DETALJNI PLAN UREĐENJA DIJELA NASELJA PODGORE - CENTAR PODGORE NARUČITELJ zastupan po Načelniku općine OPĆINA PODGORA Podgora, Andrije Kačića Miošića 2 Ante MILIČIĆ KORDINACIJA JEDINSTVENI UPRAVNI ODJEL Općine Podgora pročelnik i kordinator izrade Plana Stela DŽAJA, dipl.ing.pro. IZVRŠITELJ URBANE TEHNIKE d.o.o. Vrbik 8ª, Zagreb direktor Hrvoje BAKRAN, dipl.ing.arh. voditelj izrade Plana Hrvoje BAKRAN, dipl.ing.arh. stručni tim Hrvoje BAKRAN, dipl.ing.arh. Zdravko KRASIĆ, dipl.ing.arh. Dražen PLEVKO, dipl.ing.arh. Ivana PLANINIĆ, dipl.ing.arh. Luka TRKANJEC, dipl.ing.arh. Zagreb, ožujak 2013.
Županija: SPLITSKO-DALMATINSKA Općina: PODGORA Naziv prostornog plana: DETALJNI PLAN UREĐENA DIJELA NASELJA PODGORE CENTAR PODGORE Odluka predstavničkog tijela o izradi plana: Odluka predstavničkog tijela o donošenju plana: Javna rasprava (datum objave): Pečat tijela odgovornog za provođenje javne rasprave: Javni uvid održan: od: do: Odgovorna osoba za provođenje javne rasprave:... Izrađivač plana: URBANE TEHNIKE _ Vrbik 8ª, Zagreb_HR_tel. +385 1 4444 100 _fax. +385 1 4444 109_ut@u-t.hr Pečat pravne osobe koja je izradila plan: Odgovorna osoba: Pečat odgovornog voditelja izrade plana: Hrvoje Bakran, dipl. ing. arh. Odgovorni voditelj izrade plana: Hrvoje Bakran, dipl. ing. arh. ovlašteni arhitekt Kordinator plana: - Za Općinu Podgora Stela Džaja, dipl. ing. prom - Za URBANE TEHNIKE d.o.o. Hrvoje Bakran, dipl.ing.arh. Stručni tim u izradi plana: 1. Zdravko Krasić, dipl.ing.arh. 2. Hrvoje Bakran, dipl.ing.arh. 3. Dražen Plevko, dipl.ing.arh. 4. Ivana Planinić, dipl. ing. arh. 5. Luka Trkanjec, dipl. ing. arh. Pečat predstavničkog tijela: Predsjednik predstavničkog tijela: Istovjetnost ovog plana s izvornikom ovjerava:... Pečat nadležnog tijela:... 2 URBANE TEHNIKE, d.o.o.
SADRŽAJ ELABORATA Dokumentacija o tvrtki URBANE TEHNIKE d.o.o.: Izvadak iz registra Trgovačkog suda u Zagrebu za tvrtku Urbane tehnike d.o.o. za obavljanje stručnih poslova prostornog uređenja Suglasnost Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva za upis tvrtke Urbane tehnike d.o.o. u sudski registar za izradu dokumenata prostornog uređenja Rješenje Hrvatske komore arhitekata i inženjera u graditeljstvu o upisu u Imenik ovlaštenih arhitekata za Hrvoja Bakrana, dipl.ing.arh. Rješenje tvrtke Urbane tehnike d.o.o. o imenovanju odgovornog voditelja izrade Detaljnog plana uređenja Centar Podgore. DETALJNI PLAN UREĐENJA CENTAR PODGORE I. TEKSTUALNI DIO: Odredbe za provođenje Plana II. III. GRAFIČKI DIO: 0. POSTOJEĆE STANJE 1:500 1. DETALJNA NAMJENA POVRŠINA 1:500 2.1. PROMETNA MREŽA 1:500 2.2. TELEKOMUNIKACIJSKA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA 1:500 3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA 1:500 4. UVJETI GRADNJE 1:500 OBVEZNI PRILOZI: - Obrazloženje - Stručne podloge, na kojima se temelje prostorno planska rješenja - Popis sektorskih dokumenata i propisa koje je bilo potrebno poštivati u njegovoj izradi te sažetak dijelova tih dokumenata, koji se odnose na sadržaj prostornog plana - Zahtjevi i mišljenja iz članka 79. i članka 94. Zakona o prostornom uređenju i gradnji - Izvješće o javnoj raspravi - Evidencija postupka izrade i donošenja prostornog plana - Sažetak za javnost 3 URBANE TEHNIKE, d.o.o.
Dokumentacija o tvrtki URBANE TEHNIKE d.o.o.: Izvadak iz registra Trgovačkog suda u Zagrebu za tvrtku Urbane tehnike d.o.o. za obavljanje stručnih poslova prostornog uređenja Suglasnost Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva za upis tvrtke Urbane tehnike d.o.o. u sudski registar za izradu dokumenata prostornog uređenja Rješenje Hrvatske komore arhitekata i inženjera u graditeljstvu o upisu u Imenik ovlaštenih arhitekata za Hrvoja Bakrana, dipl.ing.arh. Rješenje tvrtke Urbane tehnike d.o.o. o imenovanju odgovornog voditelja izrade Izmjena i dopuna Detaljnog plana uređenja Centar Podgore 4 URBANE TEHNIKE, d.o.o.
5 URBANE TEHNIKE, d.o.o.
6 URBANE TEHNIKE, d.o.o.
7 URBANE TEHNIKE, d.o.o.
8 URBANE TEHNIKE, d.o.o.
9 URBANE TEHNIKE, d.o.o.
10 URBANE TEHNIKE, d.o.o.
URBANE TEHNIKEEHNIKE Vrbik 8a, 10000 Zagreb, RH projektiranje i prostorno planiranje d.o.o. tel:+3851 4444100 fax:+385 1 4444 109 mail:ut@u-t.hr WEB www.u-t.hr RJEŠENJE O IMENOVANJU ODGOVORNOG VODITELJA IZRADE Temeljem članka 40. stavka 1. Zakona o prostornom uređenju i gradnji ('Narodne novine' broj 76/07, 38/09, 55/11, 90/11 i 50/12) za odgovornog voditelja izrade DETALJNOG PLANA UREĐENJA 'CENTAR PODGORE' Imenuje se: HRVOJE BAKRAN, dipl.ing.arh. Ovlašteni arhitekt Imenovani zadovoljava uvjete članka 40. stavka 2. Zakona o prostornom uređenju i gradnji ('Narodne novine' broj 76/07, 38/09, 55/11, 90/11 i 50/12). Direktor: HRVOJE BAKRAN, dipl.ing.arh. Zagreb, listopad 2012. 11 URBANE TEHNIKE, d.o.o.
URBANE TEHNIKEEHNIKE Vrbik 8a, 10000 Zagreb, RH projektiranje i prostorno planiranje d.o.o. tel:+3851 4444100 fax:+385 1 4444 109 mail:ut@u-t.hr WEB www.u-t.hr Temeljem članka 40. Zakona o prostornom uređenju i gradnji ('NN' broj 76/07, 38/09, 55/11, 90/11 i 50/12) izdaje se IZJAVA ODGOVORNOG VODITELJA IZRADE DETALJNOG PLANA UREĐENJA CENTAR PODGORE kojom se potvrđuje da je: - Svaki dio DPU-a PODGORA CENTAR izrađen u skladu sa člankom 40. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07, 38/09, 55/11, 90/11 i 50/12), kao i da su propisane dijelove, odnosno sadržaj tog dokumenta izradilistručnjaci odgovarajućih struka; - Svaki dio DPU-a PODGORA CENTAR izrađen u skladu Zakonom o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07, 38/09, 55/11, 90/11 i 50/12) i propisima donešenim na temelju navedenog Zakona Odgovorni voditelj izrade DPU-a Centar Podgore : HRVOJE BAKRAN, dipl.ing.arh. ovlašteni arhitekt Zagreb, listopad 2012. 12 URBANE TEHNIKE, d.o.o.
