EUROPSKA KOMISIJA Bruxelles, COM(2016) 359 final KOMUNIKACIJA KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, EUROPSKOM VIJEĆU, VIJEĆU, EUROPSKOM GOSPODARSKO

EUROPSKA KOMISIJA Bruxelles, 1.6.2016. COM(2016) 359 final KOMUNIKACIJA KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, EUROPSKOM VIJEĆU, VIJEĆU, EUROPSKOM GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM ODBORU TE ODBORU REGIJA Europa ponovno ulaže Analiza napretka Plana ulaganja za Europu i budući koraci HR HR

1. Uvod Radna mjesta, rast i ulaganja jedan su od deset prioriteta Junckerove Komisije. Planom ulaganja za Europu, predstavljenim 26. studenoga 2014. 1, započele su usklađene i usmjerene mjere, kao dio trokuta uspješnosti strukturnih reformi, odgovornih fiskalnih politika i ulaganja uz potporu Europske investicijske banke (EIB) i Europskog investicijskog fonda (EIF), koji zajedno čine Grupu EIB-a, kako bi se potaknulo financiranje ulaganja. Tri su glavna cilja: osigurati upotrebu ograničenih javnih sredstava za mobilizaciju privatnih ulaganja kako bi se privlačenjem privatnog kapitala učinkovito uklonili tržišni nedostaci, osigurati da ulaganja dođu do realnoga gospodarstva i poboljšati ulagačko okruženje na europskoj razini te na razini pojedinačnih država članica. Europsko vijeće podržalo je Plan ulaganja i sve njegove sastavne dijelove u prosincu 2014. te pozvalo na njegovu brzu provedbu. 2 Grupa EIB-a odazvala se tom pozivu te je u siječnju 2015. započela s ulagačkim aktivnostima u okviru plana. Zatim su Europski parlament i Vijeće u srpnju 2015. žurno donijeli potreban zakonodavni prijedlog. 3 Sada je trenutak da vidimo što smo napravili i što nas još čeka. Tijekom 18 mjeseci otkako je predstavljen Plan ulaganja, poboljšali su se uvjeti za rast ulaganja, a vraća se i povjerenje u europsko gospodarstvo i rast. Europska unija (EU) četvrtu se godinu polako oporavlja, uz rast BDP-a od 2 % 2015. 4 Iako se razina ulaganja u EU znatno smanjila zbog financijske krize, naziru se rani znakovi oporavka unatoč globalnim i domaćim rizicima za rast. Usprkos tome što se makroekonomski učinci većih investicijskih projekata ne mogu neposredno osjetiti, sveobuhvatna nastojanja započeta Planom ulaganja već daju konkretne rezultate. Postupan rast ulaganja očekuje se tijekom 2016. i 2017., iako su ona i dalje ispod povijesno održivih razina (vidjeti grafikon 1.). 1 COM(2014) 903 završna verzija. 2 EUCO 237/14, dostupno na sljedećem web-mjestu http://www.consilium.europa.eu/uedocs/cms_data/docs/pressdata/en/ec/146411.pdf. 3 Uredba (EU) 2015/1017 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. lipnja 2016. o Europskom fondu za strateška ulaganja, Europskom savjetodavnom centru za ulaganja i Europskom portalu projekata ulaganja i o izmjeni uredaba (EU) br. 1291/2013 i (EU) br. 1316/2013 Europski fond za strateška ulaganja (SL L 169, 1.7.2015., str. 1.). 4 Proljetna europska gospodarska prognoza za 2016. objavljena je 3. svibnja 2016. i dostupna je na sljedećem web-mjestu:http://ec.europa.eu/economy_finance/eu/forecasts/2016_spring_forecast_en.htm. 2

Grafikon 1. Ulagački trendovi u EU-u Polazišni podaci / predviđanja Realne bruto investicije u fiksni kapital, povijesna održiva norma, uz pretpostavku omjera ulaganja i BDP-a od 21-22 % 3,054 3,031 2,887 2,968 2,413 2,522 2,730 2,539 2,643 2,566 2,525 2,670 2,673 2,723 2,656 2,858 2,775 2,683 2,612 Predviđanja 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. Napomena: realne bruto investicije u fiksni kapital, polazišne vrijednosti u usporedbi s uobičajenim vrijednostima, EU, u cijenama iz 2013., u milijardama EUR Treba zadržati taj pozitivan zamah i nastaviti s nastojanjima da ulaganja ponovno krenu u dugoročno održivom smjeru. Mehanizmi Plana za ulaganje funkcioniraju i moraju se ojačati kako bi se i dalje mobilizirala privatna ulaganja u sektore koji su ključni za europsku budućnosti i u kojima još postoji mogućnost tržišnih neuspjeha. To obuhvaća ulaganja u energetiku, okoliš i zaštitu klime 5, društveni i ljudski kapital 6 i povezanu infrastrukturu, zdravstvo, istraživanje i inovacije, prekogranični i održivi promet te digitalnu transformaciju. EU ima jasne i jedinstvene prednosti ključne za ulaganja: jedinstveno tržište, najstručnije stanovništvo na svijetu, visoku razinu socijalne i ekološke zaštite te stabilne, predvidive, učinkovite i transparentne pravne sustave. Ne postoji čarobni štapić kojim bi se 5 To je u skladu s obećanjima koja je EU potvrdio na konferenciji o klimatskim promjenama u prosincu 2015. 6 Programom novih vještina za Europu, koji je u izradi, obuhvatit će se konkretno pitanje investicija i poboljšanja vještina te ljudskoga kapitala u širem kontekstu: svi se slažu da su za istraživanje i razvoj, inovacije, zapošljivost i konkurentnost potrebne vještine, no u praksi znatan dio europske radne snage (oko 20 %) ima samo nisku razinu osnovnih vještina. Time se otežava zapošljavanje tih niskokvalificiranih radnika i pridonosi strukturnoj nezaposlenosti. Istodobno zbog nedostatka kvalificirane radne snage mnoga radna mjesta ostaju prazna. To ukazuje na strukturni manjak ulaganja u ljudski kapital. Da bi više ljudi steklo bolje i primjerenije vještine, uz strukurne reforme za poboljšanje sustava obrazovanja i izobrazbe potrebno je i odgovarajuće financiranje. 3

