RE_QO

Europski parlament 2014-2019 Dokument s plenarne sjednice B8-0156/2019 6.3.2019 PRIJEDLOG REZOLUCIJE podnesen nakon pitanja za usmeni odgovor B8-0009/2019 u skladu s člankom 128. stavkom 5. Poslovnika o Europi koja štiti: čist zrak za sve (2018/2792(RSP)) Julie Girling, Seb Dance, Catherine Bearder, Keith Taylor, Anja Hazekamp, Eleonora Evi u ime Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane RE\1178981.docx PE635.401v01-00 Ujedinjena u raznolikosti

B8-0156/2019 Rezolucija Europskog parlamenta o Europi koja štiti: čist zrak za sve (2018/2792(RSP)) Europski parlament, uzimajući u obzir članak 37. Povelje Europske unije o temeljnim pravima, uzimajući u obzir Direktivu (EU) 2016/2284 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. prosinca 2016. o smanjenju nacionalnih emisija određenih atmosferskih onečišćujućih tvari, o izmjeni Direktive 2003/35/EZ i stavljanju izvan snage Direktive 2001/81/EZ 1, uzimajući u obzir Direktivu 2008/50/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 21. svibnja 2008. o kvaliteti zraka i čišćem zraku za Europu 2, uzimajući u obzir Direktivu (EU) 2018/844 Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive 2010/31/EU o energetskim svojstvima zgrada i Direktive 2012/27/EU o energetskoj učinkovitosti 3 i njezine zahtjeve za postizanje zdravog unutarnjeg okruženja, uzimajući u obzir svoju Preporuku Vijeću i Komisiji od 4. travnja 2016. nakon istrage mjerenja emisija u automobilskom sektoru 4, uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 6. srpnja 2017. o mjerama EU-a za održivost 5, uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 14. prosinca 2017. o europskoj strategiji za mobilnost s niskom razinom emisija 6, uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 2. prosinca 2015. o održivoj gradskoj mobilnosti 7, uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 17. travnja 2018. o provedbi Sedmog programa djelovanja za okoliš 8, uzimajući u obzir izvješće Europske agencije za okoliš iz 2017. naslovljeno Kvaliteta zraka u Europi, uzimajući u obzir tematsko izvješće Europskog revizorskog suda naslovljeno Onečišćenje zraka: naše zdravlje još uvijek nije dovoljno zaštićeno 9,objavljeno 11. 1 SL L 344, 17.12.2016., str. 1. 2 SL L 152, 11.16.2008., str. 1. 3 SL L 156, 19.6.2018., str. 75. 4 SL C 298, 23.8.2018., str. 140. 5 SL C 334, 19.9.2018, str. 151. 6 SL C 369, 11.10.2018, str. 114. 7 SL C 399, 24.11.2017, str. 10. 8 Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0100. 9 Tematsko izvješće Revizorskog suda br. 23/2018 naslovljeno, PE635.401v01-00 2/12 RE\1178981.docx

rujna 2018., uzimajući u obzir ažuriranu verziju baze podataka o kvaliteti zraka u svijetu Svjetske zdravstvene organizacije za 2018. godinu, uzimajući u obzir smjernice WHO-a za kvalitetu zraka u zatvorenom prostoru, uzimajući u obzir svoju studiju iz rujna 2018. naslovljenu Kvaliteta zraka i gradski promet u EU-u: najbolje prakse i moguća rješenja 10, uzimajući u obzir prijedlog rezolucije Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane, uzimajući u obzir pitanje Komisiji i Vijeću o Europi koja štiti: čist zrak za sve (O- 000138/2018 B8-0009/2019), uzimajući u obzir članak 128. stavak 5. i članak 123. stavak 2. Poslovnika, A. budući da su dozvoljena ograničenja emisija u EU-u još uvijek iznad onih koje preporučuje Svjetska zdravstvena organizacija i da Europska agencija za okoliš (EEA) procjenjuje da se svake godine u EU-u zabilježi oko 400 000 slučajeva prerane smrti koji se mogu pripisati onečišćenju zraka; budući da je 98 % gradskog stanovništva u EU-u izloženo razinama ozona koje su više od smjernica Svjetske zdravstvene organizacije (WHO); B. budući da najnovije procjene Europske agencije za okoliš u