Godina XIII // broj 72 // Trogir, prosinac 2016. Službeno glasilo brodogradilišta Brodotrogir d.d. izlazi po potrebi Sretan Božić i Nova 2017. godina! PRIMOPREDAJA SONGA PRIDE SONGA FORTUNE - SIGNIFICANT SHIP OF 2015 ZAKLJUČEN UGOVOR ZA NOVOGRADNJU 339 BRODOTROGIR DOMAĆIN SIMPOZIJA SORTA 2016 SERVISIRANJE BRODOVA ZA SEZONU USPJEŠNO ODRŽANA RADNA VJEŽBA
VELIKI USPJEH TROGIRSKIH ŠKVERANA RIJEČ UPRAVE Poštovane kolegice i kolege, dragi škverani, za nama je još jedna godina u kojoj smo prevladali mnoge izazove, a postignute rezultate još uvijek nismo uspjeli dovoljno približiti postavljenim ciljevima. Uspjeli smo popuniti proizvodne kapacitete što nam osigurava poslove za narednu godinu dana, a u međuvremenu smo fokusirani na nove tržišne prilike i traženje novih poslova. Nedavno smo isporučili drugi od dva chemical tankera za vlastitu pomorsku kompaniju Trogir Maritime. Isto tako, u mjesec dana su porinuta i isporučena dva broda za nautički turizam čime dajemo doprinos stalno rastućoj industriji nautičkog turizma u Hrvatskoj. Dva tankera blizanca, Songa Pride ide u petogodišnji najam, Songa Fortune proglašen najboljim u svojoj klasi Raduju i prestižna priznanja koja naši stručnjaci osvajaju u iznimno jakoj i zahtjevnoj inozemnoj konkurenciji za dizajn i kvalitetu brodova koje isporučujemo. Osim što smo koncentrirani na traženje i realizaciju poslova, svoj doprinos maksimalno dajemo i znanstvenoj zajednici s kojom kao partneri, a u vidu objedinjavanja teorije i prakse brodogradnje, radimo na pronalaženju i promicanju inovacija i novih tehnoloških postignuća. Brodotrogir je početkom listopada bio domaćin simpozija SORTA 2016 gdje se prema riječima sudionika dogodila jedinstvena sinergija teorije i prakse iz koje je u bliskoj budućnosti moguće očekivati poboljšanje dijelova proizvoda, a time i bolju konkurentnost na brodograđevnom tržištu. Osim zaposlenosti, potrebno je osigurati i realizaciju poslova sukladno ugovorenim rokovima i u skladu s ugovornim kalkulacijama. U ovom dijelu škare i sukno su uglavnom u našim rukama te je temeljni izazov za predstojeću 2017.g. ispunjavanje ovog uvjeta. Iz raspoloživih poslovnih rezultata vidljivo je da nastojimo uhvatiti korak s vremenom, ali na varljivom tržištu kojem smo izloženi, i gdje se stalno događaju financijske i strukturne krize potrebno je biti na oprezu i jedino što nam može donijeti uspjeh, razvoj i napredak su marljivost, efikasnost i predani rad. Sretni nadolazeći blagdani Vama i Vašim obiteljima! Uprava Brodotrogira d.d. Predsjednik uprave dr.sc. Nenad Končar, dipl.ing. Član uprave dr.sc. Danko Končar, dipl.ing. Član uprave Mateo Tramontana, dipl.ing. 2 / ŠKVERSKA BESIDA Oba broda su specijalizirani za prijevoz kemijskih i naftnih proizvoda, nosivosti 49,500 metričkih tona, duljine 184 metra i širine 32,20 metra. Pokreće ih elektronički, sporohodni motor MAN B & W snage 8000 kw koji postiže brzinu od 14,5 čvorova. Ugradnja ovog tipa motora u kombinaciji s posebnim dizajnom propulzije i novim oblikom trupa broda omogućava se maksimalna ušteda u potrošnji goriva. Brod je projektiran kao IMO 2 brod s 18 teretnih tankova, svaki zapremine manje od 3000 m3, plus 2 slop tanka, s 18+2 segregacije i kao takav uvažava sva međunarodna pravila i konvencije o zaštiti okoliša. Tvrtka Viterlef Management Ltd povjerila nam je dovršetak izgradnje i opremanje i svog drugog tankera od 45 000 metričkih tona koji je netom privezan uz opremnu obalu, a karakteristika kao i Novogradnja 329. Opremanjem ovog broda, uz Novogradnju 329, koja je u završnoj fazi, te jednog arktičkog tankera-ledolomca, kapaciteti brodogradilišta u potpunosti su popunjeni i otvaraju mogućnost novim zapošljavanjima kao i osiguravanje poslova drugim hrvatskim tvrtkama koje se bave brodograđevnom djelatnošću. U remontnoj bazi uređuju se brodovi različitih namjena i veličina. Uz raspoložive resurse koji obuhvaćaju dva plutajuća doka, travel liftove od 100t i 600t te brojne druge strojeve i uređaje postali smo jedan od opremljenijih servisnih centara na Jadranu. Novogradnja 326 izgrađena je po novom optimiziranom projektu već ranije globalno priznate kvalitete s brojnim međunarodnim nagradama. Brod je projektiran za prijevoz kemijskih i naftnih proizvoda s ciljem da ostvari maksimalnu fleksibilnost operacija teretom u ovoj specifičnoj grani, uz optimalni odnos nosivosti broda, zapremine teretnog prostora i brzine, što predstavlja bit uspješnog projekta. U Brodotrogiru d.d. obavljena je primopredaja Novogradnje 326 (Songa Pride), koja kao i njegov brat blizanac Songa Fortune ide u petogodišnji najam norveškoj kompaniji Blystad Group. Uz domaćine i suradnike, svečanosti primopredaje su nazočili i gradonačelnik grada Trogira Ante Stipčić i njegovi zamjenici Radovan Slade Šilović i Filip Anđelić. U svom obraćanju Mateo Tramontana, član Uprave Brodotrogira d.d. istaknuo je da je od strane The Royal Institution of Naval Architects (kraljevska institucija brodograđevnih inženjera) iz Londona, Songa Fortune proglašen za Significant Ship of 2015 u svojoj klasi (zbog svojih kvaliteta: projekta, inovativnih rješenja, kvalitete izrade i njegovih maritimnih sposobnosti i korisnosti). Nadam se da će i ovaj brod postići isti uspjeh kao i njegov brat blizanac, Songa Fortune, koji se već više od godinu dana nalazi u najmu, rekao je Tramontana. Stoga svi djelatnici trogirskog škvera imaju razloga zadovoljno zaključiti ovu godinu koja je usprkos izazovima iznjedrila velike i vrijedne projekte, svjetski priznate i potvrđene. Ponos, postignuti poslovni uspjeh, ali i osobno zadovoljstvo motivira ih da i dalje vrlo smjelo i hrabro pristupaju novim, nadolazećim izazovima od čije realizacije već u idućoj godini očekuju još bolje rezultate. Nakladnik: Brodotrogir d.d. / Realizacija: AXIS-DESIGN d.o.o. / 12_2016 72-2016. / 3