moglo osigurati da se puni potencijal za ulaganja u EU-u oslobodi u samo nekoliko mjeseci. Međutim, ohrabrujući rezultati ostvareni u kratkom vremenu dobra su osnova za buduće inicijative politike u pogledu upotrebe proračuna EU-a i regulatornog okruženja. 2. Model za budućnost a. Brza i sveobuhvatna struktura Plan ulaganja već je počeo davati opipljive rezultate zahvaljujući brzoj uspostavi svih sastavnih dijelova: Europski fond za strateška ulaganja (EFSU), koji provodi i sufinancira Grupa EIBa, na dobrom je putu da ispuni cilj pokretanja najmanje 315 milijardi EUR dodatnih ulaganja u realnom gospodarstvu do sredine 2018. 7 Tržište je to izuzetno brzo prihvatilo u okviru sastavnice za mala i srednja poduzeća (MSP-ovi), u kojoj rezultati EFSU-a daleko premašuju očekivanja. Komisija je izdala smjernice kako kombinirati europske strukturne i investicijske fondove (fondovi ESI) s EFSU-om radi podupiranja dodatnih ulaganja. Već se radi na prvom nizu projekata kojima će se pokazati kako ta kombinacija funkcionira u praksi. Time će se poduprijeti i cilj iz Plana ulaganja o povećanju upotrebe financijskih instrumenata u okviru europskih strukturnih i investicijskih fondova. Europski savjetodavni centar za ulaganja (ESCU) 8, zajednička inicijativa Komisije i EIB-a, pruža uslugu potpune tehničke i savjetodavne potpore i već je obradio više od 160 zahtjeva. Iako je to obećavajući početak, poduzimaju se mjere za približavanje savjetodavnih usluga krajnjim korisnicima i jačanje usluga ESCU-a u konkretnim područjima u kojima postoji potreba za tim uslugama (među ostalim u slučaju prekograničnih projekata). Pokrenutim Europskim portalom projekata ulaganja (EPPU) 9, odnosno internetskom platformom koja okuplja promotore europskih projekata i ulagače iz EUa i inozemstva, povećavaju se vidljivost i mogućnosti financiranja investicijskih projekata diljem Europe. Naposljetku, Komisija je već predstavila niz inicijativa za potporu ulaganjima i lakše financiranje gospodarstva, kao što su primjerice snižavanje kapitalnih zahtjeva za osiguravajuća i reosiguravajuća društva u pogledu ulaganja u infrastrukturu i donošenje praktičnih smjernica o primjeni pravila o državnim potporama u kontekstu 7 Provedba EFSU-a ubrzana je u skladu s prijelaznim odredbama Uredbe (EU) 2015/1017. 8 http://www.eib.org/eiah/ 9 https://ec.europa.eu/priorities/european-investment-project-portal-eipp_hr 4

javnog financiranja infrastrukture i javno-privatnih partnerstava (JPP). Osim toga, strategije povezane s energetskom unijom, unijom tržišta kapitala, jedinstvenim tržištem i jedinstvenim digitalnim tržištem 10 te paket za kružno gospodarstvo sadržavaju posebne mjere kojima će se, ako se potpuno provedu, ukloniti konkretne prepreke i unaprijediti okruženje za ulaganja. Komisija vodi i strukturirani dijalog s državama članicama kako bi se uklonile nacionalne prepreke ulaganju u kontekstu europskog semestra 11 u područjima kao što su insolventnost, javna nabava, pravosudni sustavi i učinkovitost javne uprave ili pojedini sektorski propisi. b. Europski fond za strateška ulaganja: učinkovitija upotreba oskudnih sredstava Konkretni i opipljivi rezultati EFSU-om 12 se već podupiru dodatna ulaganja Grupe EIB-a u najvažnijim područjima za održivi rast EU-a. U okviru EFSU-a odobreno je otprilike 250 transakcija u 26 država članica EU-a. 13 Očekuje se da će se time pokrenuti ulaganja u ukupnoj vrijednosti od 100 milijardi EUR, što je gotovo 32 % ukupnog cilja od 315 milijardi EUR novih ulaganja tijekom tri godine. EFSU je uspješno privukao znatna dodatna financijska sredstva (85 % ukupnih mobiliziranih ulaganja) od privatnih i javnih ulagača. Popisi projekata u okviru obiju sastavnica EFSU-a javno su dostupni. 14 EFSU-om se podupiru projekti kojima se pridonosi rješavanju postojećih nedostataka na tržištu i nepovoljnih situacija u pogledu ulaganja te mnogih gorućih društvenih izazova. 10 Vidjeti Komunikaciju Provedba plana jedinstvenog tržišta za zapošljavanje, rast i ulaganja, koja je također donesena danas. 11 U skupu preporuka po državama članicama koji je Komisija donijela u svibnju poseban je naglasak stavljen na ulaganja. Gdje je to relevantno, traženo je da se riješi problem manjka ulaganja, posebno u području infrastrukture i nematerijalne imovine te da se radi poboljšanja ulagačkog okruženja donesu i provedu potrebne strukturne reforme usklađene s djelovanjem na razini EU-a. Vidjeti COM(2016) 321 završna verzija. 12 S obzirom na to da je smisao poslovnog modela EIB-a mobilizirati privatna sredstva za financiranje projekata kako bi se što je više moguće iskoristila oskudna javna sredstva, 16 milijardi EUR osiguranih jamstvom iz proračuna EU-a i 5 milijardi EUR doprinosa EIB-a osnova su za privlačenje znatnog privatnog kapitala. 13 Pregled je dostupan na sljedećem web-mjestu: http://www.eib.org/efsi/index.htm. Te je projekte odobrila Grupa EIB-a i provjerio odbor za ulaganja EFSU-a (ili Komisija prije osnivanja odbora za ulaganja). Neki od projekata još nisu potpisani. Zbog toga konačni broj može varirati. 14 Popis odobrenih projekata u okviru sastavnice za infrastrukturu i inovacije dostupan je na sljedećem webmjestu: http://www.eib.org/efsi/efsi-projects/index.htm. Popis potpisanih sporazuma s posrednicima u okviru sastavnice za MSP-ove dostupan je na sljedećem web-mjestu: http://www.eif.org/what_we_do/efsi/index.htm. Više informacija po sektoru i državi članici dostupno je na na sljedećem web-mjestu:http://ec.europa.eu/priorities/jobs-growth-and-investment/investmentplan_en. 5