pogledu učinaka na zdravlje koji se mogu pripisati izloženosti onečišćenju zraka upućuju na to da je 2014. zbog dugotrajne izloženosti koncentracijama čestica 2.5 (PM 2.5 ) u 28 zemalja članica EU-a zabilježeno oko 399 000 slučajeva prerane smrti; budući da je prema procjenama 2014. godine u EU-u izloženost koncentracijama NO 2 i O 3 odgovorna za oko 75 000 odnosno 13 600 slučajeva prerane smrti godišnje; C. budući da slaba kvaliteta zraka uvelike utječe na zdravlje te da su posebno izložene trudnice, djeca i starije osobe; D. budući da je oko 90 % Europljana koji žive u gradovima izloženo razinama onečišćenja zraka koje se smatraju štetnim za zdravlje ljudi; E. budući da je cestovni promet uzročnik oko 40 % emisija dušikovih oksida (NO x ) u EUu, a da se oko 80 % ukupnih emisija NO x ispušta u prometu vozila s dizelskim motorima; budući da su 2015. emisije iz dizelskih osobnih automobila koje su premašile granične vrijednosti onečišćenja EU-a na cesti bile uzrokom smrti 6 800 Europljana; F. budući da prema procjenama ekonomske posljedice prouzročene utjecajem loše kvalitete zraka na zdravlje iznose između 3 i 9 % BDP-a EU-a; G. budući da neuspjeh u provedbi zakonodavstva o kvaliteti zraka u urbanim područjima i u rješavanju problema onečišćenja zraka u zatvorenom prostoru posebno zabrinjava i https://www.eca.europa.eu/lists/ecadocuments/sr18_23/sr_air_quality_.pdf 10 http://www.europarl.europa.eu/regdata/etudes/brie/2018/614772/eprs_bri(2018)604988_en.pdf. RE\1178981.docx 3/12 PE635.401v01-00

sprječava ostvarivanje prioritetnog cilja br. 3 u okviru 7. programa djelovanja za okoliš u skladu s kojim bi građani Unije trebali biti zaštićeni od pritisaka i opasnosti za njihovo zdravlje i blagostanje koji su povezani s okolišem; H. budući da su postojeći sustavi proizvodnje hrane i poljoprivrede odgovorni za prekomjerne emisije amonijaka, dušikova oksida i metana; budući da 94 % emisija amonijaka i 40 % emisija metana dolazi iz poljoprivrednih aktivnosti; budući da se na globalnoj razini u intenzivnom stočarskom uzgoju proizvodi više emisija stakleničkih plinova nego u prijevozu; I. budući da je loša kvaliteta zraka sve veći izazov u kontekstu održivog razvoja, a rješavanje pitanja onečišćenja zraka od ključne je važnosti za provedbu ciljeva održivog razvoja UN-a do 2030. u Europi i šire; J. budući da je Svjetska zdravstvena organizacija 2000. usvojila niz načela kojima se utvrđuje pravo na zdrav zrak u zatvorenom prostoru, u kojima se navodi da u skladu s načelima ljudskog prava na zdravlje svatko ima pravo u zatvorenom prostoru udisati zdrav zrak ; K. budući da bi Unija trebala nastojati na globalnoj razini promicati mjere za smanjenje onečišćenja zraka; Opće napomene 1. napominje da je 2018. protiv šest država članica pokrenut postupak pred Sudom Europske unije zbog nepoštovanja normi EU-a o kvaliteti zraka; podsjeća, osim toga, da se trenutačno u 20 država članica vodi 29 postupaka zbog povrede graničnih vrijednosti kakvoće zraka EU-a, da oko dvije trećine država članica trenutačno ne poštuje granične vrijednosti PM 10 i NO 2 te da jedna od pet država prelazi ciljnu vrijednost PM 2.5 ; 2. apelira na Komisiju da bez odgode djeluje u vezi s vrijednosti PM 2.5 tako da predloži da se u zakonodavstvo EU-a o kvaliteti zraka uvedu strože vrijednosti za usklađenost za te čestice, kako je preporučila Svjetska zdravstvena organizacija; 3. poziva države članice da, uzimajući u obzir učinke onečišćujućih tvari na klimu i ekosustave, na svim razinama i u okviru svih sektora prednost daju provedbi koordiniranih djelovanja i politika za poboljšanje kvalitete zraka u gradovima i urbanim područjima kako bi se postigao krajnji cilj zaustavljanja preranih smrti i bolesti prouzročenih