I TEKSTUALNI DIO ODREDBE ZA PROVOĐENJE DETALJNOG PLANA UREĐENJA PODGORA CENTAR 1. Uvjeti određivanja namjene površina 2. Detaljni uvjeti korištenja, uređenja i gradnje građevnih čestica i građevina 2.1. Veličina i oblik građevnih čestica (izgrađenost građevne čestice, koeficijent iskoristivosti građevne čestice i tlocrtna površina) 2.2. Veličina i površina građevina (ukupna građevinska bruto površina, visina i broj etaža) 2.3. Namjena građevina 2.4. Smještaj građevina na građevnim česticama 2.5. Oblikovanje građevina 2.6. Uređenje građevnih čestica 3. Način opremanja zemljišta prometnom, uličnom, komunalnom i telekomunikacijskom infrastrukturnom mrežom 3.1. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja cestovne i ulične mreže 3.1.1. Glavne gradske ulice i ceste nadmjesnog značaja 3.1.2. Gradske i pristupne ulice 3.1.3. Površine za javni prijevoz 3.1.4. Javna parkirališta 3.1.5. Javne garaže 3.1.6. Biciklističke staze 3.1.7. Trgovi i druge veće pješačke površine 3.1.8. Uvjeti za nesmetano kretanje invalidnih osoba 3.2. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja komunalne infrastrukturne mreže i vodova unutar prometnih i drugih javnih površina (opskrba pitkom vodom, odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda, opskrba plinom, opskrba toplinskom energijom, elektroopskrba i javna rasvjeta) 3.2.1. Telekomunikacijska mreža 3.2.2. Elektroenergetska mreža 3.2.3. Vodoopskrbna mreža 3.2.4. Kanalizacijska mreža 4. Uvjeti uređenja i opremanja javnih zelenih površina 5. Uvjeti uređenja posebno vrijednih i/ili osjetljivih cjelina i građevina 6. Uvjeti i način gradnje 7. Mjere zaštite prirodnih, kulturno povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti 8. Mjere provedbe plana 9. Mjere sprečavanja nepovoljna utjecaja na okoliš 9.1. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni. II GRAFIČKI DIO 0. POSTOJEĆE STANJE 1:500 1. DETALJNA NAMJENA POVRŠINA 1:500 2.1. PROMETNA MREŽA 1:500 2.2. TELEKOMUNIKACIJSKA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA 1:500 3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA 1:500 4. UVJETI GRADNJE 1:500 13 URBANE TEHNIKE, d.o.o.
III OBVEZNI PRILOZI I OBRAZLOŽENJE 1. POLAZIŠTA 1.1. Značaj, osjetljivost i posebnosti područja u obuhvatu plana 1.1.1. Obilježja izgrađene strukture i ambijentalnih vrijednosti 1.1.2. Prometna, telekomunikacijska i komunalna opremljenost 1.1.3. Obveze iz planova šireg područja 1.1.4. Ocjena mogućnosti i ograničenja uređenja prostora 2. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA 2.1. Program gradnje i uređenja površina i zemljiišta 2.2. Detaljna namjena površina 2.2.1. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu, način korištenja i uređenja površina i planiranih građevina 2.3. Prometna, ulična, telekomunikacijska i komunalna infrastrukturna mreža 2.4. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina i građevina 2.4.1. Uvjeti i način gradnje, 2.4.2. Zaštita prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti 2.5. Sprječavanje nepovoljna utjecaja na okoliš. 14 URBANE TEHNIKE, d.o.o.
II III STRUČNE PODLOGE NA KOJIMA SE TEMELJE PROSTORNO PLANSKA RJEŠENJA POPIS PROPISA KOJI SU POŠTIVANI U IZRADI PLANA - Zakon o prostornom uređenju (76/07, 38/09, 55/11, 90/11 i 50/12) - Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99, 151/03 i 157/03) - Zakon o elektroničkim komunikacijama (NN 73/08, 90/11) - Zakon o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (NN 16/07) - Zakon o tržištu električne energije (NN 177/04) - Zakon o vodama (NN 153/09, 130/11) - Zakon o zaštiti od požara (NN 92/10) - Pravilnik o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (NN 106/98, 39/04, 45/04, 163/04) - Pravilnik o tehničkim uvjetima za kabelsku kanalizaciju (NN 114/10) - Pravilnik o načinu i uvjetima određivanja zone elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezne opreme, zaštitne zone i radijskog koridora te obveze investitora radova ili građevine (NN 42/09, 39/11) - Pravilnik o tehničkim i uporabnim uvjetima za svjetlovodne distribucijske mreže (NN 108/10) - Pravilnik o tehničkim uvjetima za izbor i polaganje elektroenergetskih kabela nazivnog napona od 1 kv do 35 kv (Bilten HEP-a, br. 130/03) - Pravilnik o tehničkim uvjetima za vatrogasne pristupe (NN 35/94, 55/94, 142/03) - Pravilnik o hidrantskoj mreži za gašenje požara (NN 8/06) - Pravilnik o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda (NN 87/10) - Pravilnik o metodologiji za izradu Procjene ugroženosti i Planova zaštite i spašavanja (NN 38/08) - Pravilnik o najvišim razinama buke u sredini u kojoj ljudi žive i borave (NN 145/04) ostali važeći zakonski propisi i podzakonski akti 15 URBANE TEHNIKE, d.o.o.
I TEKSTUALNI DIO 16 URBANE TEHNIKE, d.o.o.
ODREDBE ZA PROVOĐENJE DETALJNOG PLANA UREĐENJA 'CENTAR PODGORE' 1. Uvjeti određivanja namjene površina Članak 1. (1) Namjena površina prikazana je u kartografskom prikazu 1. Detaljna namjena površina te definirana kao: Poslovna pretežito uslužna namjena Mješovita pretežito stambena namjena Lučko područje Površine javne infrastrukture (K1) (M1) (L) (IS) (2) Veličine površina pojedinih namjena, kao i ukupna veličina površina obuhvata Plana, prikazane su u donjoj tablici: oznaka čestice kopnena površina (m 2 ) morska površina (m 2 ) ukupna površina (m 2 ) K1 2 960 / 2 960 M1 661 / 661 L 3 594 17 576 21 170 IS 10 120 / 10 120 UKUPNO 17 332 17 576 34 908 17 URBANE TEHNIKE, d.o.o.
