Saradnja kao osnov za razvoj socijalnog/društvenog preduzetništva Međuljudski odnosi zasnovani na solidarnosti uvijek otvaraju mogućnosti za dostizanje određenih razvojnih ciljeva. Samo one zajednice, organizacije u kojima postoje razvijene norme solidarnosti i povjerenja mogu uspješno da rješavaju zajedničke probleme. To potvrđuju primjeri organizacija civilnog društva koje su pokretači društvenih promjena i promoteri demokratskih vrijednosti širom svijeta. Mreže su izvor inspiracije za djelovanje. Na toj premisi nastala je ideja o pokretanju Koalicije za razvoj socijalnog/društvenog preduzetništva Udruženi možemo više, prve ovog tipa u Bosni i Hercegovini, koja trenutno okuplja 18 organizacija širom BiH. Koalicija za razvoj socijalnog/društvenog preduzetništva Udruženi možemo više je neformalna aktivistička struktura, otvorena za pojedince/ke i nevladine organizacije koje dijele vrijednosti utemeljene principima Kodeksa ponašanja i doprinose ostvarenju ciljeva Koalicije, u skladu sa sopstvenim mogućnostima. Opšti cilj Koalicije je podrška izgradnji povoljnijeg okruženja za razvoj socijalnog/društvenog preduzetništva u Bosni i Hercegovini. Specifični ciljevi Koalicije su: 1. Uspostavljanje infrastrukturne osnove za podršku razvoju socijalnog/društvenog preduzetništva u BiH; 2. Podizanje svijesti i informisanje o značaju i mogućnostima koje nudi socijalno/društveno preduzetništvo; 3. Izgradnja kapaciteta nevladinih organizacija za razvoj i implementaciju konkretnih ideja socijalnog/društvenog biznisa; 4. Jačanje saradnje između privatnog, javnog i civilnog sektora na realizaciji programa/projekata socijalnog/društvenog preduzetništva. Ideje socijalnog/društvenog preduzetništva uvijek su u vezi sa dostizanjem većeg nivoa društvene pravde, te je od posebnog značaja razvijati saradnju među organizacijama i platforme koje će promovisati socijalno/društveno preduzetništvo kao humanistički orijentisan pristup u djelovanju.
Intenziviranje diskusija o konceptu i značenju socijalnog/društvenog preduzetništva i ubrzani razvoj njegove prakse u posljednje vrijeme ukazuju na važnost ovog oblika preduzetništva u odnosu na tradicionalno preduzetništvo. Iskustva zemalja u okruženju pokazuju da socijalno/društveno preduzetništvo donosi vrlo značajne i održive društvene i ekonomske promjene, naročito u pogledu smanjenja nezaposlenosti. Za dalji razvoj socijalnog/društvenog preduzetništva u Bosni i Hercegovini neophodna je, prije svega, uključenost i svjesnost društva o značaju i efektima ovog modela, što se značajno može unaprijediti promocijom i obrazovanjem. Socijalna/društvena preduzeća su globalno prepoznata, kao veoma značajna privredna i društvena snaga. Zašto su za nas važna ova preduzeća? Zato što svojim jedinstvenim pristupima: 1. Otvaraju prostore za nova radna mjesta; 2. Nude nove proizvode ili usluge zasnovane na stvarnim potrebama; 3. Unapređuju kvalitet života svih ljudi, a naročito ljudi koji se dugo nalaze na društvenim marginama, i 4. Promovišu solidarnost i humane ljudske vrijednosti spram principa po kojima funkcioniše tradicionalna ekonomija.