Songa Fortune SIGNIFICANT SHIP of 2015 NOVI POSLOVI Svjetska prestižna priznanja za Brodotrogirov dizajn i inovacije Isporučeni brodovi prednjače zahvaljujući inovativnim projektnim i izvedbenim rješenjima u usporedbi s ostalim brodovima u toj kategoriji, tehničkim perfomansama, niskim troškovima u eksploataciji i pouzdanošću. BRODOTROGIROVE MEĐUNARODNE NAGRADE I PRIZNANJA mv TROGIR mv AZOV SEA GREAT SHIP of 1996 (Maritime Reporter and Engineering News, New York) GREAT SHIP of 1998 (Maritime Reporter and Engineering News, New York) SIGNIFICANT SHIP of 1998 (The Royal Institution of Naval Architects, London) mv TARANTELA DISTINCTIVE SHIP of 1998 (Marine Log, New York) SIGNIFICANT SHIP of 2002 (The Royal Institution of Naval Architects, London) TOP SHIP of 2002 (The Motor Ship, London) mv SITEAM EXPLORER SIGNIFICANT SHIP of 2007 (The Royal Institution of Naval Architects, London) DISTINCTIVE SHIP of 2007 (Marine Log, New York) Viterlef Management Ltd po drugi put Hrvatskoj brodogradnji Trogir po vjerio dovršetak izgradnje i opremanje svoga broda mv SONGA FORTUNE A beautifully designed chemical tanker (Ships and Shipping Melbourne, izdanje od 9.2007) SIGNIFICANT SHIP of 2015 (The Royal Institution of Naval Architects, London) Brodotrogir je zaključio ugovor za dovršenje gradnje drugog tankera za prijevoz IMO II kemijskih i naftnih proizvoda od 45,000 metričkih tona za tvrtku VITERLEF MANAGEMENT LTD, Novogradnju 339. Trup broda izgrađen je prije desetak godina u brodogradilištu na sjeveru Ruske Federacije za norveškog naručitelja, jednog od najvećih vlasnika kemijskih tankera na svijetu, prema projektu naručitelja prema kome su građeni drugi brodovi u njegovoj floti. Trup broda građen je prema svim pravilima međunarodnih legislativnih tijela i klasifikacijskog društva koje je nadziralo gradnju broda. Sadašnji vlasnik otkupio je od brodogradilišta brod u postojećem stanju. Trup je djelomično opremljen, tako da su glavni pogonski stroj i neke druge stavke opreme već ugrađeni u brod, dok će se brod u potpunosti opremiti i osposobiti za plovidbu i eksploataciju u Brodotrogirovom brodogradilištu Hrvatska brodogradnja Trogir. Brodotrogir u svom brodogradilištu dovršava gradnju prvog od dva broda iz ove serije za istog naručitelja, Novogradnju 329. Oba broda su po svojim glavnim značajkama slični Brodotrogirovim kemijskim tankerima, Novograd njama 325 i 326, projektiranima za prijevoz IMO II proizvoda. Vrijednost ugovora iznosi oko USD 30 milijuna, od čega dio otpada na materijal kojeg isporučuje naručitelj. Gradnja i opremanje trajat će narednih 9,5 mjeseci. Novogradnja 339 je stigla u brodogradilište i s vlasnikom se obavlja inspek cijski nadzor i pripreme za početak radova. 4 / ŠKVERSKA BESIDA 72-2016. / 5
NOVI POSLOVI ARKTIČKI TANKER/LEDOLOMAC Dokumentacija za trup se odvija prema ugovorenim rokovima, a stigao je i dru - gi lot limova. Trake kontinuirano stižu ka mionskim prijevozom. Započela je i obra da crne metalurgije. SEKCIJE ZA 3. MAJ U radu je pet volumenskih sekcija i tri sekcije male predmontaže za drugi kontingent sekcija za 3. Majsku novogradnju - GR. 514. U tijeku je koordiniranje ugovornih strana o isporuci navedenih sekcija, a potpisan je ugovor i za nastavak izrade sekcija. DVA PORINUĆA U MJESEC DANA Almissa uskoro isplovljava na svoje prvo krstarenje Treći kruzer u floti Braća Krunoslav i Boris Jurić, vlasnici obrta More iz Baške Vode svojoj su floti od dva mini drvena kruzera pridodali još jednog čeličnog, Novogradnju 337, izgrađenog u Brodotrogiru. Brod za nautički turizam je dug 30 metara i 7,5m širine. U nazočnosti obitelji i poslovnih partnera brod je porinut u more, nakon čega je uslijedila i njegova primopredaja. Ovim poslom se bavimo blizu dvadeset godina. U svojoj floti imamo dva drvena broda kojima tijekom ljeta s našim gostima krstarimo Jadranskom obalom. Ovo nam je prvi novi brod i nije se bilo lako odlučiti na njegovu izgradnju, ali eto tu fazu smo već prebrodili, ostaje nam ga do kraja urediti i njime zaploviti već početkom svibnja kada očekujemo prve goste. Želimo zahvaliti svim Brodotrogirovim djelatnicima koji su bili uključeni u ovaj posao jer osim što smo dobili vrlo kvalitetno izrađen brod naišli smo i na jedan vrlo profesionalan i ljudski odnos. Kada budemo gradili novi brod ponovo ćemo ga raditi u Brodotrogiru kazao nam je Kruno prije negoli je sa svojim brodom isplovio iz trogirskog škvera. Zanimljivo je naglasiti da su brodovi spušteni u more jednim od Brodotrogirovih travel liftova i to onim od 600 tona nosivosti, koji je ujedno i najveći travel lift na Jadranu. Građeni su pod nadzorom Hrvatskog registra brodova prema pravilima i propisima za putničke brodove. Gradnja ovih brodova realizirana je u okviru Vladinog Programa obnove putničke i izletničke flote za hrvatske privatne brodare male poduzetnike, čiji su ciljevi razvoj malog poduzetništva na obali i otocima, razvoj turizma kroz organizirane jednodnevne izlete i višednevna krstarenja. Brodotrogir, odnosno Hrvatska brodogradnja Trogir, s ova dva broda, dali su svoj doprinos stalno rastućoj industriji nautičkog turizma u Hrvatskoj. NOVOGRADNJA 329 Dokumentacija za nadgrađe se privodi kraju. Na njemu se izvodi montaža glavne i pomoćne električne trase, cjevovo - da prolaza, nosača i cjevovoda oko nad - gra đa, opreme u kuhinji, cjevovoda to - pla/hladna voda, nalijeva se podna ma - sa, montira se namještaj te se postavljaju PVC podovi. U strojarnici su u tijeku radovi na glavnom motoru, provodi se montaža glavne električne trase, cjevovoda ispuha, cje - vovoda u prostoru separatora i prostoru pomoć nih motora, spajaju se električni uređaji i montira električna oprema kao i elektro oprema u strojarnici. Na glavnoj palubi se izrađuju detalji cijevi velike hidraulike, montira se cjevovod grijanja, tereta, pranja, zraka i du ši - ka, požara i sl. Provodi se antikorozivna zaštita tankova tereta. Završavaju se cjevarski radovi na određenim dijelovima palube te se površina priprema za bojanje. Hrvatska brodogradnja Trogir, tvrtka u vlasništvu Brodotrogira sredinom studenog je u more porinula i isporučila brod za nautički turizam, radnog naziva Novogradnja 338. Brod dug 36,15m i širok 8,02 m izgrađen je za tvrtku SUNSET CRUISING iz Splita koja se bavi nautičkim turizmom. Baka Ksenija Pivčević bila je kuma broda, a njezini unuci braća Marko Lakić i Pave Lacić, vlasnici broda, bili su vidno zadovoljni realizacijom projekta: Zadovoljni smo realizacijom projekta jer prošlo je manje od 12 mjeseci od ideje do realizacije što je neuobičajeno kratko vrijeme za ovakav projekt. Posebno bi se zahvalili Brodotrogiru i voditelju projekta Nikši Buličiću kao i svim njegovim inženjerima, glavnom projektantu Franji Fleschu kao i agenciji Sail Croatia koja radi na rezervaciji naših kapaciteta, a naša Almissa već je za iduću sezonu rezervirana 21 tjedan kazao nam je Marko dok njegov mlađi brat Pave kaže da iako tradicionalno ne potječu iz pomorske familije zadovoljni su postignutim poslovnim rezultatima čemu je doprinijela velika želja za učenjem i savladavanjem novih vještina, a nagrada koju im je 2014. dodijelila agencija Sail Croatia za najbolji brod i naj - bolju uslugu dala im je vjetar u leđa i širom otvorila vrata za izgradnju novog broda. 6 / ŠKVERSKA BESIDA 72-2016. / 7
