TEHNOLOŠKO - TEHNIČKE KARAKTERISTIKE STAJE ZA MUZNE KRAVE

Транскрипт

1 HRVATSKI ZAVOD ZA POLJOPRIVREDNU SAVJETODAVNU SLUŽBU MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE, ŠUMARSTVA I VODNOGA GOSPODARSTVA PODIZANJE NOVIH NASADA VOĆNJAKA (TEHNOLOŠKO-EKONOMSKE SMJERNICE) mr. sc. Ivka Veić Suradnici: Ivo Batinović, dipl. inž. Jadranka Berić, dipl. inž. Lada Bičak, dipl. inž. Zdravko Bušić, dipl. inž. Robert Črep, dipl. inž. Gordana Dragun, dipl. inž. Anđelka Hodalić, dipl. inž. Ivo Juras, dipl. inž. Žarko Kovačić, dipl. inž. Štefanija Lovrenčić, dipl. inž. Ante Marić, dipl. inž. Franjo Meštrović, dipl. inž. Zdravko Miholić, dipl. inž. mr. sc. Marina Mikšić Blaženka Mozer, dipl. inž. Vera Novaković, dipl. inž. Ivica Prpić, dipl. inž. Dražan Rakušić, dipl. inž. mr. sc. Marija Ševar Ivica Šnajder, dipl. inž. Stanko Štambuk, dipl. inž. Anđelko Vrsaljko, dipl. inž. Recenzija: Dr. sc. Ante Biško Dr. sc. Ivo Krpina Tehnički urednik: Vanda Čuljat, dipl. inž. Lektor: Ivan Martinčić, prof. Tisak: Birotisak d.o.o., Zagreb Nakladnik: Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu Kačićeva 9/III, Zagreb Telefon: 385 (0) Fax: 385 (0) hzpss@hzpss.hr Naklada: 500 primjeraka Zagreb, prosinac

2 Drugo izdanje CIP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i sveučilišna knjižnica - Zagreb UDK 634.1/.7:658.5>(035) :634.1/.7>(035) VEIĆ, Ivka Podizanje novih nasada voćnjaka : (tehnološko-ekonomske smjernice) / Ivka Veić ; suradnici Ivo Batinović... et. al> nepromijenjeno izd. - Zagreb : Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu, Bibliografija ISBN I. Voćarstvo -- Priručnik II. Voćarstvo -- Ekonomsko gledište 2

3 SADRŽAJ Predgovor... 5 Recenzija UVOD VOĆARSKA PROIZVODNJA U REPUBLICI HRVATSKOJ PRIPREMA TERENA I PODIZANJE NASADA KAKVOĆA SADNOG MATERIJALA ODRŽAVANJE I NJEGA... 9 Održavanje tla... 9 Gnojidba... 9 Navodnjavanje Zaštita od vremenskih nepogoda Oprašivanje voćaka MEHANIZACIJA U VOĆARSTVU Strojevi za pripremne radove Strojevi za obradu tla Strojevi za sjetvu i održavanje zatravljenih voćnjaka Strojevi za aplikaciju sredstava za zaštitu bilja Alati za rezidbu Strojevi za berbu Voćarski traktor Planiranje poljoprivredne mehanizacije EKONOMIKA PODIZANJA VOĆNJAKA MODELI ZA VOĆNE VRSTE ZA KONTINENTALNO PODRUČJE Jabuka Kruška Breskva i nektarina Šljiva Marelica Trešnja Višnja Orah Lijeska

4 Europski kesten Jagoda Malina Kupina MODELI ZA VOĆNE VRSTE ZA MEDITERANSKO PODRUČJE Jabuka Breskva i nektarina Šljiva Marelica Trešnja Višnja maraska Badem Smokva Mandarina Kivi ZAKONSKA REGULATIVA LITERATURA

5 PREDGOVOR Brošura "Podizanje novih nasada voćnjaka" predstavlja tehničko-tehnološke i ekonomske smjernice budućim investitorima za podizanje voćnjaka. Napisali su je poljoprivredni savjetnici specijalisti voćarstva Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu na temelju vlastitog stručnog iskustva i korištenjem suvremene domaće i strane literature. Nastojali smo prezentirati najvažnije vrste voća kontinentalnog i mediteranskog područja. Jednostavnim stručnim izričajem obrađeni su sortiment, agrotehnika, zaštita od štetočinja i ekonomska isplativost podizanje nasada. Za razliku od stručnih knjiga iz voćarstva koje detaljno obrađuju svaku od pojedinih spomenutih tema naša je zadaća ovom brošurom usmjeriti budućeg investitora na kvalitetan izbor dugogodišnjeg nasada. Pisati kratko i jasno poput recepta zahtijeva od stručnjaka znanje i iskustvo. Njihovu vještinu potvrdio je recezent dr. sc. Ivo Krpina, koji je uložio puno truda da se na kvalitetan način prezentira spomenuta materija. Na njegovu nesebičnom trudu u ime autora brošure izražavamo najveću zahvalnost. S druge strane, autori brošure dali su svoj obol "Operativnom programu podizanja trajnih nasada u Republici Hrvatskoj" na našem putu ulaska u EU. Zagreb, prosinac Ravnatelj dr. sc. Ivan Katalinić 5

6 RECENZIJA Knjiga, stručne brošure, priručnika, vodiča i savjetnika uratka respektabilnog broja naših znanstvenika i stručnjaka, djelatnika HZPSS. Prije iznošenja ocjene napisanog u knjizi (Tehnološko ekonomske smjernice), želim zahvaliti ravnatelju HZPSS, dr. sc. Ivanu Kataliniću, autorici mr. sc. Ivki Veić i suradnicima, na ukazanoj časti i povjerenju za stručnu prosudbu njihova prvog zajedničkog djela iz područja voćarstva, istovremeno i opsežna i jezgrovita. Na dvadesetak stranica navedeni stručnjaci, specijalisti za pojedina područja kao što su priprema terena i podizanje nasada, kakvoća sadnog materijala, održavanje i njega voćnjaka, mehanizacija u voćarstvu, ekonomika voćarske proizvodnje, te stručnjaci za pojedine voćne vrste od jabuke do maline, s modelima za kontinentalno i mediteransko proizvodno područje, vrlo su stručno, znalački i s osjećajem za mjeru prikazali ono najvažnije, što će sasvim sigurno izazvati pozornost stručne javnosti te interes proizvođača onih kojima je to životno opredjeljenje, i onih koji će se potaknuti ovim vodičem odlučiti za voćarstvo, to lijepo, unosno ali i zahtjevno zanimanje. Ova knjiga izlazi u pravo vrijeme preoblikovanja hrvatske poljoprivrede, mijenjanja ekstenzivne u radno kapitalno intezivnu proizvodnju, kao što je voćarska. Uz to, skori ulazak u Europsku uniju, naša posjedovna struktura s premalim gospodarstvima, ekološkim uvjetima s mogućnošću uzgoja suptropskog, mediteranskog i kontinentalnog voća, izrijekom upućuje na tu proizvodnu granu. Ambiciozan Operativni program podizanja višegodišnjih nasada u RH s ha voćnjaka (od čega samo maslinika ha) zahtijeva puno volje, umješnosti, truda, novca, pa i upravo ovakve literature. Koristim priliku izraziti vjeru u uspjeh ove knjige, kao i Operativnog programa podizanja višegodišnjih nasada u RH, ali apeliram na maksimalno zalaganje HZPSS-a, poljoprivrednih fakulteta, državnih poljoprivrednih zavoda i vlasti, napose vlasti, jer ona može okupiti i zadužiti sve stručne potencijale, od akademika, sveučilišnih profesora, doktora znanosti (bez obzira gdje bili zaposleni), do savjetnika iz HZPSS-a, na oživotvorenju zacrtanog voćarskog programa. U Zagrebu, 22. siječnja dr. sc. Ivo Krpina 6

7 1. UVOD Uspješan, dobro informiran i bogat poljoprivrednik cilj je rada svih zaposlenika Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu. Zadaća svakog savjetodavca je pružanje kvalitetnih informacija i obrazovanje poljoprivrednika. Donošenje Operativnog programa podizanja višegodišnjih nasada Vlade Republike Hrvatske bio je dodatni motiv za izradu tehnološko-ekonomskih smjernica za podizanje novih nasada voćnjaka namijenjenih poljoprivrednicima. U ovom priručniku obrađeno je ukratko sve što bi poljoprivrednik poduzetnik trebao znati pri donošenju odluke o sadnji voćnjaka. Priručnik je podijeljen u nekoliko cjelina. U prvom dijelu opisani su svi radovi, postupci, mehanizacija i oprema pri podizanju voćnjaka. U drugom dijelu priručnika opisani su za svaku voćnu vrstu: ekološki uvjeti; podloge i sortiment, uzgojni oblici - sustavi uzgoja; zaštita od štetočinja i troškovi podizanja nasada. Drugi dio priručnika podijeljen je na dva dijela na voćne vrste kontinentalnoga područja i voćne vrste mediteranskoga područja. Na kraju priručnika popisani su važeći zakoni i pravilnici namijenjeni proizvođačima voća. Priručnik je kombinacija tehnologije i ekonomije jer ukratko obrađuje modernu tehnologiju podizanja voćnjaka, ali daje i ekonomske pokazatelje i troškove podizanja voćnjaka. Brošuru su napisali i pripremili djelatnici Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu kao svoj doprinos uspješnijem i bržem podizanju voćnjaka u Hrvatskoj. 2. VOĆARSKA PROIZVODNJA U REPUBLICI HRVATSKOJ Republika Hrvatska svojim ekološkim uvjetima omogućuje proizvodnju kvalitetnoga kontinentalnoga, mediteranskoga pa čak i suptropskog voća. Danas Hrvatska ima prema statističkim podacima oko ha voćnjaka, što je oko 2,2 % od poljoprivrednih površina. Od ukupnih površina voćnjaka, 95 % voćnjaka u vlasništvu je obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. Prema statističkim podacima u Hrvatskoj je tijekom godine proizvedeno: jabuka tona, krušaka 7600 tona, višanja 6947 tona, bresaka 6631 tona, šljiva tona, trešanja 5030 tona, oraha 3487 tona, badema 1567 tona, mandarina tona, limuna 449 tona, naranača 491 tona, smokava 4037 tona, jagoda 4900 tona i malina 950 tona. Objektivno prema podacima dr.sc. Ive Krpine Hrvatska ima samo tisuća hektara plantažnih voćnjaka. Tablica površine plantažnih voćnjaka u Hrvatskoj Voćna vrsta Površina ha Jabuka 2902 Kruška 390 Breskva 663 Višnja 695 Šljiva 4283 Trešnja 503 Orasi 1674 Lijeska 450 Badem 783 Mandarinka 1000 Smokve 404 Jagode 237 Kupina 50 Malina 77 Ukupno Izvor: dr. sc Ivo Krpina Usporedbom podataka o proizvodnji voća u Hrvatskoj od do godine vidljivo je smanjenje te dohodovne proizvodnje. 7

8 Proizvodnja odabranih vrsta voća (tone) Voće Jabuka Kruška Breskva Šljiva Višnja Trešnja Mandarina Smokva Orah Badem Jagoda Izvor: DZS RH i Nacionalni program za poljoprivredu i seoska područja (2003.) Proizvodnja voća podmiruje tek dio potreba Republike Hrvatske, a samodostatnost kontinentalnog voća bila je oko 80 % u razdoblju od do U ukupnoj vrijednosti uvoza poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, voće i prerađevine sudjeluju s oko 10 % (Nacionalni program za poljoprivredu i seoska područja, 2003). Važno je naglasiti da je proizvodnja voća radno intenzivna djelatnost koja proizvođačima osigurava razmjerno visoke prihode po jedinici površine. Uspjeh u voćarskoj proizvodnji možemo postići ako poštujemo struku i tehnologiju uzgoja te ako proizvod uspijemo prodati i naplatiti u skladu s pravnim propisima RH. 3. PRIPREMA TERENA I PODIZANJE NASADA Da bi se utvrdila fizikalna, kemijska i pedološka svojstva tla, prva aktivnost u pripremi terena jest analiza tla. Ako se kemijskom analizom utvrdi da je tlo kiselo, obavlja se kalcifikacija. Kalcifikaciju kiselih tala potrebno je obaviti najmanje 3 mjeseca prije sadnje. Pri kalcifikaciji tla ne smije se ukupna količina vapna dodati odjednom (ako se dodaju veće količine) zbog nagle promjene reakcije postoji opasnost da se blokiraju neki mikroelementi i poremeti rad mikroorganizama. Kalcifikacija se ne smije izvoditi ako se istovremeno u tlo ne unosi i organska tvar. Godišnje se smije dodati najviše do 3 t/ha kalcij-karbonata ili 1,5-2 t/ha gašenog vapna ili 1 t živog vapna. Količina naravno ovisi o ph vrijednosti, tipu tla, dubini unošenja, vrsti i meljavi materijala koji se koristi za kalcifikaciju. Temeljem dosadašnje prakse, istraživanja i preporuke proizvođača kod jače kiselihn tala preporuča se dozu povečati za 2-3 puta. Na temelju rezultata analize i preporuke za popravak opskrbljenosti tla hranivima, provodi se meliorativna gnojidba. U toj gnojidbi daju se organska (stajski gnoj, humus, kompost) i mineralna gnojiva (2/3 od ukupne preporučene količine) s više fosfora i kalija (NPK). Duboko rahljenje tla provodi se dubokim oranjem, podrivanjem ili rigolanjem (60-90 cm) s unošenjem gnojiva. Duboko rahljenje tla obavlja se za izrazito suhog vremena (ljeto ili jesen) prije sadnje. Prije dubokog rahljenja tla teren je potrebno poravnati. Konačnu pripremu zemljišta treba obaviti neposredno prije sadnje te dati preostalu 1/3 gnojiva. Nakon pripreme terena obavlja se iskolčavanje ( markiranje ) redova i sadnih mjesta. Sadnja se obavlja ručno ili strojno. Može se izvoditi u jesen ili u proljeće. Bitno je da u 8

9 vrijeme sadnje temperatura nije ispod nule. Prednost dajemo jesenskoj sadnji. Razmak sadnje biti će obrađen za svaku voćnu vrstu posebno. Preporučuje se da se ograda postavi u godini sadnje radi sprječavanja šteta od divljači. Ograda se najčešće izrađuje od drvenih, betonskih ili metalnih stupova i žičane mreže. Suvremeni uzgoj jabuka, krušaka, malina, kupina zahtjeva naslon tj. uzgojnu konstrukciju (armaturu), a preporučuje se da se postavi u godini sadnje. Armatura se izrađuje od drvenih, betonskih ili metalnih stupova, sidara, zatezača, pocinčane žice i bambusovih štapova. 4. KAKVOĆA SADNOG MATERIJALA Pri nabavi sadnog materijala mora se paziti na njegovu kakvoću. Pri kupnji sadnog materijala u rasadniku sadnice je potrebno pregledati, pri čemu treba paziti da je nadzemni dio biljke dobro razvijen te da je normalne boje kore (bez oštećenih dijelova kore), normalno razvijenih pupova. Korijenov sustav treba imati nekoliko osnovnih debljih korijena obraslih sitnim korjenčićima koji su važni za primitak sadnice. Boja korijena na prerezu treba biti svijetlo žuta, a ne smeđa, što je znak smrzavanja ili sušenja korijena. Korijenov sustav vrlo je osjetljiv na smrzavanje i na isušivanje, na što je potrebno paziti pri transportu sadnica. Nabavljene sadnice za planirani voćnjak potrebno je do sadnje utrapiti te ih obvezatno zaštititi od miševa, voluharica i zečeva. 5. ODRŽAVANJE I NJEGA Održavanje tla U nasadima gustog sklopa nakon sadnje međuredni prostor obrađuje se jednu do tri godine, a zatim se zatravi sjetvom travnodjetelinskih smjesa. Na nagnutim terenima gdje postoji mogućnost veće erozije, tlo se zatravljuje prve godine. Međuredovi se malčiraju nekoliko puta godišnje, a trava ostaje na tlu kao zelena gnojidba. Trake u redu u prve dvije do tri godine okopavaju se, a nakon toga tlo ispod voćaka tretira se herbicidima. Preporučuje se da se tlo uz voćke prvih godina freza radi unošenja gnojiva i popravljanja vodno-zračnog režima. U nasadima širokog sklopa (orah, kesten) tlo se zatravljuje travno-djetelinskim smjesama odmah nakon sadnje, a mogu se uzgajati i neke međukulture. Ostavlja se zaštitni pojas širine 2,5-3,0 m koji se obrađuje tri do četiri godine nakon sadnje, a kasnije se primjenjuju herbicidi. Međuredni prostor zatravljuje se i održava malčiranjem 4-6 puta tijekom vegetacije. Gnojidba Za optimalnu i redovitu rodnost voćaka potrebno je opskrbiti voćke hranivima tijekom cijele godine. Kalcizaciju kiselih tala treba provoditi u jesen dodavanjem vapna u tlo. Količina i vrijeme unošenja hraniva ovisi o analizi tla, lista i ploda te o planiranju proizvodnje. Makrohraniva (dušik, fosfor, kalij, sumpor, kalcij i magnezij) i mikrohraniva (željezo, bakar, mangan, cink bor, molibden i kobalt) prijeko su potrebna u ishrani za postizanje visokih prinosa te čine osnovnu gnojidbu. Prihranu voćkama dobro je davati preko sustava za navodnjavanje jer su gnojiva u topivoj formi bolje dostupna biljkama. Folijarna gnojiva samo su korekcija osnovne gnojidbe. 9

