. stavka 36. hrvatskog Kaznenog zakona, policijski podaci o kaznenim djelima mogu pružiti dokaze o kaznenim djelima počinjenima "iz mržnje", budući da je motiv kaznenog djela jedan od podataka koji se prikupljaju. 30 Imajući u vidu pretpostavljene buduće obveze izvještavanja Europske agencije za temeljna ljudska prava o kaznenim djelima koja uključuju rasizam, ksenofobiju i druge zločine iz mržnje, Ured za ljudska prava treba biti određen kao tijelo Vlada Republike Hrvatske Ured za ljudska prava 3 Kao što je to predviđeno Pravilnikom o načinu i rokovima dostavljanja podataka Uredu za sprječavanje pranja novca o kaznenom djelu pranja novca i financiranja terorizma. 11 11
31 zaduženo za prikupljanje statističkih podataka o kaznenim djelima s rasističkim, ksenofobnim ili nekim drugim motivom koji potpada pod zločin iz mržnje. Kako bi se dobili polazni podaci ("baseline"), Ured za ljudska prava treba provesti pokusno prikupljanje podataka o zločinima iz mržnje koji su evidentirani u podacima policije, državnog odvjetništva i sudova. Ured za ljudska prava Radna skupina za praćenje zločina iz mržnje 12 12 12
3. Međunarodno izvještavanje o podacima u vezi s kriminalom i kaznenim pravosuđem Kao zemlja kandidatkinja za članstvo u EU, Hrvatska je od 2007. godine pokrivena naporima Eurostata u području prikupljanja podataka o kriminalu i kaznenom pravosuđu. Premda je izvještavanje o podacima i metapodacima za Eurostat bilo sveobuhvatno, kategorije kaznenih djela o kojima se Eurostat izvješćuje nisu kvalitetno usklađene s preporučenim kategorijama kaznenih djela. Hrvatska Tijekom proteklih nekoliko godina Hrvatska pruža sveobuhvatne i pravodobne povratne informacije u okviru periodičnih Istraživanja Ujedinjenih naroda o trendovima kriminala i funkcioniranju kaznenopravnih sustava (UN-CTS). Činjenica je, međutim, da je moguće poboljšati koordinaciju među raznim akterima kaznenog u pružanju podataka na regionalnoj i međunarodnoj razini. 32 Potrebno je provesti sveobuhvatnu pravnu i kriminološku analizu kako bi se dokumentirala razina dosljednosti kad je riječ o kategorijama kaznenih djela koje koristi hrvatska policija s jedne strane, i kategorija prikupljanja podataka koje koristi Eurostat s druge. Sve razlike u pristupu potrebno je kvalitetno dokumentirati u metapodacima te pružiti odgovarajuća objašnjenja. 33 Osoba/tijelo zadužena za vezu s Eurostatom ("focal point") za podatke o kriminalu u sklopu Državnog zavoda za s tatistiku treba blisko surađivati s Odjelom analitike Ministarstva unutarnjih poslova i s Eurostatom, kako bi se definirao protokol za redovito prikupljanje i prosljeđivanje podataka za Eurostat u vezi s kriminalom i kaznenim pravosuđem. Protokol treba jasno definirati narav i sadržaj podataka koje treba pružati. 34 Za podatke u okviru Eurostatovih kategorija "nasilničkih kaznenih djela" ("violent crime") i "trgovanja opojnim drogama" ("drug trafficking") potrebno je provesti konzultacije s Eurostatom, kako bi se razjasnio točan sadržaj podataka o kojima Hrvatska u okviru tih kategorija treba izvještavati. 35 Potrebno je razmotriti mogućnost imenovanja jedinstvene osobe/tijela za kontakt za izvještavanje o svim podacima o kriminalu i kaznenom pravosuđu na nacionalnoj, regionalnoj i međunarodnoj razini. Ta jedinstvena kontaktna adresa može biti ista ona koja je odgovorna za prikupljanje podataka za Eurostat. Policija Eurostat Policija unutarnjih poslova /Odjel analitike Eurostat Policija MUP /Odjel analitike Eurostat Vlada Republike Hrvatske Sudovi Ured Glavnog državnog odvjetnika (UDO) 13 13