2. Detaljni uvjeti korištenja, uređenja i gradnje građevnih čestica i građevina 2.1. Veličina i oblik građevnih čestica (izgrađenost građevne čestice, koeficijent iskoristivosti građevne čestice i tlocrtna površina) Članak 2. (1) Veličina i oblik građevnih čestica prikazani su i zadani u u kartografskom prikazu 4. Uvjeti gradnje. Brojčani parametri za građevne čestice pojedinih namjena, zajedno sa ukupnom gustoćom izgrađenosti (Gig) na području obuhvata plana, prikazani su u donjoj tablici: oznaka čestice površina (m 2 ) max. kig (izgrađenost) max. kis (iskorištenost) ukupna izgrađenost (GiG) K1 2 960 0,8 1,0 0,48 M1-A 283 0,8 3,2 M1-B 378 0,8 3,2 L 21 170 / / IS 10 117 / / 2.2. Veličina i površina građevina (ukupna građevinska bruto površina, visina i broj etaža) Članak 3. (1) Brojčani parametri za zgrade na pojedinim česticama prikazani su u donjoj tablici: oznaka max. tlocrtna max. građevinska bruto površina max. čestice površina (m 2 ) (m 2 ) visina(m) broj etaža K1 2220 2810 8,4 Po + P + 1 M1-A 226 906 13,0 Po + P + 3 M1-B 302 1210 13,0 Po + P + 3 L / / / / IS / / / / 2.3. Namjena građevina Članak 4. (1) Na čestici poslovne pretežito uslužne namjene (K1) dopušta se izgradnja trgovačkouslužnog centra sa podzemnom garažom i ostalim pratećim sadržajima te nužnim energetskim i infrastrukturnim postrojenjima (trafostanica). Također se dopušta uređivanje višenamjenskih javnih zelenih površina inkorporiranih u arhitektonsko rješenje trgovačkog-uslužnog centra. Članak 5. (1) Na česticama mješovite pretežito stambene namjene (M1) dopušta se izgradnja stambeno-poslovnih zgrada s podzemnim garažama. Najviše 50% bruto razvijene građevinske (bruto) površine ovakvih zgrada može biti poslovne namjene, odnosno maksimalno 80% ukoliko je riječ o ugostiteljsko-turističkoj namjeni. Članak 6. (1) Na čestici lučkog područja (L) dopušta proširenje i dogradnja postojeće luke otvorene za javni promet lokalnog značaja, sa rezervacijom unutarnjeg akvatorija iste za buduću luku nautičkog turizma. To podrazumijeva nasipavanje, izgradnju i montažu za to nužnih infrastrukturnih građevina, kao što su valobrani, platforme, molovi, privezišta i sl. Članak 7. (1) Na površinama javne infrastrukture (IS) dozvoljava se uređivanje pješačkih i kolnopješačkih prometnica, javnih parkirališta, javnih zelenih površina, izgradnja podzemnih linijskih infrastrukturnih građevina (kanalizacija, vodovodi, cijevovodi i sl.), postavljanje elemenata urbane 18 URBANE TEHNIKE, d.o.o.
opreme (klupe, koševi, javna rasvjeta, info-panoi i sl.), te postavljanje privremenih montažnih građevina (kiosci, terase kafića, ljetne pozornice i sl). 2.4. Smještaj građevina na građevnim česticama Članak 8. (1) Položaj zgrada na građevinskim česticama utvrđen je gradivim dijelom građevinske čestice, te definiran regulacijskim i građevinskim pravcem, kako je to prikazano na kartografskom prikazu 4. Uvjeti gradnje. Pročelja zgrada moraju ležati punom dužinom na građevinskom pravcu. (2) Položaj građevina unutar akvatorija sportske luke nužnih za uređenje i funkcioniranje iste, kao što su valobrani, platforme, molovi, privezišta i sl., prikazani su na kartografskom prikazu 2.1. Prometna mreža i 4. Uvjeti gradnje. (2) Infrastrukturne linijske građevine načelno su prikazane, položajem i dimenzijama, na kartografskom prikazu 2.2. Telekomunikacijska i infrastrukturna mreža. Smještaj podzemnih instalacija i uređaja dozvoljava stanovitu slobodu u skladu s tehničkim zahtjevima i daljom razradom projektnih dokumentacija. 2.5. Oblikovanje građevina Članak 9. (1) Provedbenim mjerama ovog Plana utvrđuju se osnovni oblikovni standardi oblikovanja građevina, koji će se detaljno razraditi kroz samu projektnu dokumentaciju istih. Načelne smjernice kojih se treba držati pri projektiranju i oblikovanju građevina su: Zgrade moraju po veličini i gabaritima biti prilagođene krajoliku te slijediti mjerilo naselja s kojim čine cjelinu Predvidjeti način građenja i materijale kojima će se objekt uklopiti u postojeće ambijentalne vrijednosti, uvažavajući pritom recentna kretanja moderne arhitekture u oblikovanju, organizaciji i upotrebi materijala Prilikom projektiranja paziti da se u maksimalnoj mjeri očuvaju sve bitne vizure naselja, s mora i kopna Vanjske prostore zgrada urediti u funkciji javnih površina, pristupačnih s ulice. Ravne krovove i krovne terase urediti kao zelene površine ili krovne vrtove. Teren oko gradevine, potporni zidovi, terase i slicno trebaju se izvesti tako da ne narušavaju izgled naselja, te da se ne promijeni prirodno otjecanje vode na štetu susjedne čestice ili javne površine. Članak 10. (1) Zgrada trgovačko-uslužnog centra na čestici K1 mora biti projektirana s krovnom plohom u nagibu prema sjeverozapadu, koja se spušta sve do razine kote terena i spaja s istim, sa otvorenim pristupom na istu s ulice i trga. (2) Krovna ploha mora biti projektirana kao multifunkcionalna javna platforma, sposobna za prihvat svih sadržaja primjerenih središnjem javnom prostoru grada, prikladno uređena i opremljena adekvatnom urbanom opremom. (3) Minimalno 40% površine krovne plohe mora biti ozelenjeno i hortikulturno uređeno, sađenjem mediteranskih biljnih sorta prikladnih ambijentu i tradiciji prostora. Članak 11. (1) Stambeno-poslovne zgrade na česticama namjene M1 moraju biti projektirane kao interpolacije u postojeći niz izgradnje uz more, pazeći pritom da se skladno uklope svojim gabaritom, visinom, oblikovanjem, izgledom pročelja, položajem otvora na pročeljima i sl. (2) Ukoliko se krovovi izvode kao ravni, minimalno 40% površine krovne plohe mora biti ozelenjeno i hortikulturalno uređeno kao krovni vrt, sađenjem mediteranskih biljnih sorta prikladnih ambijentu i tradiciji prostora. 19 URBANE TEHNIKE, d.o.o.
2.6. Uređenje građevnih čestica Članak 12. (1) Gradnja sadržaja unutar jedne čestice podrazumijeva, u pravilu, uređenje čitave čestice, uključujući pripadajuću komunalnu infrastrukturu i vanjsko uređenje. Zbog veličine zahvata, plan će se realizirati postupno, pri čemu svaka građevna čestica predstavlja zasebnu prostornu, tehničku i investicijsku cjelinu. Članak 13. (1) Na građevnoj čestici poslovne pretežito uslužne namjene K1 izgradnja trgovačkouslužnog centra uvjetuje uređenje i reguliranje postojećeg nadsvođenog bujičnog vodotoka koji prolazi ovim terenom. Detaljno rješenje ishodit će se kroz projektnu dokumentaciju. (1) Na građevnim česticama mješovite namjene M1 izgradnja stambeno-poslovnih zgrada uvjetuje uređenje terena u nagibu, savladavanje visinske razlike, izgradnju podzida i slične radnje u svrhu sprečavanja nastanka odrona i klizišta. Detaljno rješenje ishodit će se kroz projektnu dokumentaciju. Članak 14. (1) Planom nije uvjetovano ograđivanje čestice lučkog područja L s kopna. (2) Ukoliko se prostor luke, u granicama obuhvata njene građevne čestice, bude ograđivao, tada je uvjet da ograda bude šuplja, transparentna i da njena maksimalna visina ne prelazi 1,5 m, te da bude projektirana i postavljena tako da ne opstruira kretanje i vizure s javnih površina na koje se prostor luke nadovezuje. 20 URBANE TEHNIKE, d.o.o.