SORTA 2016. Brodotrogir domaćin XXII. Simpozija Teorija i praksa brodogradnje SORTA 2016 XXII. Simpozij Teorija i praksa brodogradnje SORTA 2016 održavao se u Hotelu Medena od 06. 08. 2016. u organizaciji Brodotrogira i suorganizaciji Sveučilišta u Zagrebu Fakulteta strojarstva i brodogradnje koji je prema riječima dekana Zvonimira Guzovića izuzetno zadovoljan što su bili suorganizatori ovakvog važnog skupa. Eminentni brodograđevni stručnjaci i znanstvenici iz zemlje i svijeta prezentirali su najnovija dostignuća u brodogradnji i brodarstvu, a svoj obol razvoju i promicanju struke dali su i studenti s hrvatskih srodnih studija. Teme koje su se obrađivale odnosile su se na projektiranje, izgradnju brodova i pomorskih objekata, utjecaj brodogradnje na gospodarstvo i slične teme. Prilika je iskorištena da stručnjaci i međusobno razmijene mišljenja, znanja i iskustva vezana za brodograđevnu struku, a sve u cilju razvijanja novih inovativnih spoznaja čije bi konkretiziranje omogućilo stvaranje nove dodatne vrijednosti u brodogradnji, a time i stjecanje nove konkurentske prednosti na ovom tržištu. Prof. dr. sc. Joško Parunov: U situaciji kada su se brodogradilišta privatizirala postalo je upitno održavanje Sorte, a ovaj simpozij je pokazao da se može više i bolje od očekivanog. Simpozij je besprijekorno organiziran i na većem nivou od očekivanog iz čega proizlazi da su postavljeni novi standardi u organizacijskom smislu simpozija. Organizacijski odbor Brodotrogira se potrudio napraviti prepoznatljiv vizualni identitet, više se obraćala pažnja na detalje negoli na drugim simpozijima, uređenju interijera i eksterijera, kulturnom programu i slično. opravdali ukazano povjerenje i da se Brodotrogir još jednom pokazao kao dobar organizator i domaćin simpozija SORTA 2016. Ovaj simpozij je rezultat timskog rada organizacijskog odbora i svih onih koji su se pridružili u organizaciji simpozija i na taj način doprinjeli da se i ovaj simpozij SORTA 2016, pamti kao i SORTA 2002. Po nekima je ljestvica za slijedećeg organizatora simpozija visoko podignuta. Pored dobre organizacije, ovaj simpozij će ostati zapamćen i po velikom broju sudionika, kvalitetnim i iznimno posjećenim predavanjima. Uređenjem samog ulaza u hotel, preko "skele" za prijavu sudionika, akreditacije i ostalih prigodnih materijala, pokušali smo ispričati našu škversku priču, koja će se vjerujemo dugo prepričavati. pomoć svojih mentora napisali i prezentirali vlastite znanstvene radove čime su i dodatno obogatili ovaj brodograđevni skup. Ministarstvo znanosti potiče sveučilišne profesore da uvode mlade istraživače u tajne znanstvenog rada i izdavaštva iz čega proizlazi da mladi ljudi moraju sudjelovati na međunarodnim konferencijama. Na ovom simpoziju SORTA 2016, sveukupno je 18 studenata s preddiplomskog, diplomskog i doktorskog studija pre - zentiralo svoje radove, što je za 8 više negoli 2014. god. Studenti se potiču da istražuju i pišu te svoje završne, diplomske i doktorske radove pretaču u znanstvene radove kazala nam je prof. Degiuli i nastavila: Sve što sam i sama naučila o znanstvenom izdavaštvu mogu zahvaliti prof. Žihi s kojim sam u timu već duži niz godina. Prof. Žiha je glavni urednik časopisa Brodogradnja međunarodnog znanstvenog časopisa, a bio je i član Uredničkog odbora Sorta 2002. koji se tada održavao u Trogiru. Svečano otvaranje simpozija Simpozij je otvorio predsjednik Stalnog odbora g. Joško Parunov, a povećem stručnom auditoriju prigodnim riječima obratili su se i Nenad Končar predstavnik organizatora Brodotrogira d.d., Dragan Sorić dopredsjednik Organizacijskog odbora SORTA 2016, Zvonimir Guzović u ime suorganizatora dekan FSB-a, akademik Ivo Senjanović predstavnik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Radovan Slade Šilović dogradonačelnik grada Trogira, Siniša Ostojić direktor Hrvatske brodogradnje Jadranbrod, Marinko Brgić član Uprave Uljanik grupe te Tomislav Debeljak predsjednik Uprave Brodosplita. Govornici su isticali važnost ovog skupa koji se održava 22. put po redu što znači da se održava preko 40 godina Dr. sc. Nenad Končar: Želim se zahvaliti akademskoj zajednici na ovom simpoziju jer bez njihovog znanstvenog upliva brodogradnja ne bi bila profitabilna grana gospodarstva. Dobar primjer za to su i naši novoizgrađeni brodovi koji štede energiju za 25%. Siguran sam da će nas zajednički rad i u budućnosti povezivati i brodogradnji omogućiti svijetlu budućnost. Dragan Sorić, dipl. ing. Sada kada je organizacija simpozija iza nas, možemo biti zadovoljni jer prema reakcijama sudionika možemo potvrditi da smo Održane brojne prezentacije i stručne diskusije Urednički odbor simpozija, na čelu s predsjednicom prof. dr. sc. Nastiom Degiuli i Kalmanom Žihom, dopredsjednikom te članovima Nenadom Fleschom, Stipanom Šodom Cotićem i Vesnom Kokezom, imao je zadatak valorizirati i odabrati znanstvene i stručne radove prema znanstvenim kriterijima te pomoći autorima iz prakse da svoje radove pripreme u skladu s visokim standardima koje nalaže znanstvena zajednica. U okviru Uredničkog odbora je i odabir kompetentnih recenzenata čija je uloga provjeriti izvornost, značaj i vrijednost pristiglih radova. Brojne prezentacije klasificirane prema temama, dva dana su se istovremeno održavale u tri hotelska salona i bile odlično posjećene. Sudionici su raspravljali, tražeći dodatna objašnjenja od prezentera, živo diskutirali i nadopunjavali se u mišljenjima. Prof. dr. sc. Nastia Degiuli, predsjednica Uredničkog odbora Sorta 2016 bila je vrlo zadovoljna izlaganjima odabranih znanstvenih i stručnih radova: Simpozij je organiziran na vrlo visokom nivou, kvaliteta radova je bila iznad svih očekivanja. Sve sekcije su bile dobro i poticajno prezentirane i na hrvatskom i na engleskom jeziku što se da zaključiti i iz dobro posjećenih prezentacija gdje je zainteresiranih bilo i više od prosjeka, a nakon izlaganja vodile su se vrlo poticajne i konstruktivne diskusije. Nadalje, prof. dr.sc. Nastia Degiuli osvrnula se na sudjelovanje studenata na simpoziju kojima je ovo bila dobra prilika da se predstave široj stručnoj publici. Naime, studenti brodogradnje su uz 8 / ŠKVERSKA BESIDA 72 2016. / 9