Dodavanje aktivnosti temeljna je značajka jamstva EFSU-a koju treba ojačati pri izboru projekata. Projekti EIB-a koji primaju proračunsku potporu u okviru EFSU-a moraju imati dodatnu vrijednost u smislu da ukazuju na tržišne nedostatke ili neoptimalna ulaganja te se u istom razdoblju načelno ne bi mogli financirati sredstvima EIB-a bez potpore EFSU-a ili ne u jednakoj mjeri. 15 U tu se svrhu EIB i odbor za ulaganja 16 pri ocjenjivanju kriterija prihvatljivosti koriste nizom pokazatelja i vodećih načela. Pri procjeni ispunjuju li projekti koji primaju potporu na temelju jamstva EFSU-a načelo dodavanja aktivnosti ključni je element razina rizika. Sve operacije koje je dosad odobrio EIB imaju rizik koji odgovara takozvanim EIB-ovim posebnim aktivnostima. 17 Zbog toga je EIB mogao povećati opseg svojeg portfelja s višim rizikom/posebnim aktivnostima s oko 4 milijarde EUR na više od 20 milijardi EUR godišnje. Grupa EIB-a također razvija nove proizvode usmjerene na nove načine suradnje s nacionalnim razvojnim bankama, platformama za ulaganja i novim vrstama korisnika radi financiranja potreba u raznim sektorima. Trebalo bi poboljšati geografsku i sektorsku pokrivenost. Iako za EFSU ne postoje kvote, trenutačnu sektorsku i geografsku pokrivenost (vidjeti grafikon 2.) trebalo bi širiti s napretkom u provedbi EFSU-a. Kombiniranje EFSU-a s ostalim fondovima EU-a te uspostava platformi za ulaganja trebali bi pridonijeti zaista uravnoteženoj geografskoj pokrivenosti. Osim toga, ESCU može biti učinkovito sredstvo za postupnu mobilizaciju potrebnog stručnog znanja i pomoć pri razvoju boljih projekata, posebno za regije ili sektore u kojima su možda potrebna dodatna djelovanja i tehnički kapaciteti. EFSU podupire Europski investicijski fond (EIF) kako bi velikom broju MSP-ova omogućio pristup financijskim sredstvima. Sastavnica za MSP-ove u sklopu EFSU-a počela se provoditi posebno brzo, nadmašivši očekivanja i potvrdivši postojanje visoke potražnje na tržištu. Tijekom godine dana EFSU je podupro transakcije EIF-a za koje se očekuje da će pokrenuti ulaganja vrijedna ukupno 49 milijardi EUR, što je već više od 65 % od ciljanih 75 milijardi EUR koje treba ostvariti u roku od tri godine. 18 Očekuje se da će koristi od EFSU-a danas imati više od 140 000 MSP-ova i poduzeća srednje tržišne kapitalizacije u 26 država članica. 15 Vidjeti članak 5. Uredbe (EU) 2015/1017. Daljnja vodeća načela predstavljena su u tablici pokazatelja za EFSU: Delegirana uredba Komisije (EU) 2015/1558 оd 22. srpnja 2015. o dopuni Uredbe (EU) 2015/1017 Europskog parlamenta i Vijeća uspostavljanjem tablice pokazatelja za primjenu jamstva EU-a (SL L 244, 19.9.2015., str. 20.). 16 Odbor za ulaganja EFSU-a sastavljen je od osam neovisnih stručnjaka nadležnih za odobravanje jamstva EU-a u okviru EFSU-a. Životopisi članova dostupni su na sljedećem webmjestu:http://www.eib.org/efsi/governance/efsi-investment-committee/index.htm. 17 Posebne aktivnosti obuhvaćaju aktivnosti za koje je interni rejting EIB-a niži od investicijskog ranga, to jest aktivnosti koje su rizičnije od uobičajenih operacija EIB-a. 18 Početnim pojačanim ulaganjem EFSU-a za jamstvene programe za MSP-ove u programima InnovFin i COSME u okviru programa Obzor 2020. i jačanjem mandata za sredstva rizičnog kapitala koja financira EIB. 6

Grafikon 2. Ključni podaci o EFSU-u (podaci ažurirani krajem svibnja 2016.) Sektorska pokrivenost EFSU-a (% odobrenih financijskih sredstava Grupe EIB-a u okviru EFSU-a) Sastavnica za infrastrukturu i inovacije Sastavnica za MSP-ove Istraživanje, razvoj i inovacije 10% Okoliš i resursna učinkovitost 12% Promet 18% Manja poduzeća 9% Digitalni sektor 8% Socijalna infrastruktura 3% Energetika 40% Digitalni sektor 26% Socijalna infrastruktura 9% Ostalo 8% Istraživanje, razvoj i inovacije 57% Geografska pokrivenost EFSU-a Broj projekata 60 55 50 45 40 35 30 25 20 15 10 5 0 Projekti koje je odobrio EIB u okviru sastavnice za infrastrukturu i inovacije Sporazumi o financiranju MSP-ova koje je odobrio EIF * Za projekte u okviru sastavnice za infrastrukturu i inovacije, uključeni su i projekti u svakoj pojedinačnoj zemlji Sljedeći koraci Potencijal EFSU-a za još jaču ulogu u održivom financiranju treba se u potpunosti iskoristiti. Europi su potrebna znatna nova dugoročna i održiva ulaganja da bi povećala svoju produktivnost i prešla na niskougljično gospodarstvo u kojem se učinkovito upotrebljavaju resursi. 19 To uključuje potporu zelenih/održivih tržišta obveznica na kojem je EIB najveći svjetski izdavatelj. EFSU u kombinaciji s ostalim fondovima EU-a i u kontekstu unije tržišta kapitala daje nov zamah toj promjeni jer se povećavaju broj i opseg održivih projekata koje treba financirati u skladu s ambicioznim ciljevima pariškoga klimatskog sporazuma. 20 19 To uključuje poticaje kojima se podupire uključivanje utjecaja na okoliš u postupak donošenja odluka financijskom tržištu. 20 Novi pilot-instrumenti kao što su Privatno financiranje za energetsku učinkovitost (PF4EE) i Instrument za financiranje prirodnog kapitala (NCFF) mogu pokazati u kojem smjeru treba ići. 7

Tehnička pomoć također može imati važnu ulogu u tim i drugim sektorima poput digitalne infrastrukture. Na temelju uspjeha sastavnice za MSP-ove, razvijaju se novi financijski instrumenti radi potpore širem rasponu inovativnih MSP-ova i poduzeća srednje tržišne kapitalizacije, među ostalim proizvod vlasničkog kapitala kojim će se unaprijediti pristup financiranju vlasničkog kapitala za inovativne i brzo rastuće MSP-ove i poduzeća srednje tržišne kapitalizacije. U tom kontekstu Komisija surađuje s EIF-om kako bi se uspostavio paneuropski krovni fond poduzetničkoga kapitala, u kojem bi se kombinirala javna sredstva(financiranje) s privatnim kapitalom većih iznosa radi dodatnog učinka i poticaja najperspektivnijim novim poduzećima i tako dopunilo postojeće djelovanje EIF-a. Taj krovni fond radit će po komercijalnim uvjetima i njime će se nastojati prevladati fragmentacija i ograničeni opseg koji trenutačno onemogućavaju razvoj europske kategorije imovine poduzetničkog kapitala. U skladu s EU-ovim socijalnim programom i programom novih vještina drugi novi instrumenti bit će usmjereni na potporu socijalnim poduzećima i mikrofinanciranje. Nadalje, razvit će se proizvodi za potporu sekuritizacijskim transakcijama kojima se mobiliziraju dodatna sredstva za MSP-ove. Osim toga, poboljšat će se pristup financijskim sredstvima za MSP-ove i poduzeća srednje tržišne kapitalizacije s pomoću jamstava za neosigurane zajmove. Trebala bi se razmotriti upotreba modela EFSU-a za mobilizaciju ulaganja u trećim zemljama u razvoju. Uredbom (EU) 2015/1017 ograničava se područje primjene ulaganja EFSU-a na države članice EU-a i na prekogranična ulaganja u susjedne zemlje. Međutim, sličan zaseban sustav mogao bi biti koristan i za EU-ove programe vanjske suradnje. Komisija će procijeniti mogućnosti upotrebe modela sličnog EFSU-u za ulaganja u treće zemlje, odnosno sustava kojim bi se međunarodnim financijskim institucijama omogućilo da uklone konkretne prepreke ulaganjima i na taj način privuku privatne ulagače. Time bi se različitim međunarodnim institucijama omogućilo da prošire poslovanje u izazovnim ulagačkim okruženjima kao što su zemlje koje su nestabilne ili u kojima su se donedavno vodili sukobi ili projekti povezani s migracijama. U svojoj procjeni Komisija će uzeti u obzir funkcioniranje postojećih investicijskih programa na razini EU-a i njihovu komplementarnost (primjerice investicijski instrument za afričke, karipske i pacifičke zemlje kojim upravlja EIB, investicijski instrumenti kojima upravlja Europska komisija i kreditni programi / programi jamstava EIB-a). Komplementarnost c. Komplementarnost na svim razinama radi pokretanja dodatnih ulaganja Komplementarnost EFSU-a i drugih fondova EU-a središnji je dio općih obveza Komisije za osiguravanje bolje upotrebe sredstava EU-a u svim područjima politike 21. 21 U Komunikaciji iz 2014. Plan ulaganja za Europu državama članicama preporučeno je da se obvežu da će znatno povećati upotrebu inovativnih financijskih instrumenata u ključnim područjima ulaganja kao što su potpora MSP-ovima, energetska učinkovitost, informacijske i komunikacijske tehnologije, promet 8