4. Statistika o migracijama 4.1.1.1. Uvod Smjernice koje slijede uglavnom se odnose na podatke o migracijama. 4.1.1.2. Podaci o porijeklu i tokovima imigranata i emigranata Trenutno se ukupni broj i kretanja stranaca u Hrvatskoj mogu nadzirati jedino kroz upisnik dozvola boravka koje se izdaju strancima. 36 Potrebno je razmotriti mogućnost uvođenja podataka o strancima koji borave u Hrvatskoj na temelju pri vremene dozvole boravka u popis stanovnika. 37 Kao prvi korak, i kako bi se stvorili polazne vrijednosti detaljnih baza podataka, radna grupa sastavljena od predstavnika -a i Ministarstva unutarnjih poslova trebala bi ocijeniti može li se idući popis stanovnika iskoristiti kako bi se popisali stranci i osobe rođene u stranim zemljama koje žive u Hrvatskoj kao uobičajenom boravištu (manje od 5 godina, no više od 12 mjeseci). 4 38 Na temelju preporuka radne grupe, idući popis stanovnika trebao bi uključiti modul s posebnim pitanjima za popisane strance/osobe rođene u stranim zemljama, s detaljima o njihovu spolu, dobnoj grupi, državljanstvu, zemlji rođenja i zemlji prethodnog boravišta. Vlada Republike Hrvatske unutarnjih poslova unutarnjih poslova unutarnjih poslova 4.1.1.3. Podaci o dozvolama boravka N a internetskim stranicama Ministarstva unutarnjih poslova dostupna je samo ograničena količina statističkih informacija o migracijama u Hrvatskoj. 39 U skladu sa statističkim zahtjevima EU, potrebno je krajem svake godine izvještavati o podacima o ukupnom broju unutarnjih poslova valjanih privremenih i trajnih dozvola boravka (po državljanstvu, vrsti i trajanju), kao i o broju promjena u dozvolama boravka (po razlozima promjena i državljanstvu). 40 Objavljivanje podataka o boravišnim dozvolama na internetskoj stranici Ministarstva unutarnjih poslova trebalo bi unutarnjih poslova proširiti detaljnijom raščlambom ukupnog broja i tokova 4 Za definicije i preporuke u vezi s provedbom popisa stanovnika vidi preporuke europskih statističara za popis stanovnika: UNECE (2006): Conference of European Statisticians Recommendations for the 2010 Censuses of Population and Housing. Taj dokument dostupan je na adresi: http://unstats.un.org/unsd/censuskb/article.aspx?id=10219 14 14 14
stranaca (uključujući raščlanjivanje po državljanstvu, vrsti dozvole i trajanju). Te podatke potrebno je redovito ažurirati. 4.1.1.4. Ažuriranje podataka i upisnika Poseban problem u vezi s bazom podataka o boravišnim dozvolama u Hrvatskoj leži u činjenici da se podaci ne ažuriraju sustavno kad stranac napusti zemlju. 41 Potrebno je procijeniti izvedivost i troškove razvoja sustava za redovito ažuriranje baze podataka o dozvolama boravka pomoću informacija iz drugih administrativnih upisnika i baza podataka (uključujući podatke o ulasku i izlasku te podatke o dobivanju državljanstva). unutarnjih poslova/ Odsjek za statusna pitanja stranaca Hrvatska 4.1.1.5. Podaci o sprječavanju ilegalnih migracija Godišnje izvješće o graničnoj policiji sadrži podatke o svim aktivnostima službi nadzora državne granice, uključujući sprječavanje ilegalnih migracija. Premda su objavljeni podaci ilustrativni, nisu posve usklađeni sa standardima EU o prikupljanju podataka o sprječavanju ilegalnih migracija. 42 O podacima o slučajevima odbijenog ulaska osoba u zemlju na granici potrebno je izvještavati raščlanjeno po dobi i spolu. 43 O podacima o nezakonitom ulasku i nezakonitom boravku potrebno je izvještavati raščlanjeno po dobi, spolu, državljanstvu, temelju uhićenja i mjestu uhićenja. 