izloženošću onečišćujućim tvarima u zraku; podsjeća na to da onečišćenje te s njim povezane bolesti i smrtni slučajevi podrazumijevaju velike socijalne i zdravstvene troškove te znatno opterećuju javne proračune u cijeloj Uniji; apelira na države članice da osiguraju da mjere za poboljšanje kvalitete zraka u urbanim područjima nemaju negativan učinak na kvalitetu zraka u okolnim područjima, na primjer u prigradskim područjima i širim aglomeracijama; 4. ponovno ističe da onečišćenje zraka ima lokalnu, regionalnu, nacionalnu i prekograničnu dimenziju te iziskuje djelovanje svih razina upravljanja; stoga traži jačanje pristupa višerazinskom upravljanju pri kojem svi sudionici snose odgovornost za mjere koje se mogu i koje bi se trebale poduzeti na njihovoj razini; isto tako, smatra da bi donošenje politika u Komisiji trebalo biti povezanije uz sudjelovanje svih PE635.401v01-00 4/12 RE\1178981.docx

relevantnih glavnih uprava; žali što se unatoč tome što je onečišćenje zraka u nadležnosti Glavne uprave za okoliš, njezini ciljevi često dovode u pitanje politikama i interesima drugih odjela; 5. poziva nadležna tijela u državama članicama na sveobuhvatan pristup onečišćenju zraka, uključujući onečišćenje zraka u zatvorenom prostoru, uzimajući u obzir različita obuhvaćena i pogođena područja, na primjer poljoprivredne sustave i sustave za proizvodnju hrane, očuvanje prirode, klimatske promjene, energetsku učinkovitost, mobilnost i urbanističko planiranje, i na to da prioritet daju ublažavanju onečišćenja koje ima dodatne koristi i u drugim područjima; poziva nadležna tijela na razvoj akcijskih planova za čisti zrak koji će obuhvaćati vjerodostojne mjere za rješavanje svih izvora onečišćenja zraka i sve gospodarske sektore; potiče gradove i nadležna tijela da na svim razinama započnu raditi na Sporazumu o čistom zraku za sve; 6. podupire nastavak takozvanog dijaloga o čistom zraku između Komisije i država članica u kojem bi se na osnovi holističkog pristupa trebali razmatrati svi nedostaci u provedbi; 7. smatra da bi se planovima za kvalitetu zraka za zone i aglomeracije u kojima je kvaliteta zraka loša zbog stalnih razina onečišćujućih tvari iznad graničnih vrijednosti utvrđenih na razini EU-a trebalo što prije stati na kraj prekoračenjima, kako se pravno zahtijeva Direktivom 2008/50/EZ te kako je jasno potvrđeno sudskom praksom Suda Europske unije 11,12 ; 8. ističe da postoji potreba za holističkim pristupom onečišćenju zraka u europskim gradovima kojim se u obzir uzimaju razni izvori onečišćenja zraka; poziva Komisiju da provede ambiciozno ažuriranje Direktive o kvaliteti zraka u smislu usklađivanja s najnovijim graničnim i ciljnim vrijednostima WHO-a za PM, SO 2 i O 3 i utvrđivanja kratkoročne vrijednosti za PM 2.5, da predloži učinkovite mjere kojima se državama članicama omogućuje da poštuju Direktivu 2008/50/EZ, da ocjenu mjera koje su države članice usvojile radi poboljšanja kvalitete zraka u kontekstu postupaka zbog povrede prava postavi kao prioritet i da pojača napore za provjeru usklađenosti na razini država članica, uključujući usklađenost sa standardima postupka ispitivanja stvarnih emisija tijekom vožnje u skladu s Uredbom Komisije (EU) 2017/1151 o homologaciji vozila; 13 9. žali zbog mehanizma fleksibilnosti uvedenog u skladu s člankom 5. Direktive (EU) 2016/2284; ističe da je 2018. jedanaest država članica zatražilo prilagodbe svojih nacionalnih gornjih granica emisija; poziva Komisiju da uporabu prilagodbe evidencije emisija ograniči na najnužniji minimum i da razmotri jesu li države članice poduzele mjere za nadoknadu mogućih nepredviđenih emisija iz određenih sektora prije podnošenja zahtjeva za prilagodbu evidencija emisija; 10. žali zbog toga što kriteriji za utvrđivanje lokacije točki uzorkovanja za mjerenje onečišćujućih tvari u skladu s Direktivom 2008/50/EZ ostavljaju državama članicama 11 Presuda od 5. travnja 2017., Komisija protiv Bugarske, C-488/15, ECLI:EU:C:2017:267. 