Kombinacijom potpore iz EFSU-a i drugih sredstava EU-a mogu se obuhvatiti različite vrste rizika određenog projekta te time privući još ulagača. Sufinanciranje u projektima EFSU-a može biti na razini projekta ili na razini platforme za ulaganje. Te platforme mogu pomoći financiranju manjih projekata i objediniti sredstva iz različitih izvora kako bi se omogućila različita ulaganja s geografskim ili tematskim težištima. One mogu manje ili lokalne investicijske mogućnosti učiniti privlačnima za nove skupine ulagača, primjerice mirovinske fondove ili prekomorske institucijske ulagače. 22 Među prvim je primjerima takvih platformi fond osnovan u veljači 2015. radi poticanja produktivnih ulaganja u Francuskoj. Tim se fondom, s privatnim partnerima i sredstvima francuske države, želi poduprijeti novoosnovana poduzeća kako bi se financirao njihov prijelaz u fazu industrijalizacije, odnosno na nove tehnologije i sektore. Cilj je promicati razvoj novih industrijskih mogućnosti, povećati konkurentnost i poduprijeti razvoj industrijskih klastera, posebno uzimajući u obzir ekološku i energetsku tranziciju. U pripremi su i druge platforme za ulaganja u okviru EFSU-a. Kombinacija fondova EU-a i potpore EFSU-a Komisija će poduzeti daljnje mjere kako bi osigurala nesmetano kombiniranje fondova EU-a i potpore EFSU-a. Takve kombinacije, posebno kad je riječ o europskim strukturnim i investicijskim fondovima, mogu biti osobito korisne za osiguravanje široke geografske pokrivenosti EFSU-a. Komisija je već objavila konkretne smjernice u tom pogledu 23 i nastavit će pojednostavnjivati opći okvir za razvoj takvih kombinacija. Primjerice, Komisija priprema prijedloge o izmjeni Uredbe o zajedničkim odredbama kojima se uređuje kombinacija europskih strukturnih i investicijskih fondova s EFSU-om kako bi se olakšala njihova upotreba u platformama za ulaganja u okviru EFSU-a i kombinacija europskih strukturnih i investicijskih fondova i EFSU-a u mješovitim instrumentima kako bi se potaknula opća upotreba financijskih instrumenata. To će se dodatno olakšati uspostavom platformi za pametnu specijalizaciju (npr. za industrijsku modernizaciju). Osim u okviru europskih strukturnih i investicijskih fondova, Komisija u suradnji s Grupom EIB-a i ESCU-om razmatra mogućnosti kako još više olakšati mješovito financiranje i kombiniranje sredstava dostupnih u okviru drugih programa EU-a (na primjer Instrument za povezivanje Europe (CEF) 24 ili Obzor 2020. 25 ) sa sredstvima iz EFSU-a kako bi se potaknula te potpora u području istraživanja i razvoja. Time bi se upotreba financijskih instrumenata u okviru europskih strukturnih i investicijskih fondova za programsko razdoblje 2014. 2020. ukupno udvostručila. 22 Upravni odbor EFSU-a donio je niz pravila koja se primjenjuju na operacije EFSU-a s platformama za ulaganje i nacionalnim razvojnim bankama, a dostupna su na sljedećem web-mjestu http://www.eib.org/attachments/strategies/efsi_steering_board_rules_applicable_to_operations_with_inve stment_platforms_and_npbs_or_institutions_en.pdf. 23 http://ec.europa.eu/regional_policy/sources/thefunds/fin_inst/pdf/efsi_esif_compl_en.pdf 24 Uredba (EU) br. 1316/2013 o uspostavi Instrumenta za povezivanje Europe, izmjeni Uredbe (EU) br. 913/2010 i stavljanju izvan snage uredaba (EZ) br. 680/2007 i (EZ) br. 67/2010. Od početka 2015. odobrena su četiri projekta u okviru dužničkog instrumenta CEF-a (odnosno bivšeg financijskog 9

dodatna ulaganja. Ta kombinacija i mješovito financiranje mogli bi pokrenuti dodatna ulaganja putem plaformi za ulaganja 26, instrumenata za podjelu rizika za MSP-ove i projekte s visokom europskom dodanom vrijednošću 27. Mobilizacija sufinanciranja država članica U partnerstvu s Grupom EIB-a nacionalne razvojne banke (NRB) imaju ključnu ulogu u provedbi Plana s obzirom na komplementarnost njihovih proizvoda, poznavanje lokalnih posebnosti i geografsku pokrivenost. 28 Dosad se devet država članica 29 obvezalo da će sufinancirati projekte u okviru EFSU-a uglavnom preko svojih NRB-ova u ukupnoj vrijednosti od 42,5 milijardi EUR. U sklopu sastavnice za MSP-ove EIF trenutačno razvija dodatne modele suradnje s NRBovima u područjima kapitalnih ulaganja i sekuritizacije MSP-ova kako bi se NRB-ovi još više uključili u ostvarivanje ciljeva EFSU-a. Uključivanje priljeva kapitala u Europi Ako se u potpunosti poštuju vodeća načela i zakonodavni okvir EU-a, EFSU je kao dio otvorenoga gospodarstva EU-a otvoren za sufinanciranje s trećim stranama (na razini projekata ili platformi za ulaganja) uz neisključive uvjete. Komisija i EIB razvili su tehničke mogućnosti za uključivanje sufinanciranja državnih investicijskih fondova. Narodna Republika Kina bila je prva zemlja izvan EU-a koja je izrazila svoju spremnost za doprinos instrumenta Inicijativa projektnih obveznica (PBI). Tim su projektima mobilizirana dodatna ulaganja vrijedna ukupno 1,8 milijardi EUR uz ulaganja pokrenuta u okviru EFSU-a. 25 Uredba (EU) br. 1291/2013 o osnivanju Okvirnog programa za istraživanja i inovacije Obzor 2020. (2014. 2020.) i o stavljanju izvan snage Odluke br. 1982/2006/EZ. 26 Primjerice u područjima energetske učinkovitosti, pametne urbane mobilnosti, inovativnih tehnologija koje se odnose na alternativna goriva i električna vozila, širokopojasne infrastrukture i zaraznih bolesti. 27 Primjerice prekogranični projekti transeuropskih mreža. 28 COM(2015) 361 završna verzija. 29 U veljači 2015. Njemačka je objavila da će sudjelovati u Planu ulaganja s osam milijardi eura preko KfW-a. Istog mjeseca Španjolska je najavila sudjelovanje u iznosu od 1,5 milijarde eura preko banke Instituto de Crédito Oficial (ICO). U ožujku 2015. Francuska je najavila sudjelovanje u iznosu od osam milijardi eura preko banaka Caisse des Dépôts i Bpifrance, a Italija je najavila da će sudjelovati u Planu ulaganja s osam milijardi eura preko banke Cassa Depositi e Prestiti. U travnju 2015. Luksemburg je najavio da će sudjelovati s iznosom od 80 milijuna eura preko banke Société Nationale de Crédit et d Investissement, a Poljska je najavila sudjelovanje u iznosu od osam milijardi eura preko banke Bank Gospodarstwa Krajowego. U lipnju 2015. Slovačka je najavila da će sudjelovati s 400 milijuna eura preko svojih razvojnih banaka Slovenský Investičný Holding i Slovenská Záručná a Rozvojová Banka, a Bugarska je najavila sudjelovanje u iznosu od 100 milijuna eura preko Bugarske razvojne banke. Ujedinjena Kraljevina najavila je 16. srpnja 2015. svoje sudjelovanje u iznosu od šest milijardi funti (oko 8,5 milijardi eura) u projektima koji imaju potporu EFSU-a. 10