44 Podatke o udaljavanju stranaca potrebno je razdijeliti na broj osoba kojima je izdan nalog da napuste državno područje i broj osoba koje su uistinu otišle s područja slijedom naloga, a pritom obje te kategorije podataka treba raščlaniti po dobi, spolu, državljanstvu i razlogu izdavanja naloga unutarnjih poslova unutarnjih poslova unutarnjih poslova 4.1.1.6. Podaci o organiziranim ilegalnim migracijama Granična policija evidentira podatke o stvarima povezanima s granicom i podatke o strancima u dvije baze podataka. Ti podaci uključuju podatke o krijumčarenim migrantima, no ne i odvojene podatke o osobama osumnjičenima za krijumčarenje migranata, koji uglavnom potpadaju pod nadležnost kriminalističke policije. 45 Kako bi podaci koji se dostavljaju bazi podataka CIREFI bili usklađeni, podatke o broju uhićenih organizatora (krijumčara migranata) potrebno je prikupljati i razrađivati po državljanstvu. Podatke o broju uhićenih prokrijumčarenih stranaca (krijumčarenih migranata) također treba prikupljati po državljanstvu te po vrsti prijeđene granice (kopno, more ili unutarnjih poslova 15 15
zračna luka). Sve ove podatke potrebno je prikupljati u jednoj središnjoj instituciji. 5. Statistika o azilu 5.1.1.1. Uvod Smjernice koje slijede uglavnom se odnose na podatke o azilu. 5.1.1.2. Unos podataka Jedinični zapisi s osobnim detaljima svakog podnositelja zahtjeva za azil čuvaju se u središnjem umreženom informacijskom sustavu MUP-a te se ažuriraju u svakoj fazi postupka. 46 Sadašnji sustav jediničnih zapisa zasnovan na osobama predstavlja sustav koji je na prvi pogled dobro prilagođen kako bi ispunio trenutne zahtjeve EU u pogledu prikupljanja statističkih podataka o azilu. Potrebno je provesti pokusno mjerenje ukupnih brojčanih pokazatelja i kretanja u vezi s azilom, koje se zahtijeva prema Uredbi (EC) br. 862/2008, s ciljem da se ocijeni jesu li postupci unosa podataka u stanju omogućiti trajni nadzor nad procesom, sukladno Uredbi 862/2008. unutarnjih poslova 5.1.1.3. Podaci o ukupnom broju i tokovima Javno dostupni statistički podaci o azilu u Hrvatskoj uključuju podatke o broju, kao i o zemlji porijekla tražitelja azila na godišnjoj razini te broj odluka po njihovoj vrsti. Međutim, nije jasno razlikuju li se u sažetim podacima zahtjevi osoba koje po prvi put traže azil i ponovljeni zahtjevi. 47 Izvještavanje o podacima o azilu potrebno je proširiti kako bi se uključili svi podatkovni elementi na koje se odnosi Uredba (EC) br. 862/2008. Dostavljeni podaci o azilu, među ostalim, trebaju uključivati broj osoba koje podnose zahtjeve po prvi put te broj osoba koje ponovno podnose zahtjev (razlučeno po spolu, dobi i državljanstvu). 48 Podaci o kojima se izvještava također trebaju uključiti ukupni broj ("stock") osoba s otvorenim zahtjevima za azil krajem pojedine godine (razlučeno po spolu, dobi i državljanstvu). 49 Podatke o zahtjevima za azil potrebno je distribuirati na mjesečnoj razini, na hrvatskom i engleskom jeziku, na internetskoj stranici Ministarstva unutarnjih poslova. unutarnjih poslova /Odsjek za azil unutarnjih poslova unutarnjih poslova 16 16 16
6. Statistika o vizama 6.1.1.1. Institucije odgovorne za prikupljanje podataka i upravljanje podacima Skup smjernica koje slijede uglavnom se odnose na podatke o vizama. 6.1.1.2. Unos podataka i podatkovni rezultati Sažeti statistički podaci o vizama prikupljaju se svakih šest mjeseci u svrhu internog planiranja. Detaljniji statistički podaci o vizama prikupljaju se na godišnjoj razini i interno se distribuiraju unutar MVPEI-a i MUP-a. Hrvatska 50 U svrhu redovitog prikupljanja i objavljivanja podataka na internetskoj stranici Ministarstva unutarnjih poslova, potrebno je uzeti u obzir sljedeće pokazatelje o vizama: ukupni broj osoba s valjanom vizom (po državljanstvu te vrsti i trajanju vize) broj zahtjeva za vizu godišnje (po državljanstvu i zemlji u kojoj je zahtjev podnijet) broj izdanih viza godišnje (po državljanstvu, zemlji u kojoj je zahtjev podnijet, vrsti i trajanju vize) broj odbijenih zahtjeva za vizu (po državljanstvu, zemlji u kojoj je zahtjev podnijet, vrsti i trajanju vize te razlozima za odbijanje zahtjeva). MVPEI 17 17
