Veleučilište u Karlovcu Odjel sigurnosti i zaštite Stručni studij sigurnosti i zaštite Nikolina Črnek ONEČIŠĆENJE I ZAŠTITA VODA ZAVRŠNI RAD Karlovac,

Величина: px
Почињати приказ од странице:

Download "Veleučilište u Karlovcu Odjel sigurnosti i zaštite Stručni studij sigurnosti i zaštite Nikolina Črnek ONEČIŠĆENJE I ZAŠTITA VODA ZAVRŠNI RAD Karlovac,"

Транскрипт

1 Veleučilište u Karlovcu Odjel sigurnosti i zaštite Stručni studij sigurnosti i zaštite Nikolina Črnek ONEČIŠĆENJE I ZAŠTITA VODA ZAVRŠNI RAD Karlovac, 2018

2 Karlovac University of Applied Sciences Safety and Protection Department Professional undergraduate study of Safety and Protection Nikolina Črnek WATER CONTAMINATION AND PROTECTION Final paper Karlovac, 2018

3 Veleučilište u Karlovcu Odjel sigurnosti i zaštite Stručni studij sigurnosti i zaštite Nikolina Črnek ONEČIŠĆENJE I ZAŠTITA VODA ZAVRŠNI RAD Mentor: dr.sc. Igor Peternel Karlovac, 2018

4 VELEUČILIŠTE U KARLOVCU KARLOVAC UNIVERSITY OF APPLIED SCIENCES Trg Trg J.J.Strossmayera 9 HR-47000, Karlovac, Croatia Tel (0) Fax (0) VELEUČILIŠTE U KARLOVCU Stručni/specijalistički studij: Sigurnost i zaštita Usmjerenje: Zaštita na radu Karlovac, 2018 ZADATAK ZAVRŠNOG RADA Student: Nikolina Črnek Naslov: Onečišćenje i zaštita voda Opis zadatka: U završnom radu prikazati će se glavna onečišćenja voda, te mjere zaštite koje je potrebno poduzeti da se smanje onečišćenja. Zadatak zadan: Rok predaje rada: Predviđeni datum obrane: 2/2018 Mentor: Dr.sc. Igor Peternel Predsjednik Ispitnog povjerenstva: I

5 PREDGOVOR Ovaj završni rad sam izradila samostalno služeći se stečenim znanjem i pomoću navedene literature. Posebno se zahvaljujem profesoru dr.sc. Igoru Peternelu na pomoći, savjetima i sugestijama prilikom pisanja ovoga rada. Također se zahvaljujem svim članovima moje obitelji na bezuvjetnoj potpori, razumijevanju i strpljenju tijekom mog studiranja. II

6 SAŽETAK U ovom završnom radu su detaljno opisani izvori onečišćenja i zagađenja voda te problematika koja se javlja uz to. Isto tako dana su određena rješenja te problematike. Rastom čovječanstva raste i potrošnja čiste vode te se stvaraju sve veće količine otpadne vode zagađene raznim organskim i anorganskim tvarima. Vode su onečišćenjem i zagađivanjem vrlo ugroženi mediji. Sve ljudske aktivnosti utječu na ekosustave voda i mogu ugroziti slatkovodne izvore odnosno količinu i kakvoću pitke vode. Da bi se voda djelatno štitila od onečišćenja, potrebno je upravljati kvalitetom voda, odnosno nadzirati onečišćenje voda i istraživati, planirati i otklanjati uzročnike onečišćenja voda. ključne riječi: vada, onečišćenje voda, zaštita voda, izvori onečišćenja voda SUMMARY Sources of water pollution and contamination are described in detail in this paper and all related problems. With the growth of humanity there is a growing consumption of clean water that produces large amounts of wastewater which is polluted by various organic and inorganic substances. All human activities affect the water ecosystems and can jeopardize fresh water sources, ie the quantity and quality of drinking water. The water is very threatened because of pollution and contamination. In order to protect water of pollution it is necessary to control water quality ie, monitor the water pollution, as well as exploring, planning and removing water pollutants. Key words: water, water pollution, water protection, sources of water pollution III

7 SADRŽAJ: ZADATAK ZAVRŠNOG RADA... I PREDGOVOR... II SAŽETAK... III SADRŽAJ... IV 1.UVOD RAZLIČITI TIPOVI VODA U PRIRODI Atmosferske vode Površinske vode Podzemne vode IZVORI ONEČIŠĆENJA VODA VRSTE ONEČIŠĆENJE VODA Fizičko onečišćenje voda Biološko onečišćenje voda Kemijsko onečišćenje voda Radiološko onečišćenje voda POVIJEST ONEČIŠĆENJA VODA Onečišćenje podzemne vode u Zagrebu OTPADNE VODE Sanitarne vode Industrijske vode Oborinske vode MJERE ZAŠTITE VODA Zakonska regulativa o zaštiti voda ZAKLJUČAK LITERATURA PRILOZI Popis slika Popis tablica IV

8 1.UVOD Voda je temeljni uvjet za život ljudi, životinja i bilja.[1] Voda predstavlja osnovu života. Odnosno čovjek, biljke, životinje, pa i mikroorganizmi, trebaju vodu za normalno odvijanje i održavanje životnih funkcija. U današnje doba, voda je sastavni dio svakog segmenta ljudskog djelovanja. Nezamjenjiv je resurs jer se u domaćinstvu koristi za piće, pranje i pripremu hrane, u poljoprivredi za navodnjavanje, a u industriji ima važnu ulogu u gotovo svim industrijskim procesima. Danas se sve češće susrećemo s vodama koje kvalitetom nisu pogodne za ljudsku upotrebu. Rastom čovječanstva raste i potrošnja čiste vode te se stvaraju sve veće količine otpadne vode zagađene raznim organskim i anorganskim tvarima. Moglo bi se reći da je donedavno vladala višestoljetna iluzija o neiscrpnosti vodenih resursa, a nastao je i koncept minimalnih ulaganja za pročišćavanje korištenih voda i općenito za zaštitu voda. Veliki dio korištenih voda se ne pročišćava prije puštanja u vodotoke te se na taj način onečišćava vodena masa i smanjuju resursi pitke vode. Osiguravanje dovoljne količine pitke vode danas je jedan od važnijih svjetskih problema.voda je jedinstven i nezamjenjiv prirodni resurs ograničenih količina i neravnomjerne prostorne i vremenske raspodjele.sve ljudske aktivnosti utječu na ekosustave voda i mogu ugroziti slatkovodne izvore tj. količinu i kakvoću pitke vode. Raspoložive količine vode za piće u Hrvatskoj su statički vrlo velike. Hrvatska raspolaže s blizu m 3 vode po stanovniku godišnje što bi trebalo biti dovoljno za sve potrebe, svih stanovnika. Međutim, tako nije u svim zemljama zbog siromaštva, slabe naseljenosti, zagađenosti i sl.[2] 1

9 2. RAZLIČITI TIPOVI VODA U PRIRODI U današnje vrijeme, voda je sastavni dio svakog segmenta ljudskog djelovanja i nezamjenjiv je resurs u domaćinstvima, poljoprivredi i gotovo svim industrijskim procesima. Možemo govoriti o različitim tipovima tj. definicijama voda. U prirodi se voda nalazi kao atmosferska (oborinska), površinska i podzemna. Kruženjem vode u prirodi ona neprestano prelazi iz jedne skupine u drugu. Na slici 1. Prikazano je kruženje vode u prirodi. Sl 1.Kruženje vode u prirodi [2] 2

10 2.1. Atmosferske vode Atmosferske vode nastaju od svih vrsta oborina koje padaju na zemlju (kiše, snijega ili drugih oborina). Često se još nazivaju oborinske ili padalinske vode. Ove vode sadrže plinove apsorbirane iz atmosfere, prašinu i malu količinu bakterija. U atmosferskoj vodi ne nalaze se otopljeni minerali. Atmosferske vode nastaju kada se topli zrak zasićen vodenom parom diže s površine zemlje pri čemu se polako hladi sve dok ne dođe do kondenzacije vodene pare. Kao jezgra za stvaranje kapljica vode u oblacima služe čestice prašine. Porastom kapljica vode, raste i njihova težina te uslijed toga kapljice padaju na zemlju. Agregatno stanje kapljica koje će pasti na zemlju ovisi o temperaturi. Kada se kondenzacija vodene pare odvija pri 0 C nastaje tuča, a ako je temperatura 0 C na cijelom putu kapljica kroz atmosferu nastaje snijeg. U slučaju kada se zemlja jače hladi od zraka nastati će rosa, a ako se donji slojevi zraka( oni koji su bliže zemlji) ohlade više od površine zemlje nastati će magla. Sastav atmosferskih voda ovisi o mjestu padanja budući da ove vode prolaskom kroz atmosferu otapaju plinove i zagađuju se čađom i prašinom iz atmosfere. Zdrastvena ispravnost ovih voda je najčešće takva da se mogu konzumirati za piće (zdrastveno su ispravne), ali su bez okusa jer ne sadrže otopljene minerale. U krajevima gdje je veća količina padalina ove vode se sakupljaju na posebnim površinama i koriste za različite namjene. Sakupljena atmosferska voda poznata je pod imenom kišnica. [2] 2.2. Površinske vode Površinske vode teku po površini zemlje ili na njoj stoje ovisno da li se govori o vodama tekučicama ili stajačicama. Ove vrste voda su u obliku potoka, rijeka, jezera i mora. 3

11 Nastaju iz atmosferskih voda i voda koje se u zemlju sliju s površine. Za razliku od atmosferskih voda okus površinskih voda je znatno bolji jer je ova voda u stalnom kontaktu sa zemljom pri čemu otapa dio mineralnih tvari. Međutim, treba obratiti pozornost na činjenicu da su površinske vode u direktnom i konstantnom dodiru sa zemljom te mogu u većoj ili manjoj mjeri biti zagađene. Zagađenja su uglavnom u obliku fekalija. Posebno svojstvo površinskih voda je samočišćenje, tzv. autopurifikacija. U slučaju da se površinske vode zagade organskim tvarima, u vodi će se razviti velike količine bakterija i drugih vrsta mikroorganizama koje će uz ili bez prisustva zraka provoditi mineralizciju. Mineralizacija u ovom slučaju predstavlja razgradnju organskih onečišćenja. Ukoliko se postupak odvija u prisustvu kisika obavljati će ga aerobni mikroorganizmi, mineralizacija će se odvijati brzo i bez neugodnog mirisa. Posebna vrsta površinske vode je morska voda. Zbog visoka sadržaja natrijeva klorida sve do nedavno nije dolazila u obzir za vodoopskrbu. Danas se različitim postupcima desalinacije prerađuje u vodu za piće tamo di nema drugih mogućnosti.[2] 2.3. Podzemne vode Podzemne vode nalaze se ispod površine zemlje. Nastaju od padalina, vode iz vodenih tokova i kondenzcije vodene pare u zemlji. Mogu se prema načinu kretanja podjeliti na vode temeljnice i pukotinske kraške vode. Vode temeljnice miruju ili se vrlo sporo kreću u sitnozrnatom materijalu. Nalaze se na velikim dubinama u slojevima propusnog materijala tzv. vodonosnim slojevima.vodonosni slojevi nalaze se na nepropusnim slojevima koji se obično sastoje od ilovače, gline, lapora ili njihovih smjesa te kamenja. Vode koje su zagađene organskim onečišćenjma moraju proći proces biološkog pročišćavanja. Ovako zagađene vode trebaju dovoljno dugo prolaziti kroz vodonosni sloj kako bi se osiguralo dovoljno 4

12 vremena za mikrobiološku aktivnost, oksidaciju i mineralizaciju.[2] Ubraja se u tvrdu vodu jer sadrži dosta otopljenih mineralnih soli što je odraz dugotrajnog dodira sa slojevima tla kroz koje je prošla. Koncentracija soli povećava se s dubinom i sa starošću vode. Bistra je ako nema željeza. Kisika ima sve manje što je dublja.[17] Postoji nekoliko vrsta voda temeljnica: arteške, mineralne i ljekovite vode. Pukotinske kraške vode ulaze u tlo kroz pukotine u kamenju i dalje teku. Teku kroz šupljine i korita i kreću se mnogo brže od voda temeljnica. Brzina kretanja je nekoliko stotina metara pa čak i kilometar na dan. Zbog svog brzog proticanja nemaju mogućnost biološkog pročišćavanja. Prema svojstvima i kvaliteti površinske kraške vode najsličnije su površinskim vodama. Vrlo često su mutne i sadrže dosta organskih tvari. Budući da ova voda zbog brzog protjecanja nije imala mogućnost pročišćavanja smatra se neispravnom za piće.[2] Sl 2. Raspodjela vode na zemlji [2] 5