12 Presuda od 22. veljače 2018., Komisija protiv Poljske, C-336/16, ECLI:EU:C:2018:94. 13 Uredba Komisije (EZ) br. 2017/2008 od 1. lipnja 2017. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 715/2007 Europskog parlamenta i Vijeća o homologaciji motornih vozila s obzirom na emisije iz lakih osobnih i gospodarskih vozila (Euro 5 i Euro 6) i dostupnosti podataka za popravke i održavanje vozila, SL L 175, 7.7.2017., str. 1. RE\1178981.docx 5/12 PE635.401v01-00

određen manevarski prostor te zbog rizika da se ne postigne cilj reprezentativnosti; poziva Komisiju da analizira kako ta sloboda djelovanja utječe na usporedivost uzoraka te njezine izravne posljedice; 11. poziva Komisiju da u politikama i programima suradnje s trećim državama uz vanjske granice Unije uzima u obzir prekogranično onečišćenje zraka koje dolazi iz njih i činjenicu da politike i programi suradnje EU-a s tim državama mogu utjecati na poboljšanje kvalitete zraka te da prioritetno fokusira svoje programe pomoći na rješavanje uzroka takvog onečišćenja; 12. naglašava da, prema navodima Svjetske zdravstvene organizacije, loša kvaliteta zraka utječe na socijalne i okolišne odrednice zdravlja kao što je voda za piće i dovoljna količina hrane; 13. podsjeća na povezanost između onečišćenja zraka i nejednakosti jer je izloženost onečišćenju u pravilu veća za ranjivije segmente društva; potiče države članice da ulože napore kako bi spriječile akumulaciju okolišnih, sociodemografskih i gospodarskih problema, među ostalim i poduzimanjem mjera za ograničavanje onečišćenja u žarišnim točkama za osjetljive osobe, što uključuje zdravstvene, obrazovne i socijalne objekte te gradska i velegradska središta; 14. zabrinut je zbog sve većeg broja znanstvenih dokaza o utjecaju onečišćenja zraka prouzročenog prometom na kognitivni razvoj i uspješnost djece te ostalih segmenata stanovništva; 15. podsjeća da je ujednačena primjena i moderniziranje najboljih raspoloživih tehnika (NRT-i) za smanjenje ispuštanja onečišćujućih tvari u zrak od ključne važnosti da bi se osiguralo očuvanje primjerene razine zaštite diljem EU-a; Promet 16. podsjeća da su smanjenje onečišćenja zraka i smanjenje emisija CO 2 u prometnom sektoru povezani izazovi u urbanim područjima; podsjeća da su automobili, dostavna vozila i autobusi s nultom ili niskom razinom emisija ključni za čistu, energetski učinkovitu i pristupačnu mobilnost za sve građane i da je ubrzanje razvoja masovnog tržišta tih vozila povećanjem njihove ponude u Uniji ključno za smanjenje cijena za korisnike, subjekte koji upravljaju voznim parkovima, tijela nadležna za postupke javne nabave i europsko društvo u cjelini; 17. naglašava da je od ključne važnosti poticati tržište električnih vozila te državama članicama pružiti smjernice u obliku preporuka kako bi se potaknule na uvođenje fiskalnih poticaja za vozila s nultim i niskim emisijama; naglašava da je za povećanje prihvaćenosti kod potrošača bitna raspoloživost i pristupačnost infrastrukture za punjenje, među ostalim u privatnim i javnim zgradama u skladu s Direktivom o energetskim svojstvima zgrada 14, te konkurentnost električnih vozila; ističe da je važno osigurati da se električna energija za električna vozila proizvodi iz održivih izvora energije; poziva da se u vezi s tim izradi dugoročna europska inicijativa o baterijama 14 Direktiva 2010/31/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 19. svibnja 2010. o energetskim svojstvima zgrada, SL L 153, 18.6.2010., str. 13. PE635.401v01-00 6/12 RE\1178981.docx