7. Istraživanja o viktimizaciji Sljedeći skup smjernica odnosi se na podatke o kriminalu koji se zasnivaju na istraživanjima. 7.1.1.1. Uloga istraživanja o viktimizaciji u kaznenim djelima Državni zavod za statistiku () još nije proveo sveobuhvatno istraživanje o viktimizaciji u području kriminala. No, je 2009. godine proveo pilot istraživanje o viktimizaciji u Hrvatskoj, sukladno Eurostatovu modulu (EUCVS). Stope odgovora bile su vrlo niske, a prikupljeni podaci smatrali su se neprikladnima za daljnju analizu i objavljivanje. U nadolazećim godinama Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske planira provesti dva opsežna istraživanja o viktimizaciji na nacionalnoj razini: Istraživanje o diskriminaciji (statistika jednakosti) i EU Istraživanje o sigurnosti. 51 Potrebno je nastaviti s provođenjem priprema za provođenje planiranih istraživanja o viktimizaciji u Hrvatskoj, uključujući učenje iz iskustava tijekom provođenja aktualnog korupcijskog istraživanja provedenog u Hrvatskoj. 52 Hrvatska bi i u budućnosti trebala nastaviti aktivno sudjelovati u naporima Eurostatove Radnoe skupine za statistiku kriminala i kazneno pravosuđe usmjerenima na razvoj istraživanja o viktimizaciji u području kriminala na razini Europe (EU Istraživanje o sigurnosti). unutarnjih poslova 18 18 18
8. Prioritetne potrebe za izobrazbom Smjernice i preporuke koje slijede predstavljaju prioritet po mišljenju: (unijeti svoju institucijsku pripadnost) u svrhu daljnjeg razvoja statistike u području i unutarnjih poslova u Hrvatskoj te bi stoga trebale postati sastavni dio aktivnosti izobrazbe koja se provodi u okviru projekta "Razvoj instrumenata nadzora za pravosudne i policijske institucije Zapadnog Balkana": Hrvatska (Molimo vas da križićima označite odgovara juća mjesta u tablici i da svoje konkretne preporuke unesete u dio obrasc a pod nas lovom "Napomene"). Razina prioriteta: Može se provesti: pružene pod odjeljkom: Visoka Srednja Niska Kratkoročno Srednjoročno Dugoročno Policijska statistika 2.1.2. Unos podataka 2.1.3. Podatkovni tok 2.1.4. Podatkovni rezultati Državnoodvjetnička statistika 2.2.2. Unos podataka 2.2.3. Podatkovni tok 2.2.4. Podatkovni rezultati Sudska statistika 2.2.2. Unos podataka 2.2.3. Podatkovni tok 2.2.4. Podatkovni rezultati * * Posebna statistika 2.4. Statistika o pranju novca 2.5. Statistika o trgovanju ljudima * * 2.6. Statistika o kaznenim djelima * * koja uključuju rasizam i ksenofobiju Izvještavanje na međunarodnoj razini 3.1.1.1. Izvještavanje o podacima na europskoj razini 3.1.1.2. Izvještavanje o podacima na razini UN-a 3.1.2.1. Osobe/tijela zadužene za statistiku u području kriminala i kaznenog Napomene: 19 19
Razina prioriteta: Može se provesti: pružene pod odjeljkom: Visoka Srednja Niska Kratkoročno 4.1.1.2. Podaci o ukupnom broju i tokovima imigranata i emigranata 4.1.1.3. Podaci o dozvolama boravka 4.1.1.4. Ažuriranje podatak a i upisnika 4.1.1.5. Podaci o suzbijanju ilegalnih migracija 4.1.1.6. Podaci o organiziranim ilegalnim migracijama 5.1.1.2. Unos podataka 5.1.1.3. Podaci o ukupnom broj u i tokovima 6.1.1.2. Unos podataka i rezultati 7.1.1.1. Uloga istraživanja o viktimizaciji u području kriminala Napomene: Statistika o migracijama Statistika o azilu Statistika o vizama Istraživanja o viktimizaciji Srednjoročno Dugoročno 20 20 20