Pogledi na socijalno/društveno preduzetništvo Sanjin Šahmanović, Institut za istraživanje i razvoj potencijala Ergon, Mostar Socijalno/društveno poduzetništvo Premda se značenjski prepliću ova dva koncepta treba razlikovati, socijalno se veže za kategorije ugroženih ili marginaliziranih skupina u društvu koje nastoje poboljšati vlastiti položaj, dok društveno poduzetništvo na inovativan način rješava i pospješuje probleme zajednice otvarajući nova pitanja i modele u svim područjima važnim za društvenu zajednicu. Socijalno/društveno poduzetništvo je koncept koji podrazumijeva tri vrlo važne komponente za društvo u kojem živimo, to su: 1. izgradnja društvenih vrijednosti koje su potpuno devalvirane, 2. ljudski kapital kao ključni element i ništa manje bitne 3. društvene inovacije koje će doprinijeti promjeni načina razmišljanja i ekonomskoj prilagodbi tržišnim uvjetima u modernoj ekonomiji. Upravo stoga je socijalno poduzetništvo ključni koncept koji može premostiti i zaustaviti negativne pojave i omogućiti bolje i pravednije upravljanje resursima naročito u BIH koja nije izašla iz tranzicije niti se prilagodila novim uvjetima rada. Socijalno poduzetništvo je sigurno najvažniji koncept za djelovanje u narednih 3-4 godine kao oslonac za provedbu željenih promjena. Muharem Lipovača, Udruženje roditelja u borbi protiv zloupotrebe droga Ruka ruci, Bihać Socijalno poduzetništvo bi ugledom na pojedina iz R. Hrvatske uveliko doprinijelo mlađoj populaciji, kao i zaliječenim ovisnicima. Uveliku pomoć udruženju i nastavak brige o članovima, a samim članovima koji bi težili ka budućnosti, neku manju socijalno-financijsku pomoć kao i dokazivanje samih sebe da mogu još doprinijeti društvu ukupno.
Stvarnost BiH nam nalaže da sve svoje kreativne potencijale trebamo usmjeriti ka dostizanju humanog, progresivnog i dinamičnog okruženja koje će omogućiti bolji kvalitet života za sve građane/ke. Kako to postići? Sa puno volje, truda i zalaganja, a naročito težnje da društvenu dobrobit stavimo iznad svih drugih interesa. Tako djeluju socijalni/društveni preduzetnici lideri novog doba. Socijalni/društveni preduzetnici su lideri koji u sve procese u vezi sa proizvodima i uslugama unose inovacije. Među ključnim jedinstvenim karakteristikama koje posjeduju, prije svega, su: - Manji nivo konformizma od tradicionalnih preduzetnika; - Temeljan pristup društvenim izazovima; - Sposobnost da prepoznaju mogućnosti za društvenu inovaciju i izraze svoje ideje ciljajući na pozitivan društveni uticaj i ekonomsku održivost; - Iskustvo u pokretanju inovativnih proizvoda, usluga i procesa; - Sposobnost da prepoznaju socijalne potrebe mnogo prije nego što ih ostatak tržišta prepozna; - Kreativnost i učinkovitost u postizanju ravnoteže između stvaranja društvene i ekonomske vrijednosti. Da bi se stekla prava slika o efektima društvenog preduzetništva, važno je stalno pratiti trendove u njegovom razvoju. Poslovne inicijative solidarnosti usmjerene prema proizvodnji ili distribuciji socijalnih dobara su u stalnom porastu, kako u drugim zemljama tako i u Bosni i Hercegovini. U 2005. godini je npr. u EU-25 bilo aktivno preko 240.000 zadruga. One su snažno prisutne u svim područjima ekonomske aktivnosti, a posebno u poljoprivredi, finansijskom posredovanju, maloprodaji, te kao zadruge radnika u industrijskim, građevinskim i uslužnim sektorima. Postoji širok spektar pravnih formi za organizovanje i djelovanje subjekata u oblasti socijalnog/društvenog preduzetništva, od udruženja građana, fondacija, preduzeća koja vode ili su u vlasništvu socijalno isključenih osoba, poput osoba sa invaliditetom i dr. Ukoliko u socijalnom/društvenom preduzetništvu prepoznajete priliku i motiv za buduće djelovanje, pridružite nam se. Kontakt e-mail je udruzenimozemovise@gmail.com