Tradicija žigosanja U Crnoj Gori se najznačajniji predstavnici kuturne baštine oslikavaju kroz dragocjene metale, tačnije predmete napravljene od drag

Транскрипт

1 Tradicija žigosanja U Crnoj Gori se najznačajniji predstavnici kuturne baštine oslikavaju kroz dragocjene metale, tačnije predmete napravljene od dragocjenih metala (zlata, srebra, platine i paladijuma). Ali bukvalno. Postavljanje žiga na predmete od dragocjenih metala nije samo slučaj sa Crnom Gorom, ali samo u Crnoj Gori maslinova grančica ima poseban značaj, samo u Crnoj Gori grožđe znači mnogo više od voća. Žig koji se postavlja na predmete od dragocjenih metala garantuje njihovu usklađenost sa tehničkim zahtjevima propisanim crnogorskom regulativom u oblasti predmeta od dragocjenih metala. Upravo ti žigovi štite prava potrošača, a za njihovo postavljanje u Crnoj Gori je nadležan Zavod za metrologiju. Istorija je učiteljica života 1. Možemo slobodno reći da je ova latinska izreka zvijezda vodilja Zavoda za metrologiju. Pažljivim analiziranjem istorijskih činjenica, njihovom interpretacijom i unapređenjem u svakodnevnom radu, Zavod za metrologiju svoju djelatnost pokušava da približi svim građanima. A posebno onim najmlađim. Kroz priču o vrijednosti tradicije u oblasti kontrole predmeta od dragocjenih metala, Zavod potvrđuje svoju opredijeljenost da informiše najmlađu populaciju o značaju poznavanja ove specifične oblasti, a kroz njeno preklapanje sa onim malo poznatijim crnogorskim tradicionalnim obilježjima. Našu priču pričamo u duhu crnogorske tradicije otisnute na predmetima od dragocjenih metala, a ta priča seže duboko u prošlost. Prva crnogorska država Duklja, odnosno država dukljanskih Slovena, nastala je na teritoriji na kojoj su u davna vremena živjela ilirska plemena, zatim formirane rimske provincije Gornja Dalmacija, Dioklija i Prevalitana (Prevalis), na koju se naslanja i čije teritorije, tradiciju i kulturu baštini današnja država Crna Gora. 2 Dukljanskim prijestolom od do godine vlada knez Stefan Vojislav po kojem je izvedeno i ime prve crnogorske dinastije Vojislavljevići. Dugogodišnja represivna vizantijska vlast u Duklji dovela je 1034/35. godine do ustanka koji je predvodio Vojislav. Ustanak je brzo ugušen a Vojislav kao zarobljenik odveden u Carigrad. Poslije nekoliko godina uspijeva da pobjegne iz zatvora i u Duklji podigne novi ustanak. Vizantijska vlast u Duklji se jedva održavala. Stanje se još više iskomplikovalo oko godine kada je u dukljanskom primorju nastradala vizantijska lađa natovarena zlatom. Zlato je 1 Latinska poslovica 2 Prof. dr Božidar Šekularac, Dukljanska država i povelje dukljanskih vladara, Montenegrina digitalna biblioteka crnogorske kulture

2 Vojislav zaplijenio, a na pozive da ga vrati negativno je odgovarao. To je bio povod za nove sukobe sa Vizantijom, prvo u Crmnici, a kasnije i kod Bara godine. 3 je zlato još od davnina predstavljalo značajan resurs, oko kojeg se vrijedilo boriti. Ovo nam govori da Naši preci su potpora svega onoga što imamo danas, pa je osim toga skoro 500 godina trajala borba crnogoraca protiv Osmanskog carstva. U periodu vladavine Osmanlija na teritoriji Crne Gore, razvijala se zanatska djelatnost a posebno su se isticale zanatlije koje su od srebra i zlata izrađivale nakit sa brojnim ukrasnim predmetima. Kujundžije su pravile srebrne i zlatne lančiće, minđuše, zlatno prstenje, narukvice, razne kopče, srebrnu dugmad i drugo. Od ukrasa su dominirali zlatno i srebrno prstenje i raznovrsne, obično srebrom okovane tzv. ćilibarske muštikle. Nešto kasnije, zavladala je zlatna groznica koja se širila ka područjima Aljaske. Možemo zaključiti da je siromaštvo Crne Gore bilo glavni razlog koji ih je podstakao na potragu za bogatstvom u vrijeme kralja Nikole, koji je vladao od do godine iz dinastije Petrović Njegoš ( ). Dragocjeni metali su bili simbol moći i bogatstva tog vremena, tako da su oni koji su boravili na teritoriji Aljaske slali zlatne prstene svojim porodicama u Crnoj Gori, koji su imali natpis Alaska i Jukon i grozdove ili ruže kao ukrase. 4 Za vrijeme vladavine dinastije Petrović-Njegoš dolazi do razvoja crnogorske heraldike u svim segmentima društva. U toku vladavine ove dinastije, razvoj dinastičkog grba doživio je niz promjena, do konačnog uobličenja u vrijeme vladavine kralja Nikole I. 5 U ovom periodu posebno do izražaja dolazi značaj heraldičkih obilježja, a što se prenosi i na dragocjene metale. U periodu od do godine, Crna Gora je za obilježavanje dragocjenih metala koristila iste oznake kao Srbija, a od godine do godine oznake Kraljevine Jugoslavije, koje je nastavila koristiti do godine, iako je na referendumu godine obnovila državnu samostalnost. 6 Potreba žigosanja predmeta od dragocjenih metala datira od godine, kada je utvrđeno da se državni žig postavlja na izrađevine od zlata, srebra i platine za koje se ispitivanjem 3 Dragoje Đokić - Radovan Popović - Petrica Duletić - dr Slobodan Jerkov, Crna Gora moja postojbina, Podgorica Judy Ferguson " Parlel Destinies" - Jovo Hajduković, Montenegro Canada; Crnogorski web site u Americi 5 Marijan Mašo Miljić, Aleksandar Saša Samardžić, Crnogorski državni i dinastički grbovi, Istorijski institut Crne Gore i Grafo Crna Gora Podgorica 6 Danusia V. Niklewicz. Lindy L. Matula, William B. Whetstone, World hallmarks Vol. II, Asia, Middle East Africa