SORTA 2016. Dopredsjednik Uredničkog odbora prof. dr. sc. Kalman Žiha na temelju svog bogatog znanja i dugogodišnjeg iskustva ustvrdio je da se na ovom simpoziju SORTA 2016 spontanim ljudskim pristupom uistinu dogodio susret teorije i prakse. Ovo je Sorta sa srcem. Ova Sorta je puno učinila za približavanje brodograđevne zajednice i svojim spontanim ljudskim pristupom je povezala brodograditelje iz svih hrvatskih brodogradilišta i fakulteta. Više je na ovoj Sorti učinjeno za jedinstvo i povezivanje brodogradnje nego u mnogim drugim prilikama. Svi učesnici ovim su objedinjavanjem iskazali veliku želju da očuvaju brodogradnju i daju svoj obol daljnjem razvoju. kazao nam je dopredsjednik Uredničkog odbora, prof. emeritus Kalman Žiha. Na kraju simpozija Urednički odbor je imao zadatak izvijestiti Stalni odbor i sve sudionike o strukturi prezentiranih radova po pitanju područja istraživanja. Napravljena statistička podloga bit će platforma za daljnji rad i aktivnosti te smjernica istraživačima kamo da usmjere svoje interese istraživanja za slijedeći simpozij. Akademski kipar Vilim Halbarth prenio duh škvera u Medenu Vrlo zapažen, a za mnoge i pomalo intrigantan industrijski dizajn simpozija osmislio je trogirski akademski kipar Vilim Halbarth koji je uz svesrdnu pomoć nekolicine škverskih radnika hotelski eksterijer i interijer ambijentalno pretvorio u brodograđevnu radnu zonu. Naime, vizualni izgled hotelskog ulaza isprepleten brojnim ventilacijskim cijevima podsjećao je na brodsku utrobu, a veliki info pult postavljen u centralnom dijelu hola predstavljao je skelu koja vodi na još nedovršeni brod. Uređenje interijera i eksterije - Uživanje u klapskom pjevanju i istraživanju špilje Vranjače ra u Hotelu Medena za potrebe simpozija Sorta 2016 za mene je bio izazov, a kako se u postojeću arhitekturu uklopila instalacija i ostali postav skulptura, uključujući i prijemni pult kazali su orga nizatori i posjetitelji svojim pozitivnim kritikama, rekao je Halbarth. Osim stručno-edukacijskih, sudionici su imali priliku uživati i u kulturnim i turističkim događanjima. U trogirskoj muzejskoj galeriji Cate Dujšin Ribar sudionicima je u organizaciji grada Trogira priređen kulturni program kojeg je obilježila projekcija dokumentarnog filma Klapa o' moga Trogira u režiji Ivane Orešić i Tona Košćine u kojem vjerno prikazuju dio trogirske kulturne baštine koja se odnosi na nastanak, razvoj i opstanak trogirske klapske pjesme, a koju je sudionicima tom prilikom uživo demonstrirala klapa Čiovo. U ime grada Trogira goste je prigodnim riječima pozdravio dogradonačelnik grada Trogira g. Radovan Slade-Šilović koji je prisutnima ukazao na povezanost trogirske kulturne baštine i Brodotrogira. Trogirska povijest je toliko slojevita, snažna i pouzdana, isprepletena ljudima i događajima i istu je teško predočiti u kratko vrijeme. Ona je kao labirint. Klapa o moga Trogira, film je koji prikazuje tradiciju i baštinu, povezanost klape i Brodotrogira u što se mogu uvjeriti i svi oni koji pogledaju ovaj film kazao je Slade-Šilović. Što Brodotrogir znači za grad Trogir posebno je istaknuo u svom govoru na otvaranju Simpozija: Brodotrogir je zadnje, ali i snažno uporište i branik da mi u Trogiru ne upadnemo u takozvanu opasnu turističku monokulturu i da ga doživljavamo kao onaj zaglavni kamen u nezamjenjivom prostoru gospodarstva i strategije našeg grada, i na tome smo izuzetno zahvalni odgovornima u škveru. Zadnjeg dana simpozija sudionici su posjetili špilju Vranjaču koja se nalazi kod sela Kotlenice u blizini Dugopolja kao i obližnje eko gospodarstvo Dodoja. Završna skupština simpozija SORTA 2016 Nakon 57 iznijetih prezentacija i konstruktivnih rasprava 200-ak sudionika sumirali su se dojmovi i donijeli određeni zaključci koje su iznijeli članovi radnog predsjedništva Organizacijskog odbora Sorta 2016, Joško Parunov predsjednik Stalnog odbora SORTA, Nenad Končar predsjednik Uprave Brodotrogira i predsjednik Organizacijskog odbora SORTA 2016, Dragan Sorić dopredsjednik OO SORTA 2016, Anamarija Škovrlj tajnica, Nastia Degiuli predsjednica Uredničkog odbora SORTA 2016. Na završnoj skupštini, Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje iz Splita, proglašen je domaćinom XXIII. simpozija Sorta 2018, a izv. prof. dr.sc. Boris Ljubenkov jedan od članova Organizacijskog odbora SORTA 2018 kazao je: Kvaliteta rasprava na ovom simpoziju bila je od velike profesionalne i stručne vrijednosti kao i cjelokupna organizacija ovog simpozija. Organizacijski odbor simpozija SORTA 2016 u Brodotrogiru postavio je visoke kriterije za buduće organizatore. I nakon Sorte, Sorta Nakon ispruženih ruku i toplih pozdravnih riječi sudionici su se nakon trodnevnog druženja zaputili svojim kućama što ne znači da je to uistinu i bio kraj ovog simpozija, da, ona fizička nit se prekinula, ali dobre vibracije i osvrti i dalje su nastavili tražiti svoj put. Najiscrpniji osvrt na ovogodišnju SORTU napisao je akademik Ivo Senjanović u kojem se osvrnuo na važnost održavanja simpozija, na utemeljitelja Leopolda Sortu na čiji spomen se i održava, smjeni generacija te poticajnoj i ugodnoj atmosferi koja je vladala na ovom simpoziju. Napisane retke objavljujemo u cijelosti. 10 / ŠKVERSKA BESIDA 72 2016. / 11
SORTA 2016. Simpozij Teorija i praksa brodogradnje in memoriam prof. Leopold Sorta prerastao je u tradicionalno okupljanje brodograđevnih znanstvenika i stručnjaka u svrhu izmjene iskustava i primjene rezultata znanstveno-istraživačkog rada u osnivanju i gradnji brodova, doprinoseći na taj način opstojnosti i razvoju hrvatske brodogradnje na zahtjevnom svjetskom tržištu. Simpozij se održava u spomen na prof. Leopolda Sortu, prvog profesora brodogradnje na Sveučilištu u Zagrebu, zaslužnog za odgoj velikog broja brodograđevnih inženjera, koji su razvili hrvatsku brodogradnju u sam svjetski vrh. Prvi Simpozij održan je 1974. godine u Zagrebu na prijedlog Inicijalnog odbora u vrijeme obilježavanja 15. obljetnice smrti prof. Leopolda Sorte i postavljanja njegovog poprsja u predvorju zgrade FSB-a u Zagrebu 1971. godine. Tom prigodom Inicijalni odbor izdao je proglas za osnivanje simpozija, koji je naišao na veliki odziv među bivšim studentima prof. Sorte. U tom proglasu naročito je dojmljiv sljedeći pasus: ''Dragi kolega, svaka generacija ima svoje učitelje, svoje heroje i svoje idole. Ti ljudi, kojih postojanje ostaje zabilježeno u razmjerima čitave nacije, zadužuju tu generaciju i generacije koje dolaze, zadužuju ih svojom ulogom, svojim primjerom i svojom žrtvom. I kada nestane one zemaljske manifestacije tih ljudi, a u nama i dalje ostane živjeti njihov trajan trag, tada se prirodno javlja želja, čak i više, javlja se potreba, da ta svoja osjećanja, to svoje poštovanje i svoj dug prema tim ljudima oblikujemo u jednu trajnu uspomenu, da bismo u nju uložili našu savjest, našu zahvalnost i naše male taštine''. Ova misao vodilja održala je naše brodograditelje na okupu svih proteklih godina. Simpozij Teorija i praksa brodogradnje održava se od 1974. godine svake parne godine u nekom od brodograđevnih centara Hrvatske (s iznimkom 6. Simpozija, Beograd 1984. godine s naglaskom na riječnu brodogradnju). Simpozij se razvijao u skladu s razvojem hrvatske brodogradnje, a kulminirao je 7. okupljanjem u Puli 1986. godine s 