sljedeće generacije; 18. podsjeća da su zabilježeni pozitivni rezultati različitih mjera provedenih u državama članicama za smanjenje pristupa privatnih automobila urbanim centrima i ulaganja u javni prijevoz te olakšavanje pristupa za druge oblike prijevoza poput bicikala; 19. naglašava da je promicanje aktivnih načina prijevoza poput biciklizma i pješačenja od ključne važnosti za poboljšanje kvalitete zraka jer se smanjuje snažno oslanjanje na privatna motorna vozila u gradovima i urbanim područjima; smatra da bi stoga aktivne načine prijevoza trebalo poduprijeti ekstenzivnom i visokokvalitetnom infrastrukturom, koju bi dopunjavao pouzdan sustav javnog prijevoza na razini gradova i regija, te ih poticati u sklopu prostornog planiranja; 20. povrh toga, napominje da su dnevno prijeđene udaljenosti uglavnom vrlo kratke i da je zbog toga bitno predvidjeti infrastrukturu za održivu mobilnost (biciklizam, pješačenje itd.) kako bi se građanima pružila alternativa cestovnom prometu; 21. podsjeća na to da je za smanjenje onečišćenja zraka od ključne važnosti poticati upotrebu kamiona s niskim i nultim emisijama te poticati tržište i njihovo korištenje; 22. još jednom ističe važnost dugoročnih planova održive gradske mobilnosti i potiče države članice na izradu planova održive gradske mobilnosti u kojima se prednost daje vidovima prijevoza s niskim i nultim emisijama kako bi se smanjili onečišćenje zraka, emisije stakleničkih plinova i potrošnja energije; podupire uspostavu prometnih zona i intermodalnih platformi u kojima se prednost daje korištenju javnog prijevoza; naglašava da su potrebne jasne i lako dostupne informacije o gradskim i regionalnim programima za reguliranje pristupa vozila te poziva Europsku komisiju da podupre razvoj europskog instrumenta za digitalne informacije; 23. poziva Komisiju da ojača tekuću suradnju na više razina s državama članicama i europskim gradovima u kontekstu plana EU-a za gradove, da finalizira svoj Akcijski plan za urbanu mobilnost 2018. 15, u kojem bi se trebala jasno utvrditi rješenja za hvatanje u koštac s onečišćenjem zraka na općinskoj razini, te da i dalje podupire Centar za praćenje gradske mobilnosti (ELTIS) 16, koji širi korisne informacije o mogućnostima financiranja, studijama slučaja i najboljim praksama o tome kako se može poboljšati kvaliteta zraka usvajanjem rješenja za bolju urbanu mobilnost; 24. podržava veće korištenje digitalnih tehnologija u provedbi načela onečišćivač plaća, kao što su elektronička naplata cestarina i prodaja karata na temelju ekološke učinkovitosti vozila; ističe da bi u harmoniziranom okviru za sustave naplate cestarine trebalo u obzir uzeti i emisije stakleničkih plinova i emisije onečišćujućih tvari u pogledu ekološke učinkovitosti kako bi se poslao jasan i uravnotežen signal za razvoj novih vozila; međutim, naglašava da za korisnike cesta ta pravila moraju biti jasna i transparentna; naglašava povoljan utjecaj povezane mobilnosti i automatiziranih prometnih rješenja na okoliš i sigurnost u urbanim područjima, kao što su optimirani tokovi prometa i smanjenje prometa vozila koja traže mjesto za parkiranje; stoga poziva Komisiju i države članice da podrže gradove u usvajanju potrebnih tehnologija; 15 https://ec.europa.eu/futurium/en/system/files/ged/pum_draft_action_plan.pdf 16 http://www.eltis.org RE\1178981.docx 7/12 PE635.401v01-00

