ZADRUGE

DRAŽEN DERANJA

MIR POLJOPRIVREDNO TURISTIČKA ZADRUGA MIR OPATIJA izrada programa, projekata, stručnih radova ; savjetodavni rad i edukacija u poljoprivredi, ekološka poljoprivreda, eko agro turizam;promocija hrvatskih autohtonih proizvoda obnovljivi izvori energije bio plin, bio masa, solarna energija oprema i uređaji za pročišćavanje otpadnih voda ČLANICA Hrvatskiog centar a za zadružno poduzetništvo nasljednika Hrvatskog saveza zadruga ČLANICA Istarskog Regionalnog Zadružnog Saveza Cilj i svrha osnivanja Poljoprivredno turističke zadruge je očuvanje, zaštita i ekološki prihvatljivo gospodarenje prirodnom, kulturnom i povijesnom baštinom, te organiziranje i posredovanje u prodaji usluga u nautičkom, seljačkom, eko turizmu, ago turizmu, avanturističkom, zdravstvenom, kongresnom, gastronomskom i enogastronomskom, športsko-rekreacijskom, lovno-ribolovnom, vjersko-hodočasničkom turizmu, pripremanje hrane i pružanje usluga prehrane, pripremanje i usluživanje pića i napitaka i pružanje usluga smještaja, temeljeno na održivom i ruralnog razvoju, te posredovanje i pomaganje u obnovi duhovnog i materijalnog stanja pojedinca, obitelji i društva u cjelini zasnovanog na prihvaćanju ravnoteže života ljudi s prirodom, te rad na zaustavljanju procesa odlijevanja stanovništva sa otoka, područja posebne državne skrbi, brdsko-planinskih područja, te ruralnih područja. Poljoprivredno turistička zadruga MIR Opatija je prva u Hrvatskoj registrirana poljoprivredno turistička zadruga. Osnovna djelatnost zadruge je izrada razvojnih projekata. Osnovni partneri u suradnji su nam jedinice lokalne i područne samouprave, obiteljska poljoprivredna gospodarstva, obiteljska poljoprivredna gospodarstva koja se bave seoskim turizmom, zadruge. Programi koje promoviramo se zasnivaju na promicanju ekološke i održive poljoprivredne proizvodnje, stvaranju i promicanju paleta hrvatskih autohtonih proizvoda, te razvoj seoskog, eko, agro, kulturno povijesnog i eno gastronomskog turizma, posebno zasnovanog na razvoju i izgradnji malih i obiteljskih hotela Hrvatske, koji poštuju tradicionalnu arhitekturu, te gastronomsku ponudu kraja gdje se nalaze, te sve programa koji imaju za cilj razvoj malog i srednjeg poduzetništva, te zadrugarstva. Poštujući načela International Federation of Organic Agriculture Movements AgriBioMediterraneo ( IFOAM ABM ) promičemo ekološku poljoprivredu i eko agro turizam kao temeljne razvojne odrednice.

ŠTO JE HRVATSKI CENTAR ZA ZADRUŽNO PODUZETNIŠTVO? Hrvatski centar za zadružno poduzetništvo je javna ustanova koja usklađuje i zastupa interese zadruga, zadružnih saveza i drugih fizičkih i pravnih osoba koje na odgovarajući način unapređuju i promiču zadrugarstvo, sudjeluje u praćenju, unapređivanju i razvoju zadruga i zadrugarstva u cjelini. Centar u okviru svojih djelatnosti obavlja sljedeće poslove: 1. prati stanje i rad u području zadrugarstva, prikuplja i analizira podatke i predlaže mjere za unapređenje zadrugarstva, 2. vodi središnju evidenciju zadruga i zadružnih saveza, sukladno Pravilniku o evidenciji zadruga i zadružnih saveza, 3. surađuje sa zadrugama i zadružnim savezima, 4. pruža stručnu i drugu pomoć zadrugama, zadružnim savezima i drugim fizičkim i pravnim osobama koje na odgovarajući način unapređuju i promiču zadrugarstvo, 5. pruža usluge savjetovanja zadrugama i zadružnim savezima, 6. promiče i zastupa interese zadruga, zadružnih saveza i drugih fizičkih i pravnih osoba koje na odgovarajući način unapređuju i promiču zadrugarstvo prema tijelima državne uprave te lokalne i područne (regionalne) samouprave, 7. daje mišljenja i prijedloge državnim tijelima kod donošenja propisa iz područja zadrugarstva te mjera ekonomske, socijalne i porezne politike vezanih uz zadrugarstvo, 8. organizira i provodi izobrazbe i savjetovanja iz područja zadrugarstva, 9. promiče zadrugarstvo i učeničko zadrugarstvo izdavanjem publikacija i drugog promotivnog materijala i na druge načine, 10. promiče suradnju zadruga i zadružnih saveza radi njihova povezivanja, uspostave i razvoja poslovnih odnosa na tržištu, 11. sudjeluje u aktivnostima međunarodne suradnje na području zadrugarstva, 12. izdaje potvrde, uvjerenja i druge isprave o kojima vodi evidenciju, sukladno Pravilniku o evidenciji zadruga i zadružnih saveza, 13. obavlja i druge poslove u skladu s Zakonom o zadrugama i Statutom Centra.