500 sudionika i izlaganjem 120 radova. Ni ratne godine nisu značajnije omele gradnju brodova u hrvatskim brodogradilištima kao ni okupljanje brodograditelja. Nakon Domovinskog rata i ustroja samostalne države s prelaskom na tržišno gospodarstvo trebalo je restrukturirati i privatizirati hrvatska brodogradilišta u cilju racionalizacije njihovog poslovanja. Akademik Ivo Senjanović Osvrt na 22. Simpozij Teorija i praksa brodogradnje in memoriam prof. Leopold Sorta Simpozij SORTA je u tome odigrao određenu ulogu upućivanjem javnih izjava Vladi Republike Hrvatske i resornim ministarstvima s prijedlozima za usmjeravanje navedenih procesa (Opatija 2006., Pula 2008., Lumbarda (Korčula) 2010.). Na 22. Simpoziju SORTA, održanom u Trogiru u organizaciji Brodotrogira i FSB a, Zagreb, okupilo se oko 200 sudionika i podnijeto je 57 referata, kao odraz reducirane brodograđevne djelatnosti u RH. Dr. Nenad Končar, predsjednik Uprave Brodotrogira, u svom pozdravnom govoru zahvalio se u ime domaćina znanstvenoj zajednici na organizaciji ovog skupa, ističući da je za budućnost i profitabilnost hrvatske brodogradnje neophodna suradnja realnog sektora sa znanstvenim institucijama. Počasni uzvanici u svojoj pozdravnoj riječi redom su isticali važnost Simpozija, koji održavajući se već preko 40. godina, iskazuje snagu, sposobnost, žilavost i efikasnost u borbi na tržištu naše brodogradnje, te kontinuitet u razvoju znanja i usvajanju novih tehnologija i proizvoda, ulazaka u nove niše i nove izazove svjetskog tržišta, da bi se na njemu svakodnevno dokazivali, održavali i izborili za budućnost. Glavni teret ovog Simpozija podnijeli su Joško Parunov, predsjednik Stalnog odbora, Dragan Sorić, dopredsjednik Organizacijskog odbora, Nastia Degiuli, predsjednica Uredničkog odbora, Anamarija Škovrlj, tajnica Organizacijskog odbora te Ivana Mitar i Anita Palada iz Brodotrogirovog Ureda za odnose s javnošću. Svima njima, kao i ostalim članovima spomenutih tijela, treba čestitati na uspješno organiziranom Simpoziju i njegovom bez prijekornom odvijanju. Svečana večera u hotelu Medena uz plesnu muziku i klapske pjesme sastava Trogirski kanti, kao i zanimljiv izlet u špilju Vranjača, pridonijeli su vrlo ugodnoj atmosferi. Tu svakako treba spomenuti i trogirskog akademskog kipara Vilima Halbartha, koji se pobrinuo da svojom instalacijom u hotelu Medena prenese duh škvera među učesnike Simpozija. Na Simpoziju je bila vidljiva smjena generacija. Od nekadašnjih studenata prof. Sorte bio je prisutan jedino doajen dr. Igor Belamarić, koji je prisustvovao gotovo svim prethodnim skupovima, i o tome redovno izvještavao u časopisu Brodogradnja sa svojim istančanim osjećajem za odabir pravih riječi. Povijest Simpozija SORTA opisana je u knjizi Igora Belamarića (najboljeg pisca među brodograditeljima): Teorija i praksa brodogradnje, Knjižara MORPURGO, Split 2009. Simpozij SORTA, uz časopis Brodogradnja, predstavlja svjedočanstvo o kontinuiranom razvoju brodograđevne struke i znanosti Republici Hrvatskoj u proteklih 50 godina. Svjesna njegove važnosti, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, odnosno njen Razred za tehničke znanosti, već se četvrti put prihvatila pokroviteljstva nad ovim skupom. I na kraju poruka novoj generaciji brodograditelja. Brodogradnja je pjesma prema ostalim tehničkim strukama s obzirom na široki spektar znanstvenih i stručnih izazova, i umjetničko oblikovanje proizvoda. Stoga nije čudno da je klapsko pjevanje u Trogiru poteklo upravo iz Brodotrogira, kao što je prikazano u dokumentarnom filmu Klapa o moga Trogira u Muzeju grada Trogira za učesnike Simpozija uz pjesmu klape Čiovo. Imajući to na umu i za brodogradnju se može primijeniti refren iz jedne od pjesama Tomislava Bralića i klape Intrade: Ne damo te pismo naša, još nas ima, još smo tu! Zahvala I na kraju svega, u ime organizatora želimo još jednom iskazati neizmjernu zahvalnost svima onima koji su na bilo koji način pripomogli da se ovaj simpozij održi. Hvala Upravi Brodotrogira, suorganizatoru Simpozija Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu, Stalnom OO SORTA, HAZU pod čijim se visokim pokroviteljstvom simpozij održao, hvala g. Radovanu Sladi Šiloviću, dogradonačelniku grada Trogira koji je za ovu priliku sudionicima otvorio škrinjicu s trogirskim kulturnim blagom, još jednom se zahvaljujemo velikom umjetniku i čovjeku Vilimu Halbarthu, gđi Danki Radić, ravnateljici Hrvatskog pomorskog muzeja u Splitu, gđi Fani Celio Cega, ravnateljici Muzeja grada Trogira na posudbi muzejskih eksponata te djelatnicama Muzeja grada Trogira, gđi Aleksandri Bilić Petričević i gđi Nedi Đogić koje su pomorskim postavom oplemenile hotelski prostor, mladim muzičarima Luki i Donatu, Segetskim mažoretkinjama na prekrasno izvedenim mažoret plesovima, Trogirskim kantima koji su svojim nastupom uveličali svečanu večeru, svim djelatnicima Brodotrogira koji su na bilo koji način podržali ovaj skup, a posebno Juri, Damiru i Teu koji su svojim vrijednim rukama i radom pomogli da simpozij SORTA 2016 dobije svoj originalni vizualni identitet, našim informatičarima kao i našim kolegama koji su predano radili za pultom i domaćinski dočekivali sudionike simpozija, svim spon zo ri ma koji su financijski potpomogli organizaciju simpozija, osoblju hotela Medena na nesebičnom angažmanu kao i svim moderatorima i predavačima koji su omogućili stručnu razmjenu mišljenja i ideja. Hvala i svim ostalim vrijednim sudionicima koji su na bilo koji način sudjelovali u organizaciji i realizaciji ovog projekta. 12 / ŠKVERSKA BESIDA 72 2016. / 13
SERVISNI CENTAR TROGIR / REMONT Brodovi u remontu Uz mnoštvo raznolikih brodova koji su se do sada servisirali u dva raspoloživa doka snage dizanja 8,500 t i 800 t remontnu ponudu su upotpunila i dva travel lifta kapaciteta nosivosti 100 i 600t. Naime, sve je veći broj brodova za gospodarsku namjenu koje travel liftovi izvlače iz mora i smještaju ih na servisni plato gdje im se uređuje podvodni i nadvodni dio trupa kao i ostali dijelovi broda koji iziskuju mehaničke, strojarske, hidrauličke ili elektro radove, a povezani su uz pravilan rad i funkcioniranje broda te sigurnost plovidbe na moru. Servisirane jahte Sea Tramp i RoMa Početkom rujna u našu remontnu bazu boravile su dvije luk - suzne jahte Sea Tramp i RoMa. Sea Tramp smjestila se u Dok 4 gdje joj se servisirao lijevi propeler i lijevo kormilo, a radi sigurnosti se pregledala i lijeva propelerska osovina. Šezdeset i dva metarska jahta RoMa tijekom provođenja kompliciranog zahvata uređenja krmene platforme stajala je privezana uz opremnu obalu. Elegantna motorna jahta Sea Tramp plovi pod slovenskom