10 Proizvođač bi trebao svake 3-4 godine napraviti kemijsku analizu tla, a folijarnu analizu svake godine i prema preporuci gnojiti. Na tržištu Republike Hrvatske postoji velik broj mineralnih gnojiva koja se koriste u višegodišnjim nasadima, a razlikuju se po cijeni od regije do regije. Za organsko gnojivo (stajski gnoj) ne postoji tržište u Hrvatskoj, nego se stajski gnoj pribavlja među poljoprivrednicima na privatnoj osnovi. Navodnjavanje Za intenzivne voćarske kulture, kao što su jabuka, kruška, jagoda, kupina, breskva, nektarina, stolna šljiva i dr., navodnjavanje je obvezatna mjera u proizvodnji. Za manje intenzivne kulture, kao što su orah, kesten, lijeska nije prijeko potrebno navodnjavanje, ali njime se prinos znatno povećava, osobito u krajevima gdje su godišnje oborine manje od 900 mm. Naravno, važan je i raspored tih oborina tijekom vegetacije. Danas se najčešće rabe dva sustava navodnjavanja - sustav kap po kap i kišenje. Primjenom kapanja troši se manje vode i ono može poslužiti za primjenu tekućih gnojiva. Kišenje može poslužiti i za zaštitu od mraza. Sustav kap po kap pogodan je i zbog toga što za njega ne treba veća akumulacija vode. Za sustav kišenja troši se više vode u kratkom razdoblju. gustoći sklopa, broju stabala po hektaru. Ti troškovi povećavaju se za troškove: kopanja bunara, akumulacija, opreme za pumpanje vode i još neke troškove. Zaštita od vremenskih nepogoda Mraz i tuča vremenske su nepogode koje najčešće oštećuju voćke. Od tuče nasade je najbolje štititi postavljanjem zaštitnih mreža. Mreže se mogu postaviti jedino u nasadima gustog sklopa pri uzgoju na slabo bujnim podlogama. Troškovi postavljanja protugradnih mreža za jedan hektar nasada jesu oko ,00 do ,00 kn. Od mraza voćke najčešće stradaju u početku kretanja vegetacije. Da bi se izbjegla oštećenja u tom razdoblju, treba se pridržavati preporuka za izbor povoljnih položaja za uzgoj pojedinih voćnih vrsta, koji su navedeni u poglavlju "ekološki uvjeti" za svaku pojedinu vrstu. Ako se ipak mraz pojavi u početku vegetacije, može se provesti dimljenje, koje ima učinka do - 1,5 ºC. Najučinkovitija zaštita od mraza u početku vegetacije može se provesti sustavom za kišenje (antifrost sustav) koji ujedno služi i za navodnjavanje. Iznimno voćke mogu stradati i od ekstremno niskih zimskih temperatura, što se najčešće događa na lošijim netipičnim voćarskim položajima u kotlinama i ravnicama na nižim nadmorskim visinama. Navodnjavanje voćnjaka Troškovi postavljanja dijela sustava za navodnjavanje kapanjem (glavne i dovodne cijevi, ventili, kapaljke, filteri i sl.) u voćnjacima kreću se od oko ,00 do ,00 kn. Navedeni troškovi ovise o Mreže za zaštitu od vremenskih nepogoda Oštećenja u fazi vegetacije mogu nastati i zbog visokih temperatura, kada se na plodovima javljaju ožegotine. Protiv nastanka 10

11 ožegotina dobar učinak imaju zaštitne mreže, a i sustav kišenja, kad se voćke za ekstremno visokih temperatura jednostavno kišenjem rashlade. Od svih vremenskih nepogoda najbolji način zaštite jest osiguranje nasada kod osiguravajućih društava. Oprašivanje - oplodnja Pri intenziviranju voćarske proizvodnje i proizvodnji iste voćne vrste na većim površinama u monokulturi ne smije se osloniti samo na oprašivače iz prirode, nego se moraju poduzeti mjere za bolji uspjeh oprašivanja. Postavljanjem košnica za pčele medarice, bumbare, kućica i staništa za solitarne pčele može se postići značajan uspjeh pri oprašivanju. Poznato je da od uspjeha oprašivanja ovisi krupnoća ali i količina prinosa voća. Oprašivanje je proces prenošenja peluda na tučak istog ili susjednog cvijeta na istom ili drugom stablu, iste ili neke druge sorte. Prema porijeklu peluda pri oprašivanju voćne vrste i njihove sorte dijelimo u dvije grupe: samooplodne ili autofertilne i stranooplodne ili autosterilne. Samooplodne sorte voćaka oprašuju se vlastitim peludom (iz istog cvijeta, s istog stabla ili s drugog stabla iste sorte). Stranooplodne sorte voćaka oprašuju se uz pomoć peluda neke druge sorte. Najveći broj samooplodnih sorti imaju breskva, marelica, jagoda, malina i crni ribiz, nešto manje šljiva i višnja, a gotovo sve sorte jabuke i kruške jesu stranooplodne, kao i većina sorti trešnje. Pelud s cvijeta na cvijet voćke prenose kukci (entomofilno) ili vjetar (anemofilno). Sve voćne vrste oprašuju se s pomoću kukaca, osim oraha i lijeske, koji se oprašuju vjetrom. moraju izlaziti iz košnice. Tijekom dana pčela posjeti cvjetova. Bira voćnu vrstu, primjerice ne voli krušku, te ju je za oprašivanje kruške potrebno podvrgnuti dresuri. Uspjeh oprašivanja ovisi i o broju postavljenih košnica po 1 ha; ovisno o voćnoj vrsti i intezitetu cvatnje. Najčešće je po hektaru potrebno 3-6 košnica. Bumbari (Bombus spp.) također su dobri oprašivači. Imaju krupno tijelo prekriveno dlakama. U proljeće se javljaju pri temperaturi od +5 o C, što je od osobite važnosti za oprašivanje ranih vrsta voćaka. Tijekom dana posjete cvjetova. U vrijeme cvatnje bumbara je premalo i dok bumbari ojačaju svoja legla, tj. povećaju brojnost zajednice, cvatnja je često već završena. Preporučuje se postavljanje košnica za bumbare u blizini voćnjaka. Solitarne pčele Osmia rufa i O. cornuta idealne su za oprašivanje voćaka. Gnijezda zasnivaju u šupljinama barske trstike (Phragmites communis) ili u izbušenim drvenim oblicama. Ženke zasnivaju svoja gnijezda u tunelima koje pregrađuju i zatvaraju blatom. Optimalna duljina tunela jest cm, a promjer otvora 8 mm. Solitarne pčele aktivne su tijekom cvatnje voćaka. Ne izabiru voćnu vrstu, važno je da je voćka blizu te su od osobite važnosti za oprašivanje kruške, trešnje, jagode i dr. Prag aktivnosti tih pčela je 5 ºC, na 10 ºC aktivne su, a pri temperaturi od 12 do 15 ºC vrlo su aktivne. Poznato je da pri tim temperatura pčela medarica ne leti. Opseg je njihova leta m. Tijekom dana posjete do 5600 cvjetova. Za oprašivanje 1 ha komercijalnog nasada jabuke potrebno je 800 kokona solitarnih pčela (500 ženki i 300 mužjaka). Kućice treba postaviti u voćnjak na razmak od 100 m. Poznato je da su za uspješno oprašivanje potrebne pčele, ali tome mogu doprinijeti i drugi kukci: bumbari, solitarne pčele, ose, leptiri, kornjaši itd. Pčela medarica (Apis mellifera) živi u košnici. U proljeće izlijeće kada su temperature zraka više od 12 o C, aktivna je na 15 o C, a najaktivnija na 20 o C. Letačice donose nektar - hranu za maticu i podmladak. Stvaraju rezerve hrane te pri nižim temperaturama ne 11

12 Mužjak solitarne pčele čeka ženku Osim navedenog, u novije vrijeme svjedoci smo i primjene hormonskih pripravaka za partenokarpni razvitak plodova(plodovi rastu i bez sjemenki). 6. MEHANIZACIJA U VOĆARSTVU Suvremena voćarska proizvodnja zahtjeva visoku mehaniziranost. Pri izboru mehanizacije treba voditi računa o njezinoj kvaliteti, učinkovitosti i isplativosti. Strojevi za pripremne radove pri podizanju voćnjaka Prilikom krčenja starih, biološki dotrajalih nasada podignutih na generativnim podlogama potrebno je koristiti bagere. U pripremnim radovima za podizanje novog voćnjaka potrebno je upotrijebiti traktore jačih snaga (120 i više KS) za čišćenje terena od prethodne vegetacije i dubinsko rahljenje tla. Za te operacije potrebni su odgovarajući priključci: plugovi rigoleri, podrivači, daske za ravnanje terena. Ostale operacije u pripremnim radovima mogu se izvesti manjim traktorima, a od priključaka potrebni su razbacivači mineralnog i organskog gnojiva i često razbacivači materijala za kalcifikaciju. Strojevi za obradu tla u voćnjacima Osnovna obrada tla, jesensko i proljetno oranje obavlja se trobrazdnim ili višebrazdnim voćarskim plugovima. Međuredna ljetna obrada (kultivacija) obavlja se kultivatorima, koji moraju biti takvih dimenzija da se obrada može obaviti u najviše dva prohoda. Za uništavanje korova unutar reda rabe se roto-freze s hidrauličnim pomakom. Strojevi za sjetvu i održavanje zatravljenih voćnjaka Zatravljivanje u voćnjaku izvodi se sijačicama trava, a budući da se sjetva trava izvodi samo jedan put, preporučujemo unajmljivanje sijačice za tu namjenu. Za košnju trava preporučujemo malčer koji ujedno usitnjava i grančice nakon rezidbe. Mogu se rabiti i roto-kosilice s bočnim hidrauličnim pomakom (s ticalom) za košnju Strojevi za aplikaciju sredstava za zaštitu bilja Atomizer (raspršivać) je osnovno sredstvo za aplikaciju sredstava za zaštitu bilja, a ujedno može služiti i za primjenu folijarnih gnojiva. Za manje nasade preporučujemo nošene atomizere, a za veće voćnjake vučene atomizere. Osim atomizera mogu privremeno poslužiti u manjim voćnjacima i drugi tipovi prskalica. Za primjenu herbicida u redu rabe se posebno prilagođeni traktorski atomizeri. Alati za rezidbu Rezidba voćnjaka obavlja se osim ručnim škarama i škarama s pogonom na zrak, škarama s pogonom na električnu energiju (baterije). Komprimirani zrak potreban za rad pneumatskih škara dobije se iz kompresora pri radnom tlaku od 9 do 11 bara. Škare su spojene s kompresorom plastičnom savitljivom cijevi. Kompresor može biti pogonjen preko priključnog vratila traktora ili posebnog benzinskog ili diezelskog motora. Snaga motora za pokretanje kompresora može biti KS. Škare se mogu pokretati i električnom energijom, iz prenosive baterije, koja bi trebala imati dovoljan kapacitet za cjelodnevni rad. Strojevi za berbu Za voćne vrste koje se koriste za industrijsku preradu (višnja, trešnja, šljiva) berba se vrši mehanizirano tresačima. Tresači dobivaju pogon preko priključnog traktorskog vratila koje proizvodi vibracije koje se prenose na stablo s skojeg se plodovi otresaju na platna (cerade). S platna se plodovi prebacuju na elevator, gdje se strujom zraka pomoću ventilatora odstranjuju sitne grančice i lišće. Za ručnu berbu (breskve, marelice, jabuke, kruške i dr.) koriste se platforme, koje mogu biti vučene i samohodne. Te platforme se ujedno koriste za rezidbu voćaka. 12

13 Voćarski traktor Potrebna snaga traktora ovisi o poslovima koje treba obavljati, o uvjetima u voćnjaku (npr. nagib terena, veličina nasada, vrijeme uporabe, radni sati/god.). Treba izabrati snagu traktora koja će biti najbolje iskorištena. Osnovni zahtjevi koje bi trebao zadovoljavati voćarski traktor jesu vožnja, pogon, podizanje i nošenje priključnih strojeva, odnosno mehaniziranje što većeg broja radnji u proizvodnji. Osnovni zahtjevi za voćarski traktor: Snaga - više od 65 KS; Pogon na sva četiri kotača iste veličine; Mjenjač (što više brzina, prilagođen radu raznovrsnih strojeva) Priključno vratilo (540;1000 okr./min); Kabina (ergonomski oblikovana, klimatizirana, dobra vidljivost, filtracija zraka kabine); Reversor (koji omogućuje promjenu smjera kretanja pokretom jedne ručice); Pumpa hidraulična, minimalnog kapaciteta 45 litara, tri para hidrauličnih priključaka; Gume: Radijalne, Pritisak u gumama (minimalano preporučen). Voćarski traktor Planiranje poljoprivredne mehanizacije za nasad od 3 do 5 ha: Traktor snage preko 65 KS, Plug, Kultivator, Deponator min. gnojiva s podrivačem, Atomizer(raspršivač) nošeni, 1000 l, Škare za rezidbu pneumatske, električne, Traktorska prikolica, Roto freza s bočnim pomakom, Malčer s roto-udračima, Tresač (prema potrebi). Mehanizacija koju OPG može unajmiti za usluge: Podrivač, Plug jednobrazdni, dvobrazdni, dubina cm s prednjom vučom, traktor snage KS s prednjom vučom, Stroj za bušenje jama, Stroj za zabijanje stupova (armatura, ograda), Ostala mehanizacija prema potrebi. Nova oprema i strojevi veliko su opterećenje za svakog voćara, stoga je udruživanje u strojne prstenove, ili unajmljivanje mehanizacije za uslugu, jedan od načina da se smanje troškovi proizvodnje, a istovremeno iskoriste sve prednosti suvremene mehanizacije. Potrebno je izabrati kvalitetne strojeve za rad u voćnjaku, maksimalno ih koristiti i redovitim održavanjem produžili njihov radni vijek. 7. EKONOMIKA PODIZANJA DUGOGODIŠNJIH NASADA Ulaganje u podizanje dugogodišnjeg nasada Podizanje dugogodišnjeg nasada - voćnjaka, redovito zahtijeva višegodišnje ulaganje novca u proizvodnju koja će pune proizvodne učinke ostvarivati tek kroz nekoliko godina. Novac potreban za ulaganje može biti vlastiti ili posuđeni. Jedini smisao ulaganja u bilo koju poljoprivrednu proizvodnju jest očekivani dohodak koji će se ostvarivati u trenutku postizanja punog kapaciteta proizvodnje. U voćarstvu se za pojam "puni kapacitet proizvodnje" rabi izraz "puna 13

14 rodnost". Ostvarujući dohodak kroz razdoblje pune rodnosti, investitor očekuje povrat uloženih sredstava te ostvarivanje dohotka ili dobiti. Naravno, ulaganje u podizanje dugogodišnjeg nasada nije jedino ulaganje na obiteljskom gospodarstvu koje se bavi ili se planira baviti voćarstvom. Na primjer tu su još i ulaganja u opremu, mehanizaciju, sustav za navodnjavanje, sustav za obranu od tuče i mraza, gospodarski objekti (za strojeve, pesticide, ambalažu, alate) itd. Visina ukupnog ulaganja u podizanje nasada ovisi o nizu čimbenika. Neki od tih čimbenika jesu: izbor tehnologije, izbor sorte, izbor podloge, zemljište, lokacija nasada, položaj i nagib terena, svojstva tržišta itd. Svako ulaganje pa tako i ulaganje u dugogodišnje nasade popraćeno je brojnim rizicima. U voćarstvu su to npr.: rizici tržišta, rizici vremenskih prilika ili neprilika i sl. Neke od mogućih rizika gospodarstvo može amortizirati ili pak svesti na najmanju moguću mjeru. Ipak, ulaganjem u podizanje dugogodišnjeg nasada potencijalni ili već iskusni proizvođač ulazi u područje poduzetništva u kojem oduvijek vrijedi pravilo: "no risk no profit" odnosno "bez rizika nema profita". Obiteljska poljoprivredna gospodarstva koja se odluče baviti suvremenom voćarskom proizvodnjom trebaju biti adekvatno opremljena, imati dovoljno znanja i sposobnosti za upravljanje proizvodnjom te imati dostupnost kvalitetnim stručnim informacijama. Svaki važniji stručno-tehnološki propust pri podizanju višegodišnjeg nasada ne može se naknadno promijeniti niti nadoknaditi pa greška traje dok nasad postoji. Troškovnici podizanja dugogodišnjih nasada U ovom priručniku daje se pregled troškova u razdoblju investicijskog ulaganja za svaku pojedinu voćnu vrstu. Na kraju razdoblja ulaganja iskazani su sveukupni troškovi podizanja nasada pojedine voćne vrste. U troškovnicima podizanja voćnjaka vide se vrijednosno iskazane pojedine stavke ulaganja po godinama, za 1 ha novog nasada. Iz tablica je razvidno da troškove možemo podijeliti na materijalne i nematerijalne. U tom smislu materijalni su troškovi npr.: sadnice, mineralno i organsko gnojivo, kolci, stupovi, žica, pletivo i sl. Nematerijalni troškovi jesu troškovi rada i usluga, npr.: sadnja, prskanje, okopavanje, obrada tla i sl. Ti troškovi vrednovani su kao oportunitetni troškovi. Pri stvarnom podizanju nasada neke od navedenih troškova može se izbjeći, ali iznimno se mogu pojaviti i neki dodatni troškovi. Ipak, može se očekivati da neće nastati veća odstupanja od vrijednosno iskazanih visina ukupnog ulaganja. Kalkulacije pokrića varijabilnih troškova Pokriće varijabilnih troškova (PVT) jedan je od ekonomskih pokazatelja dohodovnosti svake pojedine proizvodnje zastupljene na OPG-u. Na gospodarstvu koje se bavi voćarstvom pokriće varijabilnih troškova računa se za svaku pojedinu voćnu vrstu. U voćarskoj proizvodnji pokriće varijabilnih troškova iskazuje se mjernom jedinicom Kn/ha. Formula za izračun vrlo je jednostavna: PVT = Ukupan prihod (na 1 ha) - - Ukupni varijabilni troškovi (na 1 ha) U ovom priručniku sadržane su standardne kalkulacije pokrića varijabilnih troškova za sve voćne vrste koje su u sustavu poticaja, osim za smokve, badem i rogač, na bazi 1 ha proizvodne površine u kontinentalnom i mediteranskom području Republike Hrvatske. U kalkulacijama su skraćeno prikazani tehnološki normativi i očekivani rezultati, izraženi količinski i vrijednosno. Na primjer, možemo vidjeti očekivane prinose, cijene, učinke rezidbe i berbe, troškove gnojiva, zaštitnih sredstava i sl. Na taj način svaku pojedinu voćnu vrstu možemo uspoređivati kroz sve stavke kalkulacije. U kalkulacijama pokrića varijabilnih troškova pokušali smo izraziti dohodovnost proizvodnje po hektaru za svaku voćnu vrstu. Tako je u kalkulacijama iskazana stavka "dohodak". Potrebno je napomenuti da su kod izračuna dohotka u obzir uzeti fiksni troškovi vlastite mehanizacije, ali nisu uzeti u obzir troškovi amortizacije nasada te ostali fiksni troškovi koji se neminovno pojavljuju na razini cijelog gospodarstva. Ovi fiksni troškovi variraju od 14