25. naglašava da je zelena javna nabava u situaciji kad javna tijela nabavljaju vozila s niskim i nultim emisijama za vlastiti vozni park ili za (polu)javne programe zajedničke uporabe automobila ključan element za dekarbonizaciju cestovnog prometa i za poboljšanje kvalitete zraka diljem Europe; 26. pozdravlja obećanja brojnih gradova diljem Europe u pogledu javnog voznog parka koji neće zagađivati okoliš utvrđivanjem zahtjeva za javnu nabavu električnih autobusa te poziva više gradova da slijede primjer nekih europskih članova mreže C40 citiesˮ17 potpisnika Deklaracije o ulicama bez fosilnih goriva 18, u kojoj su se dogovorili da će od 2025. nabavljati samo električne autobuse te do 2030. osigurati stvaranje velikih urbanih područja s nultim emisijama; 27. naglašava da su odstupanja između službenih homologacijskih vrijednosti emisija za vozila koja zadovoljavaju norme od Euro 3 do Euro 6 i njihove stvarne razine emisija NOx glavni uzrok kašnjenja u poboljšanju kvalitete zraka u gradovima i urbanim područjima, čime se ozbiljno narušavaju lokalni programi i mjere čija je svrha ograničavanje prometa vozila s najvećim onečišćenjem; 28. napominje da sadašnja tehnologija omogućuje da se zadovolje norme Euro 6 kad je riječ o vrijednostima emisija NOx za dizelska vozila, među ostalim u pogledu stvarnih uvjeta vožnje i bez negativnog utjecaja na emisije CO2; 29. poziva Komisiju da nastavi smanjivati emisije NOx svih automobila u Uniji godišnjim preispitivanjem faktora sukladnosti, kako je predviđeno drugim paketom o stvarnim emisijama tijekom vožnje i u skladu s tehnološkim razvojem, a kako bi se one smanjile na 1 što prije, a najkasnije do 2021. godine; 30. poziva Komisiju da iskoristi svoje delegirane ovlasti na temelju Direktive 2014/45/EU o periodičnim tehničkim pregledima motornih vozila i njihovih priključnih vozila 19 za moderniziranje postupka ispitivanja kako bi sve države članice tijekom periodičnih tehničkih pregleda morale ispitivati sukladnost u uporabi vozila s normama emisija NOx; 31. poziva Komisiju da predloži normu za vozila za razdoblje nakon norme Euro 6 koja bi bila neutralna kad je riječ o gorivu, tehnologiji i primjeni te zadovoljavala barem norme Kalifornije/SAD-a (Tier 3 i LEV III) u vezi s NOx kao i zahtjeve u pogledu sukladnost u upotrebi i trajnosti; 32. poziva Komisiju da nastavi svoj rad na poboljšanju funkcioniranja prijenosnih sustava za mjerenje emisija (PEMS) kako bi se poboljšala njihova točnost i smanjila granica pogreške; smatra da bi se u pogledu čestica tehnologijama prijenosnih sustava za mjerenje emisija (PEMS) trebalo moći u obzir uzimati čestice manje od 23 nanometra, koje su najopasnije za javno zdravlje; 33. snažno osuđuje eksperimente koje je naručila Europska skupina za istraživanja o 17 Pariz, London, Barcelona, Heidelberg, Milano, Rim, Rotterdam, Varšava, Birmingham, Oxford, i Manchester (od 8. listopada 2018.). 18 https://c40-productionimages.s3.amazonaws.com/other_uploads/images/1579_3_fffs_declaration_final.original.pdf?1535129747 19 SL L 127, 29.4. 2014., str. 51. PE635.401v01-00 8/12 RE\1178981.docx

okolišu i zdravlju u sektoru prometa (EUGT) i koji su provedeni 2014. i 2015. na ljudima i majmunima kao pokušaj dokazivanja da ispušni plinovi iz dizelskih motora novih vozila ne predstavljaju prijetnju za zdravlje; 34. traži od Komisije i država članica da osiguraju da se eksperimenti te vrste, koji su etički gledano nedopustivi i u svakom pogledu neopravdani, nikad neće ponoviti na teritoriju Unije; 35. poziva Komisiju da razmotri uvođenje normi za rješavanje problema emisija neispušnih plinova iz vozila; 36. poziva Komisiju da se uhvati u koštac s emisijama iz strojeva na gradilištima, osim u okviru Uredbe o necestovnoj mobilnoj mehanizaciji 20, provedbom procjene učinka o potencijalnim nultim emisijama građevinskih strojeva za smanjenje razina onečišćenja zraka i onečišćenja bukom te povrh toga o njezinu mogućem uvrštavanju u buduće revizije relevantnog zakonodavstva EU-a; Poljoprivreda 37. priznaje da su prekomjerne emisije amonijaka (NH3), dušikova oksida (N2O) i metana (CH4) produkti postojećih sustava proizvodnje hrane i poljoprivrede te da 94 % emisija amonijaka i 40 % emisija metana proizlazi iz poljoprivrednih aktivnosti; 38. ističe da je prema podacima Europske agencije za okoliš poljoprivreda treći najveći izvor primarnih emisija PM10 u EU-u; 39. podsjeća na zaključke Europske agencije za okoliš, koja je 2017. navela da emisije amonijaka iz poljoprivrede doprinose visokoj koncentraciji čestica koja se javlja svako proljeće diljem Europe te zaključuje da emisije amonijaka i kratkoročno i dugoročno negativno utječu na zdravlje; 40. ističe da u urbanim područjima emisije amonijaka čine oko 50 % utjecaja onečišćenja zraka na zdravlje s obzirom na to da je amonijak ključni prekursor za čestice; poziva Komisiju i države članice da iskoriste reformu zajedničke poljoprivredne politike EU-a (ZPP) kao priliku za borbu protiv onečišćenja zraka koju prouzročava poljoprivredni sektor; 41. poziva suzakonodavce da u budući ZPP uvrste mjere koje će poljoprivrednicima omogućiti da ukupno smanje emisije onečišćivača zraka iz poljoprivrednog sektora u korist svih građana Unije; 42. naglašava da postoji sve više znanstvenih dokaza o štetnom utjecaju intenzivnog stočarstva na zdravlje i okoliš, i u Europi i svijetu; 43. podsjeća na to da su emisije metana iz poljoprivrede važan prekursor za prizemni ozon, koji štetno djeluje na ljudsko zdravlje kao i na to da je 98 % gradske populacije EU-a izloženo vrijednostima ozona koje premašuju smjernice Svjetske zdravstvene 20 Uredba (EU) 2016/1628 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. rujna 2016. o zahtjevima koji se odnose na ograničenja emisija plinovitih i krutih onečišćujućih tvari i homologaciju tipa za motore s unutarnjim izgaranjem za necestovne pokretne strojeve, SL L 252, 16.9.2016., str. 53. RE\1178981.docx 9/12 PE635.401v01-00

organizacije; 44. naglašava da emisije metana nisu uređene zakonodavstvom EU-a o onečišćenju zraka te da nisu ni posebno uređene u okviru klimatske politike EU-a; 45. ističe da su troškovi kontrole onečišćenja zraka u Europi znatno niži u poljoprivrednom sektoru od troškova u ostalim sektorima u kojima se već provode strože kontrole emisija; 46. smatra da bi buduće financiranje ZPP-a trebalo biti povezano s obveznim mjerama za smanjenje onečišćenja zraka; Energy 47. podsjeća na to da u sektoru proizvodnje i distribucije energije nastaje više od polovine emisija sumporovih oksida (SOx) te jedna petina emisija dušikovih oksida (NOx) kada govorimo o 33 države članice Europske agencije za okoliš; 48. ističe da elektrane na ugljen i lignit uvelike doprinose nastanku emisija žive u EU-u te da 62 % emisija žive iz industrije EU-a potječe iz elektrana na ugljen; 49. podsjeća na to da je živa opasan neurotoksin štetan za živčani sustav čak i pri relativno niskim razinama izloženosti; 50. pozdravlja obvezu koju je preuzelo najmanje deset država članica EU-a prema kojoj će postupno prestati s eksploatacijom ugljena; poziva ostale države članice EU-a da najkasnije do 2030. sasvim prestanu rabiti ugljen kao izvor energije; 51. priznaje važnu ulogu daljinskog grijanja u smanjenju emisija i naglašava da su dobro razvijena postrojenja za daljinsko grijanje jedan od ključnih čimbenika koji mogu ograničiti onečišćenje zraka; potiče države članice bez daljinskog grijanja da razmotre koristi koje bi imale od uvođenja takvog sustava; 52. poziva Komisiju i države članice da potiču primjenu učinkovitih rješenja za grijanje u kućanstvima koja se temelje na obnovljivoj energiji kako bi se doprinijelo manjem oslobađanju onečišćivača zraka iz kućanstava diljem Unije; Onečišćenje zraka u zatvorenom prostoru 53. naglašava činjenicu da ljudi gotovo 90 % svojeg vremena