13 3. IZVORI ONEČIŠĆENJA VODA Izvori onečišćenja razlikuju se po načinu djelovanja i po obliku. S obzirom na način djelovanja izvori onečišćenja mogu biti aktivni i potencijalni. Aktivni izvori onečišćenja su oni za koje je sigurno da emitiraju neko onečišćenje, a mogu biti stalni i povremeni. U stalnim aktivnim izvorima onečišćenje traje tijekom cijelog vremena promatranja. Takav izvor je npr. onečišćenje rijeke otpadnim vodama naselja, odnosno podzemnih voda infiltracijom iz onečišćene rijeke čije je korito urezano u vodonosne naslage. U povremenim izvorima onečišćenje vode događa se samo u jednom dijelu vremena promatranja. U taj tip izvora spada npr. poljoprivredna površina s koje vodena otopina mineralnog gnojiva otječe u površinske vode ili se procjeđuje u podzemlje samo u razdoblju nakon gnojenja zemljišta. Potencijalni izvori onečišćenja u normalnim prilikama uopće ne emitiraju onečišćenje, već do njihove emisije može doći zbog havarija, kvarova, nepažnje ili drugih iznimnih okolnosti. U potencijalne izvore spadaju, npr. industrijske kanalizacije, cjevovodi za transort nafte, naftnih derivata ili drugih kemikalija, različiti rezervari i vozila za prijevoz opasnih tekućina. Prema obliku izvori onečišćenja mogu se podjeliti na točkaste, linijske i plošne.[2] Pri točkastim izvorima onečišćenja mjesto emisije onečišćenja je jedna točka u prostoru.točkasti izvori posljedica su mnogobrojnih čovjekovih djelatnosti proizvodnja otpdne tvari i otpadne energije.otpadne tvari mogu se pojaviti u krutom,tekućem i plinovitom obliku. Otpadne tvari koje se pojavljuju u tekućem obliku nazivaju se otpadne vode.[17] Pokazatelji onečišćenja voda iz točkastih izvora temelje se na procjeni onečišćenja od stanovništva priključenog na sustave javne odvodnje i onečišćenja od gospodarskih subjekata koji na temelju dozvole za ispuštanje otpadnih voda svoje otpadne vode ispuštaju u sustave javne odvodnje ili direktno u okoliš. U praksi nisu zamijećene veće metodološke razlike pri procjeni 6

14 takvog opterećenja.[16] Primjer točkastog izvora onečišćenja površinskih voda jest kanalizacijski ispust, a kod podzemnih voda septička jama s propusnim dnom, ili upojni bunar za upuštanje otpadnih voda u podzemlje. Linijski izvor onečišćenja emitira onečišćenje duž nekog pravca ili krivulje. U taj tip izvora onečišćenja spadaju propusni kanali i onečišćeni površinski vodotoci urezani u propusnu krovinu vodonosnih slojeva. Plošne izvore onečišćenja čine veće površine terena na kojima se nalazi onečišćenje i s kojih se oborinskim vodama odnosi u površinske vode ili prodire u podzemlje. Najčešće se radi o poljoprivrednim površinama na kojima se primjenjuju različita agrotehnička kemijska sredstva ( mineralna gnojiva, pesticidi), ili pak o neuređenim odlagalištima komunalnog i indusrijskog otpada.[4] Ukratko, glavni izvori onečišćenja voda su štetne tvari iz industrije, nepročišćene otpadne vode iz kućanstava, prekomjerno korištenje otrova i gnojiva u poljoprivredi, betoniranje i asfaltiranje krajolika zbog izgradnje cestovne infrastrukture, sječa šuma, kisele kiše, nemar i nepotrebni gubici u vodoopskrbnom sustavu. Gospodarski razvoj i urbanizacija dovode, s jedne strane, do velikog porasta potreba za vodom, a s druge strane do ugrožavanja vodnih resursa i vodnoga okoliša. Voda tako može postati ograničavajući čimbenik razvoja te prijetnja ljudskom zdravlju i održivosti prirodnih ekosustava. Stoga je za svako društvo posebno važno da uravnoteži te odnose i osmisli politiku i strategiju uređenja, iskorištavanja i zaštite vodnih resursa. 7

15 Sl 3. Izvori onečišćenja voda [2] Zbog različitih klimatskih okolnosti, zagađenja i nedovoljne zaštite pitkih voda, a u nekim dijelovima svijeta i zbog prevelike gustoće stanovnika poseban je problem nedostatak pitke vode.na slici 4 prikazana je godišnja obnovljiva masa vode te potrošnja prema stanovniku i kućanstvima prema kontinentima. Vidljivo je da je Sjeverna Amerika najveći potrošač pitke vode po stanovniku te prema ukupnoj potrošnji.[6] Sl 4. Godišnja obnovljiva masa vode, potrošnja po stanovniku i kućanstvima [6] 8

16 Od kada postoji živi svijet na Zemlji, voda se koristila i pomalo zagađivala biljnim, životinjskim i ljudskim otpatcima (tzv. organsko zagađenje). U početku je to malo utjecalo na zagađivanje voda, jer se organski otpad razgrađivao pomoću zraka, uglavnom na korisne materije. Dakle, priroda je tada bila sposobna sama pročistiti vodu. Međutim, razvojem ljudske zajednice, porastom broja stanovnika i njihovom koncentracijom u velikim gradovima, količina organskih otpadnih voda znatno se povećala. Njihovim koncentriranim ispuštanjem u rijeke, onemogućavan je proces samopročišćavanja i prirodnog biološkog pročišćavanja. Osim toga, razvojem industrije krajem 19. i početkom 20. stoljeća, čovjek sve više koristi vodu, a kao rezultat industrijske proizvodnje, nastaje ne samo organsko, već i kemijsko zagađenje vode. Dvije milijarde ljudi u svijetu uskraćeno je za osnovne sanitarne jedinice, a problem zagađenja pitke vode ne pogađa samo zemlje u razvoju. Procjenjuje se da od bolesti koje su posljedica konzumiranja zagađene vode dnevno umre 4000 ljudi diljem svijeta. More je najveći i jedinstveni spremnik slane vode koji povezuje izdignute dijelove kopna. S obzirom na povezanost životnih zajednica, more tvori jedinstvenu cjelinu, premda je geografski vrlo raznoliko. More ima svojstva samopročišćavanja, odnosno autopurifikacije, ali do određene granice. Obalna mora najbolji su pokazatelji stanja. Na obalama postoje tragovi raznih onečišćivača, kao što je nafta i obilje krutog otpada (najčešće od tvari koje se vrlo teško i sporo razgrađuju). Česte nesreće na tankerima pri prijevozu nafte, pohranjivanje radioaktivnog otpada, sve veći broj turista, povećan promet na moru i drugi čimbenici utječu na onečišćenje, tj. na kvalitetu mora. Glavni oblici iskorištavanja mora su: Iskorištavanje morskih organizama za hranu i druge svrhe upotreba mora za odlaganje otpadaka pretvaranje plitkog morskog područja u građevinu itd. Uslijed sve više uznapredovanog procesa litoralizacije, odnosno koncentracije stanovništva te gospodarskih djelatnosti u priobalju, nažalost je i sve jače 9

17 onečišćivanje priobalnog morskog pojasa. Najveći dio onečišćenja stiže u more s kopna, bilo rijekama, kanalizacijskim ispustima te bacanjem komunalnog i tehnološkogotpada kao i zrakom. Ta onečišćenja mogu biti biološka (bakterije, virusi), organske i anorganske tvari (teške kovine, pesticidi, nafta itd.), radioaktivne tvari, pa čak i toplina. Osim toga i nutrijenti (hranjive soli) ukoliko ih ima u suvišku mogu dovesti do teških i neželjenih posljedica.[13] 4.VRSTE ONEČIŠĆENJE VODA Posebno značenje problemu onečišćenja voda daje činjenica da je vjerovatnost onečišćenja najveća upravo tamo gdje su potrebe za pitkom i industrijskom vodom najveće. Onečišćenje voda općenito je prilično širok pojam, a pod njime se obično podrazumjeva smanjivanje kvalitete vode zbog naknadno primljenih primjesa.[7] Učinci onečišćenja voda su dalekosežni i utječu ne samo na okoliš, nego i na ljudska bića i životinje. Zagađenje voda utječe na naše oceane, jezera, rijeke i pitku vodu, što postaje rašireno i globalno pitanje najviše zbog brojnih bolesti, zdravstvenih problema, pa čak i smrtnih slučajeva koji dolaze od onečišćenja voda. Voda se smatra zagađenom kada su otkriveni uzročnici zbog kojih je došlo do kontaminacije. Mogućnosti zagađenja su raznoliki, a poljoprivreda i industrija samo su neki od njih (slika 5). Poljoprivrednici često koriste kemikalije kako bi zaštitili svoje usjeve od oštećenja, odnosno bolesti. Oni također mogu koristiti kemikalije kako bi se poboljšao rast njihovih usjeva. Ove kemikalije utječu u podzemne vode te na taj način mogu otjecati u jezera, potoke ili rijeke, što uzrokuje zagađenje vode. Poljoprivredno zemljište koje se navodnjava i liječi kemikalijama u obliku gnojiva ili pesticida glavni je faktor onečišćenja voda. Industrijski procesi kao jedni od glavnih uzročnika zagađenja mogu proizvesti otrovni otpad koji se filtrira u vodu te postaje opasan za morski svijet, kao i za čovjeka. Prisutnost teških metala u vodi dovodi se u izravnu vezu s urođenim manama, karcinomom te s plodnošću i 10

18 razvojnim problemima u djece.zagađenje vode teškim metalima događa se iz sličnih razloga kao i zagađenje radioaktivnim izotopima.ovo zagađenje je puno češće jer je veća mogućnost da minerali koji su u kontaktu sa površinskim i podzemnim vodama sadrže teške metale. Osim toga, sve više industrijskih otpadnih voda sadržava teške metale. Industrijske nesreće do kojih nažalost dolazi sve češće mogu uništiti morski život u kratkom vremenskom razdoblju. Čak i potonuli brodovi mogu doprinjeti onečišćenju voda. Kad se brod počne korozivno raspadati tijekom vremena, počinje ispuštati kemikalije u ocean. Osim ljudskog faktora, tu su i prirodne katastrofe kao uzrok zagađenja voda. Primjerice, velike katastrofe kao što su oluje, potresi, kisele kiše, poplave i vulkanske erupcije mogu poremetiti ekološki sustav i zagaditi vode. Smeće na kopnu ili na vodi isto tako su izvor onečišćenja voda. Može se reći da zagađenje voda ima ogroman utjecaj na naš okoliš i zdravlje, te da isto tako može poremetiti osjetljivu ravnotežu između prirode i čovjeka. Zato se poduzimaju napori u cilju sprečavanja i otklanjanja onečišćenja voda na lokalnoj i globalnoj razini.[13] Pod onečišćenjem u užem smislu misli se na degradaciju kvalitete vode fizičkim, kemijskim, biološkim ili radiološkim onečišćenjem do stupnja pri kojemu je nemoguće korištenje vode za piće, odnosno pri kojemu voda postaje štetna za ljudsko zdravlje.[8] 11

19 Sl 5. Mogućnost zagađenja podzemnih voda [2] 4.1. Fizičko onečišćenje voda Fizičko onečišćenje manifestira se kao povećanje temperature vode, pojava mutnoće vode, pojava boje vode i mirisa i okusa vode. Povećanje temperature vode najčešće je posljedica ispuštanja rashladnih voda iz industrijskih( željezare, rafinerije nafte, tvornice celuloze i papira i dr.) i energetskih objekata (termoelektrane i nuklearne elektrane) u površinske vode bez prethodnog hlađenja. Promjena temperature utječe na fizikalno-kemijska svojstva vode kao i na ekološke uvjete u vodnom sustavu.[9] Od fizikalno-kemijskih svojstava vode s promjenom temperature mjenja se gustoća, kinematička viskoznost, površinska napetost, sadržaj otopljenog kisika pri normalnom atmosferskom tlaku i difuznost kisika. Veličina tih promjena prikazana je u tablici 1. 12