15 slučaja do slučaja, stoga ih je radi velikih odstupanja teško uvrstiti u kalkulaciju. Treba napomenuti da je kalkulacija pokrića varijabilnih troškova jedan od kvalitetnijih kriterija pri donošenju odluke o ulaganju u pojedinu proizvodnju. Pojednostavljeno, svako ulaganje u novu proizvodnju te ekonomski učinci ulaganja "priča su za sebe". Stoga se preporučuje svim potencijalnim voćarima da, uz vlastito znanje i iskustvo, koriste usluge, savjete i pomoć institucija i savjetodavnih stručnjaka, jer jedino na taj način, kao potencijalni investitori, mogu dobiti kvalitetnu informaciju o tehničko-tehnološkim pretpostavkama i zakonitostima te ekonomskim učincima svakog pojedinog ulaganja. 15

16 JABUKA KRUŠKA BRESKVA I NEKTARINA ŠLJIVA MARELICA TREŠNJA VIŠNJA ORAH LIJESKA JAGODA MALINA KUPINA 8. MODELI ZA KONTINENTALNO PODRUČJE 16

17 17

18 JEZGRIČAVO VOĆE J A B U K A Ekološki uvjeti Klima U našoj zemlji uzgoju jabuka odgovaraju uvjeti umjereno kontinentalne klime, stoga se može uzgajati do 800 m nadmorske visine. Godišnje potrebe jabuka za vodom zadovoljava l oborina na m 2. Jabuka podnosi niske zimske temperature i do -35 C. Osjetljiva je na kasne proljetne mrazove u fazi cvatnje i zametanja plodova, oštećenja nastaju već na 2,2 C do 1 C. Tlo Za uspješan uzgoj najbolja su propusna, prozračna, duboka ilovasta tla, lakšeg mehaničkog sastava bez suviška vode, sa 1-5 % humusa i s ph 5,5-6,5. Položaj U kontinentalnom dijelu pogodne su južna, jugoistočna i istočna strana, a nepovoljne su sjeverna i sjeverozapadna ekspozicija. Najbolji su tereni gdje okolni reljef ima veći nagib, a voćnjak što manji nagib, najviše 15 % jer takvi brežuljkasti položaji imaju ujednačenu temperaturu zraka. Također su pogodne ravnice priobalnog područja većih rijeka zbog povoljnog utjecaja vodene površine na temperaturne oscilacije. Sorte i podloge Danas se u podizanju nasada rabi vegetativna slabo bujna podloga M9, jer ispunjava sve zahtjeve intenzivne proizvodnje. Izbor podloge M9 upućuje na sustav sadnje u gustom sklopu. Za teža tla preporučuje se podloga MM106 te vretenasti grm kao uzgojni oblik. Budući da je jabuka stranooplodna potrebno je u nasadu imati i sorte oprašivače. Odabir sorte treba temeljiti na tržišnim i proizvodnim kriterijima. Prema vremenu dozrijevanja sorte dijelimo na: ljetne, jesenske i zimske. Ljetne sorte: Vista Bella, Mantet, Jerseymac, Summerred; jesenske i zimske: Elstar, Gloster, Golden Delicious, GD klon B, Gala, Galaxy, Jonagold, Fuji, Braeburn, Idared, Granny Smith, itd. Preporučujemo zimske i jesenske sorte jabuka, crvene boje kožice ploda, slatkokisele, sočne, blago aromatične, koje se mogu dugo čuvati u hladnjači. Sustav uzgoja Suvremeni voćnjaci gustog sklopa sade se na razmak redova 3,0 do 3,2 m, a u redu na razmak 1,0 do 1,2 m. Razmak sadnje određen je podlogom, visinom cijepljenog mjesta, tipom tla, bujnošću sorte i nagibom terena. Preporučujemo jednoredni sustav uzgoja. Uzgoj jabuka na slabo bujnim podlogama zahtijeva naslon, tj. uzgojnu konstrukciju. Postavlja se u godini sadnje kao i ograda. Vitko vreteno Vitko vreteno pokazalo se najboljim uzgojnim oblikom za slabo bujne podloge i gustu sadnju. Njegova svojstva jesu deblo visine cm, skelet je voćke provodnica i spiralno raspoređene osnovne grane. Ukupna je visina stabla oko 2,5 m. Takav uzgoj formira se kroz prve tri godine svijanjem i otklanjanjem grana od provodnice, prorjeđivanjem i pinciranjem jednogodišnjih mladica. Voćka daje rod već u drugoj godini nasada. Osim vitkog vretena prikladni su i vretenasti grm te super vitko vreteno Zaštita od štetočinja Najvažnije bolesti jabuka jesu krastavost plodova (Venturia inaequalis), pepelnica (Podosphaera leucotriha) i bakterijska palež (Erwinia amylovora). Suzbijanje tih bolesti provodi se svake godine. Rokovi za suzbijanje određuju se praćenjem klimatskih i fenoloških prilika u voćnjaku. Poslove praćenja pojave tih bolesti i signalizaciju rokova i mjera suzbijanja provodi Odjel za zaštitu bilja HZPSS-a. Preporuke za zaštitu jabuka djelatnici objavljuju na lokalnim radiostanicama i na internet stranici Zavoda 18

19 Najznačajniji štetnici jabuka jesu jabučni savijač (Cydia pomonella), savijači (Tortricidae), lisni mineri (Leucoptera malifoliella i dr.), lisne uši (Aphidae), crveni voćni pauk (Panonycus ulmi) i druge grinje. Suzbijanje se provodi na osnovi praćenja pojave štetnika, klimatskih i fenoloških prilika u voćnjaku. Poslove praćenja pojave tih štetnika i signalizaciju rokova i mjera suzbijanja provodi Odjel za zaštitu bilja HZPSS-a i objavljuje ih u medijima. Štete u voćnjaku mogu činiti ptice, voluharice, poljski miševi i divljač. Smanjenje tih šteta provodi se plašenjem ptica, suzbijanjem poljskih miševa I voluharica zatrovanim mamcima i protiv divljači ograđivanjem voćnjaka. Štetni korovi u voćnjaku konkurencija su za prostor, hranjva i vodu. Suzbijanje korova provodi se mehaničkim ili kemijskim (herbicidima) mjerama zaštite. JABUKA Regija: kontinentalna Površina: 1 ha Broj stabala/ha: Razmak sadnje: 3,5 x 1 m Trajnost nasada: 20 godina Podloga: M9 Uzgojni oblik: vitki vretenasti grm GODINA PRIJE SADNJE kn/ha DRUGA GODINA kn/ha Poravnavanje terena 1.250,00 Međuredna obrada 1.400,00 Dovoz mineralnog gnojiva 120,00 Prskanje prskalicom 1.440,00 Dovoz organskog gnojiva 2.400,00 Vezivo 200,00 Dubinsko rahljenje tla 6.250,00 Sredstva za zaštitu bilja 3.560,00 Raspodjeljivanje mineralnog gnojiva 480,00 Sadnice za nadosađivanje 600,00 Raspodjeljivanje organskog gnojiva 2.100,00 Nadosađivanje sadnica 100,00 Mineralno gnojivo 5.852,00 Rezidba zimska i povijanje mladica 1.450,00 Organsko gnojivo 4.550,00 Okopavanje u redu 4.050,00 Troškovi analize tla 700,00 Zatravljivanje nasada 1.550,00 Utovar i istovar mineralnog gnojiva 200,00 UKUPNO ,00 UKUPNO ,00 TREĆA GODINA kn/ha PRVA GODINA (priprema, sadnja i armatura) kn/ha Međuredna obrada 1.400,00 Dovoz mineralnog gnojiva 100,00 Raspršivanje atomizerom 2.400,00 Raspodjeljivanje mineralnog gnojiva 120,00 Održavanje tla u redu 1.650,00 Poravnavanje terena 700,00 Sredstva za zaštitu bilja 7.850,00 Dovoz i razvoženje kolaca 240,00 Vezivo 300,00 Dovoz i razvoženje sadnica 250,00 Rezidba zimska i povijanje mladica 4.725,00 Međuredna obrada 1.080,00 UKUPNO ,00 Mineralno gnojivo 575,00 SVEUKUPNO ,00 Kolci ,00 Sadnice ,00 Vezivo 520,00 Sredstva za zaštitu bilja 1.980,00 Iskolčavanje terena 755,00 Priprema sadnica za sadnju 600,00 Istovar sadnica 100,00 Sadnja 5.500,00 Okopavanje u redu 4.050,00 Prskanje 1.950,00 Dovoz stupova i žice za armaturu 500,00 Stupovi za armaturu ,00 Pocinčana žica 5.250,00 Sidra 600,00 Zatezači 600,00 Postavljanje armature 3.402,00 Žičano pletivo za ogradu 4.800,00 Stupovi za ogradu 4.760,00 Postavljanje ograde 2.835,00 UKUPNO ,00 Poticaj za podizanje 1 ha nasada jabuke iznosi ,00 kuna, a na područjima s težim uvjetima gospodarenja poticaj iznosi ,00 kuna. 19

20 Jabuka Regija: kontinentalna Površina: 1 ha Broj stabala/ha: Razmak sadnje: 3,5 x 1 m Trajnost nasada: 20 god. Starost nasada: puna rodnost Uzgojni oblik: vitki vretenasti grm Podloga: M 9 Kalkulacija pokrića var. troškova (PVT) Niži Srednji Viši EUR/ha, srednji Prinos, kg/ha , , ,00 Klasa 1 2,70 kn , , ,00 Klasa 2 1,25 kn 7.000, , ,00 Prosječna cijena, kn/kg 2,41 2,41 2,41 0,32 Poticaj, kn/ha 2.500, , ,00 333,33 UKUPNI PRIHOD, kn/ha , , , ,67 Nadosađivanje, 20 kom. 20 kn/kom. 400,00 400,00 400,00 53,33 Mineralna gnojiva, kn/ha 804, , ,00 134,20 Sredstva za zaštitu bilja, kn/ha 9.487, , , ,93 Sanduci kapaciteta 15 kg, 3,8 kn/kom , , , ,11 Vezivo, 40 kg, 25 kn/kg 1.000, , ,00 133,33 Berba, 70 kg/h, 25 kn/h , , , ,76 Rezidba, 350 h, 35 kn/h , , , ,33 Ostali troškovi, kn/ha 1.000, , ,00 266,67 UKUPNI VAR. TROŠKOVI, kn/ha , , , ,67 PVT, kn/ha , , , ,99 Troškovi vlastite mehanizacije, kn/ha 4.719, , ,56 647,56 Dohodak, kn/ha* , , , ,43 Dohodak uz različite cijene: Klasa 1 Klasa 2 Cijena niža, kn/kg 2,20 1, , , , ,43 Cijena srednja, kn/kg 2,70 1, , , , ,43 Cijena viša, kn/kg 3,20 1, , , , ,43 *U kalkulaciju dohotka nije uključen trošak amortizacije nasada i dio fiksnih troškova OPG-a (fiksni troškovi mehanizacije su uključeni u kalkulaciju) 20

21 K R U Š K A Ekološki uvjeti Klima S obzirom da je u većini naše zemlje klima umjereno kontinentalna, uzgoj kruške nije ograničen, osim u planinskim područjima iznad 800 metara nad morem. Kruška podnosi temperature i do - 20 C, a neke sorte i do -30 C. Međutim, kao i druge voćke, kruška je osjetljiva na kasne zimske mrazove početkom vegetacije, a s obzirom da dosta rano cvate, preporučujemo sadnju na visinama od 180 do 800 m. Brežuljkasti tereni imaju bolju osvjetljenost i toplinu, što kruški odgovara. Treba težiti postavljanju redova sjever - jug. Kruška ima posebne zahtjeve i prema relativnoj vlažnosti zraka; optimalna vlažnost zraka ljeti je %. Kod relativne vlažnosti zraka ispod 30 % treba orošavati. Tlo Teška i nepropusna tla te laka i pjeskovita tla nepovoljna su za uzgoj kruške. Kruška na sjemenjaku osjetljiva je na visoku razinu podzemne vode te joj odgovaraju ocjedita tla na blagim padinama. bakterijsku palež, trulež korijena te feroklorozu (podnosi najviše 2 % aktivnog vapna). Podloga BA 24 bujnija je od podloge EMA. Bolje podnosi suha i teška tla. Kvaliteta ploda i dolaženje u rod isti su kao i na podlozi EMA, kompatibilna je s Viljamovkom. Sorte koje nisu kompatibilne treba saditi na međupodlozi Gelertova, Pastorčica i Hardenpontova. Preporučujemo sljedeće sorte krušaka: Etruska, rana Morettinijeva, Klapova, Santa Marija, Viljamovka, Abbe Fetel, Passe Crassane. Kod nas je poželjno uzgajati sve kvalitetne sorte svih doba zriobe, vodeći računa o mogućnosti i količini vremenskog plasmana. Sustav uzgoja Za nove plantažne nasade treba izabrati vitko vreteno zbog slijedećih razloga : rano dolazi u rod, velika početna rodnost, visoka i redovita rodnost, dobra kvaliteta plodova, jednostavno održavanje uz minimalan utrošak ljudskog rada. Razmaci sadnje se kreću od 3,2 do 3,5 m red od reda, a 1,0 do 1,5m u redu. Najpovoljnija su ona tla koja imaju: duboki aktivni sloj ( cm), odnos gline i pijeska 60:40, ph 5,6-6,5, sadržaj humusa 3 % i sadržaj vapna do 2,5 % ako je podloga dunja ili do 5 % ako je podloga sjemenjak kruške. Položaj Važan je izbor ekspozicije i inklinacija terena. Najbolje su južne i jugoistočne strane s nagibom do 15 %. Treba izbjegavati niske i zatvorene položaje. Vjetar je važan čimbenik u proizvodnji krušaka. U cvatnji velike štete nanose hladni i topli vjetrovi. Blagi vjetrovi poželjni su jer smanjuju opasnost od mraza. Sorte i podloge Podloga EMA daje stablo osrednje bujnosti, rano dolazi u rod, osrednje je otporna na niske temperature, osrednje je osjetljiva na Vitko vreteno Zaštita od štetočinja Najvažnije bolesti kruške jesu krastavost plodova kruške (Venturia pirina) i bakterijska palež (Erwinia amylovora). Od štetnika najvažnija je kruškina buha (Psylla pyrisuga i Psylla piri). Ostale bolesti i štetnici isti su kao i kod jabuke te se primjenjuju gotovo iste mjere zaštite. 21

