LIRSKO PJESNIŠTVO (lirika) Naziv dolazi od grčke riječi lyra što je označavalo žičani instrument. LIRSKA PJESMA je književna vrsta u stihu ili prozi koja se u antičko doba pjevala uz pratnju lire. Izražava subjektivne (osobne) osjećaje i misli lirskoga pjesnika. Nastala u sjedinjavanju govora, plesa, glazbe, glume i književnosti. TEMA ono o čemu pjesma govori. MOTIVI pomoću njih se stvara pjesma, oni ju čine. STIH redak u pjesmi, a razlikujemo ih prema broju slogova u stihu. Proučavanjem stiha bavi se versifikacija koja se često naziva i metrika jer je antičko uvjerenje bilo da se stihovi sastavljaju prema nekoj stalnoj mjeri. Isto se tako prema novijim proučavanjima došlo do zaključka da postoje neki čvrsti sustavi versifikacije. Elementi koji se stalno ponavljaju u stihu, a važni su za određivanje versifikacije su: dužina sloga, broj slogova i naglasak. Prema tome razlikujemo ove tipove versifikacijskog sustava: kvantitativnu versifikaciju silabičku versifikaciju, tonsku ili akcenatsku. Kvantitativna versifikacija razlikuje duge i kratke slogove a njihova pravilna izmjena bila je temelj ritmičke organizacije. Dužina izgovora kratkog sloga nazvana je mora. Dugi su se slogovi 1 / 8
označavali znakom a kratki. Osnovna ritmičko-melodijska jedinica zvala se stopa. Najvažnije su stope: pirihij trohej ili horej jamb spondej daktil amfibrah heksametar itd. Silabička i tonska versifikacija u srednjem vijeku presudnu ulogu dobivaju dva načela: načelo istog broja slogova u svakom stihu i načelo pravilne izmjene naglašenih i nenaglašenih slogova. Tako razlikujemo šesterac, osmerac, deseterac, jedanaesterac ili dvanaesterac. Najstariji je stih usmene poezije deseterac. Postoji lirski (cezura ili stanka nakon petog sloga) epski (cezura nakon četvrtog sloga). 2 / 8
STROFA čine ju stihovi, a od druge je strofe vidno odijeljena. Najčešće su distih (2 stiha), tercet (3), katren (4), septima (7), oktava RIMA - je glasovno podudaranje na kraju stiha. Parna aa bb ukrštena abab obgrljena abba nagomilana aaaa isprekidana abcb. Druga podjela rime: prava ili pravilna podudaraju se naglašeni glasovi i svi glasovi koji slijede iza naglašenih srama jama 3 / 8
čista u njoj se podudaraju vrste naglasaka majka bajka nečista ne podudaraju se svi naglasci ili suglasnici sokola kukolja neprava glasovno podudaranje počinje iza naglašenog sloga igrahu lomljahu bogata podudaraju se i glasovi ispred naglašenog bludnica ludnica. Treća podjela: muška rima podudara se jedan slog put skut ženska podudaraju se dva sloga vrana rana srednja, dječja ili daktilska 3 sloga ludnica sudnica. STILSKE FIGURE 4 / 8
FIGURE DIKCIJE djelovanje se zasniva na učinku određenih glasova odnosno zvukova u govoru. ASONANCA ponavljanje istih samoglasnika ALITERACIJA ponavljanje istih suglasnika ONOMATOPEJA oponašanje zvukova ANAFORA ponavljanje riječi na početku stihova EPIFORA - kraju SIMPLOKA - početku i kraju ANADIPLOZA - s kraja jednog na početak drugog stiha FIGURE RIJEČI ILI TROPI nastaju promjenom osnovnog uobičajenog značenja pojedinih riječi. METAFORA poredba u kojoj se ne kazuje što se i s čime uspoređuje nego se samo iskazuje drugi član poredbe 5 / 8
METONIMIJA prenosi značenje po stvarnim odnosima jak čovjek = silan čovjek PERSONIFIKACIJA neživim se stvarima daju osobine ljudi EUFEMIZAM zamjenjivanje nekih riječi blažim izrazom umrijeti = otići STALNI EPITETI rujno vino ALEGORIJA produžena metafora čiji smisao shvaćamo ako određene pjesničke slike u cjelini zamijenimo pojmovima. Npr. Basna. SIMBOL je zamjenjivanje nekog pojma njegovom uvjetnom alegorijskom oznakom. 6 / 8
Stalni simboli uporabljuju se u cjelokupnoj kulturi vaga = pravda, križ = kršćanstvo Pjesnički simboli shvatljivi su u okviru pojedinog djela ili opusa nekog pjesnika (Mirisi, zlato i tamjan S. Novaka) SINEGDOHA podvrsta metonimije gdje se dio uzima za cjelinu, jd. za množinu, itd. FIGURE KONSTRUKCIJE nastaju osobitim rasporedom riječi u rečenici ili u nekoj drugoj većoj cjelini. INVERZIJA obrnut poredak riječi RETORIČKO PITANJE pitanje na koje se ne očekuje odgovor ELIPSA izostavljanje riječi a smisao se razumije ASINDETON nizanje riječi bez gramatičkog povezivanja 7 / 8
POLISINDETON nizanje veznika bez gramatičke potrebe FIGURE MISLI odnose se na širi smisao onoga što je rečeno. POREDBA ANTITEZA izražava suprotnost: Sit gladnu ne vjeruje HIPERBOLA preuveličavanje: Imao sam glas kao vjetar. LITOTA ublažavanje GRADACIJA postupno nizanje IRONIJA misli se obrnuto od onoga što se kaže PARADOKS izričemo misao koja je u sebi suprotna općem mišljenju OKSIMORON spajanjem suprotnih pojmova stvara se novi pojam 8 / 8