20 Tab. 1 Promjena svojstava vode ovisno o temperaturi [9] Temperatura (C ) Gustoća (kg/m 3 ) Kinematička viskoznost (m 2 /s x 10-6) Površinska napetost (N/m x 10-3 ) Sadržaj otopljenog kisika Difuznost kisika (m 2 /s x 10-6 ) (mg/l) 0 999,84 1,787 75,6 14, ,97 1,519 74,9 12, ,70 1,307 74,2 11,33 15, ,10 1,139 73,5 10,15 18, ,20 1,002 72,8 9,17 20, ,04 0,890 72,0 8,38 23, ,65 0,798 71,2 7,63 27, ,65 0,719 70,4 7, ,24 0,653 69,6 6,6 Posebno je važan drastičan pad koncentracije otopljenog kisika u zagrijanim vodama, jer se zbog toga znatno smanjuje mogućnost razgradnje organske tvari u vodi, pa se u vodama, koje uz rashladne vode primaju i otpadne vode, znatno smanjuje sposobnost samopročišćivanja.mutnoća vode posljedica je prisutnosti sitnih čestica u vodi, koje s vodom čine suspenzije ili koloidne otopine. U površinskim vodama, odnosno rijekama, to je česta pojava i gotovo uvijek prati poraste vodostaja nakon jakih kiša ili naglog topljenja snijega. Zbog procesa filtracije za vrijeme prolaza podzemne vode kroz vodonosni medij, mutnoća podzemne vode relativno je rijetka.onda kada se uoči, po pravilu upozorava na loše projektiran, loše izveden ili oštećen bunar. Onečišćenje podzemne vode koja se manifestira mutnoćom česta je pojava kod izvora u stijenama s pukotinskom pozornošću, a posebno u kršu.boja,miris i okus vode samo su fizičke manifestacije drugih vrsta onečišćenja.[4] 13

21 4.2. Biološko onečišćenje voda Biološko onečišćenje vode sastoji se u prisutnosti patogenih bakterija, virusa ili drugih mikroorganizama koji mogu ugroziti ljudsko zdravlje. Ti mikroorganizmi najčešće dospjevaju u površinske vode otpadnim vodama iz naselja, a u podzemnu vodu iz propusne ili oštećene kanalizacije ili loše izvedenih septičkih jama. Najveći dio mikroorganizama se u površinskim vodama zadržava i prenosi na veće udaljenosti, a u podzemnim vodama se, zbog filtracije kroz porozne stijene, zadržava samo relativno blizu izvora onečišćenja. No bez obzira na to, u sustavima javne vodoopskrbe primjenjuje se preventivna dezinfekcija vode kloriranjem, ozoniranjem ili ultraljubičastim svjetlom.[4] 4.3. Kemijsko onečišćenje voda Postoje dvije vrste kemijskog onečišćenja voda a to je anorgansko i organsko. Anorgansko kemijsko onečišćenje vode posljedica je njezina mješanja s industrijskim, rudničkim ili drugim otpadnim vodama koje obično sadrže toksične elemente kao što su arsen, šesterovalentni krom, olovo, živa, kadmij,bakar, te različite anorganske kiseline, lužine ili otopine njihovih soli. Do anorganskog kemijskog onečišćenja može doći i poradi primjene anorganskih pesticida ili anorganskih mineralnih gnojiva na površinama iznad vodonosnih naslaga. Anorganska kemijska onečišćenja posljedica su i procjeđivanja efluenta iz odlagališta komunalnog i industrijskog otpada. Organsko kemijsko onečišćenje je degradacija kvalitete vode zbog njezina kontakta s različitim organskim spojevima. Najčešće se radi o onečišćenju naftom i njezinim derivatima, deterdžentima, organskim pesticidima, organskim otapalima, organskim bojama, organskim kiselinama i fenolnim tvarima. Ta vrsta onečišćenja podzemne vode nastaje sve češće, zbog intenzivnog razvoja organske kemijske industrije i sve šire primjene njezinih proizvoda u industriji, poljoprivredi i 14

22 kućanstvima. Kemijsko onečišćenje vode manifestira se kao prisutnost nekih iona kojih u prirodnim vodama nema, kao znatno povećanje koncentracije nekih iona koji su u manjim količinama obično prisutni u prirodnoj vodi i znatnom primjenom nekog od parametara kvalitete vode. Intenzitet onečišćenja voda i širenja onečišćivala, osim o onečišćivlu, u velikoj mjeri ovisi o tipu izvora tog onečišćenja. U praksi se najčešće susrećemo s različitim kemijskim onečišćenjima, a česte su kombincije kemijskog anorganskog, kemijskog organskog i biološkog onečišćenja. Prema istraživanjima provedenim u SAD-u učestalost uzročnika onečišćenja podzemnih voda prikazana je u tablici 2. Tab. 2 Učestalost uzročnika onečišćenja podzemnih voda u SAD-u [4] Uzročnik onečišćenja Učestalost (% od ukupnog broja slučajeva) industrijske otpadne vode 31 nafta i naftni derivati 18 organski otpad 15 kloridi (soljenje ceste protiv 13 smrzavanja) odlagalište komunalnog otpada 7 stajsko gnojivo (skladištenje i 3 primjena) pesticidi ( skladištenje i primjena) 2 nuklearni otpad 2 rudničke vode 1 nepoznati uzročnici 8 15

23 Radiološko onečišćenje voda Radiološko onečišćenje voda posljedica je doticaja podzemne vode s različitim prirodnim radioaktivnim elementima ili umjetnim radioizotopima. Izvor takvog onečišćenja mogu biti ležišta uranskih ruda, rudnici urana, pogoni za preradu uranske rude, nuklearne elektrane, odlagalište nuklearnog otpada, te primjena nuklearnog oružja.[4] 5.PRIMJERI ONEČIŠĆENJA VODA KROZ POVIJEST Tijekom 20. stoljeća onečišćene su najveće svjetske, a posebno europske, rijeke. Poznato je da do sedamdesetih godina prošlog stoljeća u donjim tokovima Temze i Rajne uopće nije bilo riba, zbog velikog kemijskog onečišćenja. S porastom nacionalnog dohotka U Velikoj Britaniji i Njemačkoj uložena su velika sredstva u pročišćavanje otpadnih voda, pa su Temza i Rajna ponovno rijeke u kojima je moguće uloviti ribu, te ju pripremiti i pojesti. Slično se događalo i u drugim razvijenim zemljama, no u siromašnim državama, prvenstveno Afrike, Azije i Južne Amerike, te u europskim tranzicijskim zemljama, opasno onečišćavanje površinskih voda nastavlja se i danas. Važno je da se prekomjerna ili akcidentna onečišćenja površinskih, odnosno riječnih ili jezerskih voda vrlo brzo otkriju, jer vode postaju mutne, promijene boju i miris ili ribe proplivju leđnim stilom, te da se, nakon uklanjanja izvora onečišćenja i eventualne primjene nekog od načina čišćenja, površinske vode relativno brzo oporave.istodobno je dolazilo i do onečišćenja podzemnih voda, no zbog njihove skrivenosti i sporosti transporta onečišćivala, te su se pojave teško uočavale pa nisu privlačile veću pažnju niti laika niti stručnih ljudi. Naime, efekti onečišćenja podzemnih voda često su uočljivi tek mnogo godina nakon što je došlo do prodora onečišćenja u podzemlje. Npr. tako je prije više godina u južnoj Engleskoj izbušen bunar iz kojeg je dobivena voda s vrlo 16

24 visokom koncentracijom sumporovodika. Za tu pojavu nije bilo nikakvih prirodnih razloga tako da je bilo očito da se radi o onečišćenju. No u široj okolini nije bilo nikakvog izvora onečišćenja kojemu bi se moglo pripisati podrijetlo sumporovodika. Tek je pregledom povijesne dokumentacije utvrđeno da je u blizini navedenog zdenca još u 17. stoljeću smještena masovna grobnica u kojoj su pokopani umrli u epidemiji kuge. Naravno, svi tragovi te grobnice na površini terena davno su nestali, ali je podzemna voda ostala onečišćena gotovo četiri stoljeća.[11] U literaturi se često navodi i primjer zdenca kod Norwicha u Engleskoj koji je izveden godine. Voda crpljena iz tog objekta pokazala je visoko onečišćenje fenolima. Istraživanjem je utvrđeno da fenoli potječu iz tvornice za preradu kitova sala koja je radila u blizini navedenog zdenca između i godine.[12] 5.1. Onečišćenje podzemne vode u Zagrebu Organizirana vodoopskrba grada Zagreba datira još od davne godine. Od tog vremena pa do do izgrađeno je 15 crpilišta koja su količinom, a posebno kvalitetom vode potpuno zadovoljavala potrebe grada u svim fazama njegova razvoja. Međutim, širenjem grada i izgradnjom prometnica i industrijskih objekata u podzemlje su ulazile sve veće količine otpadnih tvari. To se događalo desetljećima, no prve pojave onečišćene vode u gradskim crpilištima uočene su tek početkom osamdesetih godina prošlog stoljeća, dakle više od sto godina nakon puštanja prvih crpilišta u pogon. [10] Konkretno, prvo ozbiljno onečišćenje podzemne vode registrirano je 21.siječnja na najstarijem zagrebačkom crpilištu u Selskoj ulici. Radilo se o jakom i opasnom kemijskom onečišćenju. Nakon toga slijedi zatvaranje još dva crpilišta. No, godina bila je za gradsku vodoopskrbu gotovo kobna. Naime, nakon zatvaranja tri već spomenuta crpilišta u zapadnom dijelu grada, zaredala su onečišćenja vode na crpilištima velikih kapaciteta na istočnoj periferiji grada,a 17

25 trend se nastavio i dalje. Tako je grad Zagreb u samo deset godina privremeno ili trajno ostao bez crpilišta koja su davala 114,5 milijuna litara vode na dan. To je količina kojom se mogu potpuno podmiriti potrebe grada i cijelog stanovništva. Dakle, posljedica onečišćenja podzemnih voda uglavnom su skirvene od pogleda, a kako je za njegovo širenje podzemljem potrebno relativno dugo vrijeme, veliki dio javnosti misli da su podzemne vode dobro zaštićene; jednom onečišćen rezervoarski prostor u podzemlju ostaje vrlo dugo onečišćen, tehničke mogućnosti sanacije onečišćenih podzemnih voda su ograničene, složene i skupe,a njihov ishod je redovito neizvjestan.[10] 18

26 6. OTPADNE VODE Vode koje su bile upotrijebljene u određenu svrhu i pri tome se dodatno onečistile zbog čega je došlo do promjene njihovih fizikalnih, kemijskim i bioloških svojstava nazivaju se otpadne vode. Na slici 6 prikazana je promjena kakvoće vode uporabom. Voda se smatra onečišćenom ako je količina otpadnih tvari u njoj veća od količine propisane standardom o kvaliteti vode ili ako se zbog vrste prisutnih otpadnih tvari ne može koristiti za određenu namjenu.[2] Sl 6. Promjena kakvoće vode uporabom [2] Otpadne vode su produkt svakodnevne ljudske aktivnosti pa tako nastaju u industrijskoj proizvodnji, kućanstvima, bolnicama, institutima, i brojnim uslužnim 19

27 djelatnostima. Otpadne vode potječu i od oborina koje ispiru brojne nečistoće s površina prometnica kao primjerice izliveno motorno gorivo, te pijesak i sol koji se u zimskom razdoblju koriste za posipavanje cesta.[5] Sl 7. Neke vrste onečišćenja otpadnih voda i posljedice [2] 20

28 Vode koje se koriste za određenu namjenu u kućnstvu i industriji nazivaju se komunalne vode. Općenito se može reći da se najviše komunalnih voda koristi u poljoprivredi i to 70 %, u industriji 22 %, a u kućanstvu tek 8 %. Nakon upotrabe, komunalne vode sadržavaju mješavinu raznih vodom nošenih onečišćenja, a svojstva im se razlikuju prema mjestu odakle potječu. S obzirom na mjesto nastanka komunalne otpadne vode mogu se podjeliti na: sanitarne industrijske oborinske 6.1. Sanitarne vode Otpadne sanitarne vode podrazumjevaju iskorištenu vodu iz kućanstava i sanitarnih čvorova. Sanitarne vode često su i smjesa voda od pranja ulica, javnih objekata, otpadne vode iz uslužnih djelatnosti i obrtničkih radionica. Otpadne vode iz kućanstava uglavnom sadrže otpatke nastale prilikom pripreme hrane, staru i pokvarenu hranu. Zajedno s ovim vodama mješaju se i sanitarne vode iz kućanstava kao i vode od pranja rublja (slika 8.) otpadne vode iz uslužnih djelatnosti su vode iz ugostiteljstva, različitih servisa, slastičarni, pekara, mesnica i sl. Otpadne sanitarne vode su opterećene organskim tvarima koje predstavljaju hranu mikroorganizama, što znači da je moguće ova onečišćenja ukloniti uz pomoć mikroorganizama (biorazgradnje).[2] 21