zadruge, zajedno s ostalim poduzećima socijalne ekonomije, igraju važnu ulogu u europskoj ekonomiji, naročito u vremenima krize jer povezuju profitabilnost sa solidarnošću, otvaraju visokokvalitetna radna mjesta, jačaju socijalnu, ekonomsku i regionalnu koheziju i stvaraju socijalni kapital; nadalje, svjestan je činjenice da za poduzeća socijalne ekonomije treba postojati jasniji i usklađeniji zakonodavni okvir koji uvažava veliku raznolikost među subjektima socijalne ekonomije i njihove specifična svojstva

Subvencije su u 2012. godini činile 19% ukupnog poljoprivrednog prihoda u Evropskoj uniji, pokazao je novi izveštaj Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD). U posmatranoj godini EU je poljoprivredne proizvođače podržala sa ukupno 83 milijarde evra, što je za 1% više nego godinu dana ranije. Ipak, podsticaji poljoprivredi smanjeni su za oko 10% od 1995-97, kada je EU uvela direktna plaćanja poljoprivrednicima kao kompenzaciju za smanjenje podsticaja cena.

Izdvajanja za poljoprivredu danas odnesu 38% ukupnog budžeta EU prema gotovo 70% u sedamdesetim godinama prošlog veka. U okviru sporazuma o budžetu EU od 960 milijardi evra za 2014-20, potrošnja za poljoprivredu i ruralni razvoj biće oko 380 milijardi evra pri čemu će 280 milijardi biti ostavljeno po strani za direktna plaćanja poljoprivrednicima a oko 80 milijardi za ruralni razvoj. Ostatak će u najvećoj meri otići za subvencionisanje izvoza.

zadružni poslovni model doprinosi istinskom ekonomskom pluralizmu, čini najvažniji dio socijalne tržišne ekonomije i potpuno je u skladu s vrijednostima iz Ugovora o EU-u i ciljevima iz strategije Europa 2020.; zadruge u recesijskim vremenima mogu uspješno promicati poduzetništvo na razini mikropoduzeća jer omogućuju vlasnicima malih poduzeća, a to su često skupine građana, preuzimanje poslovnih odgovornosti; u tom smislu, podržava osnivanje zadruga u sektoru socijalne skrbi kako bi se osigurala veća socijalna uključenost ranjivih društvenih skupina;

zahvaljujući svojoj decentraliziranosti, zadružni model snažno doprinosi ostvarenju prioriteta utvrđenih za razdoblje do 2020. u Direktivi o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora (2009/28/EZ); u vezi s tim, ističe činjenicu da su više od 1 000 zadruga na području uporabe energije iz obnovljivih izvora osnovali građani; vjeruje da zadruge koje djeluju na području obnovljivih izvora energije omogućuju građanima da postanu suradnici na lokalnim projektima te potiču ulaganja u projekte na području obnovljivih izvora energije, čime se pak povećava društvena prihvaćenost novih postrojenja za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora; smatra da se uključivanjem građana u proizvodnju energije može povećati njihova svijest o potrebi održive i učinkovite potrošnje energije kao i njihova kontrola nad cijenama energenata; poziva Komisiju da obrati posebnu pozornost ulozi koju zadruge na području energetike mogu imati u povećanju uporabe obnovljivih izvora energije i unapređenju energetske učinkovitosti;