3. Način opremanja zemljišta prometnom, uličnom, komunalnom i telekomunikacijskom infrastrukturnom mrežom 3.1. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja cestovne i ulične mreže Članak 15. (1) Sve prometne površine na području obuhvata DPU-a moraju se izvesti u predviđenim koridorima, kako je to prikazano na kartografskom prikazu 2.1. Prometna mreža, te urediti i opremiti tehničkim elementima kako je to prikazano na kartografskom prikazu 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prometa. (2) Visinski elementi nove prometne mreže moraju se prilagoditi postojećem terenu i postojećim visinama već izgrađenih okolnih prometnica. (3) Prometne površine moraju se opremiti potrebnom vertikalnom i horizontalnom prometnom signalizacijom prema Pravilniku o prometnim znakovima, signalizaciji i opremi na cestama. (4) Sve prometne površine treba izvesti s odgovarajućim uzdužnim i poprečnim padovima da se oborinske vode što prije odvedu s istih. Članak 16. (1) Gornji nosivi sloj svih kolnih površina treba izvesti kao kolničku konstrukciju fleksibilnog tipa koja će imati sloj mehanički nabijenog sitnozrnatog kamenog materijala, bitumenizirani nosivi sloj i habajući sloj od asfaltbetona. Debljina ovih slojeva mora biti takva da kolnička konstrukcija podnese propisano osovinsko opterećenje, što treba odrediti prilikom izrade glavnih projekata pojedinih prometnih površina. (2) Završni sloj nogostupa i ostalih pješačkih prometnih površina može se izvesti od betonskih tlakovaca ili od asfaltnih slojeva. (3) Osiguranje ruba kolnika treba izvesti tipskim rubnjacima dimenzija 18/24 cm, a ruba nogostupa tipskim rubnjacima 8/20 cm. (4) Za invalidne osobe treba na svim raskrižjima na mjestima pješačkih prijelaza i na parkirališnim površinama izvesti rampe za savladavanje arhitektonskih barijera u skladu s HR normama i standardima. 3.1.1. Glavne gradske ulice i ceste nadmjesnog značaja Članak 17. (1) U području obuhvata plana nema glavnih gradskih ulica i cesta nadmjesnog značaja. 3.1.2. Gradske i pristupne ulice Članak 18. (1) Postojeća lokalna cesta uz Branimirovu obalu rekonstruirat će se kao dvotračna prometnica širine 6,50 m, sa parkirališnim mjestima na južnoj strani, te obostranim drvoredom, kako je to prikazano na kartografskom prikazu 2.1. Prometna mreža. (2) Cesta će se rekonstruirati kao kolno-pješačka površina, sa kolničkom konstrukcijom ukupne debljine 30 cm: nosivim slojem 20 cm od uvaljanog drobljenca tampon i 6 cm nosivog i bitumenskog habajuceg sloja te 4 cm asfaltbetonskog sloja. (2) Dio ceste uz trg Mihovila Pavlinovića i planirani trgovačko uslužni centar izvest će se sa gornjim slojem na razini i u istom materijalu kao i okolne pješačke površine. Cesta u tom segmentu mora biti izvedena tako, da fizički omogući kretanje vozila, dok se vizualno njeno oblikovanje neće razlikovati od okolnih pješačkih površina., kako je to prikazano na kartografskom prikazu 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prometa. 3.1.3. Površine za javni prijevoz Članak 19. (1) Za potrebe javnog gradskog prijevoza na području obuhvata ovog DPU-a je predviđeno autobusno stajalište u jugoistočnom dijelu obuhvata- 21 URBANE TEHNIKE, d.o.o.
3.1.4. Javna parkirališta Članak 20. (1) Stacionarni promet na području obuhvata mora se riješiti parkirališnim površinama na otvorenim površinama (u nivou okoliša) i unutar zatvorenih površina (podzemna parkirališta i garaže u sklopu pojedinih objekata). (2) Otvorena javna parkirališta planirana su u sklopu rekonstrukcije lokalne ceste uz Branimirovu obalu. Njihov konačan broj i položaj će se utvrditi glavnim projektom rekonstrukcije, prema kartografskom prikazu 2.1. Prometna mreža. (3) Za parkirališna mjesta za okomito parkiranje vozila treba odabrati dimenzije 5,00 x 2,50 m, s odgovarajućim brojem parkirališnih mjesta odgovarajućih dimenzija za invalidne osobe, sukladno svim važećim propisima i normama. (4) Gornji nosivi slojevi parkirališta na otvorenim površinama moraju se izvesti od nosivog sloja od mehanički nabijenog sitnozrnog kamenog materijala, od bitumeniziranog nosivog sloja i od habajućeg sloja od asfaltbetona. Umjesto asfaltnih slojeva završna obrada parkirališnih površina može biti i od betonskih tlakovaca. 3.1.5. Javne garaže Članak 21. (1) Na području obuhvata plana predviđa se izgradnja javne garaže u sklopu trgovačkouslužnog centra na čestici namjene K1. Egzaktan broj parkirališnih mjesta utvrdit će se kroz projektnu dokumentaciju. (2) Stambeno-poslovne zgrade na česticama namjene M1 također se moraju projektirati s podzemnim garažama, kroz koje će riješiti svoje potrebe za parkiranje. Zbog ograničenosti prostora, dopušta se mogućnost rješavanja pristupa obadvjema garažama kroz isti ulaz, tj., u garažu jedne zgrade može se pristupati sa ulaza susjedne čestice. (3) Položaj ulaza u garaže Planom je određen načelno i dopuštena su određena odstupanja u dalnjoj razradi projektne dokumentacije. 3.1.6. Biciklističke staze Članak 22. (1) Na području obuhvata plana nisu predviđene biciklističke staze. Pješačke površine uz lokalnu cestu uz Branimirovu obalu dovoljne su širine da se na njima može obilježiti staze za bicikle. 3.1.7. Trgovi i druge veće pješačke površine Članak 23. (1) Na području obuhvata plana predviđena je rekonstrukcija trga don Mihovila Pavilinovića, kao i uređenje pješačkih površina na Branimirovoj obali te uz lokalnu cestu koja prolazi usporedno s njom. (2) Prostor na krovu trgovačko-uslužnog centra na čestici namjene K1 uredit će se djelomično kao pješačka površina za javnu upotrebu, sa hortikulturno uređenim zelenim površinama za vrtove mediteranskog bilja. Opločenje ove površine može se izvesti jednim dijelom od drvenih elemnata. (3) Opločenje pješačkih površina trga i ulica izvodi se od prirodnog kamena primjerenog lokalnom ambijentu i klimatskim uvjetima. Kameno opločenje treba izvesti kao blago štokano, uzdužno različitih veličina, sa podudaranjem poprečnih fuga. (4) Sve elemente urbane opreme za sjedenje, treba izvesti ili opločiti obrađenim drvom, kako bi se osigurala zaštita od topline/hladnoće, udobnost, dugotrajnost i estetska vrijednost. 3.1.8. Uvjeti za nesmetano kretanje invalidnih osoba Članak 24. (1) Cijeli obuhvat Plana određen je kao prostor u kojem se omogućuje nesmetano kretanje invalidnih osoba. U prostoru neće biti arhitektonskih u urbanističkih barijera. Sve pješačke prijelaze treba izvesti sa skošenim rubnjacima, rampe moraju biti najviše nagiba do 10 0, a u svim zgradama 22 URBANE TEHNIKE, d.o.o.