29 Sl 8. Otpadne vode iz kućanstava [2] Prema stupnju biološke razgradivosti otpadne sanitarne vode moguće je razvrstati u tri skupine: svježa, odstajala i trula voda. Svježa voda je otpadna voda u kojoj biorazgradnja još nije napredovala. U ovoj vodi je koncentracija otopljenog kisika gotovo jednaka onoj u vodovodnoj vodi. Odstajala voda ne sadrži kisik jer je potrošen tijekom biorazgradnje. Trula voda je otpadna voda u kojoj je biorazgradnja napredovala i odvija se bez prisustva kisika (anaerobno). Trula voda se nastoji izbjeći budući da dovodi do korozije. Uslijed procesa biorazgradnje te upotrebe vode u kupaonicama i kuhinjama temperatura otpadne vode je viša od temperature vodovodne vode. Prosječna temperatura otpadne vode iznosi od 11,6 do 20,5 C. Upravo zbog porasta temperature ubrzavaju se i biološki procesi, kisik se više troši i povećava se opasnost od truljenja. 22

30 6.2. Industrijske vode Otpadne industrijske vode međusobno se znatno razlikuju ovisno o vrsti industrije odnosno tehnološkim procesima. U osnovi se ove vode mogu podjeliti u dvije skupine: biološki razgradive (kompatibilne) i biološki nerazgradive (nekompatibilne) vode. Biolški razgradive vode se mogu miješati s gradskim otpadnim vodama i odvoditi zajedničkom kanalizacijom. U ovu skupinu najčešće spadaju vode prehrambene industrije jer sadrže otpadni materijal prehrambenih artikala. Biološki nerazgradive vode potrebno je prije mješanja s gradskim otpadnim vodama prethodno pročistiti. Pročišćavanje se obavlja zbog uklanjanja eksplozivnih, korozivnih i zapaljivih tvari (radi zaštite kanalizacijske cijevi), uklanjanja inhibitora koji sprječavaju rad uređaja za pročišćavanje otpadnih voda i radi kontrole toksičnih tvari koje sprječavaju biološku razgradnju.[2] Sl 9. Industrijske otpadne vode 23

31 6.3. Oborinske vode Oborinske vode prolaze kroz atmosferu i ispiru ju. Pri tome otapaju ili prenose prema površini zemlje sastojke koji su ispušteni u atmosferu. Osim toga, oborine ili sustavi za navodnjavanje poljoprivrednog zemljišta ne mogu dovesti točnu količinu vode potrebnu za pojedine agrokulture na pojedinim poljoprivrednim zemljištima. Sva dovedena voda se ne može apsorbirati ili ispirati/ishlapiti s mjesta dovođenja nego se određeni višak vode procijedi u dubinu do podzemnih voda ili otječe do obližnjih površinskih voda. Taj tzv. višak vode predstavlja poljoprivredne otpadne vode. Poljoprivredne otpadne vode potrebno je odvesti s mjesta nastajanja, dodatno obraditi i što je više moguće ponovo iskoristiti u sljedećem ciklusu navodnjavanja zemljišta. Sastav poljoprivrednih otpadnih voda ovisi o primjenjenoj tehnologiji obogaćivanja zemljišta gnojivom, hranjivim tvarima, primjenjenim herbicidima, biocidima, fungicidima i poljoprivrednim kulturama koje se uzgajaju na određenim područjima (slika 10). [2] 24

32 Sl 10. Prikaz nastanka otpadnih oborinskih voda (poljoprivrednih) Otpadne oborinske vode prisutne su i u gradovima. Ova vrsta voda ovisi o mnogo činilaca poput intenziteta i vrste prometa, utjecaja industrije, trajanje kiše i njezina jakost, trajanje sušnog razdoblja i sl. U skupinu oborinskih voda svrstane su i vode koje potječu od topljenja snijega. Posebno su opterećene one vode koje nastaju pri završnom otapanju snijega kada je koncentracija onečišćenja na snijegu visoka. Na slici 11 prikazani su pokazatelji onečišćenja otpadnih komunalnih voda.[2] 25

33 Sl 11. Pokazatelji onečišćenja otpadnih komunalnih voda 26

34 7.MJERE ZAŠTITE VODA Vode se definiraju kao opće dobro koje zbog svojih prirodnih svojstava ne mogu biti ni u čijem vlasništvu. Vode kao opće dobro imaju osobitu zaštitu Republike Hrvatske. Voda se mora koristiti racionalno i ekonomično. Svaki korisnik vode dužan je koristiti vodu na način i u opsegu kojim se voda čuva od rasipanja i štetnih promjena njezinih svojstava i ne onemogućuje zakonsko pravo korištenja voda drugim osobama.[14] Zakonom je propisano da se zaštita voda od onečišćavanja provodi radi očuvanja života i zdravlja ljudi i zaštite okoliša i prirode, te omogućavanja neškodljivog i nesmetanog korištenja voda za različite namjene. Zaštita voda provodi se u skladu s Državnim planom za zaštitu voda (NN 8/99.) i Županijskim planom za zaštitu voda. Županijski plan za zaštitu voda mora biti u skladu s Državnim planom za zaštitu voda. Državni plan za zaštitu voda donosi Vlada Republike Hrvatske. Županijski plan za zaštitu voda donosi županijska skupština na prijedlog "Hrvatskih voda".[15] Sljedeće mjere bi praktički zaštitile vodu u prirodi: rekonstrukcija i izgradnja sustava javne odvodnje, rekonstrukcija i izgradnja uređaja za pročišćavanje otpadnih voda iz sustava javne odvodnje, smanjenje opterećenja otpadnim vodama iz tehnoloških procesa, zamjena postojeće tehnologije čišćom tehnologijom, smanjenje onečišćenja voda od agro-tehničkih sredstava, gradnja novih sanitarnih i saniranje postojećih deponija za otpad, uklanjanje kopnenih izvora onečišćenja mora[3] 27

35 Nadzor nad provedbom općih/ administrativnih mjera zaštite vode u prirodi provodi vodopravna inspekcija, ali i sanitarna inspekcija, ako je u pitanju onečišćenje vode koje bi moglo ugroziti zdravlje čovjeka. [3] 7.1. Zakonska regulativa o zaštiti voda Svrha zaštite voda je očuvanje zdravlja ljudi i okoliša, što podrazumijeva postizanje i očuvanje dobroga stanja voda, sprečavanje onečišćenja voda, sprečavanje promjena hidromorfoloških karakteristika voda koje su pod takvim rizicima i sanaciju stanja voda gdje je ono narušeno. Zaštita voda obuhvaća: Zaštitu površinskih i podzemnih voda kao rezerve vode za piće (postojeće i planirane); Zaštitu površinskih i podzemnih voda, priobalnih voda (mora), zaštićenih područja radi očuvanja zdravlja ljudi i očuvanja vodenih i o vodi ovisnih ekosustava, te očuvanja biološke raznolikosti u okviru integralnog upravljanja vodama; Unapređenje ekoloških funkcija voda i priobalnih voda (mora) tamo gdje je narušena kakvoća voda, te postizanje propisane kakvoće voda za određene namjene tamo gdje ista ne zadovoljava, sudjelovanjem u planiranju i postupnom provođenju cjelovitih mjera zaštite, te sustavnim praćenjem učinka provedenih mjera na slivu i priobalnim vodama (moru); Smanjenje količine opasnih tvari na izvoru onečišćenja provedbom mjera zaštite voda, te kontrolu rada izgrađenih objekata i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda; Doprinos održivom razvoju racionalnim korištenjem vodnih resursa.[13] 28

36 8.ZAKLJUČAK Voda je jedina prirodna anorganska tekućina bez boje mirisa i okusa.predstavlja osnovnu života. Danas je 70,8 % Zemljine površine prekriveno vodom. Ona je najzastupljenija tvar u građi svih živih bića, tako i čovjeka. Vode su onečišćenjem i zagađenjem vrlo ugroženi mediji. Sve aktivnosti kojima se čovjek bavi utječu na ekosustave voda i mogu ugroziti slatkovodne izvore. Potrebno je posvetiti veliku pažnju zbog mogućnsti uzgrožavanja pitkih voda. Svako onečišćenje, zbog vodenog ciklusa, povlači sa sobom složeni lanac posljedica. Da bi se voda djelatno štitila od onečišćenja, potrebno je upravljati kvalitetom voda, odnosno nadzirati onečišćenje voda. Zaštita voda ostvaruje se nadzorom nad stanjem kakvoće voda i izvorima onečišćavanja, sprječavanjem, ograničavanjem, zabranjivanjem radnji i ponašanja koja mogu utjecati na onečišćenje voda i stanje okoliša u cjelini, građenjem i upravljanjem građevinama odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda, te drugim djelovanjima usmjerenim na očuvanje i poboljšavanje kakvoće i namjenske uporabljivosti voda. Osim prihvaćenih međunarodnih konvencija i protokola koji obvezuju Republiku Hrvatsku da vodi brigu o zaštiti vodnih sustava, postoji i relativno kvalitetno nacionalno zakonodavstvo. 29

37 9.LITERATURA [1] Dr.Ivoš š.: O vodi i njenom značenju za život,zdravlje i produkciju, [2] Štrkalj,A :ˇOnečišćenje i zaštita voda. Metalurški fakultet, Sisak, (2014) [3] Valić F. i suradnici: Zdrastvena ekologija, Medicinska naklada, Zagreb, (2001), ISBN [4] Mayer, D.: Voda od nastanka do upotrebe, Prosvjeta, Zagreb, (2004), ISBN [5] Briški F.: Zaštita okoliša, Udžbenici Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, (2016), ISBN [6] Tušar, B.: Pročišćavanje otpadnih voda, Kigen d.o.o., Zagreb, (2009) [7] Sewell,H.G.: Environmental Quality Menagement, Prentice-Hall Inc.,VIII +311, New York [8] Mayer,D.: Mogućnost zagađivanja vodonosnih slojeva kao posljedica hidrodinamičkih značajki na području Save u SR Hrvatskoj. Doktorska disertacija, Sveučilište u Zagrebu, Zagreb, (1980.) [9] Tedeschi,S.: Zaštita voda, Hrvatsko društvo građevinskih inženjera, Zagreb, (1997) [10] Plišo,S.: Otrovi putuju podzemljem, Zagrebačka vodoprivreda, br , Zagreb [11] Pettyjohn, W.A.: Ground-Water Pollution-An Inmmisent Disaster, Ground Water, Vol.17, No 1, Louisville, (1979) [12] Pettyjohn, W.A: Good Coffee Water Needs Body, Ground Water, Vol.10, No. 5, 47-49, Louisville, (1972) 30

38 [13] Strategija upravljanja vodama,hrvatske vode, Zagreb, (2009) [14] Zakon o vodama (NN/153-09) [15] Državni plan za zaštitu voda (NN, 8/99.) [16] Grizelj Šimić, V.: Kontrola izvora onečišćenja voda, Hrvatske vode, Zagreb, (2016.) [16] [17] 31

39 10.PRILOZI Popis slika Sl 1.Kruženje vode u prirodi... 2 Sl 2. Raspodjela vode na zemlji... 5 Sl 3. Izvori onečišćenja voda... 8 Sl 4. Godišnja obnovljiva masa vode, potrošnja po stanovniku i kućanstvima... 8 Sl 6. Mogućnost zagađenja podzemnih voda Sl 7. Promjena kakvoće vode uporabom Sl 8. Neke vrste onečišćenja otpadnih voda i posljedice Sl 9. Otpadne vode iz kućanstava Sl 10. Industrijske otpadne vode Sl 11. Prikaz nastanka otpadnih oborinskih voda (poljoprivrednih) Sl 12. Pokazatelji onečišćenja otpadnih komunalnih voda Popis tablica Tab. 1 Promjena svojstava vode ovisno o temperaturi [9] Tab. 2 Učestalost uzročnika onečišćenja podzemnih voda u SAD-u [4]

Slide 1

Slide 1 MEĐUNARODNO SAVJETOVANJE I RADIONICA IZAZOVI STRATEGIJE ZAŠTITE OKOLIŠA I ODRŽIVOG RAZVOJA 29. 9. 2005. Izborom tehnologije zbrinjavanja otpada do zaštite okoliša i novih vrijednosti Dr. sc. Slaven Dobrović

Више

Microsoft PowerPoint - OBORINSKA ODVODNJA - PROBLEM KOJI TEK DOLAZI.pptx

Microsoft PowerPoint - OBORINSKA ODVODNJA - PROBLEM KOJI TEK DOLAZI.pptx OBORINSKA ODVODNJA PROBLEM KOJI TEK DOLAZI Davor Malus, Sveučilište u Zagrebu, Građevinski fakultet Sadržaj: 1. Postojeće stanje oborinske odvodnje 2. Kako oborinsku vodu skupljati i transportirati? 3.