U Europskoj uniji pojam zadruge označava autonomnu dobrovoljnu organizaciju u okviru koje se okupljaju članovi kako bi ostvarili zajedničke ekonomske, socijalne i kulturološke ciljeve kroz demokratski vođenu organizaciju u njihovom vlasništvu. Osnovne karakteristike zadruga su: mogućnost slobodnog, otvorenog i dobrovoljnog udruživanja i povlačenja iz zadružnog poduzeća; demokratsku strukturu u kojoj svaki član ima jedan glas, odluke se donose na temelju volje većine, a izabrano vodstvo odgovara članovima zadruge; pravedna raspodjela dobiti te autonomnost i nezavisnost. Zadruge postoje kako bi ispunjavale potrebe svojih članova koji zadrugama doprinose svojim kapitalom, ulozima i kontrolom poslovanja.

Ipak, kako u Hrvatskoj, tako i u svijetu, zadruge su se pokazale kao snažne organizacije. Danas u EU djeluje više od 250.000 zadruga sa 163 milijuna zadrugara i 5,4 milijuna zaposlenika. Svaki peti stanovnik EU član je zadruge. Na globalnoj razini snaga zadruga je još veća 100 milijuna ljudi zaposleno je u 750.000 zadruga, imaju 1 milijardu članova te pola svjetske populacije živi od prihoda zadruga. 300 najboljih zadruga imaju godišnji prihod 1,6 bilijuna USD. Npr. prihodi španjolskog Mondragona, jednog od najvećih konzorcija zadruga na svijetu i 6. španjolske multinacionalne kompanije u 2013. godini iznosili su 12,5 milijardi EUR. Mondragon u svojoj regiji djelovanja ima i veliki utjecaj na stanje nezaposlenosti dok je u Španjolskoj nezaposlenost veća od 25%, u Baskiji (regiji gdje Mondragon djeluje) stopa nezaposlenosti manja je od 10%. Osim u proizvodnom sektoru, zadruge su i snažne financijske organizacije. Danas zadružne banke imaju 857 milijuna klijenata, 13% svjetske populacije. U Europi djeluje više od 4.200 financijskih organizacija kroz pravni oblik zadruge, sa 700.000 zaposlenika, 45 milijuna članova i preko 159 milijuna korisnika, te tržišnim udjelom koji prelazi 21%. Neke od najvećih banaka na svijetu su zadruge: Rabobank, Credit Agricole, Credit Mutuel. Na primjer, Rabobank je najveća poljoprivredna banka na svijetu (ima podružnice u 48 zemalja), rangirana je kao tri najsigurnija banka na svijetu te njene usluge koristi 50% nizozemskog stanovništva.

Važnost zadruga u gospodarstvu Europske unije vidljiv je i u značajnim tržišnim udjelima u različitim sektorima u većini zemalja članica, kao što su1: poljoprivreda (83% u Nizozemskoj, 79% u Finskoj, 55% u Italiji i 50% u Francuskoj); šumarstvo (60% u Švedskoj i 31% u Finskoj); bankarski sektor (50% u Francuskoj, 37% na Cipru, 35% u Finskoj, 31% u Austriji i 21% u Njemačkoj); trgovina / maloprodaja (potrošačke zadruge u Finskoj imaju tržišni udio od 36%, a u Švedskoj 20%); farmaceutska industrija (21% u Španjolskoj i 18% u Belgiji); informacijske tehnologije; stanovanje i zanatska proizvodnja. Prema istim podacima Europske komisije, u Italiji zadruge imaju udio od gotovo 15% u ukupnom gospodarstvu.

Uloga zadruge je da posluje kao produžena ruka njezinih članova, odnosno pomoćni pogon članova koji sa svojih gospodarskih jedinica prenose određene gospodarske funkcije, kao što su nabava, prodaja ili prerada, na zadrugu. Suvremene zadruge sa svojim članovima sklapaju poslove (npr. otkup proizvoda), a s druge strane nastupaju na tržištu i sklapaju poslove s trećim osobama. Zadruge osim navedenog prerađuju i trećim osobama prodaju proizvode preuzete od članova Udruživanje u zadruge otvara vrata malim poduzetnicima da izađu na nova tržišta, prošire proizvodnju, poboljšaju profitabilnost i kvalitetu proizvoda, osiguraju nova radna mjesta te se upravo zbog toga može reći da one predstavljaju mehanizam cjelokupnog ekonomskog razvoja.