zastavom. Duga je 26.5 m, široka 6.50 m i gaza 1.84 m. Pokreću je dva MTU Diesel motora 1550 HP koji postižu maksimalnu brzinu do 27 čvorova, a tijekom krstarenja do 18 čvorova. Na brodu se u tri kabine može smjestiti šest putnika, a o njihovoj udobnosti tijekom putovanja brinu se kapetan, kuhar i domaćica broda. Jahta RoMa izgrađena je u talijanskom Viareggio-u 2010., duga je 62 m, široka 11m, gaza 3m, a njezin dizajn osmislio je vrsni norveški dizajner Espen Oeino. U šest luksuznih kabina može se smjestiti 12 putnika o kojima brine 17 članova posade. Njezina impresivna unutrašnjost zadovoljava goste i s najvećim očekivanjima. Kino, na čijim zidovima svjetlucaju optičke zvjezdice, otvoreni bazen, sunčališta, veliki tobogan i raznorazni drugi sportski sadržaji omogućavaju putnicima dobru zabavu tijekom cijelog boravka na moru. Kruzer Monet se priprema za sezonu Motorni brod Monet u vlasništvu Brodosplita na remontu je bio tijekom ljeta gdje su mu se sanirala oštećenja po oplati broda, obavilo cjelokupno čišćenje i bojanje trupa te izmijenili cink protektori. Uredili su se i tankovi balasta i goriva, zamijenili su se ležajevi u statvenoj cijevi, a uredile su se i dvije propelerne osovine kao i oba propelera te list kormila zajedno sa osovinom kormila. Monet je izgrađen 1970. godine u bugarskoj Varni u brodogradilištu Georgi Dimitrov pod imenom Yushar i od tada pa sve do 1997. g. plovi Sjevernim morem u svojstvu putničko teretnog broda kada se u vranjičkom brodoremontu preuređuje u brod za kružna putovanja. Prije dvije godine kupuje ga Brodosplit koji je započeo s njegovom obnovom i pripremama za nastavak kružnih putovanja. Sea Tramp RoMa Monet Redoviti godišnji remont Na redovitom godišnjem servisu nalaze se mini kruzeri President i Prestige, katamarani Vida i Krilo Jet te motorna jahta Sea Ark. Kako bi svojim gostima omogućili sigurnu i ugodnu plovidbu tijekom ljeta, potrebno ih je tijekom zimskih mjeseci pregledati, urediti i zaštititi te servisirati raspoložive strojeve i uređaje jer radi se uglavnom o brodovima koji tijekom ljetnih mjeseci plove komercijalnim rutama po Jadranskoj obali. President i Prestige su mini kruzeri koji ljeti sa svojim gostima obilaze Jadransku obalu i otoke. Na njima će se obaviti podvodno pranje i bojanje trupa te će se izmijeniti cink protektori, a na Presidentu će se dodatno obaviti demontaža i ponovna montaža propelernih oso vina i propela. Katamaran Vida na servisu će se zadržati oko mjesec dana. Za vrijeme dokovanja na njemu će se zaštititi podvodni dio trupa tj. obavit će se pranje istog, bojanje te izmjena cink protektora. Osim toga pregledat će se sigurnosna oprema, obaviti bravarski radovi po palubi i salonu broda, elektro radovi, klimatizacijski radovi, čišćenje tankova te servis glavnih i pomoćnih mo tora. Katamaran Vida u vlasništvu je nacionalne pomorske kompanije Jadrolinija iz Rijeke koja je brod kupila od norveškog brodara Fjord1 AS. Brod je izgrađen po visokim standardima i najnovijim tehnologijama, 2011. godine u norveškom brodogradilištu Brødrene. Katamaran je dug 38.5m i širok 10.20m i odjednom može prevesti 304 putnika, a za razliku od dosadašnjih katamarana ovaj je prostorno i sadržajno prilagođeniji invalidnim osobama, djeci i biciklistima. U mali DOK 4 smješten je katamaran Krilo Jet na kojem se obavlja podvodno bojanje i izmjena cink protektora. Krilo Jet dug je 42m i širok 8m i predstavlja jedan od katamarana u floti tvrtke Kapetan Luka koji tijekom ljetnih mjeseci održava redovne linije s dalmatinskim otocima. Na dvadeset i osam metara dugoj jahti Sea Ark obavit će se antikorozivna zaštita podvodnog dijela trupa i servisirati podvodni ventili. President Prestige Vida Krilo Jet 14 / ŠKVERSKA BESIDA 72-2016. / 15
REMONT Ušata TRAJEKTI Red Star 1 u Dok-u 15 Stometarski brod Red Star, namijenjen za prijevoz putnika i automobila nakratko je napustio svoju redovnu pomorsku liniju kojom tijekom godine povezuje obale Italije i Albanije i u rujnu se smjestio u Dok 15 radi obavljanja redovnog godišnjeg remonta. Za vrijeme remonta obavio se pregled kormila i propelerne osovine, s obje strane broda su se uklonili bokoštitnici, zamijenili sidreni lanci i obavili radovi u čeliku na predjelu lančanika. Uz navedene radove obavila se cjelokupna zaštita trupa odnosno njegovo čišćenje i bojanje kao i zamjena cink protektora. Trajekt Mljet nakratko napustio svoju rutu Na trajektu Mljet koji je u Doku 15 boravio dvadesetak dana obavljen je opsežniji servisni zahvat. Kako se radi o redovitom godišnjem remontu pregledali su se i servisirali strojevi i uređaji, propulzijski sustav, a u strojarnici se obavio servis na glavnim i pomoćnim motorima. Uredio se klimatizacijski sustav i oprema broda, a poduzeli su se i svi potrebni elektro, bravarski i stolarski radovi. Na podvodi dio trupa, vanjskoj oplati, rampi i garaži obavila se antikorozivna zaštita tj. čišćenje, bojanje i postavljanje cink protektora. Trajekt Mljet u vlasništvu je Jadrolinije, hrvatske nacionalne kompanije koja svoje brodove redovito servisira u našoj remontnoj bazi. Mljet je dug 99.80m preko svega, širok 17.50 m i gaza 2.40 m. Pokreću ga 4 motora svaki od 442 kw koji postižu brzinu od 12.5 čvorova. U punom kapacitetu istovremeno može prevesti 616 putnika i 145 osobnih automobila. DIZALICA I GRTALICA Uredila se škverska dizalica Fumija i Pomgradova Grtalica 22 U sklopu redovitog godišnjeg remonta na škverskoj dizalici Fumija nosivosti 70 t, visinskog dohvata 55 m obavila se antikorozivna zaštita na podvodnom dijelu trupa s izmjenom cink protektora, na tri pozicije se na palubi izmijenio čelik, obavio se servis jednog priteznog vitla dok se na dva vitla izmijenila kočiona feroda, a obavili su se i potrebni bravarski radovi na kućici dizaličara. Radi se o jednoj od većih dizalica na ovom području koja na visinama do 35 m ima nosivost do 70 t, a pri maksimalnoj visini od 55 m ima nosivost do 30 tona. U velik Dok 15 smjestila se i Pomgradova Grtalica 22 (26x10m) na kojoj su se parcijalno izmijenili limovi te se zaštili podvodni i nadvodni dijelovi oplate. Red Star 1 Mljet Fumija RIBARSKI BRODOVI Ribarski brodovi na servisnom platou Marine Trogir Osim turističkih brodova i jahti koje svoje privremeno utočište nalaze na servisnom platou Marine Trogir sve je veći i broj plovila gospodarske namjene. Naime, prednosti ovakvog načina održavanja brodova kojeg prati dobra servisna opremljenost i ekipiranost stručnih kadrova uočili su i vlasnici ribarskih brodova. Dragislav Kustura, vlasnik Ušate, dvadeset i šest metara duge plivarice zadovoljan je organizacijom poslovanja i brzinom obavljenih radova koji su u njegovom slučaju