22 KRUŠKA (jesensko-zimska) Regija: kontinentalna Broj stabala/ha: Trajnost nasada: 20 godina Uzgojni oblik: vretenasti grm Površina: 1 ha Razmak sadnje: 3,5 x 1,2 m Podloga: dunja MA GODINA PRIJE SADNJE kn/ha DRUGA GODINA kn/ha Poravnavanje terena 1.250,00 Međuredna obrada 1.400,00 Dovoz mineralnog gnojiva 120,00 Prskanje prskalicom 1.440,00 Dovoz organskog gnojiva 2.400,00 Vezivo 530,00 Dubinsko rahljenje tla 6.250,00 Sredstva za zaštitu bilja 2.550,00 Raspodjeljivanje mineralnog gnojiva 480,00 Sadnice za nadosađivanje 1.250,00 Raspodjeljivanje organskog gnojiva 2.100,00 Nadosađivanje sadnica 100,00 Mineralno gnojivo 5.852,00 Rezidba zimska i povijanje mladica 1.450,00 Organsko gnojivo 4.550,00 Okopavanje u redu 4.050,00 Troškovi analize tla 700,00 Zatravljivanje nasada 1.550,00 Utovar i istovar mineralnog gnojiva 200,00 UKUPNO ,00 UKUPNO ,00 TREĆA GODINA kn/ha PRVA GODINA (priprema, sadnja i armatura) kn/ha Međuredna obrada 1.400,00 Dovoz mineralnog gnojiva 100,00 Raspršivanje atomizerom 1.200,00 Raspodjeljivanje mineralnog gnojiva 120,00 Sredstva za zaštitu bilja 4.550,00 Poravnavanje terena 700,00 Vezivo 300,00 Dovoz i razvoženje sadnica 250,00 Rezidba zimska i povijanje mladica 4.225,00 Međuredna obrada 1.080,00 Održavanje tla u redu 1.650,00 Mineralno gnojivo 480,00 UKUPNO ,00 Sadnice ,00 SVEUKUPNO ,00 Vezivo 520,00 Sredstva za zaštitu bilja 1.920,00 Iskolčavanje terena 755,00 Priprema sadnica za sadnju 600,00 Istovar sadnica 100,00 Sadnja 4.700,00 Okopavanje u redu 4.050,00 Prskanje 1.950,00 Dovoz stupova i žice za armaturu 500,00 Stupovi ,00 Pocinčana žica 5.250,00 Sidra 500,00 Zatezači 500,00 Postavljanje armature 3.402,00 Žičano pletivo za ogradu 4.800,00 Stupovi za ogradu 4.760,00 Postavljanje ograde 2.835,00 UKUPNO ,00 Poticaj za podizanje 1 ha nasada kruške iznosi ,00 kuna, a na područjima s težim uvjetima gospodarenja poticaj iznosi ,00 kuna. 22

23 Kruška Regija: kontinentalna Broj stabala/ha: Trajnost nasada: 20 god. Uzgojni oblik: vitki vretenasti grm Površina: 1 ha Razmak sadnje: 3,5 x 1,2 m Starost nasada: puna rodnost Podloga: dunja MA Kalkulacija pokrića var. troškova (PVT) Niži Srednji Viši EUR/ha, srednji Prinos, kg/ha , , ,00 Klasa 1 4,00 kn 8.000, , ,00 Klasa 2 2,50 kn 2.000, , ,00 Prosječna cijena, kn/kg 3,70 3,70 3,70 0,49 Poticaj, kn/ha 2.500, , ,00 333,33 UKUPNI PRIHOD, kn/ha , , , ,00 Nadosađivanje, 20 kom. 30 kn/kom. 600,00 600,00 600,00 80,00 Mineralna gnojiva, kn/ha 671, , ,00 143,47 Sredstva za zaštitu bilja, kn/ha 6.366, , ,00 848,80 Sanduci kapaciteta 8 kg, 3 kn/kom , , , ,00 Vezivo, 40 kg, 25 kn/kg 1.000, , ,00 133,33 Berba, 50 kg/h, 25 kn/h 5.000, , , ,33 Rezidba, 250 h, 35 kn/h 8.750, , , ,67 Ostali troškovi, kn/ha 1.000, , ,00 200,00 UKUPNI VAR. TROŠKOVI, kn/ha , , , ,60 PVT, kn/ha , , , ,40 Troškovi vlastite mehanizacije, kn/ha 3.716, , ,72 532,00 Dohodak, kn/ha* 8.646, , , ,40 Dohodak uz različite cijene: Klasa 1 Klasa 2 Cijena niža, kn/kg 3,50 2, , , , ,06 Cijena srednja, kn/kg 4,00 2, , , , ,40 Cijena viša, kn/kg 4,50 3, , , , ,73 *U kalkulaciju dohotka nije uključen trošak amortizacije nasada i dio fiksnih troškova OPG-a (fiksni troškovi mehanizacije su uključeni u kalkulaciju) 23

24 KOŠTIČAVO VOĆE BRESKVA I NEKTARINA Ekološki uvjeti Breskva je danas rasprostranjena u svim krajevima svijeta umjerene klime, premda njezina povijest započinje u Kini. Republika Hrvatska nalazi se u području pogodnom za uzgoj bresaka i nektarina, no unatoč tomu naša proizvodnja ne zadovoljava ni približno naše potrebe za breskvama i nektarinama. Sorte i podloge Kao podloga pretežito se rabi generativna podloga vinogradarska breskva. Vinogradarska breskva rabi se zbog više razloga: najbolja je i najraširenija podloga za breskvu, visoka je kvaliteta plodova, dobra je kompatibilnost sa sortama te visoka je i redovita rodnost. Najveći nadostatak te podloge jest taj što vinogradarska breskva predstavlja populaciju, a varijabilnost takva materijala dosta je velika. Vinogradarska breskva dosta je zahtjevna prema tlu. Traži bogata, topla tla, dobrih vodozračnih odnosa. I dakako, ono što je najbitnije, ta podloga ne podnosi više od 5 % fiziološki aktivnog vapna u tlu. Uzgojni oblik vaza S obzirom na bujnost podloge, uzgojni oblik i karakteristike sorti, preporučuje se sadnja u razmaku 4,5 x 3,5 m pa je za jedan hektar potrebno oko 600 sadnica. Uzgojni oblik poluslobodna palmeta ubraja se u plošne uzgojne oblike. Taj uzgojni oblik razvija skeletne grane u horizontalnoj plohi, može imati 5 6 etaža, visina je provodnice 3,5 m. Razmak sadnje za taj uzgojni oblik jest 4,5 x 3 m, dakle treba 740 sadnica za 1 ha. U kontinentalnom dijelu Hrvatske za sadnju je najpovoljnija sredina veljače, odnosno vrijeme nakon ekstremnih zimskih temperatura. Pri izboru sorata treba paziti na više elemenata, ali svakako su najvažniji kvaliteta plodova, prinos i konkurentnost plodova pojedine sorte na tržištu, te introdukcija novih sorti po zahtjevima tržišta. U skladu s time, za podizanje nasada izabrane su ove sorte: Early Red Haven, Caldesi 2000, Red Haven, Cresthaven, Venus, Fayett i dr. Sustav uzgoja U plantažnoj proizvodnji breskve i nektarine na kontinentu vaza je najčešći uzgojni oblik. Vaza je najčešći uzgojni oblik u Italiji, najvećem svjetskom proizvođaču bresaka. Taj uzgojni oblik karakteriziraju tri postrane grane bez provodnice. Iako je taj uzgoji oblik bio često kritiziran kao zastarjeli uzgojni oblik breskve, danas se proizvođači u Francuskoj i u Italiji sve više vraćaju tom uzgojnom obliku. Uzgojni oblik slobodna palmeta Zaštita od štetočinja Najvažnije bolesti breskve i nektarine jesu kovrčavost lista (Taphrina deformans), pepelnica (Sphaerothea pannosa) te palež cvijeta i izboja (Monilia laxa). Zaštitu od tih bolesti najbolje je provoditi preventivno 24

25 praćenjem vremenskih i fenoloških prilika u voćnjaku. Od štetnika u nasadima breskve i nektarine treba pratiti pojavu breskvina savijača (Cydia molesta) i breskvina moljca (Anarsia lineatella). Oni izazivaju vršno oštećenje mladica i izboja, a kasnije crvljivost ploda. Suzbijanje se provodi selektivnim insekticidima na osnovi praćenja pojave štetnika, klimatskih i fenoloških prilika u voćnjaku. Poslove praćenja pojave ekonomski važnih štetočinja, signalizaciju rokova i mjera suzbijanja provodi Odjel za zaštitu bilja HZPSS-a i objavljuje ih u medijima BRESKVA I NEKTARINA Regija: kontinentalna Površina: 1 ha Broj stabala/ha: 630 Razmak sadnje: 3,5 x 4,5 m Trajnost nasada: 16 godina Podloga: P. Persica Uzgojni oblik: vaza GODINA PRIJE SADNJE kn/ha DRUGA GODINA kn/ha Poravnavanje terena 1.250,00 Dovoz sadnica za nadosađivanje 100,00 Dovoz mineralnog gnojiva 120,00 Međuredna obrada 1.400,00 Dovoz organskog gnoja 2.400,00 Prskanje 1.000,00 Dubinsko rahljenje tla 6.250,00 Stupovi za ogradu 4.760,00 Raspodjeljivanje mineralnog gnojiva 480,00 Sredstva za zaštitu bilja 1.070,00 Raspodjeljivanje organskog gnoja 2.100,00 Sadnice za nadosađivanje 440,00 Mineralno gnojivo 5.852,00 Žičano pletivo za ogradu 4.800,00 Organski gnoj 4.550,00 Istovar i raznošenje stupova i žice 125,00 Troškovi analize tla 700,00 Nadosađivanje sadnica 100,00 Utovar i istovar mineralnog gnojiva 200,00 Rezidba zimska i ljetna 1.260,00 UKUPNO ,00 Postavljanje ograde 2.835,00 PRVA GODINA (priprema i sadnja) kn/ha Okopavanje u redu 1.250,00 Dovoz mineralnog gnojiva 100,00 UKUPNO ,00 Raspodjeljivanje mineralnog gnojiva 120,00 TREĆA GODINA kn/ha Poravnavanje terena 700,00 Međuredna obrada 1.400,00 Dovoz i razvoženje sadnica 240,00 Raspršivanje atomizerom 1.260,00 Međuredna obrada 1.080,00 Sredstva za zaštitu bilja 1.580,00 Mineralno gnojivo 250,00 Rezidba zimska i ljetna 4.150,00 Sadnice ,00 Zatravljivanje nasada 1.550,00 Sredstva za zaštitu bilja 740,00 UKUPNO 9.940,00 Iskolčavanje terena 280,00 SVEUKUPNO ,00 Priprema sadnica za sadnju 250,00 Istovar sadnica 150,00 Sadnja 2.520,00 Okopavanje sadnica 1.250,00 Prskanje 550,00 UKUPNO ,00 Poticaj za podizanje 1 ha nasada breskve i nektarine iznosi ,00 kuna, a na područjima s težim uvjetima gospodarenja poticaj iznosi ,00 kuna. 25

26 Breskva Regija: kontinentalna Broj stabala/ha: 630 Trajnost nasada: 16 godina Uzgojni oblik: vaza Površina: 1 ha Razmak sadnje: 3,5 x 4,5 m Starost nasada: puna rodnost Podloga: P. Persica Kalkulacija pokrića var. troškova (PVT) Niži Srednji Viši EUR/ha, srednji Prinos, kg/ha , , ,00 Klasa 1 5,00 kn , , ,00 Klasa 2 3,00 kn 3.000, , ,00 Prosječna cijena, kn/kg 4,60 4,50 4,44 0,60 Poticaj, kn/ha 2.500, , ,00 333,33 UKUPNI PRIHOD, kn/ha , , , ,33 Nadosađivanje, 5 kom. 30 kn/kom. 150,00 150,00 150,00 20,00 Mineralna gnojiva, kn/ha 468,00 671,00 873,00 89,47 Sredstva za zaštitu bilja, kn/ha 6.737, , ,00 898,27 Sanduci kapaciteta 5 kg, 2 kn/kom , , , ,67 Berba, 40 kg/h, 25 kn/h 9.375, , , ,67 Rezidba, 190 h, 35 kn/h 6.650, , ,00 886,67 Ostali troškovi, kn/ha 1.000, , ,00 266,67 UKUPNI VAR. TROŠKOVI, kn/ha , , , ,40 PVT, kn/ha , , , ,93 Troškovi vlastite mehanizacije, kn/ha 3.640, , ,00 503,60 Dohodak, kn/ha* , , , ,33 Dohodak uz različite cijene: Klasa 1 Klasa 2 Cijena niža, kn/kg 4,50 2, , , , ,00 Cijena srednja, kn/kg 6,00 3, , , , ,33 Cijena viša, kn/kg 7,50 3, , , , ,67 *U kalkulaciju dohotka nije uključen trošak amortizacije nasada i dio fiksnih troškova OPG-a (fiksni troškovi mehanizacije su uključeni u kalkulaciju) 26

27 Š L J I V A Ekološki uvjeti Klima Šljiva se može uzgajati gdje se niske zimske temperature spuštaju i do -28 ºC, pa čak i do -30 ºC, a u kraćem razdoblju šljiva može podnijeti i do -35 ºC. Budući da takve temperature nisu česte na bilo kojem području Hrvatske, šljiva se u nas može uzgajati bez ograničenja. Međutim, važna je nadmorska visina, naročito zbog pojave mrazova u vrijeme bubrenja pupova i cvatnje. Pupovi se u vrijeme otvaranja počinju smrzavati na -1,1 ºC, a pozebu potpuno na -5,5 ºC. Otvoreni cvjetovi i mladi tek zametnuti plodovi počinju se smrzavati na -0,5 ºC, a smrzavaju se potpuno na -2,2 ºC. Budući da šljiva počinje cvasti na nadmorskim visinama višim od 200 m tek krajem travnja i početkom svibnja, vrlo je mala opasnost od smrzavanja u tijeku cvatnje, jer su u tom razdoblju minimalne temperature oko -1 ºC. Dakle, za kontinentalno područje Hrvatske preporučujemo sadnju šljive na nadmorskim visinama od 200 do 500 m, a može se uzgajati i do 700 m nad morem. Tlo Za uzgoj šljive važno je da je tlo duboko, prozračno i pogodnih fizikalno-kemijskih karakteristika. Budući da u našoj zemlji postoji više različitih tipova tala, za ocjenjivanje pogodnosti za uzgoj šljive obvezatno treba napraviti analizu tla uzimanjem uzoraka s parcele na kojoj se želi saditi. Rezultati analize tla pokazat će može li se u takvu tlu uzgajati šljiva i kakve su korekcije tla potrebne s obzirom na kiselost i hranidbeni sastav. Na većini naših tala može se uzgajati šljiva uz manje ili veće korekcije. Položaj Za uzgoj šljive položaj je vrlo važan jer osim klimatskih karakteristika nekog područja, uključujući i nadmorsku visinu, položaj određuje uvjete uzgoja. Najpovoljnije su južne ekspozicije blagog nagiba, zatim jugoistočne, istočne i jugozapadne, a sjeverozapadne i sjeverne ekspozicije lošije su. Nagib terena naročito je bitan i zbog primjene mehanizacije. U uzgoju šljive naročito je bitna primjena tresača, s tim u svezi najbolji su nagibi do 15 %. Sorte i podloge Izbor sorte prije svega je određen namjenom proizvodnje. Postoji osnovna podjela na stolne sorte, koje su krupnog ploda, i sorte za preradu. Sorte za preradu klasificiraju se prema namjeni, tj. za sušenje, za rakiju itd. U nas najraširenija je sorta Bistrica, međutim ona je ugrožena virusom šarke šljive, pa preporučujemo sorte uglavnom tolerantne na taj virus. Preporučujemo ove sljedeće sorte:, Čačanska ljepotica, Čačanska najbolja, Valjevka, Grossa di Felisio (Empress), President i dr., te sorte koje još nisu na sortnoj listi: Elena, Presenta, Sugar top, Valerija, Hanita, Firenze 90, Topper, Topking, Tegera, Katinka i dr. Postoji niz podloga za šljivu, međutim one moraju zadovoljavati dobru kompatibilnost, gusti sklop sadnje (mala bujnost), dobro ukorjenjivanje i otpornost na različite ambijentalne uvjete. U novije vrijeme uglavnom se rabe vegetativno slabo bujne podloge, kao što su: Ferlenain, MrS 2/5, Pixi, Ishtara - Ferciana, a od srednje bujnih Myrobalana B i Myrobalana 29C. Sustav uzgoja Sustav uzgoja određen je razmakom sadnje i uzgojnim oblikom. Ovisno o namjeni, postoje različiti sustavi uzgoja šljive. Općenito se može reći da se stolne sorte, koje zahtijevaju ručnu berbu, uzgajaju u gustom sklopu na slabobujnim podlogama. Industrijske sorte prilagođene za strojnu berbu uzgajaju se u širem sklopu na srednjebujnim i bujnim podlogama. Stolna šljiva na slabobujnoj podlozi može se uzgajati u sklopu 3,5 x 1,5 m, u uzgojnom obliku modificirani vretenasti grm. Za srednje bujne i bujne podloge najbolji je prostorni piramidalni uzgojni oblik uz razmak sadnje 5 x 5 ili 5 x 4 m. 27