HRVATSKA POLJOPRIVREDNA KOMORA VIZIJA Vizija je Hrvatske poljoprivredne komore zastupati interese poljoprivrednika i pratiti i poticati održivi razvoj poljoprivrede. MISIJA Misija je Hrvatske poljoprivredne komore razvijati poljoprivredna gospodarstava prema načelima dobre poljoprivredne prakse, kroz savjetovanje, edukacije i informiranje, kako bi bila konkurentna i prilagodljiva svjetskim trendovima, te poboljšanje kvalitete poljoprivrednih proizvoda, održivo korištenje i okrupnjavanje poljoprivrednog zemljišta, razvijanje kvalitete života u ruralnom području i proširenje proizvodnog programa ruralnih gospodarstva uz zaštitu okoliša i krajobraza i poštivanje običaja tradicijskih vrijednosti hrvatskog sela.

CILJEVI Ciljevi Hrvatske pojoprivredne komore jesu: promicanje, zaštita, zastupanje interesa, edukacija i savjetovanje članova HPK, pružanje potpore članovima HPK u svrhu unapređenja poljoprivredne proizvodnje i ruralnog prostora, promicanje vrijednosti i važnosti očuvanja i unapređenja poljoprivrede i ruralnog prostora, rad sa ženama na selu, jačanje ekonomske i gospodarske konkurentnosti poljoprivrednog sektora, poticanje istraživanja i inovacija u poljoprivredi i poljoprivrednoj proizvodnji, konkurentniji i uravnoteženi prehrambeni lanac, poticanje agroekološke inicijative, poticanje mladih na bavljenje poljoprivredom, poticanje poduzetništva i zapošljavanja u ruralnim područjima, osiguranje višeg životnog standarda proizvođačima hrane, osiguranje kvalitetne hrane potrošačima po pristupačnim cijenama, razvoj modernog, konkurentnog i prilagodljivog poljoprivredno-prehrambenog i ribarskog sektora, okrupnjavanje posjeda, uređenje poljoprivrednog zemljišta i povećanje obradivih površina, povećanje proizvodnje po hektaru i veće navodnjavanje poljoprivrednih površina, edukacija i stručno usavršavanje savjetnika uvođenje novih tehnologija u poljoprivrednu proizvodnju, promjena strukture poljoprivredne proizvodnje, očuvanje ruralnih područja i običaja tradicijskih vrijednosti sela, prilagodba i modernizacija proizvodnih sustava poljoprivredne proizvodnje i ribarstva standardima EU, poboljšanje tržišnih mehanizama za prodaju poljoprivredno-prehrambenih i ribarskih proizvoda.