treba predvidjeti dizala do svih etaža. Na 10 mjesta na parkiralištu jedno treba biti za vozilo invalida. U garažama treba također osigurati odgovarajući broj parkirališta za invalide i to bliže dizalima. 3.2. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja komunalne infrastrukturne mreže i vodova unutar prometnih i drugih javnih površina 3.2.1. Telekomunikacijska mreža Članak 25. (1) Planirana telekomunikacijska mreža i priključci za pojedine objekte prikazani su na kartografskom prikazu 2.2. Telekomunikacijska i komunalna infrastrukturna mreža. (2) Na području Plana graditi će se distributivna telekomunikacijska kanalizacija (DTK), od PVC cijevi ø 110, PHD ø 75 i PHD ø 50. (3) Za odvajanje, ulazak tk mreže u objekt te skretanje, koristit će se montažni HT zdenci tipa D1, D2 i D3. (4) Dimenzije rova za polaganje cijevi DTK u pješačkoj stazi ili travnatoj površini iznose prosječno 0,4x0,8m. Dimenzije rova za polaganje cijevi DTK preko kolnika iznose prosječno 0,4x0,1,2m. Za odvajanje DTK preko kolnika se koriste HT zdenci s nastavkom (D1E, D2E, D3E). Članak 26. (1) Kod izdavanja posebnih uvjeta za lokacijsku dozvolu također se uvjetuje izgradnja privodne distributivne telekomunikacijske kanalizacije (DTK) od objekta do granice vlasništva zemljišta na kojem se objekt gradi a prema uvjetima telekomunikacijskog operatora, odnosno organizacije koja je nadležna za građenje, održavanje i eksploatiranje DTK mreže. Do svakog poslovnog ili stambenog objekta predvidjeti polaganje najmanje dvije (2) cijevi najmanjeg promjera ø 50mm. (2) Radovi u blizini telekomunikacijskih objekata i opreme trebaju biti izvedeni prema svim važećim propisima. Ne smiju se izvoditi radovi ili podizati nove građevine koje bi ih mogle oštetiti ili ometati rad rečenih objekata ili oprema. Ukoliko je potrebno izvesti određene radove ili podignuti novu građevinu, investitor mora unaprijed pribaviti suglasnost vlasnika dotičnog telekomunikacijskog objekta, opreme i spojnog puta radi poduzimanja mjera zaštite i osiguranja njihova nesmetanog rada. Članak 27. (1) Za pojedine elemente telekomunikacijske mreže potrebno je osigurati odgovarajući prostor: - javna telefonska govornica...1 m 2 - ormar (kabinet) za smještaj UPS-a...10-20 m 2 - kontejner za smještaj UPS-a...do 20 m 2 - kabelski izvodi - prema projektnom rješenju (ne zahtjeva se poseban prostor za smještaj) - montažni kabelski zdenci prema projektnom rješenju (smještaju se na trasi rova gabariti zdenaca su tipizirani). 3.2.2. Elektroenergetska mreža Članak 28. (1) Planirana elektroenergetska mreža i priključci za pojedine objekte prikazani su na kartografskom prikazu 2.2. Telekomunikacijska i komunalna infrastrukturna mreža. Članak 29. (1) Izračun konzuma temeljem namjene planiranih površina u dijelu naselja Podgore centar Podgore iznosi: Sadržaj Površina (m 2 ) Predviđena snaga (kw) Poslovna-pretežito uslužna namjena (K1) Mješovita-pretežito stambena namjena (M1) Lučko područje (L) Prometne javne infrastrukture (javna rasvjeta) 2205 687 250 30 100 10 UKUPNO 390 23 URBANE TEHNIKE, d.o.o.
(2) Za napajanje novih potrošaća potrebno je izgraditi novu trafostanicu 10(20)/0,4kV, snage 1000kVA. Napajanje novog konzuma predvidjeti iz postojeće TS Ispod mosta ili TS Sirena. Članak 30. (1) Srednjenaponska mreža na području Plana je postojeća, a izgradnjom nove TS položit će se i novi SN (10kV) kabel i položiti u koridor predviđen za elektroenergetske kabele. Članak 31. (1) Nove niskonaponske kabele potrebno je položiti u koridor predviđen za elektroenergetske kabele. (2) Nova niskonaponska mreža će se izvoditi isključivo podzemnim kabelima tipa: PP41-A ili PP00-A; presjeka do 150 mm 2. Napajanje konzuma za nove objekte te javnu rasvjetu osigurati će se iz niskonaponskog razvoda postojećih i nove trafo stanice. Prilikom izrade detaljnih planova pojedinih zona, kao njihov sastavni dio izradit će se idejno rješenje niskonaponske mreže koja nije predmet ovog programa. Članak 32. (1) Zaštita srednjenaponske mreže predviđena je u trafostanicama. (2) Niskonaponska mreža se osigurava od preopterećenja i kratkog spoja osiguračima u niskoponskom razvodu trafo stanice te u kabelskom razvodnom ormaru oznake KPO. Prilikom dimenzioniranja osigurača, koje se provodi na temelju predviđenog strujnog opterećenja, potrebno je zadovoljiti i uvjete nulovanja. (3) Nulovanje kao mjera zaštite od previsokog dodirnog napona, predviđa se u novoizgrađenoj niskonaponskoj mreže i kod potrošaća. (4) U postojećoj niskonaponskoj mreži mjera zaštite od previsokog napona dodira ostaje postojeća. Članak 33. (1) Na predmetnom području postoji javna rasvjeta. Predviđa se izgradnja nove mreže javne rasvjete na novo nastalim cjelinama. (2) Javna rasvjeta prometnica izvesti će se zasebnim stupovima i podzemnim kabelima a izvoditi će se na temelju izrađenih projekata kojim će se definirati tip i visina stupa, njihov razmještaj u prostoru, tip armature i svjetiljke. (3) Novu javnu rasvjetu treba postaviti u skladu sa predloženim idejnim rješenjem ovoga Plana i u skladu sa teh. uvjetima za osvjetljenje prometnica. Rasvjeta prometnice kroz zonu ostvarila bi se na stupovima visine 6m, s razmakom između stupova 20 m. Pješačka zona i staze osvjetlile bi se svjetiljkama na stupu visine 3,5m, s razmakom između stupova12-20 m. 24 URBANE TEHNIKE, d.o.o.
3.2.3. Vodoopskrbna mreža Članak 34. (1) Planirana vodovodna mreža i priključci za pojedine objekte prikazani su na kartografskom prikazu 2.2. Telekomunikacijska i komunalna infrastrukturna mreža. (2) Svi dijelovi vanjske i unutrašnje vodovodne mreže moraju imati propisanu vanjsku i unutrašnju zaštitu, naročito na dijelovima gdje vodovodne cijevi mogu doći pod utjecaj morske vode. (1) Na području obuhvata ovog detaljnog plana uređenja obalnog pojasa u Podgori planirani su prostorni sadržaji za koje je pretpostavljena slijedeća specifična potrošnja vode: stambeno-poslovni objekt (2kom) Qsp= 1,48 l/s poslovno-ugostiteljski objekt (1 kom) Qsp= 1,24 l/s lučko područje (1 kom) Qsp= 1,89 l/s (2) Prosječna količina sanitarne vode svih planiranih objekata na području obuhvata ovog DPU-a bazirana na faktoru istovremenosti: Quk = 3,08 l/s (3) Maksimalna potrebna količina sanitarne vode svih planiranih objekata na području obuhvata ovog DPU-a u konačnoj fazi izgradnje iznosi: Qmax = 1,48 x 2,0 + 1,24 + 1,89 Qmax = 6,09 l/s Članak 35. (1) Za priključak na javni vodoopskrbni cjevovod predviđa se izvesti tri priključka vodovoda. (2) Glavni priključak vode za novoplanirane sadržaje obalnog pojasa u Podgori planiran je na sjevernoj strani, između poslovno-ugostiteljskog objekta i dizalice za brodove. U vodomjerno okno predviđena je ugradnja dva glavna vodomjera. Jedan glavni vodomjer sanitarne potrošne vode i jedan glavni vodomjer protupožarne vode. (3) Ostala dva priključka predviđena su svaki zasebno za stambeno-poslovne objekte. Za oba priključka su predviđeni vodomjeri sanitarne potrošne vode i vodomjeri hidrantske mreže (ukoliko će biti postavljen zahtjev za istu). Članak 36. (1) Sanitarna voda iz javnog vodoopskrbnog cjevovoda ne smije se koristiti za potrebe navodnjavanja zelenih površina. (2) Protupožarna zaštita na području obuhvata Plana predviđa se osigurati iz javnog vodoopskrbnog cjevovoda u pristupnoj ulici, izgradnjom sustava hidrantske mreže, na kojoj će biti postavljen hidrant. 3.2.4. Kanalizacijska mreža Članak 37. (1) Planirana vodovodna mreža i priključci za pojedine objekte prikazani su na kartografskom prikazu 2.2. Telekomunikacijska i komunalna infrastrukturna mreža. (2) Prema postojećem stanju za šire okolno područje grada kojem pripada i prostor ovog DPUa mora se primijeniti razdjelni kanalizacijski sustav. (3) Sve fekalne otpadne vode moraju se sakupljati i odvoditi zasebnom fekalnom kanalizacijskom mrežom do najbližeg javnog kanalizacijskog kolektora fekalnih otpadnih voda koji 25 URBANE TEHNIKE, d.o.o.