Planu ulaganja 30 i razmatra mogućnosti za to u okviru strukture sufinanciranja. Komisija je spremna razmotriti slične mogućnosti za druge državne ulagače. 3. Poticanje ulaganja u realno gospodarstvo stabilnim portfeljem snažnijih projekata a. Jača i usmjerenija tehnička pomoć za poticanje ulaganja Europski savjetodavni centar za ulaganja (ESCU / Savjetodavni centar) zajednička je inicijativa Komisije i EIB-a koja služi kao jedinstvena točka za pristup savjetodavnoj pomoći, besplatnoj u slučaju javnih tijela, za utvrđivanje, pripremu i razvoj projekata ulaganja u svim sektorima i regijama u Europi. Savjetodavni centar prima sve više zahtjeva: do kraja svibnja 2016. zaprimljeno je više od 160 zahtjeva iz 26 država članica, od čega njih dvije trećine iz privatnog sektora. Centar, kojemu se može jednostavno pristupiti internetom 31, ima proaktivnu ulogu u prioritetnim područjima kao što su energetska učinkovitost i MSP-ovi te u novim područjima kao što su pametni gradovi ili elektromobilnost te širokopojasne mreže. U okviru Savjetodavnog centra posebna se pozornost poklanja javno-privatnim partnerstvima i prekograničnim projektima. Grafikon 3. Zahtjevi upućeni ESCU-u (podaci ažurirani krajem svibnja) Broj zahtjeva po državi Broj zahtjeva 20 18 16 14 12 10 8 6 4 2 0 30 http://europa.eu/rapid/press-release_ip-15-5723_en.htm 31 http://www.eib.org/eiah/ 11

Projektni zahtjevi po sektoru Digitalni sektor 12% Socijalna infrastruktura 8% Ostalo 2% Energetika 19% Manja poduzeća 10% Promet 16% Istraživanje, razvoj i inovacije 15% Okoliš i resursna učinkovitost 18% Pri uvođenju usluga Savjetodavnog centra na nacionalnoj razini EIB i Komisija blisko surađuju s nacionalnim razvojnim bankama i drugim međunarodnim partnerima, primjerice Europskom bankom za obnovu i razvoj te Svjetskom bankom, kako bi povećali prisutnost na terenu i pružili komplementarnu savjetodavnu pomoć područjima koja trenutačno nisu pokrivena EIB-om. EIB razvija i svoju mrežu lokalnih vanjskih ureda kojima će zadaća biti olakšati širenje informacija, osigurati tehničku pomoć u većoj mjeri prilagođenu lokalnoj razini te provoditi odgovarajuće proizvode EFSU-a. EIB i Komisija istražit će i mogućnost da ESCU savjetuje države članice pri razvoju lokalnih programa tehničke pomoći za manje projekte, za koje bi se mogla osigurati potpora sredstvima europskih strukturnih i investicijskih fondova. Komisija će u suradnji sa zainteresiranim državama članicama istražiti mogućnost jačanja mreže ESCU-a doprinosima iz njihovih sredstava dodijeljenih tim fondovima. Komisija će dodatnim olakšavanjem razmjene dobre prakse između lokalnih, regionalnih i nacionalnih tijela te tijela na razini EU-a uz to pridonijeti i jačanju administrativnoga kapaciteta država članica za uspostavu javno-privatnih partnerstava. Veća i poboljšana tehnička pomoć. Savjetodavni će centar u budućnosti imati vitalnu ulogu jer će korisnicima olakšati pristup zahvaljujući pojednostavnjenju i spajanju temeljnih resursa namijenjenih tehničkoj pomoći i njihovu usmjeravanju na pomoć koja najviše odgovara njihovim potrebama. Većom sinergijom među postojećim namjenskim programima tehničke pomoći na razini EU-a (primjerice Instrument za povezivanje Europe, Obzor 2020., Jaspers itd.) mogao bi se poboljšati pristup korisnika te bi se u konačnici mogla osigurati veća financijska fleksibilnost i ciljaniji savjeti, čime se povećava učinkovitost pomoći. Nadalje, Savjetodavni bi centar trebalo dodatno racionalizirati kako bi se osigurale prilagođenije aktivnosti savjetovanja i informiranja, povećala potpora te obuhvatio veći broj potencijalnih promotora projekata u područjima s najvećim potrebama. Uz to postoji i znatan neiskorišten potencijal koji je potrebno mobilizirati za ulaganja u digitalnu infrastrukturu, npr. širokopojasne svjetlovodne mreže 32 i demonstracijske projekte velikih razmjera. Veći se 32 Tehnička pomoć namijenjena posebno za širokopojasne mreže trebala bi biti korisna u tom kontekstu, kao i kombinacija sredstava Instrumenta za povezivanje Europe namijenjenih širokopojasnim mrežama, Obzora 2020. i EFSU-a. 12

napori mogu uložiti u olakšavanje ulaganja u druga inovativna i održiva rješenja kojima se pridonosi razvoju pametnih gradova te omogućuje bolja integracija infrastrukture IKT-a u sektorima energije, prijevoza, vode i otpada. b. Novi portal za veću vidljivost investicijskih mogućnosti u Europi Osiguravanje veće vidljivosti investicijskih mogućnosti u Europi. Kako bi se postojeća likvidnost na financijskim tržištima uskladila s projektima ulaganja u realnom gospodarstvu, Komisija je uspostavila Europski portal projekata ulaganja (EPPU) u okviru kojeg promotori projekata u EU-u imaju mogućnost povećati vidljivost svojih projekata u pogledu ulagača diljem svijeta 33. Ta je inicijativa odgovor na jednu od jasno utvrđenih strukturnih prepreka ulaganjima u Europskoj uniji. Grafikon 4. Projekti objavljeni na EPPU-u (podaci ažurirani krajem svibnja) Broj projekata po državi Broj projekata 50 45 40 35 30 25 20 15 10 5 0 Glavni sektor projekata objavljenih na EPPU-u Socijalna infrastruktura 16% Digitalni sektor 9% Istraživanje, razvoj i inovacije 6% Environment & resource efficiency 6% Manja poduzeća 5% Energetika 28% Promet 30% 33 Portal projekata pokrenut je 1. lipnja i dostupan je na sljedećem web-mjestu: http://ec.europa.eu/eipp. Stvaranjem zajedničke dodirne točke Komisija nastoji pomoći i promotorima projekata u EU-u i međunarodnim ulagačima. No, kvalitetu projekata ocjenjivat će samo potencijalni ulagači. Objavljivanje projekta ulaganja na portalu projekata nije ni preduvjet ni jamstvo za primanje financijske pomoći EU-a ili EIB-a/EFSU-a te se na portalu mogu oglašavati i projekti koji već primaju potporu EU-a ili EIBa/EFSU-a ako im je potrebno dodatno financiranje. 13