28 Zaštita od štetočinja Najvažnije bolesti šljive u nas jesu šarka šljive (Plum Pox Virus), monilija (Monilia laxa i M. fructigena), šupljikavost lista (Clasterosporium carpophilum), plamenjača šljive (Polystigma rubrum), olovna bolest (Stereum purpureum) i rogač šljive (Taphrina pruni). Od štetnika koji napadaju šljivu najvažniji su šljivina osica (Hoplocampa sp.) i šljivin savijač (Grapholita funebrana). Poslove praćenja pojave ekonomski važnih štetočinja, signalizaciju rokova i mjera suzbijanja provodi Odjel za zaštitu bilja HZPSS-a i objavljuje ih u medijima. Mladi nasad može ugroziti divljač (divlja svinja, srna, jelen i zec). Od njih se nasad štiti postavljanjem ograde, a zatrovanim mamcima nasad se štiti od štetnih glodavaca (voluharica). ŠLJIVA Regija: kontinentalna Površina: 1 ha Broj stabala/ha: 500 Razmak sadnje: 5 x 4 m Trajnost nasada: 25 Podloga: P. Myrobalana Uzgojni oblik: popravljena piramida GODINA PRIJE SADNJE kn/ha DRUGA GODINA kn/ha Poravnavanje terena 1.250,00 Dovoz sadnica za nadosađivanje 100,00 Dovoz mineralnog gnojiva 120,00 Međuredna obrada 1.400,00 Dovoz organskog gnoja 2.400,00 Prskanje 360,00 Dubinsko rahljenje tla 6.250,00 Sredstva za zaštitu bilja 350,00 Raspodjeljivanje mineralnog gnojiva 480,00 Sadnice za nadosađivanje 500,00 Raspodjeljivanje organskog gnoja 2.100,00 Nadosađivanje sadnica 120,00 Mineralno gnojivo 5.852,00 Rezidba zimska i povijanje mladica 1.000,00 Organski gnoj 4.550,00 Okopavanje 1.000,00 Troškovi analize tla 700,00 Zatravljivanje nasada 1.550,00 Utovar i istovar mineralnog gnojiva 200,00 UKUPNO 6.380,00 UKUPNO ,00 TREĆA GODINA kn/ha PRVA GODINA (priprema, sadnja, ograda) kn/ha Međuredna obrada 800,00 Dovoz mineralnog gnojiva 100,00 Prskanje 360,00 Raspodjeljivanje mineralnog gnojiva 120,00 Sredstva za zaštitu bilja 550,00 Poravnavanje terena 700,00 Rezidba zimska 500,00 Dovoz i razvoženje kolaca 100,00 Okopavanje 1.000,00 Dovoz i razvoženje sadnica 240,00 UKUPNO 3.210,00 Međuredna obrada 1.400,00 SVEUKUPNO ,00 Mineralno gnojivo 260,00 Kolci 1.500,00 Sadnice ,00 Vezivo 300,00 Sredstva za zaštitu bilja 250,00 Iskolčavanje terena 120,00 Priprema sadnica za sadnju 250,00 Sadnja 2.100,00 Okopavanje sadnica 1.000,00 Prskanje 120,00 Žičano pletivo za ogradu 4.800,00 Stupovi za ogradu 4.760,00 Postavljanje ograde 2.835,00 UKUPNO ,00 Poticaj za podizanje 1 ha nasada šljive iznosi ,00 kuna, a na područjima s težim uvjetima gospodarenja poticaj iznosi ,00 kuna. 28

29 Šljiva - prerada Regija: RH Broj stabala/ha: 500 Trajnost nasada: 25 godina Površina: 1 ha Razmak sadnje: 5 x 4 m Starost nasada: puna rodnost Kalkulacija pokrića var. troškova (PVT) Niži Srednji Viši EUR/ha, srednji Prinos, kg/ha , , ,00 Cijena, kn/kg 1,90 1,90 1,90 0,25 Poticaj, kn/ha 2.500, , ,00 333,33 UKUPNI PRIHOD, kn/ha , , , ,00 Nadosađivanje, 10 kom. 20 kn/kom. 200,00 200,00 200,00 26,67 Mineralna gnojiva, kn/ha 266,00 335,50 538,00 44,73 Sredstva za zaštitu bilja, kn/ha 2.378, , ,04 317,07 Vezivo, 20 kg, 25 kn/kg 500,00 500,00 500,00 66,67 Skupljanje, 100 kg/h, 25 kn/h 2.500, , ,00 666,67 Rezidba, 110 h, 35 kn/h 3.850, , ,00 513,33 Ostali troškovi, kn/ha 1.500, , ,00 266,67 UKUPNI VAR. TROŠKOVI, kn/ha , , , ,81 PVT, kn/ha , , , ,19 Troškovi vlastite mehanizacije, kn/ha 2.180, , ,69 327,18 Dohodak, kn/ha* 8.125, , , ,02 *Ambalaža: povratna te stoga nije obračunat trošak. Dohodak uz različite cijene: Cijena niža, kn/kg 1, , , , ,35 Cijena srednja, kn/kg 1, , , , ,02 Cijena viša, kn/kg 2, , , , ,68 *U kalkulaciju dohotka nije uključen trošak amortizacije nasada i dio fiksnih troškova OPG-a (fiksni troškovi mehanizacije su uključeni 29

30 M A R E L I C A Ekološki uvjeti Klima U razdoblju zimskog mirovanja marelica može podnijeti do -30 C. Međutim, vrlo je osjetljiva na mrazove u početku vegetacije. Vrlo rano cvate te temperature od 1,1 C do 5,5 C mogu prouzročiti štete. Pozeba zametnutih plodova javlja se pri temperaturi od 0 C do -2 C. Osjetljiva je na hladne i olujne vjetrove. Tlo Za uzgoj marelice prikladna su duboka tla. Najbolje uspijeva na dubljim, dobro ocjeditim i lakšim tlima, koja su dobro opskrbljena hranjvima, neutralne do slabo alkalne reakcije. Položaj S obzirom na rano cvjetanje i osjetljivost na mraz treba birati položaje na kojima nema mrazova, a to su nadmorske visine od 180 do 500 metara, s blagim nagibom terena. Nagib terena treba biti dovoljan da se ne zadržava hladan zrak, ali ne veći od %. Marelica je osjetljiva prema hladnim vjetrovima te treba birati zaklonjene položaje ili saditi vjetrozaštitne živice. Sorte i podloge Od generativnih podloga primjenjuju se sjemenjaci marelice, vinogradarske breskve te sjemenjaci različitih sorti i tipova šljiva. Od vegetativnih podloga rabe se: Myrobalana 29C, INRA džanarika GF 31, INRA Ringlo GF 1380, Marianna Zbog česte pojave apopleksije i lošije kompatibilnosti s nekim podlogama često se rabe razne međupodloge. Od sorata preporučujemo: Krupna rana, Mađarska rana, Mađarska najbolja, Kečkemetska ruža, Čačansko zlato i dr. po mogućnosti kasnije cvjetajuće sorte. Sustav uzgoja Marelica se može uzgajati kao popravljena vaza i poboljšana piramidalna krošnja. Razmak sadnje u tih uzgojnih oblika je 7 x 5 m, s malim prilagodbama u odnosu na pad terena i osvjetljenost položaja. Ako se uzgaja kao palmeta kosih grana, razmak je 5 x 4 m. Zaštita od štetočinja Najvažnije belesti i štetnici marelice u kontinentalnom dijelu jesu apopleksija (Eutypa armeniaca), monilija (Monilija laxa i M. fructigena), šupljikavost lista (Stigmina carpophilea), lisne uši (Aphidae) i breskvin moljac (Anarsia lineatella). 30

31 MARELICA Regija: kontinentalna Broj stabala/ha: 500 Trajnost nasada: 16 godina Uzgojni oblik: popravljena piramida Površina: 1 ha Razmak sadnje: 5 x 4 m Podloga: P. Myrobalana GODINA PRIJE SADNJE kn/ha DRUGA GODINA kn/ha Poravnavanje terena 1.250,00 Međuredna obrada 1.400,00 Dovoz mineralnog gnojiva 120,00 Prskanje 1.000,00 Dovoz organskog gnoja 2.400,00 Stupovi za ogradu 4.670,00 Dubinsko rahljenje tla 6.250,00 Sredstva za zaštitu bilja 1.500,00 Raspodjeljivanje mineralnog gnojiva 480,00 Sadnice za nadosađivanje 500,00 Raspodjeljivanje organskog gnoja 2.100,00 Žičano pletivo za ogradu 4.800,00 Mineralno gnojivo 5.852,00 Istovar i raznošenje stupova i žice 125,00 Organski gnoj 4.550,00 Nadosađivanje sadnica 100,00 Troškovi analize tla 700,00 Rezidba zimska i ljetna 720,00 Utovar i istovar mineralnog gnojiva 200,00 Okopavanje 1.050,00 UKUPNO ,00 Zatravljivanje nasada 1.550,00 PRVA GODINA (priprema i sadnja) kn/ha UKUPNO ,00 Dovoz mineralnog gnojiva 100,00 TREĆA GODINA kn/ha Raspodjeljivanje mineralnog gnojiva 120,00 Međuredna obrada 1.400,00 Poravnavanje terena 700,00 Raspršivanje atomizerom 640,00 Dovoz i razvoženje sadnica 240,00 Sadnice za nadosađivanje 500,00 Međuredna obrada (4x) 1.400,00 Sredstva za zaštitu bilja 1.480,00 Mineralno gnojivo 250,00 Nadosađivanje sadnica 100,00 Sadnice ,00 Rezidba zimska i ljetna 1.650,00 Sredstva za zaštitu bilja 760,00 UKUPNO 5.770,00 Iskolčavanje terena 280,00 SVEUKUPNO ,00 Priprema sadnica za sadnju 250,00 Istovar sadnica 120,00 Sadnja 2.050,00 Okopavanje sadnica 1.250,00 Prskanje 550,00 UKUPNO ,00 Poticaj za podizanje 1 ha nasada marelice iznosi ,00 kuna, a na područjima s težim uvjetima gospodarenja poticaj iznosi ,00 kuna. 31

32 Marelica Regija: kontinentalna Broj stabala/ha: 500 Trajnost nasada: 16 godina Uzgojni oblik: popravljena piramida Površina: 1 ha Razmak sadnje: 5 x 4 m Starost nasada: puna rodnost Podloga: P. Myrobalana Kalkulacija pokrića var. troškova (PVT) Niži Srednji Viši EUR/ha, srednji Prinos, kg/ha 8.000, , ,00 Klasa 1 7,50 kn 4.500, , ,00 Klasa 2 4,00 kn 1.500, , ,00 Prosječna cijena, kn/kg 4,97 5,52 6,73 0,74 Poticaj, kn/ha 2.500, , ,00 333,33 UKUPNI PRIHOD, kn/ha , , , ,67 Nadosađivanje, 10 kom. 30 kn/kom. 300,00 300,00 300,00 40,00 Mineralna gnojiva, kn/ha 468,00 671,00 873,00 89,47 Sredstva za zaštitu bilja, kn/ha 6.737, , ,00 898,27 Sanduci kapaciteta 5 kg, 2 kn/kom , , ,00 640,00 Berba, 40 kg/h, 25 kn/h 5.000, , , ,00 Rezidba, 90 h, 35 kn/h 3.150, , ,00 420,00 Ostali troškovi, kn/ha 1.000, , ,00 266,67 UKUPNI VAR. TROŠKOVI, kn/ha , , , ,40 PVT, kn/ha , , , ,27 Troškovi vlastite mehanizacije, kn/ha 3.640, , ,00 503,60 Dohodak, kn/ha* , , , ,67 Dohodak uz različite cijene: Klasa 1 Klasa 2 Cijena niža, kn/kg 6,50 3, , , , ,00 Cijena srednja, kn/kg 7,50 4, , , , ,67 Cijena viša, kn/kg 8,50 4, , , , ,33 *U kalkulaciju dohotka nije uključen trošak amortizacije nasada i dio fiksnih troškova OPG-a (fiksni troškovi mehanizacije su uključeni u kalkulaciju). 32

33 T R E Š N J A Ekološki uvjeti Klima Pri podizanju nasada trešanja treba znati da trešnja ima određene zahtjeve prema klimi, prvenstveno prema temperaturi i oborinama. Prema niskim temperaturama trešnja je dosta otporna, podnosi apsolutni minimum do 28 C, ako takve temperature ne traju predugo. Trešnja voli veću količinu vlage, posebno u fazama rasta ploda. U doba zrenja velike količine oborina dovode do pucanja plodova, što vrlo nepovoljno utječe na kvalitetu plodova. Tlo Trešnja za normalan rast i razvoj preferira duboka, dobro drenirana i plodna tla koja sadrže dosta organske tvari. Može se podići nasad i na ilovasto glinastom tlu, ali na odgovarajućim podlogama (Prunus avium divlje trešnje). Najbolje uspijeva na tlu neutralne do kisele reakcije uz ph 5,5 7,0. Karbonatna i alkalična tla nisu prikladna za uzgoj trešnje, jer na njima trešnje obolijevaju od kloroze. Položaj U kontinentalnim krajevima za trešnje nisu pogodne ravnice, naročito zatvorene udoline. Jugozapadna i zapadna ekspozicija nisu pogodne za podizanje nasada trešanja jer što je trešnja izraziti heliofit. trešanja s tom podlogom imaju kompatibilinost. Otporna je prema niskim temperaturama i bakterijskom raku korijena. Osjetljiva je prema gljivičnim bolestima. Prunove je vegetativna podloga koja ima veću otpornost prema niskim temperaturama od podloge F Bujna je podloga. Colt je srednje bujna vegetativna podloga. Ima dobru kompatibilnost sa svim sortama trešnje. Koristi se za uzgoj trešnje u gustom sklopu, odnosno za podizanje intenzivnih dugogodišnjih nasada. Nasad se mora podići s više sorata da bi se osiguralo oprašivanje i oplodnja. Sorte koje se preporučuju za podizanje intenzivnog nasada jesu: od ranih sorata Burlatova i Lionska rana; od srednje ranih sorata Van, Sue, Stella, Napoleonova i Sunburst; kasne sorte Bing, Lapins, Germersdorfska, Hedelfinger, Droganova žuta i Lambert. Sustav uzgoja Za podizanje intenzivnog nasada trešnje na podlozi F12/1 preporučuje se uzgojni oblik popravljena piramida s razmakom sadnje 4,00 x 3,50 m. Sorte i podloge Od generativnih podloga, najviše primjenjivana podloga za trešnju jest Prunus avium, jer je otporna prema niskim temperaturama. Vrlo je dobra podloga za sve sorte trešanja jer ima s njima dobru kompatibilnost. Ta podloga odgovara i za uzgoj trešnje na težim tlima. Razvija dosta dubok korijen. Podloga Prunus mahaleb (rašeljka) dobro podnosi sušu, a jako je osjetljiva na višak vlage u tlu, što uzrokuje sušenje i propadanje korijena. Od vegetativnih podloga rabi se F 12/1. Razvija srednje bujna do bujna stabla. Sorte Uzgojni oblik popravljena piramida Zaštita od štetočinja U intenzivnim nasadima trešanja treba obratiti pažnju na cvjetnu moniliju(sclerotinija laxa) i kozičavost lista (Blumeriella japii) a od štetnika treba pratiti pojavu lisnih ušiju (Aphidae) i trešnjine muhe(rhagoletis cerasi). 33

34 TREŠNJA Regija: kontinentalna Broj stabala/ha: 710 Trajnost nasada: 25 godina Uzgojni oblik: popravljena piramida Površina: 1 ha Razmak sadnje: 4 x 3,5 m Podloga: Colt GODINA PRIJE SADNJE kn/ha DRUGA GODINA kn/ha Poravnavanje terena 1.250,00 Dovoz sadnica za nadosađivanje 100,00 Dovoz mineralnog gnojiva 120,00 Međuredna obrada 1.400,00 Dovoz organskog gnoja 2.400,00 Prskanje 1.000,00 Dubinsko rahljenje tla 6.250,00 Sredstva za zaštitu bilja 1.400,00 Raspodjeljivanje mineralnog gnojiva 480,00 Sadnice za nadosađivanje 500,00 Raspodjeljivanje organskog gnoja 2.100,00 Nadosađivanje sadnica 100,00 Mineralno gnojivo 5.852,00 Rezidba zimska, ljetna i povijanje mladica 1.500,00 Organsko gnojivo 4.550,00 Okopavanje 1.250,00 Troškovi analize tla 700,00 Zatravljivanje nasada 1.550,00 Utovar i istovar mineralnog gnojiva 200,00 UKUPNO 8.800,00 UKUPNO ,00 TREĆA GODINA kn/ha PRVA GODINA (priprema, sadnja, ograda) kn/ha Međuredna obrada 1.400,00 Dovoz mineralnog gnojiva 100,00 Raspršivanje atomizerom 1.750,00 Raspodjeljivanje mineralnog gnojiva 120,00 Sredstva za zaštitu bilja 550,00 Poravnavanje terena 700,00 Rezidba zimska, ljetna i povijanje mladica 1.980,00 Dovoz i razvoženje sadnica 240,00 Okopavanje 1.250,00 Međuredna obrada 1.400,00 UKUPNO 6.930,00 Mineralno gnojivo 260,00 SVEUKUPNO ,00 Kolci 1.450,00 Sadnice ,00 Vezivo 100,00 Sredstva za zaštitu bilja 1.100,00 Iskolčavanje terena 280,00 Priprema sadnica za sadnju 250,00 Istovar sadnica 150,00 Sadnja 2.840,00 Okopavanje sadnica 1.550,00 Prskanje 550,00 Žičano pletivo za ogradu 4.800,00 Stupovi za ogradu 4.670,00 Postavljanje ograde 2.835,00 UKUPNO ,00 Poticaj za podizanje 1 ha nasada trešnje i višnje iznosi ,00 kuna, a na područjima s težim uvjetima gospodarenja poticaj iznosi ,00 kuna. 34