vodi do crpne stanice Porat. Priključak na sustav javne odvodnje izvoditi će se prema uvjetima nadležnog komunalnog poduzeća. Članak 38. (1) Na osnovi pretpostavljenih količina specifične potrošnje vode u planiranim prostornim sadržajima obalnog pojasa u Podgori, te uz činjenicu da u sustav odvodnje dotječe 80% srednje dnevne količine vode, izvršen je proračun količina fekalnih otpadnih voda: Qsr = 4,84 x 80% = 3,87 l/s, (2) Ukupna količina fekalnih otpadnih voda koja se odvodi fekalnom kanalizacijom na prostoru ovog DPU-a iznosi: Quk = 3,87 l/s (3) Za priključak na javni kanalizacijski kolektor predviđa se izvesti jedan priključak fekalne odvodnje. Članak 39. (1) Oborinske otpadne vode s prostora Plana odvode se oborinskom kanalizacijskom mrežom do obalnog ispusta u luku. (2) Dio čistih oborinskih voda sa krovova i pješačkih staza se predviđaju ispustiti na teren, a dio se predviđa priključiti na oborinsku kanalizacijsku mrežu i zajedno sa pročišćenim otpadnim vodama sa parkirališta ispustiti u priobalno more. (3) Na parkiralištu treba ugraditi adekvatni separator za izdvajanje ulja i masnoća iz oborinskih otpadnih voda prije njihovog priključenja na oborinsku kanalizacijsku mrežu. Članak 40. (1) Na području Plana se nalazi korito i uljev bujice Brusje koje prolazi na mjestu buduće podzemne garaže poslovno-ugostiteljskog objekta na površini namjene K1. (2) Uređenje bujičnog toka prilikom izgradnje podzemnog djela građevine može se riješiti u dvije varijante, shematski prikazane na kartografskom prikazu 2.2. Telekomunikacijska i komunalna infrastrukturna mreža : a) Rješenje visinskog upuštanja postojeće trase sa izgradnjom prihvatne komore i izljevne komore sa ispustom. Rješenje s visinskim spuštanjem postojeće trase potoka jest realna mogućnost tečenja za male vode i minimalne oscilacije morskih razina. Takav tok, obvezno bi bilo prethodno rasteretiti nanosnog materijala, te osigurati hidrauličko čišćenje dionice. Uz te mjere nužno bi bilo osigurati i povremeno mehaničko čišćenje upuštene dionice. Rješenje je zahtjevno sa stajališta održavanja, a dijelom i rizično pri koincidenciji seša i povodnja. b) Dispozicijom trase izvan lokacije građevina. Alternativa, s dispozicijom trase izvan lokacije građevina i zadržavanje visinskih odnosa s približno prirodnim gravitacijskim tečenjima hidraulički je prihvatljivije i pouzdanije rješenje. Ovo rješenje zadire u prostorno planske postavke prostora. (3) Prije projektiranja i dimenzioniranja podzemnog kanala potrebno je izvršiti hidrološka mjerenja, da bi se omogućio siguran i blagovremen protok te održavanje i čišćenje istog. Također se na bilo koji način ne smije umanjiti protočnost kanala i pogoršati vodni režim, te povećati stupanj ugroženosti od štetnog djelovanja vodotoka. (4) Veličina sliva, koja samo u srednjem i donjem toku iznosi više desetaka ha, jest činjenica koja upućuje na zaključak da se mjerodavni protoci procjenjuju na red veličine 1-10 m3/s. Hidrološki, konfiguracija sliva sa znatnim padovima terena, upućuje na izrazito bujične značajke toka, kod znatnijih protoka s pokretnim dnom, predvidivo s obiljem suspendiranog i dijelom vučenog nanosa. 26 URBANE TEHNIKE, d.o.o.
4. Uvjeti uređenja i opremanja javnih zelenih površina Članak 41. (1) Uređenje javnih zelenih površina predviđeno je na: Prostoru krovne platforme trgovačko-uslužnog centra na čestici namjene K1; Prostorima uz lokalnu cestu uz Branimirovu obalu; Prostoru uz obalu na Trgu don Mihovila Pavlinovića. (2) Sve planirane zelene površine te drvoredi moraju se obraditi odgovarajucim hortikulturnim projektom koji je sastavni dio projektne dokumentacije za pojedinačni zahvat. U izboru vrsta treba preferirati autohtone biljne vrste, karakteristične za mediteranskog podneblje. (3) Sve zelene plohe treba krajobrazno urediti niskim, a gdje je to moguće i novim visokim zelenilom. Postojeća stabla treba sačuvati i održavati, te ih inkorporirati u planirane drvorede. (4) Javnu rasvjetu projektirati tako da se ne isprepliće s drvoredima. Upotrebljavati niske svjetiljkama koje ne bacaju svjetlo prema nebu. 5. Uvjeti uređenja posebno vrijednih i/ili osjetljivih cjelina i građevina Članak 42. (1) U obuhvatu Plana nema posebno vrijednih i osjetljivih cjelina i građevina pa u tome dijelu nema ni posebnih uvjeta. 27 URBANE TEHNIKE, d.o.o.