Више

42000 Varaždin, Vladimira Nazora 12 Tel/fax: 042/ IBAN: HR OIB: PRILOZI UZ ZAHTJE

42000 Varaždin, Vladimira Nazora 12 Tel/fax: 042/ IBAN: HR OIB: PRILOZI UZ ZAHTJE 42000 Varaždin, Vladimira Nazora 12 Tel/fax: 042/210-074 E-mail: ecomission@vz.t-com.hr IBAN: HR3424840081106056205 OIB: 98383948072 PRILOZI UZ ZAHTJEV ZA ISHOĐENJE OKOLIŠNE DOZVOLE PRIMJENOM OPĆIH OBVEZUJUĆIH

Више

ENERGETSKI_SUSTAVI_P11_Energetski_sustavi_dizalice_topline_2

ENERGETSKI_SUSTAVI_P11_Energetski_sustavi_dizalice_topline_2 ENERGETSKI SUSTAVI DIZALICE TOPLINE (Toplinske pumpe) ENERGETSKI TOK ZA DIZALICE TOPLINE (TOPLINSKE PUMPE) ENERGETSKI SUSTAVI 2 DIZALICE TOPLINE (TOPLINSKE PUMPE) DIZALICE TOPLINE koriste se za prijenos

Више

PowerPoint Presentation

PowerPoint Presentation Hrvoje Dokoza, zamjenik ministra zaštite okoliša i prirode 25. studenog 2013. Cilj: dostizanje EU standarda u zaštiti okoliša kroz razvoj infrastrukture u području gospodarenja otpadom, poboljšanje sustava

Више

Slide 1

Slide 1 Zaštita potrošača korisnika vodne usluge opskrbe vodom Vesna Trbojević, dipl.ing.građ. Načelnica sektora javne vodoopskrbe i odvodnje Uprava vodnoga gospodarstva i zaštite mora 4. Ciklus edukacija namijenjenih

Више

SARAĐUJMO ZA VODE

SARAĐUJMO ZA VODE SARAĐUJMO ZA VODE JU SREDNJA STRUČNA I TEHNIČKA ŠKOLA GRADIŠKA Prilikom izrade ovog rada pokušali smo da dobijemo informacije od nadležnih iz: GRADSKE UPRAVE-ODJELJENJE ZA EKOLOGIJU JU GRADSKA ČISTOĆA

Више

Microsoft Word - ZAHTJEVI- FINALE ZA SUGLASNOST

Microsoft Word - ZAHTJEVI- FINALE ZA SUGLASNOST Korčula, lipanj 2010. ZAHTJEVI ZAŠTITE I SPAŠAVANJA U DOKUMENTIMA PROSTORNOG UREĐENJA GRADA KORČULA Sagledavajući i analizirajući Nacrt Procjene ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara

Више

-Alda Šlender

-Alda  Šlender U svakom kućanstvu se skupi mnogo kućnog smeća. Moramo se pobrinuti da je tog smeća što manje. Na žalost neki odrasli i djeca često smeće bacaju u okoliš. Tako onečišćuju prirodu. Staklo - 1000 godina

Више

41-1-Kakvoća vode 2016

41-1-Kakvoća vode 2016 REPUBLIKA HRVATSKA ISTARSKA ŽUPANIJA Upravni odjel za održivi razvoj Flanatička 29, 52100 Pula, p.p. 198 tel. (0)52 352 190; fax. (0)52 352 191 KLASA: 351-02/17-01/05 URBROJ: 2163/1-08/1-17-5 Pula, 13.

Више

Pican

Pican OPĆINA PIĆAN / Švići vualno pored sela Švići 80 m² 3 m 80 m³ 60% 40% DA NE DA 1. Odlagalište se nalazi pored neasfaltiranog puta u koritu potoka (gotovo uvijek bez vode) na lapornoj podlozi. srednje veliko

Више

Slajd 1

Slajd 1 ČISTA RIJEKA MILJACKA Mart 2016 ČISTA RIJEKA MILJACKA Inicijativa za realizaciju projekta potekla iz Općine Centar u martu 2008. godine (na Svjetski dan voda 22.03) Decembar 2008. potpisan protokol o zajedničkoj

Више

Slide 1

Slide 1 Utjecaj klimatskih promjena na infrastrukturu ocjena stanja infrastrukture mr.sc. Tomislav Jarmić 1 / 20 Infrastruktura Pod infrastrukturom se smatraju sustavi, mreže i objekti čiji prekid djelovanja ili

Више

ThoriumSoftware d.o.o. Izvrsni inženjeri koriste izvrstan alat! Mobile: +385 (0) Kontakt: Dario Ilija Rendulić

ThoriumSoftware d.o.o. Izvrsni inženjeri koriste izvrstan alat! Mobile: +385 (0) Kontakt: Dario Ilija Rendulić PRAVILNIK O ODRŽAVANJU GRAĐEVINA (NN 122/14, 25.10.2014.) 1 1 0 OPĆE ODREDBE... 3 Članak 1.... 3 Članak 2.... 3 Članak 3.... 4 Članak 4.... 4 Članak 5.... 4 ODRŽAVANJE GRAĐEVINE... 5 Uvjeti za održavanje

Више

Upravljanje rizicima od katastrofa

Upravljanje rizicima od katastrofa Državna uprava za zaštitu i spašavanje Sektor za civilnu zaštitu Upravljanje rizicima od katastrofa Preduvjet održivog razvoja Strategija prilagodbe klimatskim promjenama - Upravljanje rizicima 22. veljače

Више

( Dr\236avni plan mjera za slu\350aj izvanrednih i iznenadnih one\350i\232\346enja voda)

( Dr\236avni plan mjera za slu\350aj izvanrednih i iznenadnih one\350i\232\346enja voda) VLADA REPUBLIKE HRVATSKE Na temelju članka 70. stavka 2. Zakona o vodama (»Narodne novine«, broj 153/2009), Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 7. siječnja 2011. godine donijela DRŽAVNI PLAN

Више

EKOLOGIJA Građevinar 3/2019 ZAŠTITA OKOLIŠA I PRIRODE KAO DJELATNOST ELEKTROPROJEKTA Suvremeni svjetski standardi u brizi o okolišu Na temelju sveobuh

EKOLOGIJA Građevinar 3/2019 ZAŠTITA OKOLIŠA I PRIRODE KAO DJELATNOST ELEKTROPROJEKTA Suvremeni svjetski standardi u brizi o okolišu Na temelju sveobuh ZAŠTITA OKOLIŠA I PRIRODE KAO DJELATNOST ELEKTROPROJEKTA Suvremeni svjetski standardi u brizi o okolišu Na temelju sveobuhvatne suradnje sa znanstvenicima i stručnjacima iz različitih područja prirodnih

Више

ОДРЖИВО КОРИШЋЕЊЕ ПРИРОДНИХ РЕСУРСА: ОБНОВЉИВИ РЕСУРСИ

ОДРЖИВО КОРИШЋЕЊЕ ПРИРОДНИХ РЕСУРСА: ОБНОВЉИВИ РЕСУРСИ Индекс експлоатације воде - Water Exploitation Index (WEI) Индекс експлоатације воде - Water Exploitation Index (WEI) је индикатор који представља однос укупне годишње количине обновљивих и захваћених

Више

Microsoft Word - Sn05.docx

Microsoft Word - Sn05.docx ISSN 1849-2398 Bakar, 11. siječnja 2016. Broj: 01/2016 Godina: 2016. SLUŽBENE NOVINE GRADA BAKRA Izdavač: Grad Bakar Uredništvo: Primorje 39, 51222 Bakar Glavni i odgovorni urednik: Tomislav Klarić Izlazi:

Више

Načelnik Općine Cestica zahvalio Stričaku i Križaniću na projektu izgradnje nasipa vrijednom 26 milijuna kuna U sjedištu Vodnogospodarskog o

Načelnik Općine Cestica zahvalio Stričaku i Križaniću na projektu izgradnje nasipa vrijednom 26 milijuna kuna U sjedištu Vodnogospodarskog o Načelnik Općine Cestica zahvalio Stričaku i Križaniću na projektu izgradnje nasipa vrijednom 26 milijuna kuna 2.4.2019. U sjedištu Vodnogospodarskog odjela za Muru i gornju Dravu Hrvatskih voda u Varaždinu

Више

Na osnovu člana 55 stav 3 Zakona o upravljanju otpadom ("Službeni list CG", broj 64/11), Ministarstvo održivog razvoja i turizma donijelo je

Na osnovu člana 55 stav 3 Zakona o upravljanju otpadom (Službeni list CG, broj 64/11), Ministarstvo održivog razvoja i turizma donijelo je 204. Na osnovu člana 55 stav 3 Zakona o upravljanju otpadom ("Službeni list CG", broj 64/11), Ministarstvo održivog razvoja i turizma donijelo je P R A V I L N I K O NAČINU PAKOVANJA I ODSTRANJIVANJA OTPADA

Више

U proračunu Europske unije za Hrvatsku je ukupno namijenjeno 3,568 milijardi Eura za prve dvije godine članstva

U proračunu Europske unije za Hrvatsku je ukupno namijenjeno 3,568 milijardi Eura za prve dvije godine članstva Copernicus Općenito o programu: Program Copernicus, koji je u prijašnjem programskom razdoblju bio poznat pod nazivom GMES (Globalni nadzor za zaštitu okoliša i sigurnost), europski je program namijenjen

Више

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o vodi za ljudsku potrošnju

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o vodi za ljudsku potrošnju 1 od 6 26.1.2016. 8:17 HRVATSKI SABOR 1224 Na temelju članka 89. Ustava Republike Hrvatske, donosim ODLUKU O PROGLAŠENJU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O VODI ZA LJUDSKU POTROŠNJU Proglašavam Zakon

Више

Promet materija u vodi

Promet materija u vodi Šesnaesto predavanje Hemija životne sredine I (T. Anđelković) 1 CILJEVI PREDAVANJA Advekcija Difuzija Bočno, uspravno i podužno mešanje Promet zagađenja u estuarijumima Promet zagađenja u morima i jezerima

Више

ZST_1_Odlucivanje_o_potrebi_procene_uticaja_na_zivotnu_sredinu_Propisani_obrazac

ZST_1_Odlucivanje_o_potrebi_procene_uticaja_na_zivotnu_sredinu_Propisani_obrazac РЕПУБЛИКА СРБИЈА ГРАД СМЕДЕРЕВО ГРАДСКА УПРАВА СМЕДЕРЕВО Одељење за урбанистичко-комуналне и имовинско-правнепослове Одсек за урбанистичко-грађевинске послове, послове саобраћаја и заштите животне средине

Више

Energija

Energija Mali obrazovni priručnik Riječ energija nastala je od grčke riječi energos što znači aktivnost. Energija je uzrok svemu što se događa oko nas. Sve što nas okružuje zasnovano je na korištenju energije.