35 Trešnja Regija: kontinentalna Broj stabala/ha: 710 Trajnost nasada: 25 Uzgojni oblik: Popravljena piramida Površina: 1 ha Razmak sadnje: 4 x 3,5 m Starost nasada: puna rodnost Podloga: Colt Kalkulacija pokrića var. troškova (PVT) Niži Srednji Viši EUR/ha, srednji Prinos, kg/ha , , ,00 Cijena, kn/kg 6,00 6,00 6,00 0,80 Poticaj, kn/ha 2.500, , ,00 333,33 UKUPNI PRIHOD, kn/ha , , ,00 333,33 Nadosađivanje, 5 kom. 30 kn/kom. 150,00 150,00 150,00 20,00 Mineralna gnojiva, kn/ha 468,00 671,00 873,00 89,47 Sredstva za zaštitu bilja, kn/ha 6.127, , ,00 816,93 Sanduci kapaciteta 20 kg, 3 kn/kom , , ,00 320,00 Berba, 20 kg/h, 25 kn/h , , , ,67 Rezidba, 100 h, 35 kn/h 3.500, , ,00 466,67 Ostali troškovi, kn/ha 1.000, , ,00 266,67 UKUPNI VAR. TROŠKOVI, kn/ha , , , ,40 PVT, kn/ha , , , ,93 Troškovi vlastite mehanizacije, kn/ha 3.640, , ,00 503,60 Dohodak, kn/ha* , , , ,33 Dohodak uz različite cijene: Cijena niža, kn/kg 5, , , , ,67 Cijena srednja, kn/kg 6, , , , ,33 Cijena viša, kn/kg 7, , , , ,33 *U kalkulaciju dohotka nije uključen trošak amortizacije nasada i dio fiksnih troškova OPG-a (fiksni troškovi mehanizacije su uključeni u kalkulaciju) 35

36 V I Š N J A Ekološki uvjeti Klima Višnja dobro podnosi niske temperature i do 30 C, a jednako podnosi i visoke temperature + 35 C. Važan je raspored oborina u razdoblju vegetacije, kao i za trešnje. Tlo Pri podizanju nasada višanja tlo bi trebalo imati bar 2 % humusa u gornjem sloju da bi se što bolje razvio korijen, a trebalo bi imati i dosta fosfora i kalija. Najbolje uspijeva na tlima slabo kisele do neutralne reakcije. Za uzgoj višanja odgovaraju pjeskovita, ilovasta i ilovasto-glinasta tla. Nakon analize tla, gnojidba se provodi prema preporuci. Položaj U kontinentalnom dijelu za višnje su pogodni i niži položaji, jer bolje podnosi niže temperature. Sorte i podloge Podloge višnje mogu se razmnožavati vegetativno i generativno. Od generativnih podloga upotrebljavaju se Prunus avium za teža tla, Prunus mahaleb za lakša tla i Prunus cerasus, koji se rjeđe upotrebljava zbog mogućeg izbijanja izdanaka. Kao podloga rabi se tamo gdje je korijen manje zahtjevan na prozračnost tla pa se može saditi na težim i vlažnijim tlima. Od vegetativnih podloga upotrebljava se podloga F 12/1 i Colt. Za podizanje intenzivnog nasada višnje preporučujemo vegetativnu podlogu Colt. Preporučene sorte za podizanje nasada višnje: Rexselle, Heimanova konzervna, Keleris 14, Keleris 16, Oblačinska samo za industriju. Sustav uzgoja Za intenzivni nasad preporučuje uzgojni oblik popravljena piramida i razmak sadnje 4,00 x 3,50 m. Zaštita od štetočinja U intenzivnim nasadima višnje najvažnije su bolesti cvjetna monilija (Sclerotinia laxa) i kozičavost lista (Blumeriella japii), a od štetnika treba pratiti pojavu lisnih ušiju (Aphidae). 36

37 VIŠNJA Regija: kontinentalna Broj stabala/ha: 710 Trajnost nasada: 25 godina Uzgojni oblik: popravljena piramida Površina: 1 ha Razmak sadnje: 4 x 3,5 m Podloga: Colt GODINA PRIJE SADNJE kn/ha DRUGA GODINA kn/ha Poravnavanje terena 1.250,00 Dovoz sadnica za nadosađivanje 100,00 Dovoz mineralnog gnojiva 120,00 Međuredna obrada 1.400,00 Dovoz organskog gnoja 2.400,00 Prskanje 1.000,00 Dubinsko rahljenje tla 6.250,00 Sredstva za zaštitu bilja 1.400,00 Raspodjeljivanje mineralnog gnojiva 480,00 Sadnice za nadosađivanje 500,00 Raspodjeljivanje organskog gnoja 2.100,00 Nadosađivanje sadnica 100,00 Mineralno gnojivo 5.852,00 Okopavanje 1.250,00 Organsko gnojivo 4.550,00 Zatravljivanje nasada 1.550,00 Troškovi analize tla 700,00 UKUPNO 7.300,00 Utovar i istovar mineralnog gnojiva 200,00 TREĆA GODINA kn/ha UKUPNO ,00 Međuredna obrada 1.400,00 PRVA GODINA (priprema, sadnja, ograda) kn/ha Raspršivanje atomizerom 1.750,00 Dovoz mineralnog gnojiva 100,00 Sredstva za zaštitu bilja 550,00 Raspodjeljivanje mineralnog gnojiva 120,00 Okopavanje 1.250,00 Poravnavanje terena 700,00 UKUPNO 4.950,00 Dovoz i razvoženje sadnica 240,00 SVEUKUPNO ,00 Međuredna obrada 1.400,00 Mineralno gnojivo 260,00 Kolci 1.450,00 Sadnice ,00 Vezivo 100,00 Sredstva za zaštitu bilja 1.100,00 Iskolčavanje terena 280,00 Priprema sadnica za sadnju 250,00 Istovar sadnica 150,00 Sadnja 2.840,00 Okopavanje sadnica 1.550,00 Prskanje 550,00 Žičano pletivo za ogradu 4.800,00 Stupovi za ogradu 4.670,00 Postavljanje ograde 2.835,00 UKUPNO ,00 Poticaj za podizanje 1 ha nasada trešnje i višnje iznosi ,00 kuna, a na područjima s težim uvjetima gospodarenja poticaj iznosi ,00 kuna. 37

38 Višnja - prerada Regija: kontinentalna Broj stabala/ha: 710 Trajnost nasada: 25 godina Uzgojni oblik: Popravljena piramida Površina: 1 ha Razmak sadnje: 4 x 3,5 m Starost nasada: puna rodnost Podloga: Colt Kalkulacija pokrića var. troškova (PVT) Niži Srednji Viši EUR/ha, srednji Prinos, kg/ha , , ,00 Klasa 1 4,50 kn 8.000, , ,00 Klasa 2 2,50 kn 2.000, , ,00 Prosječna cijena, kn/kg 4,10 4,10 4,10 0,55 Poticaj, kn/ha 2.500, , ,00 333,33 UKUPNI PRIHOD, kn/ha , , , ,33 Mineralna gnojiva, kn/ha 468,00 671,00 873,00 89,47 Sredstva za zaštitu bilja, kn/ha 6.127, , ,00 816,93 Berba, 30 kg/h, 25 kn/h 8.333, , , ,67 Rezidba, 100 h, 35 kn/h 3.500, , ,00 466,67 Ostali troškovi, kn/ha 2.000, , ,00 400,00 UKUPNI VAR. TROŠKOVI, kn/ha , , , ,73 PVT, kn/ha , , , ,60 Troškovi vlastite mehanizacije, kn/ha 3.640, , ,00 503,60 Dohodak, kn/ha* , , , ,00 Dohodak uz različite cijene: Klasa 1 Klasa 2 Cijena niža, kn/kg 3,50 2, , , , ,00 Cijena srednja, kn/kg 4,50 2, , , , ,00 Cijena viša, kn/kg 5,50 3, , , , ,00 *U kalkulaciju dohotka nije uključen trošak amortizacije nasada i dio fiksnih troškova OPG-a (fiksni troškovi mehanizacije su uključeni u kalkulaciju) 38

39 LUPINASTO VOĆE O R A H Ekološki uvjeti Klima U razdoblju zimskog mirovanja orah može podnijeti do -29 ºC, ali oštećenja mogu nastupiti i na -25 ºC ako hladno razdoblje traje dulje i ako nastupa naglo nakon toplijeg razdoblja. Orah se može uzgajati u cijelom području kontinentalne Hrvatske, ali, kao i za ostale voćne vrste, treba izbjegavati kotline i ravnice zbog mrazišta. U proljeće mladi plodovi pozebu na -1,1 ºC, mladice izdrže i do -2 ºC ako zahlađenje traje kratko. Muški cvatovi u polenaciji izdrže i do -3 ºC. Orah se može uzgajati i do 1000 m nad morem. Tlo Orah dobro uspijeva na dubokim tlima, dobro opskrbljenim humusom, slabo kisele do neutralne reakcije (ph 6,0 do 8,0). Prije podizanja nasada oraha treba napraviti analizu tla i prema analizi obaviti korekciju tla. Položaj Orah je dosta zahtjevan prema položaju jer može pozepsti od kasnih proljetnih mrazova. Dakle, treba birati položaje koji izbjegavaju kasne proljetne mrazeve, a to su veće nadmorske visine (najpovoljniji su tzv. vinogradarski položaji). Također su bolje južne ekspozicije blago nagnute tako da se ne zadržava hladni zrak. Sorte i podloge Preporučujemo ove sorte: Geisenheim 139, Elit, Jupiter, Šejnovo, Apollo, Saturn, Šampion, Franquette, Ezsterhazi II i Novosadski kasni. Orah se uglavnom uzgaja cijepljen na sjemenjake Juglans regia. Sustav uzgoja Pri uzgoju za plod razmaci su sadnje veći, a pomotehnikom formiraju se stabla s niskim deblom i širokom krošnjom, a pri kombiniranom uzgoju sadi se gušći sklop i formiraju se visoka debla, koja su kasnije pogodna za preradu. Na plodnim tlima za proizvodnju ploda preporučujemo sklop 10 x 10 m, a na siromašnijim tlima 8 x 8 m, tj. po ha 100 do 160 sadnica. Zaštita od štetočinja Najčešće bolesti oraha jesu crna pjegavost (Xantomonas juglandis), koja je češća u kišnim godinama, a uzrokuje je bakterija, i siva pjegavost (Marssonina juglandis), koju uzrokuje gljiva; pri jačem napadu lišće otpada ljeti. Od štetnika najvažniji je orahov savijač (Laspeyeresia amplana), koji uzrokuje "crvljivost" plodova. Štetočinje u nasadu u rodu jesu i puhovi i vjeverice, koji jedu plodove. Međutim, šteta je veća tek pri pojavi velikih populacija tih štetočinja, a one su česte ako se nasad oraha nalazi u blizini šume. 39

40 ORAH Regija: kontinentalna Broj stabala/ha: 155 Razmak sadnje: 8 x 8 m Trajnost nasada: 40 godina Podloga: Juglans regia Uzgojni oblik: popravljena piramidalna krošnja GODINA PRIJE SADNJE kn/ha DRUGA GODINA kn/ha Poravnavanje terena 1.250,00 Dovoz sadnica za nadosađivanje 100,00 Dovoz mineralnog gnojiva 120,00 Međuredna obrada 1.400,00 Dovoz organskog gnoja 2.400,00 Prskanje 550,00 Dubinsko rahljenje tla 6.250,00 Sredstva za zaštitu bilja 300,00 Raspodjeljivanje mineralnog gnojiva 480,00 Sadnice za nadosađivanje 1.000,00 Raspodjeljivanje organskog gnoja 2.100,00 Nadosađivanje sadnica 100,00 Mineralno gnojivo 5.852,00 Rezidba 250,00 Organski gnoj 4.550,00 Okopavanje u redu 1.000,00 Troškovi analize tla 700,00 Zatravljivanje nasada 1.550,00 Utovar i istovar mineralnog gnojiva 200,00 UKUPNO 6.250,00 UKUPNO ,00 TREĆA GODINA kn/ha PRVA GODINA (priprema, sadnja, ograda) kn/ha Međuredna obrada 1.400,00 Dovoz mineralnog gnojiva 100,00 Raspršivanje atomizerom 380,00 Raspodjeljivanje mineralnog gnojiva 120,00 Sredstva za zaštitu bilja 300,00 Poravnavanje terena 700,00 Okopavanje u redu 1.000,00 Dovoz i razvoženje kolaca 100,00 UKUPNO 3.080,00 Dovoz i razvoženje sadnica 240,00 SVEUKUPNO ,00 Međuredna obrada 1.400,00 Mineralno gnojivo 135,00 Kolci 620,00 Sadnice ,00 Vezivo 200,00 Sredstva za zaštitu bilja 120,00 Iskolčavanje terena 280,00 Priprema sadnica za sadnju 250,00 Istovar sadnica 150,00 Sadnja 1.550,00 Okopavanje oko sadnica 1.000,00 Prskanje 250,00 Žičano pletivo za ogradu 4.800,00 Stupovi za ogradu 4.670,00 Postavljanje ograde 2.835,00 UKUPNO ,00 Poticaj za podizanje 1 ha nasada oraha iznosi ,00 kuna, a na područjima s težim uvjetima gospodarenja poticaj iznosi ,00 kuna. 40

41 Orah, u ljusci Regija: kontinentalna Broj stabala/ha: 155 Trajnost nasada: 40 godina Površina: 1 ha Razmak sadnje: 8 x 8 m Starost nasada: puna rodnost Kalkulacija pokrića var. troškova (PVT) Niži Srednji Viši EUR/ha, srednji Prinos, kg/ha 3.000, , ,00 Cijena, kn/kg 10,00 10,00 10,00 1,33 Poticaj, kn/ha 2.500, , ,00 333,33 UKUPNI PRIHOD, kn/ha , , , ,67 Nadosađivanje, 1 kom. 95 kn/kom. 95,00 95,00 95,00 12,67 Mineralna gnojiva, kn/ha 199,50 266,00 332,50 35,47 Sredstva za zaštitu bilja, kn/ha 1.351, , ,08 180,14 Vreće kapaciteta 10 kg, 1 kn/kom. 300,00 400,00 500,00 53,33 Skupljanje, 20 kg/h, 25 kn/h 3.750, , ,00 666,67 Rezidba, 50 h, 35 kn/h 1.750, , ,00 233,33 Ostali troškovi, kn/ha 500, , ,00 133,33 UKUPNI VAR. TROŠKOVI, kn/ha 7.945, , , ,94 PVT, kn/ha , , , ,72 Troškovi vlastite mehanizacije, kn/ha 1.849, , ,44 250,28 Dohodak, kn/ha* , , , ,45 Dohodak uz različite cijene: Cijena niža, kn/kg 8, , , , ,78 Cijena srednja, kn/kg 10, , , , ,45 Cijena viša, kn/kg 12, , , , ,11 *U kalkulaciju dohotka nije uključen trošak amortizacije nasada i dio fiksnih troškova OPG-a (fiksni troškovi mehanizacije su uključeni u kalkulaciju) 41

42 L I J E S K A Ekološki uvjeti Klima Za dobar rast i razvoj te redovitu rodnost lijeska traži puno svjetla i topline od feno faze pupanja (veljača, ožujak) pa do zriobe plodova. Na povišene temperature lijeska nije posebno osjetljiva. U fazi mirovanja podnosi - 28 C. S obzirom da cvatnja kreće već u siječnju, veljači, muški cvatovi podnose temperaturu od - 7 C do 10 0 C, a ženski cvatovi u cvatnji podnose od 7 C do - 8 C. Lijeska traži dovoljno vlage u tlu i u zraku tijekom cijele godine, a potrebno joj je od 800 do 1000 mm oborina. Lijeska je biljka svjetlosti i sunčanih položaja, ne voli hladne vjetrove u vrijeme cvatnje. Tlo Lijeska traži umjereno vlažno, srednje duboko i humusno tlo. Podnosi i karbonatne ilovače, koju mogu biti i skeletna tla. Dobro uspijeva i na plitkim tlima, pogotovo ako imaju dosta vlage. Ne podnosi visoku razinu podzemne vode. Najbolje joj odgovaraju rastrestita, pjeskovito ilovasta tla, neutralne reakcije, iako je optimalan ph 6,5 7,5. Iznad ph 8 pojavljuju se ferokloroza. Nakon obavljene analize tla, gnojidba se obavlja u skladu s preporukom. Položaj Poznato je da lijeska rano kreće pa je potrebno ublažiti i utjecaj tih nepovoljnih čimbenika. Nepovoljne su nizine, posebice tzv. mrazne doline, zatim južne eksplozije. Sigurniji su povišeni položaji, područja uz potoke i rijeke jer na njima ta kultura kasnije cvate i manja je mogućnost štete od mraza. Povoljnije su sjeverne i istočne ekspozicije od zapadnih i južnih. Sorte i podloge Lijeska se može razmnažati vegetativno i generativno. Budući da se nisu dovoljno istraživale podloge za lijesku, intenzivni nasadi sada se uzgajaju na vlastitom korijenu, što se pokazalo jako dobro. Za podizanje intenzivnog nasada preporučujemo ove sorte: Rimski, Istarski dugi, Haleški div (oprašivač), Tonda di Giffoni, Camponica (Tonde Tempestiva Napolitana), San Giovani, Tonda Gentile della Lange, Tonda Romana, Nocchione (oprašivač). Važno je napomenuti da se nasad mora podići s više sorata da bi se osiguralo kvalitetno oprašivanje i oplodnja. Lijeska ima posebno razvijene ženske cvjetove, koji ranije počinju cvasti, te posebno muške cvjetove (rese), koji kasnije cvatu na istoj sorti. Sustav uzgoja Za intenzivni nasad lijeske preporučuje se uzgojni oblik modificirani grm, sa četiri osnovne skeletne grane i razmak sadnje 5,00 x 4,00 m. Zaštita od štetočinja Najvažnija bolest jest bakterioza (Xanthomonas corilya), koja napada sve nadzemne dijelove. U zaštiti protiv te bolesti treba saditi zdrav sadni materijal, a pri rezidbi dezinficirati alat. Od štetnika je najvažniji ljeskotoč (Balaninus nucum), a javljaju se lisne uši (Aphidae) i ljeskova strizibuba (Oberea linearis). Zaštita se provodi na osnovi praćenja pojave tih štetnika. 42