6. Uvjeti i način gradnje Članak 43. (1) Građevine koje ce se graditi u okviru obuhvata Plana moraju biti projektirane primjereno klimatskoj zoni i mediteranskom ambijentu svojim oblicima i materijalima u cilju očuvanja okoliša i postizanja uštede energijee. (2) Oblici i načini gradnje trebaju crpiti izvore iz lokalne graditeljske baštine, uvažavajući pritom suvremene funkcionalne i konstrukcijske zahtjeve, materijale i oblikovanja. Članak 44. (1) Sve prometne površine i sva komunalna infrastrukturna mreža na podrucju obuhvata Plana moraju se izvesti u predviđenim koridorima. (2) Svi zemljani i ostali gradevinski radovi, za vrijeme izgradnje planiranih cestovnih i javnih parkirališnih površina, kanalizacijske mreže, vodovodnih cjevovoda i ostalih komunalnih instalacija, moraju se izvesti bez miniranja da se ne oštete vec izgradene građevine i postojeca komunalna infrastruktura. (3) Prije projektiranja i izgradnje komunalne infrastrukture mora se na terenu utvrditi tocan položaj svih postojecih komunalnih instalacija. (4) Za vrijeme izgradnje planirane infrastrukturne mreže zemljani i ostali građevinski radovi moraju se izvesti bez miniranja da se ne oštete vec izgrađene okolne građevine, te postojeća komunalna infrastruktura. (5) Vodovodna i kanalizacijska mreža mora se izvesti od kvalitetnog vodonepropusnog materijala. Posteljica na dnu rova vodovodnih cijevi i kanalizacijskih cijevi i zaštitna obloga u visini od 30 cm iznad tjemena cijevi moraju se izvesti od sitnozrnatog materijala granulacije 0-8 mm, te zbiti na zahtijevani modul stišljivosti. (6) Kanalizacijska mreža mora se polagati u kolniku cesta u zajednickim rovovima s tim da kanalizacijske cijevi za fekalnu otpadnu vodu budu dublje, a kanalizacijske cijevi za oborinsku otpadnu vodu plice, ali iznad vodovodnih cijevi. Članak 45. (1) Prva etapa izgradnje i uređenja lučkog područja moraju biti lukobrani sa pripadajućim podzemnim instalacijama, kako je to prikazano na kartografskom prikazu 2.2. Telekomunikacijska i komunalna infrastrukturna mreža. Tehničke karakteristike lukobrana definirat će se kroz projektnu dokumentaciju detaljnijeg nivoa izrade. (2) Istovremeno je potrebno građevinski uređivati cijeli poprečni profil (po cijelom perimetru obuhvata): obalni zid, kolno-pješacke površine i pješačke površine, itd. (3) Svi ostali dijelovi prostora u funkciji sportske luke mogu se graditi etapno. Konačna, završna obrada može biti predmetom naknadnih etapa. (4) Raspored pontona, njihova velicina i broj vezova Planom su tretirani načelno i moguće ih je (kroz projektnu dokumentaciju detaljnijeg nivoa razrade) i drugačije definirati, rasporediti odnosno dimenzionirati i locirati, ali tako da u sumi ne prelaze planom zadani kapacitet, kako je to prikazano na kartografskom prikazu 2.1. Prometna mreža. (5) Položaj i mjesto tehnickih pomagala i opreme također su tretirani načelno i treba ih (kroz projektnu dokumentaciju detaljnijeg nivoa razrade) egzaktno definirati, rasporediti odnosno moguće ih je dimenzionirati i locirati te prilagođavati tehnološkim i funkcionalnim potrebama. 28 URBANE TEHNIKE, d.o.o.
7. Mjere zaštite prirodnih, kulturno povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti Članak 46. (1) Pojedinačni kulturni spomenici lokalnog značaja unutar obuhvata Plana, te vrijedne vizure koje treba očuvati, prikazani su na kartografskom prikazu 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina. (2) Na prostoru Plana (u moru i kopnu) ne očekuju se arheološki nalazi. Međutim u cilju zaštite eventualnih nalaza potrebno je prilikom ishođenja projektne dokumentacije ishoditi posebne uvjete, odnosno Rješenje nadležne službe za zaštitu kulturne baštine. Članak 47. (1) Prije stavljanja luke u upotrebu potrebno je temeljito očistiti pripadajući dio podmorja od građevinskog materijala i razlilitog drugog otpada. 8. Mjere provedbe plana Članak 48. (1) Plan se može realizirati u više funkcionalnih faza. Svaka pojedinačna namjena površina, opisana u članku _ ovih Odredbi, predstavlja zasebnu cjelinu koja se može realzirati kao pojedinačna faza, neovisna od ostalih. 9. Mjere sprečavanja nepovoljna utjecaja na okoliš Članak 49. (1) Osim mjera zaštite u fazi projektiranja a koje se odnose na zaštitu prirodnih, kulturnopovijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti, dalnje mjere zaštite okoliša propisane su u ovom članku. (2) Mjere zaštite u fazi izvođenja uključuju: praćenje stanja podzemnih voda kao i priobalnog mora na prostoru uže lokacije pri nasipanju lukobrana treba koristiti kamen bez primjesa organskih tvari, zemlje i prašine zabrana deponiranja iskopanog zemljanog materijala u priobalno more u slučaju viška materijala od zemljanih radova isti odvesti na deponij za koji prethodno treba ishoditi suglasnost nadležnog tijela (3) Mjere zaštite u fazi korištenja uključuju: osigurati predtretman otpadnih voda iz svih sanitarija i lučkih objekata prije odvođenja u kanalizacijski sustav; osigurati prikupljanje i tretman zauljenih i sanitarnih voda s brodova; οborinske vode s prometnih površina i parkirališta kao i s istezališta treba kontrolirano sakupiti i nakon proćišćavanja u mehaničkim taložnicama i separatoru ulja, odvesti zatvorenim kanalizacijskim sustavom izradu plan intervencija i osiguranje potrebne opreme za slučaj opasnih situacija (izlijevanje nafte ili ulja i dr.) Članak 50. (1) Uvjeti koji se odnose na projektiranje, građenje i korištenje objekata su: Investitor, odnosno korisnik građevine dužan je prespojiti odvodnju svojih fekalnih otpadnih voda na sustav javne odvodnje. Investitor, odnosno, korisnik građevine, dužan je sve tehnološke otpadne vode nastale od pranja i čišćenja brodova propustiti kroz taložnik i odvajac masti i ulja prije konacne dispozicije. Investitor, odnosno korisnik građevine dužan je provesti mjere za sprečavanje ispuštanja kaljužnih (balastnih) voda iz brodova u more. 29 URBANE TEHNIKE, d.o.o.
Investitor, odnosno, korisnik građevine dužan je korisnicima marine omogućiti pražnjenje kemijskih WC-a postavljanjem vodonepropusnih i kemijski otpornih kontejnera s vidljivim natpisima o postojanju istih. Investitor, odnosno, korisnik građevine dužan je imati u pricuvi plivajucu branu te je uporabiti za slucaj ispuštanja nafte ili drugog goriva u akvatorij luke. Plivajuća brana mora biti najmanje 4 (četiri) puta dulja od najduljeg broda u marini. Investitor, odnosno, korisnik građevine dužan je izraditi Pravilnik za incidentne situacije kojim se opisuje način djelovanja plivajuće brane i disperzanta u slučaju da dođe do izlijevanja nafte ili drugog goriva u akvatorij marine. Članak 51. (1) U dijelu koji se odnosi na nositelja zahvata i njegovu dužnost osiguranja provedbe programa praćenja stanja okoliša potrebno je kakvoću mora na užoj lokaciji pratiti prema programu kojeg će odrediti županijsko tijelo nadležno za poslove zaštite okoliša. (2) Izgradnjom lukobrana ne smije doći do nepovratne degradacije okolnog ambijenta, odnosno, treba osigurati zadovoljavajuću izmjenu morskih masa u akvatoriju lučice. (3) Usporedno s početkom rada luke potrebno je započeti s ispitivanjem bioloških osobina akvatorija na užoj lokaciji radi definicije tzv. nultog stanja. Daljnja ispitivanja provedena prema programu praćenja stanja okoliša («monitoring» mjerenje svih relevantnih parametara fizicke, kemijske i biološke oceanografije) omogućiti će ocjenu promjena bioloških osobina mora. (4) Nositelj zahvata, odnosno, korisnik koncesije za luku dužan je osigurati provedbu programa praćenja stanja okoliša. Članak 52. (1) Za zaštitu podzemnih voda: Izradit će se tehnološki elaborat s prikazom mjera zaštite okoliša od zagađenja, količinom i sastavom voda po namjeni, količinom i sastavom otpadnih voda i dispozicijom otpada. Spojeve na javnu kanalizaciju treba izvesti preko jedinstvenih priključka mjerno revizionog okna za svaku građevnu česticu. Oborinsku odvodnju otvorenih površina kolnih komunikacija izvest će se vodonepropusnim slivnicima. (2) Radi zaštite od zagađenja treba ustanoviti mjerodavnu razinu podzemnih voda i predvidjeti njihovu odgovarajuću zaštitu. (3) Svi dijelovi odvodnje trebaju biti vodonepropusni. Članak 53. (1) Za zaštitu zraka: Zgrade ne smiju biti izvor onečišćenja zraka bilo prašinom, bilo ispustom plinovitih tvari. (2) Za odvod zraka iz garaža treba odabrati takva mjesta koja neće ugrožavati ljude. Članak 54. (1) Za zaštitu od buke: Radi apsorpcije eventualne buke koja nastaje radom luke (duž cijelog oboda) zasaditi će se srednje visoka stabla iz asortimana autohtonih vrsta. (2) Planiranom izgradnjom ne smije se povećavati razina buke u okolišu, odnosno mora se proračunima i naknadnim mjerenjima dokazati da je u granicama dozvoljene. (3) Prilikom projektiranja pojedinih zgrada i zahvata potrebno je predvidjeti slijedeće mjere zaštite od buke: odabrati sva postrojenja (sustav ventilacije, klimatizacijski uređaji, postrojenja u kotlovnicama i strojarnicama) koja nisu bučna, oklopljena u kučišta koja su zvučno izolirana s antivibracijskom ugradnjom bučna postrojenja postaviti unutar gabarita zgrade, s masivnim zidovima obloženim oblogama koje upijaju / reduciraju buku ili ako iz funkcionalnih razloga moraju biti smješteni na vanjskom prostoru ograditi panelima koji upijaju buku uz poštivanje udaljenosti od uređaja kako bi se osigurao ispravan rad istih, odnosno servisni prostor za održavanje uređaja. usisne i istrujne rešetke sustava ventilacije moraju se reducirati na minimum primjenom rešetki veće površine, pa će brzina strujanja zraka, odnosno buka koju to strujanje proizvodi na izlazu biti minimalna, uz primjenu materijala na rešetkama koji dodatno prigušuju buku. 30 URBANE TEHNIKE, d.o.o.