uključivali antikorozivnu zaštitu podvodnog dijela trupa tj. njegovo čišćenje, bojanje i izmjenu cink protektora. Svi dogovoreni radovi antikorozivne zaštite odradili su se kvalitetno i u dogovorenom roku. Blizina, pristup i jednostavnost premještanja broda na suho umanjili su mi do sada uobičajene servisne troškove dizanja i spuštanja te uređenja broda. Poučen pozitivnim iskustvom većini mojih kolega već sam preporučio servisne usluge Marine Trogir kazao je Kustura. U isto vrijeme na platou su se uređivale i dvije kočarice, dvadesetšest metarski ribarski brod Lokarda i petnaest metarski brod Sv. Osib. Brodovi se pripremaju za sezonu, a za sigurnu i ugodnu plovidbu treba ih valjano urediti i servisirati, a za to su se na vrijeme pobrinuli njihovi vlasnici, posada i djelatnici Marine Trogir. TANKERI Tanker Sepen na redovitom remontu Na redoviti godišnji remont, u veliki Dok 15, smješten je i tanker Sepen u vlasništvu brodarske kompanije Dinamarin iz Rijeke. Na njemu se obavio servis glavnog motora i brodske dizalice, dizalice manifolda i tankovi tereta kao i radovi u čeliku na palubi broda i drugi mjestimični radovi u limu koji su se detektirali nakon ultrazvučnog mjerenja. Obavilo se čišćenje i bojanje trupa i zamijenili cink protektori. Tanker Sepen ima bruto tonažu od 2701 tona i specijaliziran je za prijevoz ulja i kemikalija. Pokreće ga motor marke MAN B&W 6L od 2040 Kw koji postiže brzinu od 12 čvorova. Grtalica 22 Lokarda Sepen 89-TG 16 / ŠKVERSKA BESIDA 72-2016. / 17
SAJMOVI DOGAĐANJA POSJETE Politika energetske učinkovitosti Uspostavom sustava upravljanja energijom prema zahtjevima norme ISO50001, Uprava Brodotrogir d.d. uspostavlja jedinstvenu politiku za sva ovisna društva u vlasništvu. Kao veliki potrošač energije za svoj proizvodni program, Brodotrogir već duže vrijeme kontinuirano nadzire potrošnju energenata. Svi poslovni pokazatelji su nadograđeni sa podacima o potrošnji i podacima o našoj proizvodnji energenata. Uprave su uvijek osiguravale kompetentno osoblje i druge resurse da se energijom upravlja na racionalan i učinkovit način. Uprava će i dalje osiguravati sve potrebne resurse, a prije svega ljudske, za kompetentan rad Tima za energetsku učinkovitost. Uprava Brodotrogir d.d. Odlukom o uvođenju sustava za energetsku učinkovitost, prema zahtjevima norme ISO50001, nastavlja kontinuitet u politici prema učinkovitom gospodarenju energijom. Uprava Brodotrogira d.d. promiče učinkovito korištenje energije u projektiranju i gradnji brodova a u skladu sa najnovijim zahtjevima klasifikacijkih društava vezano za zaštitu okoliša i učinkovito korištenje energije. Politiku energetske učinkovitosti provoditi i podržavati poštivajući sljedeća pravila: Naglasiti energetsku učinkovitost kao značajan faktor u odlučivanju kod projektiranja i izgradnje brodova i drugih plovnih objekata te aktivnostima nabave za ove potrebe. Osigurati odgovarajuću i pouzdanu opskrbu energijom sa najpovoljnijim cijenama i provoditi planove intervencija za zaštitu proizvodnog procesa bez prekida u opskrbi energijom. Poticati zaposlenike u njihovom radu prema kontinuiranoj ener - getskoj učinkovitosti. Poticati daljnji razvoj unutarnje energetske učinkovitosti u nabavci i korištenju procesne opreme a isto tako i na projektiranim i izvedenim plovnim objektima kao i primjenu inovativnih tehnologija. Podržavati vladine agencije, komunalna poduzeća i druge organizacije sa energetskim programima, i biti u skladu sa svim pravnim i regulatornim zahtjevima koji se odnose na korištenje energije, potrošnju i energetsku učinkovitost. Upravi Brodotrogir d.d. prijavljivati napredak u općim i posebnim energetskim ciljevima na tromjesečnoj osnovi korištenjem dostupnih mjerenja i podataka skladišta u potrošnji energije, što će biti osnova za preispitivanje energetske politike. Ova politika je distribuirana na sve razine rukovođenja i bit će pre - ispitivana u skladu sa odlukama Uprave i dostupna u najnovijoj verziji na mrežnim stranicama Brodotrogira. Predsjednik uprave, dr. sc. Nenad Končar dipl. ing. Trogir, 10. 6. 2016. Brodotrogir d.d. i Adriadiesel na brodograđevnom sajmu u Hamburgu Svake godine početkom rujna u Hamburgu (Njemačka) se održava međunarodni sajam brodogradnje i brodske opreme SMM, na kojem su se u organizaciji Hrvatske gospodarske komore predstavili Brodotrogir d.d. i Adriadiesel d.d. iz Karlovca, a uz njih i još dva hrvatska brodogradilišta, Brodosplit d.d. i Uljanik, te sedam proizvođača brodske opreme, Končar generatori i motori, Indi metal, Data Link, Elka, Adriawinch, MPD Tvornica pumpi i tvrtka ACM-JEK. Uspješno provedena radna vježba Studenti sa splitskog FESB-a u obilasku Novogradnje 326 Početkom studenog, preko 60 studenata sa splitskog FESB-a posjetilo je Novogradnju 326. Studenti su došli s ciljem da na brodu izgrađenom u našem škveru vide ugrađeni sporohodni dvotaktni brodski diesel motor proizveden u Tvornici diesel motora u Splitu, pomoćne diesel motore proizvedene u karlovačkom Adriadieselu kao i ostalu ugrađenu opremu potrebnu za potpuno i sigurno funkcioniranje broda. Posjeta studenata organizirana je u sklopu nastavnog kolegija Toplinski strojevi nositelja prof. Gojmira Radice i asistenta Željka Penge koji su ovu posjetu u suradnji s domaćinima i realizirali. Prvi dan obilazak broda je ostvaren s re dovnim studentima V. semestra Preddiplomskog studija Strojarstva, a drugi dan sa studentima III. semestra Diplomskog studija Industrijskog inženjerstva. Već jedanaestu godinu zaredom, u Brodotrogiru d.d. se održala radna vježba pod nazivom Ne ponovilo nam se". Povod same intervencije bio je simulirani požar u strojarnici Novogradnje 329 s koje je u rekordnom roku evakuirano 116 radnika. Tom prilikom su testirane zone djelovanja, opasnosti te sigurnosti uz istodobnu koordinaciju svih vrsta zapovijedanja, kanala komunikacija i službi te kretanje vozila i interventne snage. Cilj vježbe bio je osigurati djelotvornu primjenu odredbi Plana sigurnosne zaštite luke, provjeriti sustav rukovođenja u kriznim situacijama te se upoznati s opasnostima koje mogu nastupiti prilikom izbijanja panike među radnicima. Naši izlagači su na sajmu predstavili najmodernije inovativne proizvode i tehnološka rješenja vezana za ovu branšu, a zabilježen je i povećani interes stranih partnera za suradnju s hrvatskim brodogradilištima. Okosnica cjelokupnog ovogodišnjeg sajma bazira se na digitalnoj ekonomiji i zelenim inovativnim rješenjima. SMM Hamburg najveći je europski sajam brodogradnje i pomorstva, a slovi i za najvažniji sajam takvog tipa u svijetu. Na njemu je i ove godine izlagalo više od 2100 izlagača iz 67 zemalja svijeta, a posjetilo