43 LIJESKA Regija: kontinentalna Broj stabala/ha: 500 Trajnost nasada: 40 godina Uzgojni oblik: modificirani grm Površina: 1 ha Razmak sadnje: 5 x 4 m Podloga: vlastiti korijen GODINA PRIJE SADNJE kn/ha DRUGA GODINA kn/ha Poravnavanje terena 1.250,00 Dovoz sadnica za nadosađivanje 100,00 Dovoz mineralnog gnojiva 120,00 Međuredna obrada 1.400,00 Dovoz organskog gnoja 2.400,00 Prskanje leđnom prskalicom 550,00 Dubinsko rahljenje tla 6.250,00 Sredstva za zaštitu bilja 350,00 Raspodjeljivanje mineralnog gnojiva 480,00 Sadnice za nadosađivanje 540,00 Raspodjeljivanje organskog gnoja 2.100,00 Nadosađivanje sadnica 100,00 Mineralno gnojivo 5.852,00 Rezidba 500,00 Organski gnoj 4.550,00 Okopavanje oko sadnica 1.000,00 Troškovi analize tla 700,00 Zatravljivanje nasada 1.550,00 Utovar i istovar mineralnog gnojiva 200,00 UKUPNO 6.090,00 UKUPNO ,00 TREĆA GODINA kn/ha PRVA GODINA (priprema, sadnja, ograda) kn/ha Međuredna obrada 1.400,00 Dovoz mineralnog gnojiva 100,00 Raspršivanje atomizerom 450,00 Raspodjeljivanje mineralnog gnojiva 120,00 Sredstva za zaštitu bilja 550,00 Poravnavanje terena 700,00 Rezidba zimska 280,00 Dovoz i razvoženje kolaca 100,00 Okopavanje 1.250,00 Dovoz i razvoženje sadnica 240,00 UKUPNO 3.930,00 Međuredna obrada 1.400,00 SVEUKUPNO ,00 Mineralno gnojivo 260,00 Sadnice 9.000,00 Sredstva za zaštitu bilja 120,00 Iskolčavanje terena 280,00 Priprema sadnica za sadnju 250,00 Istovar sadnica 150,00 Sadnja 2.200,00 Okopavanje oko sadnica 1.000,00 Prskanje 250,00 Žičano pletivo za ogradu 4.800,00 Stupovi za ogradu 4.670,00 Postavljanje ograde 2.835,00 UKUPNO ,00 Poticaj za podizanje 1 ha nasada lijeske iznosi ,00 kuna, a na područjima s težim uvjetima gospodarenja poticaj iznosi ,00 kuna. 43

44 Lijeska Regija: kontinentalna Površina: 1 ha Broj stabala/ha: 500 Razmak sadnje: 5 x 4 m Trajnost nasada: 40 godina Starost nasada: puna rodnost Uzgojni oblik: modificirani grm Vlaga: 8 % Kalkulacija pokrića var. troškova (PVT) Niži Srednji Viši EUR/ha, srednji Prinos, kg/ha 2.000, , ,00 Cijena, kn/kg 7,50 7,50 7,50 1,00 Poticaj, kn/ha 2.500, , ,00 333,33 UKUPNI PRIHOD, kn/ha , , , ,33 Mineralna gnojiva, kn/ha 687,00 893, ,00 119,07 Sredstva za zaštitu bilja, kn/ha 2.811, , ,00 374,80 Skupljanje, 7 kg/h, 25 kn/h 7.142, , , ,48 Rezidba, 60 h, 35 kn/h 2.100, , ,00 280,00 Ostali troškovi, kn/ha 1.500, , ,00 266,67 UKUPNI VAR. TROŠKOVI, kn/ha , , , ,01 PVT, kn/ha 3.259, , ,71 602,32 Troškovi vlastite mehanizacije, kn/ha 2.090, , ,00 278,67 Dohodak, kn/ha* 1.169, , ,71 323,66 Dohodak uz različite cijene: Cijena niža, kn/kg 7,00 169, , ,71 156,99 Cijena srednja, kn/kg 7, , , ,71 323,66 Cijena viša, kn/kg 8, , , ,71 490,32 *U kalkulaciju dohotka nije uključen trošak amortizacije nasada i dio fiksnih troškova OPG-a (fiksni troškovi mehanizacije su uključeni u kalkulaciju). 44

45 E U R O P S K I K E S T E N Ekološki uvjeti Klima, tlo, položaj U cijelom području središnje Hrvatske kesten se nalazi u sklopu prirodnih acidofilnih biljnih zajednica hrasta kitnjaka i kestena, te u neutrofilnoj zajednici hrasta kitnjaka i običnoga graba. Zanimljivo je da kestena nema u dolinama koje su vlažne i hladne. Njegov areal rasprostranjenja otprilike je 200 do 600 m nadmorske visine. U nas se kesten praktično ne uzgaja, nego je njegovo iskorištavanje svedeno na eksploataciju šumskog kestena. Međutim, u svijetu, napose u Italiji i Kini, napravljeno je puno na selekciji boljih sorti kestena te se u tim zemljama uzgaja u intenzivnim nasadima. Sorte i podloge Preporučujemo sljedeće sorte: Marrone di Caprese Michelangelo, Marrone di Marandi, te sorte koje još nisu na sortnoj listi: Marrone fiorentino, Antrodoco, Triora, San Giorgio, Savatue, Bouche rouge. Kesten se uglavnom uzgaja cijepljen na sjemenjak, u novije vrijeme pojavljuju se i slabobujne podloge. Osim europskih sorata kestena i marona koje napada i uništava rak kore, postoje križanci europskog kestena s japanskim ili kineskim kestenom, koji su otporni na rak kestenove kore. Te sorte europsko japansko kineskih kestena karakterizira: vrlo krupni plodovi, otpornost na rak kore, brzi dolazak u rodnost(3-5 godina), visoka rodnost, jednostavno cijepljenje, podnose skromna tla i sušu, osjetljivi su na kasne mrazeve, trebaju oprašivače. Sorte: Mariquele, Manaral, Bournette, Marsol, Precoce Migoule, Marilhac, Bouche de Betizac, Primato, Lusenta, Maridonne itd. Sustav uzgoja Pomotehnikom se formiraju stabla s niskim deblom i širokom krošnjom. Na plodnim tlima preporučujemo sklop 10 x 10 m, a na siromašnijim tlima 8 x 8 m, tj. po ha 100 do 160 sadnica. Zaštita od štetočinja Najvažnija bolest kestena jest rak kestena (Cryphonectria parasitica), koji uzrokuje propadanje stabla kestena. Pojava te bolesti može se smanjiti sadnjom zdravog deklariranog sadnog matrijala, orezivanjem zaraženih dijelova i dezinfekcijom rana. Od štetnika najvažniji su savijači (Pammene fasciana, Cydia sp.) i kestenova pipa (Balaninus elephas) kao uzročnici "crvljivosti ploda". Tretiranje se provodi na osnovi praćenja pojave tih štetnika. 45

46 KESTEN Regija: kontinentalna Broj stabala/ ha: 150 Trajnost nasada: 50 Uzgojni oblik: slobodna krošnja Površina: 1 ha Razmak sadnje: 8 x 8 m Podloga: sjemenjak kestena GODINA PRIJE SADNJE kn/ha DRUGA GODINA kn/ha Poravnavanje terena 1.250,00 Dovoz sadnica za nadosađivanje 100,00 Dovoz mineralnog gnojiva 120,00 Međuredna obrada 480,00 Dovoz organskog gnoja 2.400,00 Prskanje leđnom prskalicom 80,00 Dubinsko rahljenje tla 6.250,00 Stupovi za ogradu 4.760,00 Raspodjeljivanje mineralnog gnojiva 480,00 Sredstva za zaštitu bilja 260,00 Raspodjeljivanje organskog gnoja 2.400,00 Sadnice za nadosađivanje 325,00 Mineralno gnojivo 5.852,00 Žičano pletivo za ogradu 4.800,00 Stajski gnoj 4.550,00 Nadosađivanje sadnica 100,00 Troškovi analize tla (0-30 i cm) 700,00 Postavljanje ograde 2.835,00 Utovar i istovar mineralnog gnojiva 50,00 Okopavanje 600,00 Uzimanje uzoraka tla 50,00 UKUPNO ,00 UKUPNO ,00 TREĆA GODINA kn/ha PRVA GODINA (priprema i sadnja) kn/ha Međuredna obrada 480,00 Dovoz mineralnog gnojiva 60,00 Raspršivanje atomizerom 240,00 Raspodjeljivanje mineralnog gnojiva 120,00 Sredstva za zaštitu bilja 260,00 Poravnavanje terena 700,00 Rezidba zimska 70,00 Dovoz i razvoženje sadnica 120,00 UKUPNO 1.050,00 Međuredna obrada 1.400,00 SVEUKUPNO Mineralno gnojivo 260,00 Sadnice 9.750,00 Sredstva za zaštitu bilja 130,00 Iskolčavanje terena 120,00 Priprema sadnica za sadnju 250,00 Istovar sadnica 25,00 Sadnja 300,00 Okopavanje u redu 200,00 Zaštita - prskanje leđnom prskalicom 80,00 UKUPNO ,00 Poticaj za podizanje 1 ha nasada kestena iznosi ,00 kuna, a na područjima s težim uvjetima gospodarenja poticaj iznosi ,00 kuna 46

47 JAGODASTO VOĆE J A G O D A Ekološki uvjeti Klima Pri odabiru staništa za uzgoj jagoda najvažnije je paziti na minimalne temparature i raspored oborina tijekom vegetacije. Temperature od -15 do C mogu izazvati pozeb na jagodama. U našim uvjetima jagode rijetko pozebu od niskih zimskih temperatura, ali češće pozebu od kasnih proljetnih mrazova u doba cvatnje, ili nakon zametanja plodova. U vrijeme cvatnje otvoreni cvjetovi pozebu na -2 0 C, a zametnuti plodovi već na -1 0 C. Tlo Tlo za uzgoj jagode treba biti slabo kisele do neutralne reakcije. Za dobre prirode treba osigurati plodna humusna tla, pjeskovitoilovaste strukture. Jagoda ne podnosi jako glinena tla, s prekomjernom vlažnošću, kao ni karbonatna i alkalična tla, na kojima oboljevaju od ferokloroze (žutice). Položaj Pri odabiru položaja prednost treba dati južnim ekspozicijama, jer na njima jagoda ranije počinje vegetaciju, a samim time i ranije dozrijeva. Podloge i sorte Sorte jagoda dijelimo na one koje 'stalno' rađaju i one koje samo jednom rode. Najviše u proizvodnji ima sorti koje jednom rode, a to su: Miss, Maya, Clery, Madeleine, Elsanta, Marmolada, Arosa, Raurica,Alba, Onda, i dr. Sadnice se proizvode najčešće kao frigo bezvirusne i dolaze smrznute na -2 0 C, a klasirane su po krupnoći i kvaliteti. Osim njih rabe se i sadnice proizvedene na klasičan način ili u kontejnerima. Sustav uzgoja Jagode se uzgajaju na gredicama širine cm i visine cm. Gredice se prekrivaju folijom ispod koje se postavlja sustav za navodnjavanje kap po kap. Na malim parcelama gredice i folije sa sustavom za navodnjavanje postavljaju se ručno, a na većim parcelama to se obavlja strojno (gredičarima polagačima folije). Podizanje nasada Priprema zemljišta za jagodnjak obavlja se u nekoliko faza: uništavanje korova prije oranja kemijskim putem; oranje na cm dubine; raspodjeljivanje stajskog i mineralnog gnojiva; frezanje i postavljanje gredica s folijom i sustavom za navodnjavanje. Ako je zemljište zakorovljeno višegodišnjim korovima (zubača i slak), potrebno ga je prije oranja uništiti kemijski. Ore se na cm dubine jer jagoda ima plitak korijen i uzgaja se na gredici. Prije sadnje treba obaviti kemijsku analizu tla i odrediti sadržaj osnovnih hraniva N P i K, te ph vrijednost tla da bi se odredila potrebna količina gnojiva. Ako se rabi sustav za navodnjavanje kap po kap, pri pripremi tla dodaje se 40 % potrebnih količina gnojiva, a ostatak se daje više puta tijekom vegetacije kroz sustav kap po kap kao vodotopiva gnojiva prema zahtjevima biljke u raznim fenofazama. Sadnja se može obavljati tijekom čitave godine ako imamo odgovarajuće sadnice. Najčešća je sadnja frigo i zelenim sadnicama, koja počinje u srpnju pa sve do polovice mjeseca rujna. Pri sadnji treba kontrolirati dubinu sadnje i potrebno je da korijen uvijek bude u zemlji, a pupoljak iznad zemlje. Prvih deset dana poslije sadnje bitno je održavati režim vlage u tlu i zraku. Ovisno o tipu tla, potrebno je dodavati 3-6 l vode na metar kvadratni dnevno, a prema potrebi treba postaviti 47

48 orošivače iznad folije i uključiti ih ako su temperature više od 28 0 C. Sve lošije sadnice i one koje se nisu primile potrebno je nadosaditi kasno u jesen. Oko sadnice niče korov te je potrebno ručno plijeviti nekoliko puta da se sadnice ne bi ugušile. Kod frigo sadnica u jesen se pojavljuju cvjetovi i potrebno ih je odstraniti da ne bi usporili razvoj jagode. Korove u međurednom prostoru potrebno je uništavati kemijski ili mehanički. Ako se to radi kemijski, na prskalicu se obvezatno montira štitnik da bi se spriječilo zanošenje sredstva na biljku. Tijekom uzgoja potrebno je obaviti nekoliko prihranjivanja kroz sustav za navodnjavanje. U intenzivnoj fazi porasta treba davati dušik i kalij, a u fazi zametanja plodova i zrenja fosfor i kalij. Zaštita od štetočinja Bolesti lista i ploda je su siva plijesan (Botrytis cinerea), pjegavost lista (Mycrosphaerella fragariae, Ramularia tulasnei), pepelnica (Sphaeroteca sp.) i antraknoza. Na korijenu se mogu pojaviti fitoftora (Phytophtora cactorum, Ph. fragariae) i vrticilium (Verticilium sp.). Protiv bolesti prska se preventivno na temelju iskustva i praćenja vremenskih prilika. Od štetnika se najčešće javljaju lisne uši (Aphidae), grinje (Tetranychus urticae i Tarsonemus pallidus) i jagodina pipa (Rhynchites germanicus). Štetnici se obično prate i kada pređu prag štetnosti provodi se njihovo suzbijanje. 48