3 čistoće odredi da odgovaraju zakonski propisanim čistoćama. Pojava platine, vezuje se takođe za godinu, kada je Narodna Skupština Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca proglasila Zakon o kontrolisanju čistoće izrađevina od zlata, srebra i platine, a koji predstavlja prvi zakonodavni tekst koji je regulisao kontrolu finoće predmeta od dragocjenih metala na našem području. Male stilizovane figure, koje su otiskivane na svaki pojedinačni predmet, omogućavale su razmjenu informacija o vrsti i čistoći dragocjenog metala od kojeg je predmet napravljen. Postavljanje državnog žiga u cilju dobijanja jasnog otiska stilizovane figure nije se promijenilo tokom vremena. U Crnoj Gori su godine objavljivanjem novog Zakona o kontroli predmeta od dragocjenih metala, 7 uvedeni novi žigovi za označavanje stepena finoće predmeta od dragocjenih metala. Tako je državni žig za predmete od platine - maslinova grančica, za predmete od zlata - grozd vinove loze i cvijet kamelije, za predmete od paladijuma - lav, a za predmete od srebra - pelikan. Svaka stilizovana figura nosi vrijednost podneblja u kojem je nastala, povezivajući nacionalne vrijednosti sa ocjenom tehničkih zahtjeva. Iako malih dimenzija, svega 1,4*0,8mm, one predstavljaju značajne entitete koji povezuju istoriju naše države sa istorijom ustanovljenog sistema dragocjenih metala u Crnoj Gori. Maslina je kao majka, a vinova loza kao djevojka. Iako se ne posvetite maslini, iako je ne njegujete, ona će i dalje rađati i darivati nas. Ova rečenica se vrlo često može čuti među crnogorskim maslinarima, a pri tom je i istinita. Maslina je najstarija suptropska kultura na crnogorskoj obali 8 i kao takva temelj je crnogorske kulture i tradicije, pa ne čudi što je upravo simbol maslinove grančice na državnom žigu koji se postavlja na predmete od platine. Platina je srebrno-bijeli dragocjeni metal. Upotrebljava se za izradu skupocjenog nakita, često u kombinaciji sa zlatom i dijamantima. Nakit od platine, zbog visokih troškova prerade, je znatno skuplji od zlatnog nakita. Posljednjih godina, platina se najčešće koristi za izradu kovanog novca i raznih medaljona. Sve ovo govori u prilog zašto je baš maslinova grančica simbol koji krasi predmete od platine. 7 Milena Raonić, Magistarski rad; Istraživanje uticajnih faktora na izbor i prikladnost metode za utvrđivanje stepena finoće u sistemu kontrole predmeta od dragocjenih metala u Crnoj Gori 8 Život među maslinama, Smjernice za razvoj održivog maslinarstva u Crnoj Gori Podgorica, mart 2017.