provode u zatvorenim prostorima, u kojima zrak može biti mnogo više onečišćen nego na otvorenom; 54. podsjeća na to da je loša kvaliteta zraka u zatvorenom prostoru uzrok 10 % nezaraznih bolesti na globalnoj razini i da je loša kvaliteta zraka u uredima povezana sa smanjenom produktivnošću; apelira na Komisiju da definira usklađene norme za mjerenje onečišćenja zraka u zatvorenim prostorima; 55. smatra da bi se obvezna odredba o certifikatu kvalitete zraka u zatvorenom prostoru trebala primjenjivati na sve nove i renovirane zgrade u Uniji te da bi u obzir trebalo uzeti postojeće pokazatelje uspješnosti i metode ispitivanja koji se temelje na normi EN 16798-1 te smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije za kvalitetu zraka u PE635.401v01-00 10/12 RE\1178981.docx

zatvorenim prostorima; 56. apelira na države članice i Komisiju da donesu i provedu mjere za suzbijanje onečišćenja zraka na izvoru te pritom u obzir uzmu razlike između izvora onečišćenja zraka u zatvorenom i na otvorenom prostoru; Znanost o onečišćenju zraka te njegovo praćenje i istraživanje 57. svjestan je složenosti i nesigurnosti svojstvene znanosti o onečišćenju zraka te stoga potiče uporabu različitih oblika znanja, uključujući i građansku znanost 21, u području praćenja kvalitete zraka i ocjeni politike; ističe da je važno poboljšati razinu osviještenosti i informiranje javnosti uključivanjem građana u pitanja kvalitete zraka; 58. poziva države članice da se pobrinu za odgovarajuće, reprezentativno, točno i stalno mjerenje i praćenje kvalitete zraka; podsjeća na važnost lokacije postaja koje se koriste u najvećim gradskim aglomeracijama u kojima su prisutni problemi povezani s kvalitetom zraka, imajući pritom na umu da loš odabir lokacije ne omogućuje odgovarajuće praćenje rizika za javno zdravlje; 59. poziva države članice da uspostave neovisne odbore za kvalitetu zraka koji bi bili zaduženi za provođenje analiza kvalitete zraka i ocjenu primjerenosti donesenih mjera; smatra da bi te analize trebalo provoditi mjesečno na lokalnoj razini i da ih treba objavljivati; 60. smatra da je potrebno provesti više istraživanja o utjecaju koji na zdravlje imaju sitnije čestice, uključujući PM1 i ultrasitne čestice; Financijska pitanja 61. potiče države članice da ukinu sve fiskalne poticaje, porezne olakšice ili prijenose proračunskih sredstava kojima se izravno ili neizravno daje prednost prometnim sredstvima s visokim razinama emisija u skladu s načelom jednakih uvjeta za sve; 62. podsjeća na načelo namjene prihoda u vezi s naplatom cestarina i poziva na to da se po potrebi dio prihoda od korištenja cestovne infrastrukture izdvoji za mjere kojima se doprinosi poboljšanju kvalitete zraka u gradovima; 63. usmjerava pozornost na potrebu da se pruži potpora regijama koje prolaze kroz energetsku preobrazbu, posebno rudarskim regijama, s obzirom na to da su to siromašne regije u kojima su često prisutne visoke razine štetnih tvari u zraku; 64. poziva na subvencije za postupno ukidanje fosilnih goriva; 65. poziva države članice da povećaju sredstva za istraživanje utjecaja kvalitete zraka na javno zdravlje, društvo i gospodarstvo, uključujući procjenu povezanih vanjskih učinaka, te za istraživanje sveobuhvatnih strategija mjerenja kojima bi se mogla obuhvatiti izloženost onečišćenju zraka uzimajući u obzir vremenska i prostorna kretanja pojedinaca; poziva Komisiju i države članice da gradovima i općinama osiguraju dovoljna sredstva za borbu protiv onečišćenja zraka; 21 http://ec.europa.eu/environment/integration/research/newsalert/multimedia/citizen_science_en.htm RE\1178981.docx 11/12 PE635.401v01-00

66. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji. PE635.401v01-00 12/12 RE\1178981.docx