Tom se inicijativom podupire smjer politike potvrđen u međunarodnim forumima kao što su MMF, skupina G20 i OECD, u okviru kojih je naglašena potreba za stvaranjem transparentnog portfelja projekata usmjerenog na budućnost koji bi mogao biti od koristi potencijalnim ulagačima. Portal projekata u budućnosti će osigurati povezivanje s nacionalnim i regionalnim portfeljima manjih projekata. Komisija će pozorno pratiti povratne informacije s tržišta u cilju postupnog poboljšanja značajki portala i osiguravanja usklađenosti s postojećim inicijativama u okviru skupine G20. 4. Poboljšanje ulagačkog okruženja uklanjanjem prepreka ulaganjima i osiguravanjem regulatorne sigurnosti Osim novog pristupa financiranju i isporuci tehničke pomoći, poduzete su konkretne mjere za uklanjanje financijskih, administrativnih i regulatornih prepreka ulaganjima te za daljnje produbljivanje jedinstvenog tržišta. Poboljšanje i diversifikacija izvora financiranja važan su, no ipak nedostatan čimbenik. Europa mora stvoriti regulatorno okruženje koje će biti predvidljivo, kojim se smanjuje administrativno opterećenje i potiču ulaganja. Te mjere na razini EU-a usko su povezane s predanošću država članica daljnjoj provedbi reformi u cilju uklanjanja administrativnih, financijskih i sektorskih prepreka na nacionalnoj razini, u kontekstu europskog semestra i šire. a. Napredak na razini EU-a: dovršetak jedinstvenog tržišta i pojednostavnjenje postojećih sektorskih pravila Ti se ciljevi podupiru mnogim ključnim inicijativama Komisije. Komisija je danas objavila Komunikaciju kojom izvješćuje o svojem radu na provedbi plana jedinstvenog tržišta za zapošljavanje, rast i ulaganja 34. Mjere navedene u Komunikaciji neophodne su za dugoročno i uspješno ostvarivanje ciljeva Plana ulaganja za Europu. Nadalje, strategijom za energetsku uniju 35 želi se osigurati stabilan tržišni regulatorni okvir kojim će se podržati prijelaz na niskougljično gospodarstvo pogodno za ulaganja, u korist prije svega fleksibilne i niskougljične proizvodnje usmjerene na potrošače EU-a. Potrebne zakonodavne mjere za provedbu stabilnog regulatornog okvira za potporu tom prijelazu bit će predložene tijekom ove godine. Istovremeno, svojim planom za bolju regulativu Komisija nastoji pojednostavniti pravni okvir te smanjiti regulatorno opterećenje. Kao primjeri prepreka ulaganjima koje se uklanjaju u kontekstu unije tržišta kapitala mogu se navesti smanjenje kapitalnih zahtjeva za osiguratelje koji ulažu u kvalificirane infrastrukturne projekte i neuvrštene europske fondove za dugoročna ulaganja, a nova su pravila već na snazi 36. Razmatraju se i dodatne izmjene direktive Solventnost II u pogledu ulaganja 34 COM(2016) 361 35 COM(2015) 80 36 Delegirana uredba Komisije (EU) 2015/467 оd 30. rujna 2015. o izmjeni Delegirane uredbe (EU) 2015/35 u pogledu izračuna regulatornih kapitalnih zahtjeva za nekoliko kategorija imovine koje drže društva za osiguranje i reosiguranje (SL L 85, 1.4.2016., str. 6.). 14

osiguratelja u infrastrukturne projekte. Komisija će slično tome ocijeniti primjerenost snižavanja kapitalnih zahtjeva za banke u pogledu izloženosti infrastrukture, uzimajući u obzir rasprave u relevantnim međunarodnim forumima o kapitalnom tretmanu bankovnih izloženosti. Kako bi se u Europi olakšala ulaganja u poduzetnički kapital, Komisija će uz inicijativu o paneuropskom krovnom fondu poduzetničkoga kapitala predložiti i određene izmjene regulatornog okvira u području poduzetničkoga kapitala. Uskoro će se započeti s pripremama za razvoj europskih tržišta za osobne mirovinske proizvode koji mogu postati važna pričuva kapitala za financiranje dugoročnih ulaganja. Radi poticanja održivih ulaganja u skladu s čvrstim obvezama koje je EU preuzeo u okviru pariškoga klimatskog sporazuma, na temelju tekućeg rada na međunarodnoj razini trebalo bi ostvariti napredak u promišljanjima o tome kako razviti opći financijski okvir za potporu zelenom financiranju. Tim se inicijativama pridonosi većoj održivosti ulaganja, što je i u skladu s potrebom da se privatna ulaganja preusmjere na podupiranje prelaska na gospodarstvo s niskim emisijama otporno na klimatske promjene, u skladu s pariškim sporazumom. Komisija poduzima i mjere u raznim područjima koja imaju izravan učinak na odluke o ulaganjima u Europi. Kao prvo, u vezi s državnim potporama Komisija je pojasnila da financijska sredstva EFSUa nisu državna potpora u smislu Ugovora te da na temelju pravila o državnim potporama EU-a Komisija ne mora odobriti financijska sredstva grupe EIB-a u okviru EFSU-a. Projekti koji primaju potporu iz EFSU-a mogu uz to biti sufinancirani i sredstvima država članica. No, osim ako je dodijeljeno po tržišnim uvjetima ili je obuhvaćeno skupnim izuzećem, to sufinanciranje smatra se državnom potporom i Komisija ga mora odobriti. U cilju brzog aktiviranja potpore iz EFSU-a Komisija se obvezala da će prioritetno ocijeniti sufinanciranje sredstvima država članica, i to u roku od šest tjedana od primitka traženih informacija. Kako bi ulagačima osigurala dodatnu pravnu sigurnost u pogledu financiranja infrastrukture, Komisija je u svojoj Komunikaciji o pojmu državne potpore pružila smjernice o tome što se smatra državnom potporom. U obavijesti se utvrđuje kada se javno financiranje infrastrukture u načelu izuzima od primjene pravila o državnim potporama 37. Kao drugo, u području javnog računovodstva Eurostat se aktivno savjetuje s državama članicama kako bi se osiguralo da javno-privatna partnerstva i u okviru EFSU-a i općenito budu razvrstana prema istim nacionalnim računovodstvenim načelima koja se primjenjuju na podatke koji se upotrebljavaju za potrebe fiskalnog nadzora 38, a kako bi bila strukturirana na 37 37Obavijest Komisije o pojmu državne potpore iz članka 107. stavka 1. UFEU-a, dostupna na sljedećem web-mjestu:http://ec.europa.eu/competition/state_aid/modernisation/notice_of_aid_en.pdf 38 38Fiskalni pokazatelji (deficita i duga) koji se moraju upotrebljavati u kontekstu postupka u slučaju prekomjernog deficita i Pakta o stabilnosti i rastu temelje se na Ugovoru, a osigurava ih Eurostat. Pojmovi i definicije koji se upotrebljavaju temelje se na Europskom sustavu računa (ESA 2010), koji je u skladu s međunarodnim računovodstvenim standardima, a donesen je Uredbom (EU) 549/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. svibnja 2013. o Europskom sustavu nacionalnih i regionalnih računa u Europskoj uniji, SL L 174, 26.6.2013., str. 1. U interesu je donositelja politika i javnosti 15