Djelatnost HPK tvore sljedeći poslovi i zadaci: promicanje, zaštita i zastupanje interesa članova Komore pred tijelima državne uprave te lokalne i područne (regionalne) samouprave, osobito u postupku donošenja propisa od interesa za poljoprivredu i ruralni prostor, usklađivanje interesa članova Komore, praćenje stanja u poljoprivredi i ruralnom prostoru, izrada izvješća o rezultatima mjera poljoprivredne politike i politike ruralnog razvitka te zakonskih propisa na poljoprivrednu proizvodnju, kao i predlaganje rješenja za unapređenje poljoprivrede i razvitak ruralnog prostora nadležnim tijelima, inicijativa, razmatranje odnosno davanje stručnih mišljenja u postupku donošenja propisa i drugih dokumenata s područja poljoprivrede, hrane, ruralnog razvitka te zaštite zdravlja i dobrobiti životinja, razmatranje cijena usluga pravnih osoba s javnim ovlastima u području djelatnosti, ovlaštenim od ministarstva nadležnog za poljoprivredu, inicijativa za donošenje propisa kojima se utvrđuju ovlasti Komore u skladu s kriterijima europske prakse, kontrola mjera ruralnog razvoja, vođenje evidencije izravne prodaje za poljoprivredna gospodarstva, koordiniranje djelovanja poljoprivrednih udruga, suradnja s obrazovnim, znanstvenim, stručnim i istraživačkim ustanovama na razvoju poljoprivredne proizvodnje i tržišta u poljoprivredi, sigurnosti hrane, zaštite okoliša, zaštite zdravlja ljudi i životinja, dobrobiti životinja, očuvanja kulturne baštine i unapređenja ruralnog prostora, promicanje interesa članova u inozemstvu, uspostavljanje i razvijanje suradnje s inozemnim poljoprivrednim komorama i srodnim organizacijama, pripremanje i organiziranje poljoprivrednih sajmova i drugih priredbi s područja poljoprivrede i seoskog prostora, organiziranje stručnog osposobljavanja, seminara, tečajeva i radionica s područja poljoprivrede, sigurnosti hrane, zaštite zdravlja i dobrobiti životinja te ruralnog razvoja, organiziranje savjetovanja o socijalnim, pravnim i poreznim pitanjima za potrebe članova Komore, prikupljanje, obrada, publiciranje i dostavljanje svih relevantnih informacija za potrebe članova Komore te poticanje i sudjelovanje u izdavaštvu s područja djelatnosti, dodjela priznanja za uspješan rad članovima Komore, vođenje baza podataka s područja djelatnosti, obavljanje i drugih poslova u skladu sa Statutom i općim aktima Komore

Poljoprivredna komora u EU Poljoprivredne komore europskih zemalja imaju znatan utjecaj ne samo u matičnim državama nego i unutar Europske unije pa je tako i HPK je osnovana u skladu s europskom tradicijom u kojoj poljoprivredne komore igraju znatnu gospodarsku ulogu već gotovo cijelo stoljeće. Na europskoj razini HPK je članica velike obitelji europskih poljoprivrednih komora s kojima aktivno surađuje. Poljoprivredne komore postoje u 14 europskih država Austriji, Belgiji, Češkoj, Estoniji, Francuskoj, Hrvatskoj, Letoniji, Litvi, Luksemburgu, Mađarskoj, Njemačkoj, Poljskoj, Slovačkoj i Sloveniji. Budući da dijele zajedničku misiju i ciljeve, poljoprivredne komore stvorile su mrežu putem koje razmjenjuju informacije o operativnom djelovanju komora, dijele iskustva i metode rada, zajednički realiziraju projekte i nastupaju s prijedlozima pred europskim instancama i vrše priličan politički utjecaj. Važnost europskih poljoprivrednih komora ogleda se i u činjenici da imaju stalan predstavnički ured u Bruxellesu. HPK od svojeg osnivanja surađuje s poljoprivrednim komorama drugih zemalja, pri čemu je potrebno istaknuti posebno blisku i produktivnu suradnju s francuskom, slovenskom, njemačkom i austrijskom poljoprivrednom komorom. Uz organiziranje savjetovanja, osposobljavanje i informiranje poljoprivrednika te provođenje programa razvoja poljoprivrednih gospodarstava za koje je bivši HZPSS stekao certifikat koji potvrđuje da se poslovanje obavlja u skladu sa zahtjevima međunarodno norme ISO 9001:2008 (HRN EN ISO 9001), HPK kao pravni sljednik HZPSS-a omogućuje stjecanje iskustava i razmjenu znanja s drugim europskim državama te potiče međunarodnu suradnju. Osim s poljoprivrednim komorama, HPK razvija dijalog i s drugim inozemnim poljoprivrednim interesnim skupinama, zastupa interese poljoprivrednika pred tijelima javne vlasti te s njima usko surađuje u rješavanju niza pitanja iz područja poljoprivredne politike, upravljanja prirodnim resursima, gospodarskog razvoja, socijalnih prava i zaštite okoliša. U obavljanju navedenih poslova HPK posebno surađuje sa središnjim tijelima državne uprave, tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, Hrvatskom gospodarskom komorom, Hrvatskom obrtničkom komorom, Hrvatskom veterinarskom komorom i drugim ustanovama koje obavljaju djelatnost u području poljoprivrede i ruralnog razvoja.