4 Ovo je Crna Gora. Zemlja vina! 9 Crna Gora baštini hiljadu godina dugu tradiciju proizvodnje vina, a zahvaljujući uzgoju autohtonih sorti grožđa. Da je vinogradarstvo bilo nezaobilazan resurs i u 19. vijeku, potvrđuju i riječi knjaza Nikole Petrovića: Da svaki vojnik iz mjesta gdje loza može rasti, zasadi po dvije stotine čokata. Predmeti od zlata finoće od 585 hiljaditih djelova (585/1000) se označavaju upravo žigom sa simbolom grozda vinove loze, dok se predmeti od zlata finoće 750 hiljaditih djelova (750/1000) označavaju postavljanjem žiga sa simbolom cvijeta kamelije. Kao i vinova loza i cvijet kamelije predstavlja simbol Crne Gore, a posebno se vezuje za Bokokotorski zaliv. Prema legendi, kamelija je donijeta godine, starim jedrenjakom iz Japana. Pomorski kapetan je donio ovaj cvijet, kako bi svojoj ženi iskazao ljubav i privrženost. Od tada se vjeruje da kamelija simboliše snažnu i trajnu ljubav. Običaj je da ako muškarac svojoj ljepšoj polovini pokloni crvenu kameliju, on joj suptilno poručuje da je upravo ona za njega najljepša, a ako se odluči da joj pokloni bijelu kameliju, to znači da vjeruje u snagu njihove zajedničke ljubavi, pa ne čudi zašto se baš predmeti od zlata finoće 750/1000 žigošu simbolom cvijeta kamelije. Pelikan, preciznije kudravi pelikan, koji predstavlja simbol Skadarskog jezera, zaštićena je vrsta ptica i kao takav, jedan od prepoznatljivih obilježja Crne Gore. Simbol pelikana na državnom žigu krasi predmete od srebra. Kvalitetno i pouzdano sprovođenje žigosanja predmeta od dragocjenih metala na teritoriji Crne Gore, obezbjeđuje Zavod za metrologiju, koji je osnovan 14. septembra godine. Svaki predmet od dragocjenih metala, koji se stavlja u promet u Crnoj Gori, podliježe obaveznom ispitivanju i žigosanju u službenim prostorijama Zavoda za metrologiju. Ipak, građani naše države su još uvijek nedovoljno informisani o djelatnosti Zavoda za metrologiju, pa se često dešava da prilikom kupovine predmeta od dragocjenih metala, ne obraćaju pažnju na žigove koji se na njima nalaze, pa kupuju predmete od dragocjenih metala, njima nepoznatog sastava i pri tom ne razlikuju žigove, kojima su isti obilježeni. Svaki od žigova koji se nalazi na predmetu od dragocjenog metala predstavlja garanciju nečega. Tako npr. predmet od srebra (a isto važi i za predmete od drugih dragocjenih metala) treba da ima tri žiga i to: državni žig sa oznakom MNE i stilizovanom figurom pelikana; znak proizvođača, odnosno uvoznika; 9

5 oznaku finoće (finoća je maseni udio dragocjenog metala u ukupnoj masi predmeta izražena u hiljaditim djelovima). Imajući u vidu potrebu za jačanjem kontrole predmeta od dragocjenih metala u Crnoj Gori, Zavod za metrologiju kontinuirano sprovodi širok dijapazon aktivnosti, u cilju edukacije građana o značaju ove oblasti. Jedna od tih aktivnosti bila bi i organizacija izložbe pod nazivom Dani istorije dragocjenih metala. Cilj sprovođenja navedene aktivnosti jeste predstavljanje tehnoloških i pravnih aspekata kontrole predmeta od dragocjenih metala, čime bi se osigurao veći, odgovorniji i ozbiljniji pristup građana, a sve u cilju njihove zaštite u trgovinskom prometu. Ipak, obrazovni sistem Crne Gore nudi prilično oskudnu edukaciju djece o značaju ove oblasti. Nužnim se nameće organizovanje okruglog stola, koji bi spojio istoričare, tehnička lica i heraldičare, ali i stvorio mogućnost potencijalnog udruživanja zlatara. Samim tim bi se pridala veća vrijednost predmetima od dragocjenih metala, što bi za direktnu reperkusiju imalo unapređenje samog sistema kontrole predmeta od dragocjenih metala. U tom smislu, obezbijedila bi se i potencijalna saradnja Udruženja zlatara sa Zavodom za metrologiju, pogotovo iz ugla intencije ostvarivanja mogućnosti izvoza predmeta od dragocjenih metala, a koji se proizvode u našoj državi. Najbolji učitelji su oni koji vam pokazuju kamo da pogledate, ali vam neće reći šta treba da vidite. 1 1 Ta činjenica, zajedno sa pretpostavkom da djecu od najranijeg djetinjstva treba usmjeravati da opažaju svijet oko sebe, razlog je da se poseban akcenat stavi na one najmlađe. S tim u vezi, organizacijom simulacije izrade nakita, njegovog označavanja i žigosanja sa ovom ciljnom grupom, koja će se realizovati uz pomoć edukativno-didaktičkog materijala, djeca bi se na kreativan, a opet njima prilagođen način, edukovala o značaju ove oblasti. Takođe, Zavod za metrologiju izdaje časopis namijenjen djeci uzrasta 5-6 godina, Zabavna sveska za male mjerioce, a čiji bi se sadržaj obogatio pričama, asocijacijama, kvizovima i igricama o dragocjenim metalima. U cilju podsticanja dječje maštovitosti, ali i približavanja ove oblasti najmlađim članovima našeg društva, bio bi raspisan likovni konkurs za najbolji crtež državnog žiga. Što se tiče starije populacije, bila bi kreirana televizijska emisija koja bi uticala na povećanje informisanosti građana o ovoj temi. 11 Alexandra K. Trenfor