način kojim se osigurava najbolja upotreba javnih resursa. Eurostat je u suradnji s državama članicama razvio statističku metodologiju za razvrstavanje tih projekata 39. Nadalje, na zahtjev statističkih tijela država članica Eurostat pruža ex ante savjetovanje o tome kako ocijeniti trebaju li se javno-privatna partnerstva razvrstati unutar ili izvan državnih računa (postoje primjeri za oba slučaja), prema potrebi u suradnji s EIB-om. Ti su savjeti javno dostupni kako bi služili kao smjernice 40. U budućnosti će se poduzeti dodatne mjere za proaktivnu suradnju s ključnim dionicima i promotorima javnih projekata, pri čemu će se istovremeno štititi Eurostatova neovisnost. Konkretno, ojačat će se savjetodavni kapacitet u pogledu ulaganja koja se sufinanciraju sredstvima EU-a, među ostalim i sredstvima EFSU-a. Nadalje, Eurostat surađuje i s EIB-ovim Europskim centrom znanja za javno-privatna partnerstva (EPEC) kako bi se pojasnili određeni aspekti nacionalnog računovodstva u pogledu bilježenja javno-privatnih partnerstava, objasnila računovodstvena pravila i s državama članicama podijelilo iskustvo u području javno-privatnih partnerstava. Smjernice posebno namijenjene dionicima koji sastavljaju ugovore za javno-privatna partnerstva bit će objavljene tijekom ljeta. Eurostat će u suradnji s drugim službama Komisije intenzivno pratiti utjecaj pravila javnog računovodstva na stvaranje javno-privatnih partnerstava u različitim sektorima. Prema potrebi će preispitati svoje smjernice u savjetovanju s državama članicama, primjerice kako bi se uzele u obzir posebnosti određenih ugovornih odnosa, kao što su ugovori o energetskoj učinkovitosti sa zajamčenim uštedama. Kao treće, u području javne nabave, koja je u EU-u tržište velikih razmjera i izvor potencijalno znatnih ušteda javnih sredstava, novi okvir EU-a 41 donesen je 2014., s rokom za prenošenje u nacionalno zakonodavstvo do 18. travnja 2016. Izmijenjenim okvirom, koji uključuje više pregovaračkog prostora, jasnija pravila u pogledu izmjena ugovora tijekom njihova izvršenja i pravila za prekogranične projekte, olakšat će se promicanje projekata, prije svega projekata koji imaju koristi od sredstava EU-a. Novim pravilima smanjit će se vrijeme potrebno za dobivanje financijskih sredstava EU-a te rizik od odbijanja plaćanja. Komisija potiče i sveobuhvatnije uvođenje zelene javne nabave kako bi se javna potrošnja uskladila s općenito da se ti pokazatelji izračunavaju u skladu s najvišim standardima kvalitete te da budu usporedivi među državama članicama. 39 39Priručnik o državnom deficitu i dugu Provedba sustava ESA 2010 (izdanje 2016.), dostupan na sljedećem web-mjestu: http://ec.europa.eu/eurostat/web/products-manuals-and-guidelines/-/ks-gq-16-001 40 40Savjeti su dostupni na sljedećem web-mjestu: http://ec.europa.eu/eurostat/web/government-financestatistics/methodology/advice-to-member-states 41 Direktiva 2014/24/EU o javnoj nabavi; Direktiva 2014/25/EU o nabavi subjekata koji djeluju u sektoru vodnoga gospodarstva, energetskom i prometnom sektoru te sektoru poštanskih usluga i Direktiva 2014/23/EU o dodjeli ugovorâ o koncesiji. 16

ciljevima održivog razvoja 42. Kao budući korak Komisija do listopada 2017. namjerava uspostaviti mehanizam dobrovoljnog ex ante savjetovanja kojim će se ugovornim tijelima pomoći da na najbolji način iskoriste okvir javne nabave. Kao četvrto, i u općenitijem smislu, osmišljavanje i odobravanje projekata ulaganja često podrazumijeva sudjelovanje nekoliko službi Komisije koje projekt analiziraju iz nekoliko aspekata, npr. iz aspekta financijskih sredstava EU-a, javnih računovodstvenih pravila, kontrole državnih potpora, okolišnih dozvola i javne nabave. U budućnosti Komisija će se posvetiti rješavanju problema percipirane složenosti propisa i postupaka EU-a ostvarivanjem snažnije konvergencije vremenskog slijeda različitih postupaka. U tu će svrhu za potrebe velikih infrastrukturnih projekata uspostaviti učinkovit sustav sve na jednom mjestu, u okviru kojeg će se provjere izvršavati paralelno kako bi se omogućio jedinstveni datum odobrenja i u okviru kojeg će nadležne službe Komisije biti okupljene u jedinstveni tim posvećen politici ulaganja. Taj bi pristup, koji se u određenoj mjeri već primjenjuje u području energije u slučaju projekata od zajedničkog interesa, trebalo proširiti i na glavne platforme za ulaganja koje uključuju nacionalno sufinanciranje i na velike infrastrukturne projekte kojima se ostvaruje dodana vrijednost EU-a u drugim gospodarskim sektorima, primjerice prijevozu, uključujući projekte koji primaju financijsku potporu iz EFSU-a. Cilj koji se odnosi na smanjenje prekomjernog administrativnog opterećenja i vrijeme stjecanja potrebnih odobrenja i evaluacija nastojat će se ostvariti i tekućim provjerama primjerenosti propisa EU-a i novim mehanizmima suradnje s državama članicama. Isto tako, Komisija će razmotriti mogućnost izrade jedinstvenog okvira EU-a za izdavanje odobrenja koji bi se izravno primjenjivao na velike prekogranične projekte ili glavne platforme za ulaganja koje uključuju nacionalno sufinanciranje, čime bi se zamijenio širok spektar postupaka za izdavanje odobrenja na nacionalnoj razini i razini EU-a. b. Napredak na nacionalnoj razini: uklanjanje prepreka ulaganjima u okviru europskog semestra I države članice mogu dodatno poboljšati okvirne uvjete za ulaganja na nacionalnoj razini. U Komunikaciji od 18. svibnja 2016. 43 pruža se pregled ključnih ciljeva preporuka po državama članicama za 2016. Ako je to moguće, države članice trebale bi iskoristiti svoj fiskalni prostor za povećanje javnih ulaganja u područjima koja pogoduju rastu, kao što su infrastruktura, zdravstvo, obrazovanje i istraživanje. No, potrebne su i daljnje mjere za poticanje privatnih ulaganja te se države članice potiču da ubrzaju donošenje strukturnih reformi i uklone prepreke ulaganjima, primjerice regulatorne i administrativne prepreke te komplicirane i dugotrajne postupke odobravanja. U nekim državama članicama još postoje neučinkovitosti u područjima javne nabave, oporezivanja, pravosuđa i insolventnosti. Napredak znači i utvrđivanje stabilnog portfelja projekata te osiguravanje koordinacije i planiranja na svim razinama nacionalne uprave. Isto tako, Komisija će u suradnji s državama 42 Više informacija o zelenoj javnoj nabavi dostupno je na sljedećem web-mjestu: http://ec.europa.eu/environment/gpp/index_en.htm 43 43 COM(2016) 321 završna verzija 17