Више

ZELENI TELEFON Cilj Zelenog telefona je poticanje građana na aktivnije sudjelovanje u zaštiti okoliša, a nadležnih institucija na učinkovitije rješava

ZELENI TELEFON Cilj Zelenog telefona je poticanje građana na aktivnije sudjelovanje u zaštiti okoliša, a nadležnih institucija na učinkovitije rješava ZELENI TELEFON Cilj Zelenog telefona je poticanje građana na aktivnije sudjelovanje u zaštiti okoliša, a nadležnih institucija na učinkovitije rješavanje problema u okolišu Svaki građanin može prijaviti

Више

Microsoft Word - DIO_0a NASLOVNA osnovni dio VI IZMJ.doc

Microsoft Word - DIO_0a NASLOVNA osnovni dio VI IZMJ.doc Nositelj izrade: Upravni odjel za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša Zagrebačke županije Stručni izrađivač Plana: Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije II. OBVEZNI PRILOZI II.1. OBRAZLOŽENJE

Више

Knjiga 1 tekstualni dio

Knjiga 1 tekstualni dio ZA PROJEKTIRANJE, KONZALTING I URBANIZAM V I R O V I T I C A IZRAĐIVAČ: VTC-PROJEKT d.o.o. VIROVITICA NARUČITELJ: OPĆINA LUKAČ PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE LUKAČ III. IZMJENE I DOPUNE Virovitica, ožujak

Више

PowerPoint Presentation

PowerPoint Presentation Digitalna transformacija Pametna Sela Pametna sela kao nositelj razvoja Infrastruktura (promet, komunalna infrastruktura, javni prostor) - Troškovna učinkovitost - digitalno dostupna - Jednostavnost korištenja

Више

SLUŽBENE NOVINE

SLUŽBENE NOVINE SLUŽBENE NOVINE OPĆINE PIĆAN GOD. XVII BROJ 6 PIĆAN, 16. PROSINCA 2015. LIST IZLAZI POVREMENO S A D R Ž A J AKTI VIJEĆA Stranica 1. Odluka o donošenju Dopuna Prostornog plana uređenja Općine Pićan. 2 AKTI

Више

plan br IV. IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE PUŠĆA OBRAZLOŽENJE PLANA prijedlog plana za javnu raspravu lipanj SADRŽAJ: U

plan br IV. IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE PUŠĆA OBRAZLOŽENJE PLANA prijedlog plana za javnu raspravu lipanj SADRŽAJ: U SADRŽAJ: Uvod 2 1. Pregled izmjena i dopuna u grafičkom dijelu Plana 4 1.1. Građevinska područja 5 1.1.1. Građevinska područja naselja 5 1.1.2. Građevinska područja izdvojene namjene izvan naselja 6 2.

Више

Microsoft PowerPoint - Jaroslav Cerni ppt

Microsoft PowerPoint - Jaroslav Cerni ppt Институт за водопривреду Јарослав Черни АД Институт за водопривреду Јарослав Черни, основан 1947. године, водећа је научноистраживачка организација у Србији у области вода. ДЕЛАТНОСТИ Теоријска и примењена

Више

REPUBLIKA HRVATSKA OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA SKUPŠTINA Materijal za sjednicu PRIJEDLOG PROGRAMA SUFINANCIRANJA DRŽAVNE IZMJERE I KATASTRA NEKRETNINA

REPUBLIKA HRVATSKA OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA SKUPŠTINA Materijal za sjednicu PRIJEDLOG PROGRAMA SUFINANCIRANJA DRŽAVNE IZMJERE I KATASTRA NEKRETNINA REPUBLIKA HRVATSKA OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA SKUPŠTINA Materijal za sjednicu PRIJEDLOG PROGRAMA SUFINANCIRANJA DRŽAVNE IZMJERE I KATASTRA NEKRETNINA NA PODRUČJU OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE ZA RAZDOBLJE

Више

Slide 1

Slide 1 IDENTIFIKACIJA POKRETAČA POPLAVA U GRADU ZAGREBU ANALIZA OBORINSKIH DOGAĐAJA 2013. i 2014. GODINE Diplomski rad Autor: Matija Hrastovski, mag. ing. geol. Mentor: Izv. prof.dr.sc. Snježana Mihalić Arbanas

Више

Conseil UE Vijeće Europske unije Bruxelles, 26. rujna (OR. en) NAPOMENA Od: Za: Glavno tajništvo Vijeća Delegacije 11559/2/16 REV 2 LIMITE ENV 5

Conseil UE Vijeće Europske unije Bruxelles, 26. rujna (OR. en) NAPOMENA Od: Za: Glavno tajništvo Vijeća Delegacije 11559/2/16 REV 2 LIMITE ENV 5 Conseil UE Vijeće Europske unije Bruxelles, 26. rujna 2016. (OR. en) NAPOMENA Od: Za: Glavno tajništvo Vijeća Delegacije 11559/2/16 REV 2 LIMITE ENV 514 CLIMA 96 AGRI 439 IND 171 PROCIV 55 RELEX 675 MED

Више

Broj: /17 Zagreb, SVEUČILIŠTE U ZAGREBU AGRONOMSKI FAKULTET Oznaka: OB-022 ZAVOD ZA ISHRANU BILJA Izdanje: 02 ANALITIČKI LABORATORIJ

Broj: /17 Zagreb, SVEUČILIŠTE U ZAGREBU AGRONOMSKI FAKULTET Oznaka: OB-022 ZAVOD ZA ISHRANU BILJA Izdanje: 02 ANALITIČKI LABORATORIJ Stranica: 1/6 VODOVOD I KAALIZACIJA d.o.o. Ogulin, I.G. Kovačića 14 47300 OGULI Rezultati kemijske analize mulja sa uređaja za pročišćavanje otpadnih voda grada Ogulina Poštovani, provedena je kemijska

Више

Status pomorskog dobra u Republici Hrvatskoj_Loris Rak

Status pomorskog dobra u Republici Hrvatskoj_Loris Rak STATUS POMORSKOG DOBRA U REPUBLICI HRVATSKOJ Loris Rak, dipl. iur. Pomorski fakultet Sveučilišta u Rijeci SADRŽAJ PREZENTACIJE Izvori prava o pomorskom dobru Definicija pomorskog dobra Obuhvat pomorskog

Више

Microsoft Word - sazetak za javnost

Microsoft Word - sazetak za javnost Sadržaj Uvod 1 Obveze iz planova šireg područja 2 Program gradnje i uređenja prostora 4 Osnovna namjena prostora 4 Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu, način korištenja i uređenja površina 5 Uvjeti

Више

(Microsoft Word - ALTERNATIVNI IZVORI ENERGIJE - Dora Tomi\346.docx)

(Microsoft Word - ALTERNATIVNI IZVORI ENERGIJE - Dora Tomi\346.docx) ALTERNATIVNI IZVORI ENERGIJE Obnovljivi (alternativni) izvori energije u hrvatskom se Zakonu o energiji definiraju kao: izvori energije koji su sačuvani u prirodi i obnavljaju se u cijelosti ili djelomično,

Више

Slide 1

Slide 1 Dvadeset četvrto predavanje 1 CILJEVI PREDAVANJA Pojačan efekat staklene bašte H 2 O i CO 2 kao apsorberi radijacije sa Zemlje radijaciono forsiranje Posledice globalnog zagrevanja Izvori i potrošnja gasova

Више

God_Rasp_2015_ xls

God_Rasp_2015_ xls ФАКУЛТЕТ ТЕХНИЧКИХ НАУКА, НОВИ САД Датум: 14.09.2016, Страна: 1 I I I 1 13 Грађевински материјали и конструкције I 28.01.2016 09.02.2016 31.03.2016 16.06.2016 04.07.2016 01.09.2016 15.09.2016 26.09.2016

Више

1 Vježba 11. ENERGETSKE PROMJENE PRI OTAPANJU SOLI. OVISNOST TOPLJIVOSTI O TEMPERATURI. Uvod: Prilikom otapanja soli u nekom otapalu (najčešće je to v

1 Vježba 11. ENERGETSKE PROMJENE PRI OTAPANJU SOLI. OVISNOST TOPLJIVOSTI O TEMPERATURI. Uvod: Prilikom otapanja soli u nekom otapalu (najčešće je to v 1 Vježba 11. ENERGETSKE PROMJENE PRI OTAPANJU SOLI. OVISNOST TOPLJIVOSTI O TEMPERATURI. Uvod: Prilikom otapanja soli u nekom otapalu (najčešće je to voda) istodobno se odvijaju dva procesa. Prvi proces

Више

Tehnički list o održivosti Sto-Ecoshapes Prethodno konstruirani elementi žbuke za individualno oblikovanje fasade Za opis proizvoda vidi Tehnički list

Tehnički list o održivosti Sto-Ecoshapes Prethodno konstruirani elementi žbuke za individualno oblikovanje fasade Za opis proizvoda vidi Tehnički list Prethodno konstruirani elementi žbuke za individualno oblikovanje fasade Za opis proizvoda vidi Tehnički list (ukoliko je dostupan) Podaci za certifikaciju graďevina prema udruzi (verzija 2012.) Stupanj

Више

POVJERA NASTAVE ZA AKADEMSKU GODINU 2017./2018. NOVI NASTAVNI PLAN I PROGRAM S POČETKOM IZVOĐENJA U 2017./2018. PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJ METAL

POVJERA NASTAVE ZA AKADEMSKU GODINU 2017./2018. NOVI NASTAVNI PLAN I PROGRAM S POČETKOM IZVOĐENJA U 2017./2018. PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJ METAL NOVI NASTAVNI PLAN I PROGRAM S POČETKOM IZVOĐENJA U 2017./2018. Smjer: METALURŠKO INŽENJERSTVO 169456 I. Ivec Matematika 1 2 0 3 6 169458 R. Pezer Fizika 2 0 3 6 169470 D. Hršak Opća kemija 2 1 2 6 169708

Више

URED OVLAŠTENE ARHITEKTICE GLAVNI PROJEKT Investitor: OPĆINA KRŠAN ALEMKA RADOVIĆ GORIČANEC, dipl.ing.arh. - PROJEKT VODE I KANALIZACIJE - Br.elab. 56

URED OVLAŠTENE ARHITEKTICE GLAVNI PROJEKT Investitor: OPĆINA KRŠAN ALEMKA RADOVIĆ GORIČANEC, dipl.ing.arh. - PROJEKT VODE I KANALIZACIJE - Br.elab. 56 PROJEKTANT : Ombreta Vitasović Diminić,ing.građ. GLAVNI PROJEKTANT : PROJEKT VODE I KANALIZACIJE Ovlaštena arhitektica: 1 SADRŽAJ : I OPĆI DIO 1. Rješenje o osnivanju ureda ovlaštenog arhitekta 2. Imenovanje

Више

Na temelju članka 31. stavka 2. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama ( Narodne novine broj 86/12; 143/13; 65/17) i članka 27. Statuta

Na temelju članka 31. stavka 2. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama ( Narodne novine broj 86/12; 143/13; 65/17) i članka 27. Statuta Na temelju članka 31. stavka 2. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama ( Narodne novine broj 86/12; 143/13; 65/17) i članka 27. Statuta Grada Zlatara ( Službeni glasnik Krapinsko-zagorske

Више

Секретаријат за заштиту животне средине града Београда – Прилагођавање климатским променама, Програма заштите животне средине и могућу утицај на урбан

Секретаријат за заштиту животне средине града Београда – Прилагођавање климатским променама, Програма заштите животне средине и могућу утицај на урбан Град Београд Прилагођавање климатским променама - Програм заштите животне средине и могућу утицај на урбани развој Београда Др Сњежана Глумац Секретаријат за заштиту животне средине Београд 09.11.2015.

Више

Weishaupt monarch (WM) serija

Weishaupt monarch (WM) serija Gorionici - uštede energije primenom O2 i frekventne regulacije Emisije štetnih materija u produktima sagorevanja Budva, 23.09.2016. Gorionici Uštede energije O 2 regulacija ušteda minimum 2% goriva vraćanje

Више

REPUBLIKA HRVATSKA VARAŽDINSKA ŽUPANIJA OPĆINA LJUBEŠĆICA OPĆINSKO VIJEĆE KLASA: /16-01/14 URBROJ: 2186/ Ljubešćica, 20. prosinca 201

REPUBLIKA HRVATSKA VARAŽDINSKA ŽUPANIJA OPĆINA LJUBEŠĆICA OPĆINSKO VIJEĆE KLASA: /16-01/14 URBROJ: 2186/ Ljubešćica, 20. prosinca 201 REPUBLIKA HRVATSKA VARAŽDINSKA ŽUPANIJA OPĆINA LJUBEŠĆICA OPĆINSKO VIJEĆE KLASA: 363-01/16-01/14 URBROJ: 2186/025-01-16-3, 20. prosinca 2016. Na temelju članka 30. stavka 3. Zakona o komunalnom gospodarstvu

Више

Naručitelj: REPUBLIKA HRVATSKA POŽEŠKO-SLAVONSKA ŽUPANIJA Izrađivač: JAVNA USTANOVA ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE Požeško-slavonske županije Županijska

Naručitelj: REPUBLIKA HRVATSKA POŽEŠKO-SLAVONSKA ŽUPANIJA Izrađivač: JAVNA USTANOVA ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE Požeško-slavonske županije Županijska Naručitelj: REPUBLIKA HRVATSKA POŽEŠKO-SLAVONSKA ŽUPANIJA Izrađivač: JAVNA USTANOVA ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE Požeško-slavonske županije Županijska 7, 34 000 Požega, HR tel:(+385)034/290-222;fax:(+385)034/290-220

Више

Plan razv programa2016.RTF

Plan razv programa2016.RTF PRILOG BR Str. IZVRŠENJE PLANA RAZVOJNIH PROGRAMA GRADA KRKA ZA RAZDOBLJE..-.6.6. III. RAZVOJNI PROGRAMI Izvorni plan 6-6.6 Tekući plan 6 UKUPNO RASHODI I IZDACI 8.89.7..76,..Razvoj zelenog gospodarstva..