sva oprema koja može biti generator vibracija i strukturne buke, treba biti antivibracijski učvršćena. agregati trebaju biti u potpunosti oklopljeni, u zatvorenoj prostoriji s masivnim zidovima, s ventilacionim rešetkama prema bučnim prostorima (željeznička pruga), odnosno ne smiju biti orijentirani prema prema štićenom stambenom prostour okolnih zgrada svi ventilatori moraju biti opremljeni prigušivačima, uz preporuku da motori ventilatora budu van ventilacijskog kanala moguće izvore buke promišljeno locirati na način da se maksimalno smanji utjecaj na okoliš na maksimalnim udaljenostima od granice vlastite parcele (obzirom da buka opaka s udaljenosti od izvora buke), uz preporuku smještaja dijela izvora buke na krovu uz mjere zvučne izolacije, s izvorima buke orijentiranim uvis, kako bi ne bi utjecali na okolne štićene stambene zgrade kako bi se osigurala optimalna svojstva u smislu zaštite od buke, konstruktivni elementi moraju biti zvučno izolirani i / ili masivni; potrebno je posebnu pažnju obratiti na zvučnu zaštitu konstruktivnih elemenata kojima se zatvaraju vanjski otvori potrebno je mjerenjem dokazati da je buka u skladu s propisanom maksimalno dozvoljenom, te u suprotnom poduzeti odgovarajuće mjere, uključujući mjere zaštite od buke i na postojećim izvorima buke u okolišu. Članak 55. (1) Za zaštitu od požara: Površine za operativan rad vatrogasnih vozila trebaju biti dimenzija 5,5 x 11,0 m. Površine se nalaze uz ulična pročelja. Sve površine za operativan rad i one za pristup vatrogasne tehnike moraju imati nosivost od 100 kn osovinskog pritiska. (2) U svim će se novim zgradama izvesti unutarnja hidrantska mreža, u skladu sa propisima. Sprinkler uređaji moraju se postaviti i na svim garažnim podzemnim etažama. (3) Vanjska hidrantska mreža će se izvesti hidrantima udaljenim do 80 m bilo međusobno, bilo od građevine. (4) Nove će se zgrade podijeliti na požarne sektore. Osigurat će se i jasno označiti evakuacijski putovi i odgovarajući broj protupožarnih prenosivih aparata. (5) U slučaju dvojnih građevina ili građevina u nizu (stambeno-poslovne zgrade na česticama namjene M1), građevina mora biti odvojene od susjeda požarnim zidovima vatrootpornosti najmanje 90 minuta, koji u slucaju da gradevina ima krovnu konstrukciju (ne odnosi se na ravni krov vatrootpornosti najmanje 90 minuta) nadvisuje krov zgrade najmanje 0,5 m ili završava dvostranom konzolom iste vatrootpornosti dužine najmanje 1m ispod pokrova krovišta, koji mora biti od negorivog materijala najmanje u dužini konzole. Članak 56. (1) Za zaštitu i sklanjanje stanovništva: Posebni zahtjevi obrane sadržani su u elaboratu Kriteriji za izgradnju skloništa i drugih građevina za zaštitu na području bivše općine Makarska. (2) Područje općine Podgora nalazi se u IV stupnju ugroženosti u kojem se osigurava zaštita stanovništva u zaklonima. 31 URBANE TEHNIKE, d.o.o.
9.1. Rekonstrukcija građevina cija je namjena protivna planiranoj namjeni Članak 57. (1) U obuhvatu Plana ne nalazi se niti jedna građevina koja bi zahtijevala rekonstrukciju a namjena joj je protivna planiranoj. 32 URBANE TEHNIKE, d.o.o.
II GRAFIČKI DIO 33 URBANE TEHNIKE, d.o.o.
III OBVEZNI PRILOZI 34 URBANE TEHNIKE, d.o.o.
OBRAZLOŽENJE 1. POLAZIŠTA 1.1. Značaj, osjetljivost i posebnosti područja u obuhvatu plana Izrada Detaljnog plana uređenja Centar Podgore temeljena je na provedenom javnom natječaju za urbanističko-arhitektonsko rješenje centra Podgore. Rezultati natječaja uzeni su kao osnova za danju izradu Plana, te temeljem njega projektne dokumentacije za realizaciju pojedinih građevina na području zahvata. slika 1.1. područje obuhvata natječaja za DPU Centar Podgore, sa oznakama zona pojedinih prostornih zahvata: A. Lučki plato (Trg don Mihovila Pavlinovića) B. Obalni pojas (Branimirova obala) C. Planirana višenamjenska poslovna zgrada D. Zona planirane luke za nautički turizam Osnovni cilj DPU-a Centar Podgore je osiguranje budućeg razvoja područja u skladu sa njegovim prirodnim i urbanim karakteristikama kroz ispitivanje njegova prostornog potencijala i urbane morfologije, te definiranje namjene i tipologije buduće gradnje. Zona obuhvata nalazi se u samom središtu naselja i luke Podgora, zbog čega su zahvati na ovom području od iznimnog značaja za oblikovanje identiteta mjesta. Unutar i u neposrednoj blizini zone obuhvata smještene su brojne središnje funkcije. 1.1.1. Obilježja izgrađene strukture i ambijentalnih vrijednosti Područje obuhvata ne pokazuje razliku u prirodnim osobitostima u odnosu na šire područje makarskog primorja i podbiokovlja: mediteranska klima, vapnenačka podloga, relativno strme obale zapadne/jugozapadne ekspozicije, bujični vodotokovi, šljunčane i pješčane plaže te stjenoviti rtovi kao prirodni obalni reljef i duboko more uz obalu. Mjesto Podgoru karakteriziraju izvori pitke vode, od kojih nijedan nije unutar područja obuhvata, ali ispod nasutog lučkog platoa postoji propust za bujične vode. Maritimne osobine akvatorija izvan lukobrana karakterizira izloženost 35 URBANE TEHNIKE, d.o.o.