ga je više od 50000 posjetitelja što potvrđuje da se radi o velikom i važnom međunarodnom brodograđevnom susretu. Vježbom je koordinirao Operativni stožer na čelu s kap. Mladenom Bolančom rukovoditeljem Luke i transporta i Ivicom Pitešom rukovoditeljem Službe zaštite na radu koji su se kao i svi drugi sudionici složili da je vježba bila uspješna, bez ozlijeđenih i bez materijalne štete. Koordinacija i komunikacija sa svim sudionicima vježbe bila je u redu. Hvala svim sudionicima vježbe: djelatnicima Brodotrogira d.d., Državnoj upravi za zaštitu i spašavanje Županijskom centru 112 Split, MRCC Rijeka, Lučkoj kapetaniji Split, Lučkoj ispostavi Trogir, DVD-u Trogir, pripadnicima Policijske postaje Trogir kao i svim drugim sudionicima zaduženima za provođenje sigurnosnih mjera. Prema riječima prof. Radice brodogradilište je najbolje mjesto gdje studenti ovih inženjerskih usmjerenja svoje teorijsko usvojeno znanje mogu nadopuniti i onim praktičnim, a znanja iskusnih inženjera direktno transferirati na budući kadar: Od velike nam je pomoći što imamo mogućnost obavljati stručne posjete ovdje u Brodotrogiru gdje studentima možemo pokazati najkompleksniji strojarski objekt-brod s ugrađenim najnovijim tehnologijama. Suradnja FESB-a i Brodotrogira ne sastoji se samo od posjeta već se realizira i kroz istraživanja koja provodimo u sklopu tekućih projekata gdje današnji studenti svoju struku bruse s već afirmiranim kolegama iz prakse. Profesor Radica je sa studentima boravio na Novogradnji 326 i tijekom probne vožnje, a u sklopu praktičnog projekta Ekspertni sustavi za nadzor i upravljanje brodskih energetskih sustava. Budući inženjeri su na dieselskom motoru najnovije generacije s elektronskim upravljanjem tj. glavnom porivnom stroju tipa 6S50ME- MAN obavili mjerenja u raznim režimima rada motora s ciljem da se prikupe podaci za analizu radnih parametara, a sve u svrhu razvoja dijagnostike i optimiranja rada motora. 18 / ŠKVERSKA BESIDA 72-2016. / 19
P očetkom četvrtog desetljeća našeg stoljeća, svjetskim će morima i oceanima zaplovit prvi brodovi bez ljudske posade. Je, dobro ste čuli, brodovi će postat toliko sofisticirani i automatizirani da će moć sami plovit od luke do luke, bez njanci jednog čovika na brodu. Ne brinite, nisam ovi podatak isisa iz prsta dok sam tribija šipke, već je ovako hrabru pretpostavku iznija šjor Guilermo, ne znate ga vi, u svakom slučaju ugledni stručnjak svjetskoga glasa i to ne bilo di, već na međunarodnom znanstvenom skupu posvećenom razvoju brodogradnje. U svome se predavanju ugledni stručnjak, rečeni šjor Guilermo dotaka najnovijih trendova u svjetskom pomorstvu koji će obilježit i usmjerit razvoj u narednom razdoblju, a samim tim, pred nas brodograditelje postavit nove zadatke i probleme koje više ne smimo nazivat problemima nego izazovima. Dakle, brodovima će se u bliskoj budućnosti upravljat daljinski. To me odma podsjetilo na one autiće šta ih kupujemo muškićima za rođendan. Božemoj, ko je vidija da se dite od tri godine triba saginjat, puzat na kolinima i gurat autić. Ovako mu tutneš daljinski u ruke, napuniš baterije i pustiš neka vozi leva-leva. Onda ti autići letaju po tinelu kužini i hodniku, a osim šta zuje ka mošjuni prid kišu, ukućani se na njih spotiču, padaju i beštimaju. Šjor Guilermo, ka da je pročita moje misli pa nastavija nemojte mislit da će to bit jednostavna stvar, morat ćemo koristit tehnologiju kakvu danas primjenjujemo u svemirskim letovima. Lipo bome, eto smo se učas približili svemirskim visinama. Okej, to mi zvuči logično, ako možemo poslat svemirski brod ne samo da sleti na Misec već i dalje, na Mars, Jupiter i ako baš oćete na Saturnov prsten, da tamo izvuče klišta, okine par bovana i sve to vrati na Zemlju, onda nema prepreke da naš brod za rasuti teret pošaljemo u štajaznan Yokohamu. Samo, pred nas se postavlja puno teži zadatak. Kako? Ma kako kako? Zašto se svemir zove SVEMIR. Logično zato šta je tamo sve mirno, nema vitrova, nema valova, nema marete, nema kurenta, a i mogućnost da ti iz suprotnoga smjera naleti drugi svemirski brod i zvizne te u provu otprilike je jednaka onoj da u Trogiru usrid zime naletiš na otvorenu butigu bilo čega. Ipak, pametni ljudi će i za to nać načina. Ako čovika neće bit na brodu, bit će ga na drugome mistu opet se moram vratit na naše svemirce ka šta oni imaju Hjuston, onu veliku dvoranu s pustim monitorima, tako će i naši pomorski kapitani imat posebne centre iz kojih će moć kontrolirat i upravljat s našim brodovima. Jedna od najvažnijih stvari na našim otocima je nećete virovat šentada. I to ne bilo koja šentada već ona na koju mista zauzmu stručnjaci nad stručnjacima koji se svaki dan nacrtaju u portu otprilike dvadesetak minuti prije nego šta ima doć vapor. Dolazak broda je daleko najvažniji događaj dana na otoku. Uglavnom, zadatak mudraca sa šentade je da pomnjivo prate kako brod akoštaje. Akoštavanje je jedan izuzetno složen manevar u kojem se kapitan mora znalački približit mulu, dok posada za to vrime spušta pajete, baca cime i pribacije puntiželu na rivu da se putnici mogu iskrcat. I sve je dobro dok je dobro ali ako se tu i tamo dogodi da vapor striša ili bombiza u korniž, ajme ti je. Odma će ga trust mozgova napast, izvriđat, izasovat, ti će kapitan bit za vike vikove prikrižen ka teški neznalica koji ne zaslužuje držat timun u ruke. Neka vozi za drugi škoj a ne na naš! I sad se mislim koga će ekipa sa šentade napadat kad brodovi budu akoštavali automatski? Pretpostavljam da će sve navedeno značajno prominit i samu bit pomoračkoga posla. Možemo zaboravit vrimena kad su maritimi išli na vijađe po šest, osam pa i više miseci. Eto, već sutra će prekaljeni morski vukovi odit na posal od sedam do tri, u četiri se uredno vratit doma, uzet Slobodnu u ruke, dignit noge na stolić u tinelu i zavikat ženo, šta ima za obid? A ona će njemu brižno mužu moj, imamo polpete s pirejon. Nego reci mi kako ti je danas bilo na poslu približi mu se mazno. Kapitan će na to važno u osan i po sam bija u Singapuru, bacija sidro jer su nam rekli da moramo čekat na iskrcaj, i da ne bi gubija vrime, uvatija san nikoga trampera i odveja ga u Mombasu, posli marende sam preuzeja kontejneraša s Velikih jezera da bi na kraju dana mora provuć jedan kruzer Panamskim kanalom. Jesi li mi čakod kupija, koju lipu veštu ili parfem? Ma di ću ti kupit, obaša san po svita, a nisan se maka s mista! Moga si priko ineterneta, samo da si tija namusi se ona. A kapitan se digne iz fotelje, sidne za stol, probode pirunom onu polpetu za koju ni sam ne zna je li stvarna ili virtualna pa sebi u brk procidi enti napredak i ko ga je izmislija! 20 / ŠKVERSKA BESIDA