Више

55C

55C Prijedlog 18. siječnja 2019. Na temelju članka 26., članka 44. stavka 2. i članka 48. stavka 2. Zakona o komunalnom gospodarstvu ( Narodne novine broj 68/18. i 110/18. Odluka Ustavnog suda) i članka 22.

Више

OBRAZAC

OBRAZAC OBRAZAC za dostavu mišljenja, primjedbi i prijedloga na Nacrt prijedloga programa zaštite zraka, ozonskog sloja, ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe klimatskim promjenama u Gradu Zagrebu Naziv

Више

INA Group Strategic challenges facing INA and the 2010 FTE optimization program

INA Group  Strategic challenges facing INA and the 2010 FTE optimization program INA Grupa Rezultati i poslovanje u prvom tromjesečju 2012. Zagreb, travanj 2012. 1 Unatoč izazovnom vanjskom okruženju, INA Grupa ostvarila je snažne, stabilne rezultate u prvom tromjesečju 2012. u usporedbi

Више

(Program raspologanja poljoprivrednim zemlji\232tem u vlasni\232tvu RH na podru\350ju Op\346ine \212titar.pdf)

(Program raspologanja poljoprivrednim zemlji\232tem u vlasni\232tvu RH na podru\350ju Op\346ine \212titar.pdf) REPUBLIKA HRVATSKA VUKOVARSKO - SRIJEMSKA ŽUPANIJA PROGRAM RASPOLAGANJA POLJOPRIVREDNIM ZEMLJIŠTEM U VLASNIŠTVU REPUBLIKE HRVATSKE ZA PODRUČJE OPĆINE ŠTITAR 30. studeni 2018. godine PROGRAM raspolaganja

Више

Microsoft PowerPoint - 4 Ðukic Podgorica 2012 [Read-Only] [Compatibility Mode]

Microsoft PowerPoint - 4 Ðukic Podgorica 2012 [Read-Only] [Compatibility Mode] Radionica o transpoziciji i implementaciji Direktive o vodi za piće (DWD 98/83/EC) i Direktive o prečišćavanju komunalnih otpadnih voda (UWWTD 91/271/EEC) u Crnoj Gori, 26. novembar 2012. Transpozicija

Више

Microsoft Word - PRAVILNIK O GOSPODARENJU OTPADOM OD ISTRAŽIVANJA I

Microsoft Word - PRAVILNIK O GOSPODARENJU OTPADOM OD ISTRAŽIVANJA I NN 128/08 MINISTARSTVO ZAŠTITE OKOLIŠA, PROSTORNOG UREĐENJA I GRADITELJSTVA, 3674 Na temelju članka 104. stavka 1. točke 3. alineje 6. Zakona o otpadu (»Narodne novine«, 178/04, 111/06 i 60/08) ministrica

Више

5.8. Fosilna goriva Nafta je najvažniji izvor energije na Zemlji. Nastajala je milijunima godina i u njoj je pohranjena golema količina energije. Indu

5.8. Fosilna goriva Nafta je najvažniji izvor energije na Zemlji. Nastajala je milijunima godina i u njoj je pohranjena golema količina energije. Indu 5.8. Fosilna goriva Nafta je najvažniji izvor energije na Zemlji. Nastajala je milijunima godina i u njoj je pohranjena golema količina energije. Industrijski razvijene zemlje svoju ekonomiju temelje na

Више

Temeljem odredbi Ċlanka 16. Zakona o proraĊunu (“Narodne novine RH” broj: 92/94 i Ċlana ka 16 i Statuta Grada Omiša ( “Službeni glasnik Grada Omiša”

Temeljem odredbi Ċlanka 16. Zakona o proraĊunu (“Narodne novine RH” broj: 92/94 i Ċlana ka 16 i  Statuta Grada Omiša ( “Službeni glasnik Grada Omiša” Temeljem odredbi čl. 14. Zakona o proračunu (NN RH 87/08 i 136/12) i temeljem odredbi članka 30. Statuta Grada Omiša (Službeni glasnik Grada Omiša 4/09, 9/10, 2/13 i 10/13), Gradsko vijeće Grada Omiša

Више

Slide 1

Slide 1 Primjeri dobre prakse komuniciranja informacija o kvaliteti visokih učilišta sa zainteresiranom javnošću Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu Povijest Fakulteta 97. obljetnica

Више

općina viškovo republika hrvatska primorsko-goranska županija I. IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE VIŠKOVO veljača, 2012. godine urbanistički studio rijeka d.o.o. prostorno i urbanističko

Више

PowerPoint Presentation

PowerPoint Presentation Prečišćavanje otpadnih gasova Pregled SISTEMI ZA PREČIŠĆAVANJE OTPADNIH GASOVA SISTEMI ZA UKLANJANJE ČESTICA SISTEMI ZA UKLANJANJE GASOVITIH POLUTANATA 10 Emisija u svetu (Mt/god) CO VOCs SOx NOx ČESTICE

Више

Microsoft PowerPoint - KZŽ_gospodarstvo_2018_2019

Microsoft PowerPoint - KZŽ_gospodarstvo_2018_2019 Gospodarstvo, poljoprivreda, promet i komunalna infrastruktura - realizirano u 2018. godini - 18. siječnja 2019. Izdvajanja po područjima: Gospodarstvo 31.301.430,00 kn Poljoprivreda 4.751.000,00 kn Promet

Више

PowerPoint Presentation

PowerPoint Presentation Univerzitet u Beogradu Građevinski fakultet Institut za hidrotehniku i vodno ekološko inženjerstvo URBANA HIDROLOGIJA SWMM - Uvod dr Željko Vasilić, mast.inž.građ. zvasilic@grf.bg.ac.rs Beograd, 15.03.2019.

Више

FINANCIJSKI REZULTATI ZA GODINU Kontakt: INA-Industrija nafte, d.d. Sektor korporativnih komunikacija Avenija Većeslava Holjevca 10, Zagreb Služ

FINANCIJSKI REZULTATI ZA GODINU Kontakt: INA-Industrija nafte, d.d. Sektor korporativnih komunikacija Avenija Većeslava Holjevca 10, Zagreb Služ FINANCIJSKI REZULTATI ZA 2016. GODINU Kontakt: INA-Industrija nafte, d.d. Sektor korporativnih komunikacija, Zagreb Služba za odnose s javnošću E-mail: PR@ina.hr Press centar na www.ina.hr 1 INA u 2016.

Више

AKTUALNI EU NATJEČAJI

AKTUALNI EU NATJEČAJI AKTUALNI EU NATJEČAJI 29.07.2019. Sav sadržaj objavljen u om dokumentu je zaštićen autorskim pravom i/ili relevantnim zakonima o zaštiti žiga. Sadržaj Sadržaj... 2 1. OBZOR 2020... 3 2. NOVO! EIC Accelerator

Више

INSTITUT ZA MEDICINSKA ISTRAŽIVANJA I MEDICINU RADA ZAGREB IZVJEŠTAJ O PRAĆENJU ONEČIŠĆENJA ZRAKA PM 2,5 ČESTICAMA I BENZO(a)PIRENOM NA PODRUČJU GRADA

INSTITUT ZA MEDICINSKA ISTRAŽIVANJA I MEDICINU RADA ZAGREB IZVJEŠTAJ O PRAĆENJU ONEČIŠĆENJA ZRAKA PM 2,5 ČESTICAMA I BENZO(a)PIRENOM NA PODRUČJU GRADA INSTITUT ZA MEDICINSKA ISTRAŽIVANJA I MEDICINU RADA ZAGREB IZVJEŠTAJ O PRAĆENJU ONEČIŠĆENJA ZRAKA PM 2,5 ČESTICAMA I BENZO(a)PIRENOM NA PODRUČJU GRADA ZAGREBA (za 2015. godinu) Zagreb, ožujak 2016. Broj

Више

JEDINSTVENI UPRAVNI ODJEL KLASA: /17-01/24 URBROJ: 2125/11-02/ Korenica, DOPUNA IZVJEŠĆA O JAVNOJ RASPRAVI O PRIJEDLOGU URBA

JEDINSTVENI UPRAVNI ODJEL KLASA: /17-01/24 URBROJ: 2125/11-02/ Korenica, DOPUNA IZVJEŠĆA O JAVNOJ RASPRAVI O PRIJEDLOGU URBA JEDINSTVENI UPRAVNI ODJEL KLASA: 350-02/17-01/24 URBROJ: 2125/11-02/01-18-70 Korenica, 29.10.2018. DOPUNA IZVJEŠĆA O JAVNOJ RASPRAVI O PRIJEDLOGU URBANISTIČKOG PLANA UREĐENJA RASTOVAČA 3 (R/T3) Sukladno

Више

UŠP: Šumarija: Sisak Pokupsko Elaborat radova uzgajanja šuma Godina : Gospodarska jedinica : Pokupske šume Odjel / Odsjek : 15 c Početak radova

UŠP: Šumarija: Sisak Pokupsko Elaborat radova uzgajanja šuma Godina : Gospodarska jedinica : Pokupske šume Odjel / Odsjek : 15 c Početak radova UŠP: Šumarija: Sisak Pokupsko Elaborat radova uzgajanja šuma Godina : 2019. Gospodarska jedinica : Pokupske šume Odjel / Odsjek : 15 c Početak radova : 01.02. 2019. Planirani završetak : 15.04.2019. Sadržaj

Више

Veleučilište u Karlovcu Odjel Sigurnosti i zaštite Stručni studij sigurnosti i zaštite Renata Markeš OTPADNE VODE U FARMACEUTSKOJ INDUSTRIJI ZAVRŠNI R

Veleučilište u Karlovcu Odjel Sigurnosti i zaštite Stručni studij sigurnosti i zaštite Renata Markeš OTPADNE VODE U FARMACEUTSKOJ INDUSTRIJI ZAVRŠNI R Veleučilište u Karlovcu Odjel Sigurnosti i zaštite Stručni studij sigurnosti i zaštite Renata Markeš OTPADNE VODE U FARMACEUTSKOJ INDUSTRIJI ZAVRŠNI RAD Karlovac, 2018. Karlovac University of Applied Sciences

Више

Kontrolna lista za obilazak radnog mjesta Doktor medicine u bolnici KONTROLNA LISTA ZA OBILAZAK RADNOG MJESTA Svrha obilaska radnog mjesta je utvrditi

Kontrolna lista za obilazak radnog mjesta Doktor medicine u bolnici KONTROLNA LISTA ZA OBILAZAK RADNOG MJESTA Svrha obilaska radnog mjesta je utvrditi KONTROLNA LISTA ZA OBILAZAK RADNOG MJESTA Svrha obilaska radnog mjesta je utvrditi, ukloniti ili nadzirati štetne utjecaje na radnom mjestu. Kao pomoćno sredstvo za kontrolu i ocjenu radnog okoliša, uvjeta

Више

Microsoft Word - MUS ispitna pitanja 2015.doc

Microsoft Word - MUS ispitna pitanja 2015.doc Univerzitet u Novom Sadu Ekonomski fakultet u Subotici Dr. Agneš Slavić, docent Nemanja Berber, asistent Školska 2014/15 godina MENADŽMENT URBANOM SREDINOM Prvi deo: ispitna pitanja 1. PREDMET IZUČAVANJA