članicama utvrditi neopravdane nacionalne prepreke slobodnom kretanju kapitala kojima se sprječava dobro funkcioniranje unije tržišta kapitala te će nastaviti rad na njihovu uklanjanju. Izvješće će biti objavljeno do kraja 2016. 44 Dana 1. srpnja 2015. Europska komisija osnovala je Službu za potporu strukturnim reformama radi pružanja tehničke potpore državama članicama, uključujući pomoć za izgradnju kapaciteta za upravne i strukturne reforme kojima se potiče rast. Služba za potporu strukturnim reformama surađuje s više država članica na konkretnim projektima tehničke pomoći u cilju utvrđivanja i uklanjanja prepreka ulaganjima 45. Snažnija veza između fondova EU-a i provedbe reformi. Kako bi europske strukturne i investicijske fondove dodatno usmjerila na podupiranje ekonomskih i socijalnih reformi u programskom razdoblju 2014. 2020., Komisija namjerava pojačati povezanost s ključnim prioritetima u preporukama po državama članicama. Radi veće lakoće uporabe i učinkovitosti europskih strukturnih i investicijskih fondova, odobravanje njihovih sredstava podliježe provedbi različitih reformi (ex ante uvjeti). U skladu s pravnim okvirom europskih strukturnih i investicijskih fondova, u okviru programa koji su sufinancirani iz tih fondova moraju se uzeti u obzir sve odgovarajuće preporuke po državi članici. Komisija će pratiti napredak u ostvarenju dogovorenih ciljeva do 2017. te će o njemu izvijestiti. 5. Pogled u budućnost: ojačani plan ulaganja i EFSU 2.0 S obzirom na to da je u potpunosti operativan tek nešto manje od godinu dana, EFSU ostvaruje opipljive rezultate. Promotori projekata koristili su se uslugama ESCU-a kako bi poboljšali kvalitetu svojih projekata te ulagači sada imaju pristup brojnim mogućnostima za ulaganja u okviru EPPU-a. Nadalje, Komisija je predložila niz inicijativa kako bi pridonijela poboljšanju ulagačkog okruženja te je u suradnji s državama članicama radila na uklanjanju regulatornih i administrativnih prepreka ulaganjima. Inovativna upotreba fondova EU-a donosi rezultate zahvaljujući fleksibilnosti EFSU-a, neopterećenosti birokratskim postupcima te neovisnom odabiru projekata na temelju njihove tehničke i financijske izvedivosti. U skladu s Uredbom (EU) 2015/1017 Komisija će do siječnja 2017. preispitati uporabu jamstava EU-a te će podnijeti neovisnu analizu funkcioniranja EFSU-a, ESCU-a i EPPU-a najkasnije do srpnja 2018. No, kao što se navodi u ovoj Komunikaciji, već se mogu izvući određene važne prve pouke. U tom kontekstu Europsko vijeće poziva se da potvrdi sljedeće prioritete: 44 COM(2015) 468 završna verzija 45 Dana 26. studenoga 2015. Komisija je donijela Prijedlog uredbe o uspostavi Programa potpore strukturnim reformama za razdoblje od 2017. do 2020. i o izmjeni uredbi (EU) br. 1303/2013 i (EU) br. 1305/2013, COM(2015) 701 završna verzija. 18

S obzirom na konkretno ostvarene rezultate, ojačani EFSU nastavit će s radom i nakon početnog trogodišnjeg razdoblja kako bi se uklonili preostali tržišni nedostaci i propusti te, uz pojačano dodavanje aktivnosti, nastavila mobilizirati financijska sredstva privatnog sektora u korist ulaganja koja su ključna za buduće otvaranje radnih mjesta, rast i konkurentnost u Europi. Komisija će u tu svrhu ujesen predstaviti odgovarajuće zakonodavne prijedloge radi produljenja EFSU-a, imajući na umu ograničenost proračunskih resursa. S obzirom na njezin uspjeh, sastavnica EFSU-a za MSP-ove brzo će se razviti u skladu s postojećim okvirom, u korist MSP-ova i poduzeća srednje tržišne kapitalizacije u svim državama članicama. Komisija će surađivati s Upravljačkim odborom EFSU-a kako bi se iskoristile sve postojeće mogućnosti za jačanje sastavnice za MSP-ove u skladu s uredbom o EFSU-u 46. Komisija će istražiti mogućnost upotrebe modela na kojem se temelji EFSU za ulaganja u treće zemlje u razvoju. Dodatno će se pojednostavniti kombiniranje potpore iz EFSU-a sa sredstvima europskih strukturnih i investicijskih fondova te će se ukloniti zakonodavne i druge prepreke tom kombiniranju sredstava. Konkretno, u kontekstu skore revizije višegodišnjeg financijskog okvira na polovini razdoblja razmotrit će se izmjene primjenjivih propisa 47. Komisija i EIB izradi će do kraja 2016. popis ključnih projekata koji će služiti kao konkretni primjeri tog kombiniranja sredstava. Savjetodavni centar bit će unaprijeđen kako bi se osigurala ciljanija prisutnost i širenje te kako bi se na lokalnoj razini podržao razvoj savjetodavnog djelovanja i suradnja s nacionalnim razvojnim bankama. Komisija će uzeti u obzir sinergije među postojećim resursima EU-a za tehničku pomoć kako bi povećala fleksibilnost pružanja te vrste pomoći i omogućila brzu reakciju na potrebe tržišta. Dodatno će se poticati uspostava platformi za ulaganja, uz snažno sudjelovanje Komisije, grupe EIB-a, nacionalnih razvojnih banaka i drugih relevantnih dionika. 46 To uključuje prebacivanje jamstava EU-a u iznosu do 500 milijuna EUR iz sastavnice za infrastrukturu i inovacije u sastavnicu za MSP-ove te iskorištavanje jamstva EFSU-a za osiguravanje dodatnih sredstava za instrumente za kreditna jamstva InnovFin i COSME te za Program EU-a za zapošljavanje i socijalne inovacije (EaSI). Time će se povećati ukupan iznos proračunskih sredstava dodijeljenih tim instrumentima te će se EIF-u omogućiti financiranje znatnog dodatnog obujma aktivnosti. 47 To bi moglo uključivati davanje poticaja državama članicama da sredstvima iz europskih strukturnih i investicijskih fondova dopune instrumente financiranja na razini EU-a, napuštanje uporabe nepovratnih sredstava ako se financijskim instrumentima osigurava veća dodana vrijednost te prema potrebi mogućnost kombiniranja nepovratnih sredstava i financijskih instrumenata s potporom iz EFSU-a, uz povezivanje razine financijske pomoći u konkretnim projektima s njihovom usklađenošću s ciljevima politike EU-a i uz jačanje ex ante uvjeta. 19