49 Jagoda Regija: kontinentalna Broj sadnica/ha: Trajnost nasada: 2 godine Sadnja: srpanj - kolovoz Kalkulacija pokrića var. troškova (PVT) Površina: 1 ha Razmak sadnje: dvored, 30 x 30 cm Klasa sadnica: A Niži Srednji Viši EUR/ha, srednji Prinos, kg/ha , , , ,41 Klasa 1 12,00 kn , , , ,14 Klasa 2 5,00 kn 2.970, , ,00 478,26 Prosječna cijena, kn/kg 10,95 10,95 10,95 1,44 UKUPNI PRIHOD, kn/ha , , , ,04 Sadnice (1.god) kom. 1,35 kn/kom , , , ,09 Unajmljena mehanizacija (1. god) 1 ha kn/ha 4.000, , ,00 527,01 Folija (1.god) m 0,92 kn/m 6.440, , ,00 848,48 Cijevi za navod., 63 mm, 4 bara (1. god) Cijevi za navodnjavanje, kap po kap (1. god) 280 m 14 kn/m 3.920, , ,00 516, m 0,65 kn/m 9.100, , , ,95 Troškovi sadnje (1.god) 220 h 20 kn/h 4.400, , ,00 579,71 Stajski gnoj (1.god) 40 t 130 kn/t 5.200, , ,00 685,11 Mineralna gnojiva (1.god) 0,00 0,00 0,00 0,00 Mineralna gnojiva (2.god) 0,00 0,00 0,00 0,00 Sredstva za zaštitu bilja 2.209, , ,42 291,10 Košarice 0,5 kg 0,28 kn/kom , , , ,51 Letvarice 5 kg 2,5 kn/kom , , , ,20 Berba 10 kg/h 25 kn/h , , , ,01 Čišćenje vriježa i lišća 250 h 20 kn/h 5.000, , ,00 658,76 Ostali troškovi 4.000, , ,00 658,76 UKUPNI VAR. TROŠKOVI - 1. godina, kn/ha , , , ,16 PVT - 1 godina, kn/ha , , , ,88 Troškovi vlastite mehanizacije, kn/ha 2.443, , ,33 337,04 Dohodak - 1 godina, kn/ha , , , ,84 UKUPNI VAR. TROŠKOVI - 2. godina, kn/ha , , , ,34 PVT - 2 godina, kn/ha , , , ,70 Troškovi vlastite mehanizacije, kn/ha 808,05 923, ,17 121,61 Dohodak - 2 godina, kn/ha , , , ,09 0,00 PVT - 1 i 2 godina, kn/ha (prosjek) , , , ,79 Dohodak - 1. i 2. godina, kn/ha (prosjek) , , , ,46 Prosječni dohodak uz različite cijene: Klasa 1 Klasa 2 Cijena niža, kn/kg 9,00 4, , , , ,56 Cijena srednja, kn/kg 12,00 5, , , , ,46 Cijena viša, kn/kg 15,00 6, , , , ,95 49

50 M A L I N A Ekološki uvjeti Klima Malina za dobar rast, razvoj i redovitu rodnost treba svježiju klimu s dovoljno oborina. Temperatura je vrlo važan čimbenik o kojem treba voditi računa pri podizanju nasada. Važno je napomenuti da izboji maline bez sniježnog pokrivača mogu izmrznuti na temperaturi od -16 ºC do -25 ºC, a korijen izmrzava na temperaturi zemljišta od -12 ºC do -14 ºC. Osjetljiva je na promjene temperature u proljeće, koje mogu prouzročiti veće štete na izbojima, pogotovo ako se smjenjuju temperature od +6 ºC do -7 ºC. Cvate u svibnju pa joj kasni proljetni mrazovi ne mogu jako naštetiti. Za uzgoj malina potrebna je ukupna godišnja količina oborina od 800 mm, a 400 mm prijeko je potrebno u vrijeme rasta mladica i plodova. Ako nema dovoljno oborina, potrebno je osigurati navodnjavanje. Tlo Za uzgoj malina povoljna su rastresita, humusom bogata, slabo kisela tla kojima je ph oko 6. Na jako kiselim i akalnim tlima postoji poremetnja u opskrbi mikroelementima. Malina ne podnosi zbita glinena tla, s visokom razinom podzemne vode, a ni suha vapnenasta i pjeskovita tla. Sorte Pri izboru sorata trebalo bi se paziti na namjenu plodova: za potrošnju u svježem stanju ili za preradu. Malina ima vrlo nježan plod, osjetljiv na transport, pa se pri podizanju nasada treba voditi računa o blizini tržišta ili hladnjače ako se prerađuje. Sorte malina: Willamette, Glen moy, Princess, Chilliwak, Tulameen, Zeva, Ruby, Heritage, Rossana... Sustav uzgoja Plantažni nasadi uzgoj uz naslon. Potrebni su stupovi (drveni, betonski ili metalni) i žica. U intenzivnim nasadima preporučujemo razmak sadnje u redu cm, a razmak između redova od 160 do 280 cm. Grm se mora održavati rezidbom. Treba ostaviti 6 12 izboja po dužnom metru, što ovisi o bujnosti sorte i kondiciji nasada. Rezidba maline jednostavna je. Jednogodišnji izboji u proljeće se prikrate na 150 cm, najviše 160 cm visine. Nakon berbe odstranjuju se iz nasada izboji koji su te godine donijeli rod i spaljuju se. Položaj Malina najbolje uspijeva na 400 do 800 m nadmorske visine. Položaj znatno utječe na izmrzavanje maline. Nasade malina treba podizati na prozračnim položajima. Ekspozicija utječe jačinom i trajanjem osunčavanja na kretanje vegetacije i zrenje plodova maline. Ovisno o nadmorskoj visini, biraju se južne ili sjeverne ekspozicije. Malinu treba saditi na položajima zaštićenim od jakih olujnih vjetrova, da se ne bi lomili izboji, i to osobito pred berbu. Blagi povjetarac koristi jer smanjuje pojavu gljivičnih bolesti. Malina treba dosta svjetla i ne podnosi zasjenjene položaje. Slobodni uzgoj malina Zaštita od štetočinja Najvažnija bolest maline jest sušenje izbojka, čemu uzročnici mogu biti gljive (Didymella applanata ili Leptosphaeria coniothyrium). Za obje bolesti karakteristično je da mogu biti ograničavajući čimbenik uzgoja maline. Kao i u uzgoju kupine, u vlažnijim godinama siva plijesan (Botrytis cinerea) može znatno umanjiti urod. Mjere zaštite iste su kao za kupine. Štetnici kao kod kupine. 50

51 MALINA Regija: kontinentalna Broj sadnica/ha: Trajnost nasada: 15 godina Uzgoj: uz naslon Površina: 1 ha Razmak sadnje: 2,8 x 0,4 m Podloga: vlastiti korijen GODINA PRIJE SADNJE kn/ha DRUGA GODINA kn/ha Poravnavanje terena 1.250,00 Međuredna obrada 1.500,00 Dovoz mineralnog gnojiva 120,00 Sredstva za zaštitu bilja 500,00 Dovoz organskog gnojiva 2.400,00 Sadnice za nadosađivanje 600,00 Dubinsko rahljenje tla 6.250,00 Vezivo 600,00 Raspodjeljivanje mineralnog gnojiva 480,00 Nadosađivanje sadnica 150,00 Raspodjeljivanje organskog gnoja 1.200,00 Zimska rezidba 1.720,00 Mineralno gnojivo 5.852,00 Okopavanje u redu 1.250,00 Organski gnoj 4.550,00 Vezanje i uvlačenje mladica 1.500,00 Troškovi analize tla 700,00 Prskanje prskalicom 800,00 Utovar i istovar mineralnog gnojiva 200,00 Zatravljivanje nasada 1.550,00 UKUPNO ,00 UKUPNO ,00 PRVA GODINA (sadnja i armatura) kn/ha SVEUKUPNO ,00 Poravnavanje terena 700,00 Dovoz i istovar stupova i žice za armaturu 550,00 Dovoz, istovar i razvoženje sadnica 250,00 Međuredna obrada 1.080,00 Sadnice ,00 Stupovi ,00 Pocinčana žica 6.450,00 Zatezači 1.700,00 Stupovi za ogradu 4.760,00 Sidra 1.680,00 Žičano pletivo za ogradu 4.800,00 Sredstva za zaštitu bilja 300,00 Vezivo 450,00 Iskolčavanje terena 280,00 Priprema sadnica za sadnju 600,00 Sadnja 5.550,00 Okopavanje u redu 4.050,00 Prskanje prskalicom 400,00 Postavljanje armature 3.402,00 Postavljanje ograde 2.835,00 UKUPNO ,00 Poticaj za podizanje 1 ha nasada maline iznosi ,00 kuna, a na područjima s težim uvjetima gospodarenja poticaj iznosi ,00 kuna. 51

52 Malina Regija: kontinentalna Trajnost nasada: 15 godina Uzgojni oblik: uzgoj uz naslon Površina: 1 ha Starost nasada: puna rodnost Razmak sadnje: 2,8 x 0,4 m Podloga: vlastiti korijen Kalkulacija pokrića var. troškova (PVT) Niži Srednji Viši EUR/ha, srednji Prinos, kg/ha , , ,00 Cijena, kn/kg 6,00 6,00 6,00 0,80 Poticaj, kn/ha 2.500, , ,00 333,33 UKUPNI PRIHOD, kn/ha , , , ,33 Mineralna gnojiva, kn/ha 937, , ,00 169,60 Sredstva za zaštitu bilja, kn/ha 3.259, , ,00 434,53 Sanduci kapaciteta 8 kg, 3 kn/kom , , ,00 600,00 Berba, 8 kg/h, 25 kn/h , , , ,00 Rezidba, 180 h, 30 kn/h 5.400, , ,00 720,00 Ostali troškovi, kn/ha 1.000, , ,00 160,00 UKUPNI VAR. TROŠKOVI, kn/ha , , , ,13 PVT, kn/ha , , , ,20 Troškovi vlastite mehanizacije, kn/ha 2.913, , ,00 396,53 Dohodak, kn/ha* , , , ,67 Dohodak uz različite cijene: Cijena niža, kn/kg 4,60-9, , ,00 212,67 Cijena srednja, kn/kg 6, , , , ,67 Cijena viša, kn/kg 7, , , , ,67 *U kalkulaciju dohotka nije uključen trošak amortizacije nasada i dio fiksnih troškova OPG-a (fiksni troškovi mehanizacije su uključeni u kalkulaciju 52

53 K U P I N A Ekološki uvjeti Klima Kupina je osjetljiva na niske zimske temperature, pa znatnije pozebe možemo očekivati već na 15 ºC, a smrzavanje na 20 ºC. Osjetljiva je na promjenjive temperature u proljeće koje mogu prouzročiti veće štete na izbojima, pogotovo ako se smjenjuju temperature od +6 ºC do -7 ºC. Cvate u svibnju pa joj kasni proljetni mrazovi ne mogu jako naštetiti. Za uzgoj kupina potrebno je više od 800 mm godišnje količine oborina, a više od 400 mm u fazi vegetacije, u protivnom treba nasad navodnjavati. Ne voli terene gdje su jaki vjetrovi zbog lomova izboja, preferira položaje s blagim strujanjem zraka. Kupina traži puno sunčanih dana, s puno svjetla. kupine obavlja se u pravilu krajem ožujka. Na jednom grmu ostavlja se 3 5 izboja, ovisno o kondiciji grma. Na glavnim izbojima prikračuju se postrani izboji na 6 10 pupova. Nakon berbe odstranjuju se iz nasada izboji koji su te godine donijeli rod i spaljuju se. Rezidba kupine nakon sadnje Tlo Kupina traži lagana, humusna tla neutralne do blago kisele reakcije (ph 6 7). Prikladna su tla koja sadrže 4 do 5% humusa do dubine od 30 do 40 cm. Položaj Kupini najviše odgovaraju malo nagnuti tereni, s nagibom od 3 do 6 º. Na takvim terenima ne zadržava se voda i hladan zrak, a preko zime dulje se zadržava snijeg pa je manja opasnost od pozebe. Iskustvo je pokazalo da je 120 m nadmorske visine u sjeverozapadnoj Hrvatskoj granica ispod koje se kupina češće smrzavala pa se tamo ne bi smjela saditi. Sorte Za intenzivne nasade interesantne su sorte uspravnog rasta i bez bodlji. Preporučujemo sljedeće sorte kupina: Black satin, Lockness, Hull thornless, Thornfree, Chester. Sustav uzgoja Kupina se uzgaja poput maline u obliku žive ograde uz obvezatnu armaturu, koju sačinjavaju stupovi i žica. Kupina se sadi na razmake od 1,2 m do 1,5 m u redu, a red od reda je 2,5 m do 2,8 m (najviše 3 m). Rez Lepezasti uzgoj kupine Uspravni uzgoj kupine Tijekom vegetacije (najbolje u kolovozu) izboji se prikračuju na 180 cm visine, da bi se grm održao prozračnim da bi se smanjila opasnost od bolesti. Zaštita od štetočinja Najvažnije bolest kupine jesu purpurno crvena palež izdanaka (Didymella applanata) te žuta hrđa kupine (Kuehneola uredinis). Za vlažnijih godina znatno smanjenje uroda može prouzročiti siva plijesan (Botrytis cinerea), koja se uočava kao trulež ploda sa 53

54 sivkastom paučinastom prevlakom. Zaštita se treba temeljiti na pravilnom odabiru položaja, tla, uravnoteženoj gnojidbi, umjerenoj gustoći izboja, svim ostalim fitosanitetskim mjerama (orezivanje i spaljivanje zaraženih izdanaka i sl.). Potrebno je provoditi i kemijsku zaštitu, od navedenih bolesti kupine. Od štetnika na kupini najvažniji su kupinova muha šiškarica (Lasioptera rubi), čije se ličinke ubušuju u izbojak i na tom mjestu se formira zadebljanje. Tako napadnuti izbojak slabije raste i rodi. Osim tog štetnika, izboje buše i drugi štetnici: malinov krasnik (Buprestis cupressi), malinov prstenar (Agrilus aurichalceus), malinova mušica (Resseliella theobaldi). Suzbijanje se provodi rezanjem i uništavanjem zaraženih izboja zimi ili tijekom vegetacije, ovisno o kojem se štetniku radi. Pojavljuje se i malinin cvjetar (Anthonomus rubi) koji oštećuje cvijet i koprivina grinja (Tetranychus urticae), koja štete čine sisanjem na listu. Suzbijanje tih štetnika provodi se prema potrebi. KUPINA Regija: kontinentalna Površina: 1 ha Broj sadnica/ha: Razmak sadnje: 2,8 x 1,5 m Trajnost nasada: 15 godina Podloga: vlastiti korijen Uzgoj: uz naslon GODINA PRIJE SADNJE kn/ha DRUGA GODINA kn/ha Poravnavanje terena 1.250,00 Međuredna obrada 1.500,00 Dovoz mineralnog gnojiva 120,00 Sredstva za zaštitu bilja 500,00 Dovoz organskog gnojiva 2.400,00 Sadnice za nadosađivanje 1.200,00 Dubinsko rahljenje tla 6.250,00 Vezivo 660,00 Raspodjeljivanje mineralnog gnojiva 480,00 Nadosađivanje sadnica 150,00 Raspodjeljivanje organskog gnoja 2.100,00 Zimska rezidba 1.640,00 Mineralno gnojivo 5.852,00 Okopavanje u redu 4.050,00 Organski gnoj 4.550,00 Vezanje i uvlačenje mladica 1.500,00 Troškovi analize tla 700,00 Prskanje prskalicom 800,00 Utovar i istovar mineralnog gnojiva 200,00 Zatravljivanje nasada 1.550,00 UKUPNO ,00 UKUPNO ,00 PRVA GODINA (sadnja i armatura) kn/ha SVEUKUPNO ,00 Poravnavanje terena 700,00 Dovoz i istovar stupova i žice za armaturu i ogradu 550,00 Dovoz, istovar i razvoženje sadnica 250,00 Međuredna obrada 1.080,00 Sadnice ,00 Stupovi ,00 Pocinčana žica 6.450,00 Zatezači 1.700,00 Stupovi za ogradu 4.760,00 Sidra 1.680,00 Žičano pletivo za ogradu 4.800,00 Sredstva za zaštitu bilja 300,00 Vezivo 320,00 Iskolčavanje terena 755,00 Priprema sadnica za sadnju 600,00 Sadnja 4.600,00 Okopavanje u redu 4.050,00 Prskanje leđnom prskalicom 400,00 Postavljanje armature 3.402,00 Postavljanje ograde 2.835,00 UKUPNO ,00 Poticaj za podizanje 1 ha nasada kupine iznosi ,00 kuna, a na područjima s težim uvjetima gospodarenja poticaj iznosi ,00 kuna. 54

55 Kupina Regija: kontinentalna Broj sadnica/ha: Trajnost nasada: 15 godina Uzgojni oblik: uzgoj uz naslon Površina: 1 ha Razmak sadnje: 2,8 x 1,5 m Starost nasada: puna rodnost Podloga: vlastiti korijen Kalkulacija pokrića var. troškova (PVT) Niži Srednji Viši EUR/ha, srednji Prinos, kg/ha , , ,00 Cijena, kn/kg 5,50 5,50 5,50 0,73 Poticaj, kn/ha 2.500, , ,00 333,33 UKUPNI PRIHOD, kn/ha , , , ,33 Mineralna gnojiva, kn/ha 937, , ,00 169,60 Sredstva za zaštitu bilja, kn/ha 3.259, , ,75 434,63 Sanduci kapaciteta 8 kg, 3 kn/kom , , ,00 750,00 Berba, 10 kg/h, 25 kn/h , , , ,00 Rezidba, 180 h, 35 kn/h 6.300, , ,00 840,00 Ostali troškovi, kn/ha 1.000, , ,00 160,00 UKUPNI VAR. TROŠKOVI, kn/ha , , , ,23 PVT, kn/ha , , , ,10 Troškovi vlastite mehanizacije, kn/ha 2.913, , ,00 396,53 Dohodak, kn/ha* , , , ,57 Dohodak uz različite cijene: Cijena niža, kn/kg 4, , , ,26 582,57 Cijena srednja, kn/kg 5, , , , ,57 Cijena viša, kn/kg 7, , , , ,57 *U kalkulaciju dohotka nije uključen trošak amortizacije nasada i dio fiksnih troškova OPG-a (fiksni troškovi mehanizacije su uključeni u kalkulaciju) 55

56

57

58

59