Више

PowerPoint prezentacija

PowerPoint prezentacija Gospodarenje građevnim otpadom Zagreb, 29. svibnja 2019. PRAVNI OKVIR Zakon o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13, 73/17, 14/19) Pravilnik o građevnom otpadu i otpadu koji sadrži azbest (NN 69/16)

Више

U Poreču počinje izgradnja pročistača i postrojenja za solarno sušenje i kompostiranje mulja

U Poreču počinje izgradnja pročistača i postrojenja za solarno sušenje i kompostiranje mulja #EU PROJEKT VRIJEDAN 291 MILIJUN KUNA# Gradonačelnik Poreča Loris Peršurić sudjelovao je danas, 16. svibnja 2018. godine, na otvorenju radova na uređaju za pročišćavanje otpadnih voda Poreč-jug unutar

Више

Kontrolna lista za obilazak radnog mjesta Stomatološki tehničar KONTROLNA LISTA ZA OBILAZAK RADNOG MJESTA Svrha obilaska radnog mjesta je utvrditi, uk

Kontrolna lista za obilazak radnog mjesta Stomatološki tehničar KONTROLNA LISTA ZA OBILAZAK RADNOG MJESTA Svrha obilaska radnog mjesta je utvrditi, uk KONTROLNA LISTA ZA OBILAZAK RADNOG MJESTA Svrha obilaska radnog mjesta je utvrditi, ukloniti ili nadzirati štetne utjecaje na radnom mjestu. Kao pomoćno sredstvo za kontrolu i ocjenu radnog okoliša, uvjeta

Више

VLADA CRNE GORE

VLADA CRNE GORE Na osnovu člana 18 stav 5 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu ( Sl.list CG,broj 075/18), donešen je Pravilnik o bližoj sadržini elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu ( Sl.list CG, broj

Више

INSTITUT ZA MEDICINSKA ISTRAŽIVANJA I MEDICINU RADA

INSTITUT ZA MEDICINSKA ISTRAŽIVANJA I MEDICINU RADA INSTITUT ZA MEDICINSKA ISTRAŽIVANJA I MEDICINU RADA ZAGREB IZVJEŠTAJ O PRAĆENJU ONEĈIŠĆENJA ZRAKA PM 2,5 ĈESTICAMA NA PODRUĈJU GRADA ZAGREBA (za 2011. godinu) Zagreb, ožujak 2012. 2 JEDINICA ZA HIGIJENU

Више

PowerPoint Presentation

PowerPoint Presentation Igor Modrušan igor.modrusan@cleaneco-industrial.hr 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 CILJEVI PREZENTACIJE O NAMA O PROIZVODIMA KARAKTERISTIKE PROIZVODA PRIMJENA PROIZVODA LINIJA READY TO USE PROIZVODA NEKI OD NAŠIH

Више

Stručno usavršavanje

Stručno usavršavanje TOPLINSKI MOSTOVI IZRAČUN PO HRN EN ISO 14683 U organizaciji: TEHNIČKI PROPIS O RACIONALNOJ UPORABI ENERGIJE I TOPLINSKOJ ZAŠTITI U ZGRADAMA (NN 128/15, 70/18, 73/18, 86/18) dalje skraćeno TP Čl. 4. 39.

Више

Microsoft Word - Pravilnik o registrima postrojenja i zagadjivaca.doc

Microsoft Word - Pravilnik o registrima postrojenja i zagadjivaca.doc Na osnovu čl. 28. Zakona o zaštiti okoliša ("Službene novine Federacije BiH", br. 33/03), federalni ministar Federalnog ministarstva okoliša i turizma donosi I - OPĆE ODREDBE PRAVILNIK O REGISTRIMA POSTROJENJA

Више

KLIMATSKE PROMJENE VODNO GOSPODARSTVO U RH

KLIMATSKE PROMJENE VODNO GOSPODARSTVO U RH Mr. sc. Merica Pletikosić KLIMATSKE PROMJENE KLIMATSKE PROMJENE su promjene klime koje se pripisuju izravno ili neizravno aktivnostima čovjeka koje mijenjaju sastav globalne atmosfere, te koje se uz prirodnu

Више

3Odluka o zaštiti izvorišta vode za piće ''Garovci''

3Odluka o zaštiti izvorišta vode za piće ''Garovci'' Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine KANTON SARAJEVO Općina Hadžići - Općinsko vijeće - CRO20721Q Na osnovu člana 68. stav 1. i 2. Zakona o vodama Federacije BiH ( Službene novine FBiH br.

Више

ПРЕДАВАЊЕ ЕКОКЛИМАТОЛОГИЈА

ПРЕДАВАЊЕ ЕКОКЛИМАТОЛОГИЈА ПРЕДАВАЊА ИЗ ЕКОКЛИМАТОЛОГИЈЕ ИСПАРАВАЊЕ Проф. др Бранислав Драшковић Испаравање је једна од основних компоненти водног и топлотног биланса активне површине са које се врши испаравање У природним условима

Више

Slide 1

Slide 1 UGRADNJA DeNOx POSTROJENJA U TE PLOMIN 2 Autor: Ivica Vukelić HEP Proizvodnja d.o.o. / Sektor za TE Ivica.Vukelic@hep.hr 1 NOx SPOJEVI ŠTO JE TO? - niz spojeva dušika i kisika opće formule NOx NASTANAK

Више

Aktivnosti DOOR-a u školama na teme održivog razvoja

Aktivnosti DOOR-a u školama na teme održivog razvoja Škola za klimu Dr.sc. Maja Božičević Vrhovčak Društvo za oblikovanje održivog razvoja X. gimnazija, 15.5.2018. DOOR - o nama Društvo za oblikovanje održivog razvoja Udruga građana, osnovana 2003. u Zagrebu

Више

Tehnički list o održivosti StoPox WL 100 transparent Vodeni lak EP, proziran, niske razine emisija Za opis proizvoda vidi Tehnički list (ukoliko je do

Tehnički list o održivosti StoPox WL 100 transparent Vodeni lak EP, proziran, niske razine emisija Za opis proizvoda vidi Tehnički list (ukoliko je do Vodeni lak EP, proziran, niske razine emisija Za opis proizvoda vidi Tehnički list (ukoliko je dostupan) Podaci za certifikaciju građevina prema DGNB (verzija 2012) Stupanj kvalitete (ENV 1.2) premaze

Више

OBRAZAC

OBRAZAC PRILOG III Popunjava Ministarstvo DATUM PRIJAVE: KLASA: URBROJ: Broj prijave u jedinstvenom upisniku GMO-a: Broj prijave u posebnom upisniku GMO-a: PRIJAVA ZA DOBIVANJE DOPUŠTENJA ZA NAMJERNO UVOĐENJE

Више

Nalaz urina – čitanje nalaza urinokulture

Nalaz urina – čitanje nalaza urinokulture Kreni zdravo! Stranica o zdravim navikama i uravnoteženom životu https://www.krenizdravo.rtl.hr Nalaz urina - čitanje nalaza urinokulture Urinokultura ili biokemijska analiza mokraće jedna je od osnovnih

Више

Radovi u skučenim prostorima radovi u spremnicima Alexander Leitner, dipl. ing. Stručno tijelo za kemiju Opća ustanova za osiguranje od nesreće na rad

Radovi u skučenim prostorima radovi u spremnicima Alexander Leitner, dipl. ing. Stručno tijelo za kemiju Opća ustanova za osiguranje od nesreće na rad Radovi u skučenim prostorima radovi u spremnicima Alexander Leitner, dipl. ing. Stručno tijelo za kemiju Opća ustanova za osiguranje od nesreće na radu (AUVA), Područna služba Graz Göstinger Straße 26

Више

IPPC zahtev[1] [Compatibility Mode]

IPPC zahtev[1] [Compatibility Mode] ПРИМЕНА IPPC ДИРЕКТИВЕ У СРБИЈИ ЗАХТЕВ ЗА ИЗДАВАЊЕ ИНТЕГРИСАНЕ ДОЗВОЛЕ qзакон о интегрисаном спречавању и контроли загађивања животне средине (Сл. Гласник РС, број 135/2004) Уређује услове и поступак издавања

Више

BUDUĆNOST RIBOLOVA U ISTRI U OKVIRIMA ZAJEDNIČKE RIBOLOVNE POLITIKE EUROPSKE UNIJE

BUDUĆNOST RIBOLOVA U ISTRI U OKVIRIMA ZAJEDNIČKE RIBOLOVNE POLITIKE EUROPSKE UNIJE www.savjetodavna.hr 1. Poticanje okolišno održivog, resursno učinkovitog, inovativnog, konkurentnog i na znanju utemeljenog ribarstva. 2. Poticanje okolišno održive, resursno učinkovite, inovativne, konkurentne

Више

Na temelju članka 45. stavka 5. Zakona o zaštiti na radu (»Narodne novine«, broj 71/14, 118/14 i 154/14), ministar nadležan za rad uz suglasnost minis

Na temelju članka 45. stavka 5. Zakona o zaštiti na radu (»Narodne novine«, broj 71/14, 118/14 i 154/14), ministar nadležan za rad uz suglasnost minis Na temelju članka 45. stavka 5. Zakona o zaštiti na radu (»Narodne novine«, broj 71/14, 118/14 i 154/14), ministar nadležan za rad uz suglasnost ministra nadležnog za zdravlje donosi PRAVILNIK O ISPITIVANJU

Више

"Službeni glasnik RS", br

Službeni glasnik RS, br "Službeni glasnik RS", br. 69/2005 Na osnovu člana 8. stav 3. i člana 12. stav 3. Zakona o proceni uticaja na životnu sredinu ("Službeni glasnik RS", broj 135/04), Ministar nauke i zaštite životne sredine

Више

MINISTARSTVO ZAŠTITE OKOLIŠA I PRIRODE 1746 Na temelju članka 29. stavka 2. Zakona o zaštiti zraka (»Narodne novine«, br. 130/2011, 47/2014), ministar

MINISTARSTVO ZAŠTITE OKOLIŠA I PRIRODE 1746 Na temelju članka 29. stavka 2. Zakona o zaštiti zraka (»Narodne novine«, br. 130/2011, 47/2014), ministar INISTARSTVO ZAŠTITE OKOLIŠA I PRIRODE 1746 Na temelju članka 29. stavka 2. Zakona o zaštiti zraka (»Narodne novine«, br. 130/2011, 47/2014), ministar zaštite okoliša i prirode donosi PROGRA JERENJA RAZINE

Више

PRIRUČNIK

PRIRUČNIK LABORATORIJ Benešićeva 21, HR-10000 Zagreb; tel./fax: 01 6145 410; e-mail: sonus@sonus.hr IZVJEŠTAJ O MJERENJU BUKE Oznaka: N-17021 Datum: 2017-08-29 Objekt: ODLAGALIŠTE OTPADA PIŠKORNICA Koprivnički Ivanec

Више

NASTAVNI ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO

NASTAVNI ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO . NASTAVNI ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO SPLITSKO - DALMATINSKE ŽUPANIJE Vukovarska 46 SPLIT PRELIMINARNO IZVJEŠĆE O ISPITIVANJU KVALITETE ZRAKA NA PODRUČJU MJERNE POSTAJE KAREPOVAC 1. siječanj 2017. god. 28.

Више

Slide 1

Slide 1 Doc. dr. sc. Sinan Alispahić Rukovoditelj Sektora za vozače Hrvatski autoklub Što je Eko vožnja? Novi način ili stil vožnje (modernija ili inteligentnija vožnja) Pametniji i sigurniji način vožnje Potpora

Више

ЕКОКЛИМАТОЛОГИЈА

ЕКОКЛИМАТОЛОГИЈА ПРЕДАВАЊА ИЗ ЕКОКЛИМАТОЛОГИЈЕ НЕПОВОЉНЕ ВРЕМЕНСКЕ ПОЈАВЕ ЗА РАЗВОЈ БИЉАКА - СУША - Проф. др Бранислав Драшковић Суша је једна од најштетнијих временских појава која широм свијета угрожава људе и привреду

Више

New Microsoft Excel Worksheet.xlsx

New Microsoft Excel Worksheet.xlsx РАСПОРЕД ПРОСТОРИЈА ЗА ПОЛАГАЊЕ ИСПИТА У ДЕЦЕМБАРСКОМ ИСПИТНОМ РОКУ ШК. 2017/2018. ГОДИНЕ Основне академске студије (4+1) Студијски програм: Заштита животне средине 1 Математика 1 (П) 27.11. у 16:00 206

Више