IZMJENE I DOPUNE URBANISTIČKOG PLANA UREĐENJA GRADA OTOČCA IZMJENE I DOPUNE URBANISTIČKOG PLANA UREĐENJA GRADA OTOČCA Prilozi plana Prijedlog plana Za

Транскрипт

1 IZMJENE I DOPUNE URBANISTIČKOG PLANA UREĐENJA GRADA OTOČCA Prilozi plana Prijedlog plana Zagreb, svibanj

2 NOSITELJ IZRADE: GRAD OTOČAC Gradonačelnik Stjepan Kostelac, dr.med.vet. STRUČNI IZRAĐIVAČ PLANA: URBANISTIČKI INSTITUT HRVATSKE d.d. Zagreb Direktor Instituta mr.sc. Ninoslav Dusper, dipl.ing.arh. Broj elaborata 1387 Broj radnog naloga:

3 Odgovorni koordinatori izrade Plana: Za Nositelja izrade: Za Stručnog IzraĎivača Plana GRAD OTOČAC Upravni odjel za upravu i samoupravu Pročelnik Stevan Uzelac, dipl.uir. Božica Munjić, ing.arh. ovlaštena arhitektica Odgovorni koordinatori izrade Plana: Za Nositelja izrade: Za Stručnog IzraĎivača Plana GRAD OTOČAC Upravni odjel za upravu i samoupravu Pročelnik Stevan Uzelac, dipl.uir. Boţica Munjić, ing.arh. ovlaštena arhitektica Voditelj izrade Plana: Radni tim na izradi Plana Konzervatorska podloga: Božica Munjić, ing.arh. ovlaštena arhitektica Prostorno-urbanističko rješenje: Božica Munjić, ing.arh.ovl.arh. Nikola Adrović, mag.ing.aedif. Dunja Ožvatić, dipl. ing.arh. Karlo Žebćević, mag.ing.ek.i zast.prir i mag ing agr. Petra Igrc dipl.ing.arh. Doris Horvat mag.ing.kraj.arh. Vilma Stopfer, mag.ing.kraj.arh. Ana Topić mag.ing.arh.i urb. MINISTARSTVO KULTURE Uprava za zaštitu kulturne baštine Konzervatorski odjel u Gospiću Pročelnik Hrvoje Giaconi dipl.ing.arh. Stručni savjetnik Nediljko Vančo dipl.pov.umj.i prof. Konzultacije i podaci: Županijski zavod Ličko-senjske županije, Gospić Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Gospiću 3

4 Hrvatska elektroprivreda d.d. D.P. Elektrolika Gospić Hrvatske telekomunikacije d.d., TK centar Gospić Komunalac d.o.o.- Otočac Hrvatske ceste Županijske ceste Gospić Izvor podataka: PROSTORNI PLAN LIČKO SENJSKE ŽUPANIJE Županijski zavod za prostorno ureďenje Ličko-Senjske županije KONZERVATORSKA DOKUMENTACIJA ZA UPU OTOČAC Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu kulturne baštine Konzervatorski odjel u Zagrebu PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA OTOČCA Urbanistički Institut Hrvatske d.o.o. 4

5 SADRŢAJ: STR. A. OBRAZLOŢENJE Potreba i razlozi izrade Pravna osnova za izradu Plana Okvirni sadrţaj i opseg provedenih izmjena i dopuna Izmjene i dopune namjene površina Izmjene i dopune tekstualnog obrazloţenja Izmjene i dopune točke Osnovni podaci o stanju u prostoru Izmjene i dopune točke prostorno-razvojne značajke Izmjene i dopune točke Zaštićene prirodne, kulturno-povijesne cjeline i ambijentalne vrijednosti i posebnosti Izmjene i dopune točke Program gradnje i ureďenja prostora Izmjene i dopune točke 3.2. Osnovna namjena prostora Izmjene i dopune točke 3.3. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu, način korištenja i ureďenje površina Izmjene i dopune točke Elektroopskrba i javna rasvjeta Dodaje se nova točka Obnovljivi izvori energije Izmjene i dopune točke 3.6. Uvjeti korištenja, ureďenja i zaštite površina Izmjene i dopune točke Uvjeti i način gradnje graďevina gospodarskih djelatnosti Izmjene i dopune točke Uvjeti i način gradnje stambenih i drugih graďevina Izmjene i dopune točke Mjere zaštite prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno povijesnih i ambijentalnih cjelina Izmjene i dopune točke 3.7. Spriječavanje nepovoljnih utjecaja na okoliš...78 B. ZAHTJEVI I MIŠLJENJA iz članka 90. Zakona o prostornom ureďenju...80 Hrvatske autoceste d.o.o., Širolina 4, Zagreb Hrvatske ceste ispostava Gospić, Smiljanska 41, Gospić Komunalac d.o.o. Otočac, za djelatnost javne vodoopskrbe Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Gospiću, Budačka 12, Gospić Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, Radnička cesta 80 Hrvatske šume, Uprava šuma Podruţnica Gospić, Budačka 23, Gospić 5

6 Ministarstva unutarnjih poslova Policijske uprave ličko-senjske, Sluţba zajedničkih i upravnih poslova, Hrvatskog sokola 2, Gospić Ministarstvo obrane, Uprava za matrijalne resurse, Sektor za nekretnine, graditeljstvo i zaštitu okoliša, Sluţba za graditeljstvo i zaštitu okoliša, Trg kralja Petra Krešimira IV 1, Zagreb Zavod za prostorno ureďenje Ličko senjske ţupanije, Dr. Franje TuĎmana 4, Gospić C. DOKAZI O POSLOVNOJ SPOSOBNOSTI INSTITUTA Izvod iz sudskog registra - Rješenje Ministarstva zaštite okoliša, prostornog ureďenja i graditeljstva o davanju suglasnosti za obavljanje svih stručnih poslova prostornog ureďenja (Klasa: UP/I /07-07/03,Ur.broj: ) - Rješenje o upisu u Imenik ovlaštenih arhitekata za odgovornu osobu i voditelja izrade Plana 6

7 A. OBRAZLOŢENJE 1.0. POTREBA I RAZLOZI IZRADE Vaţeći prostorno planski dokument kojim se regulira gradnja i ureďenje prostora na području grada Otočca, je Urbanistički plan ureďenja grada Otočca (u daljnjem tekstu: UPU grada Otočca) donesen godine i objavljen u Sluţbenom vjesniku Grada Otočca br.01/2009. Nakon donošenja UPU-a grada Otočca došlo je do izmjene: zakonske regulative, odnosno donošenja novog zakona kojim je regulirano prostorno ureďenje: Zakon o prostornom ureďenju ( Narodne novine 153/13) (u daljnjem tekstu: ZPU) te prostornih planova više razine: - Prostornog plana Ličko-senjske ţupanije (U daljnjem tekstu: PPŢ Ličkosenjske) sa Odlukom o donošenju objavljenom u Ţupanijskom glasniku Ličko-senjske ţupanije br.16/02, 17/02-ispravak, 19/02-ispravak, 24/02, 3/05, 3/06, 15/06-pročišćeni tekst,19/07, 13/10, 22/10-pročišćeni tekst,19/11 i 4/15. - Prostornog plana ureďenja Grada Otočca (U daljnjem tekstu: PPUG Otočac) sa Odlukom o donošenju objavljenom u Sluţbenom vjesniku grada Otočca br. 3/15). Postojeći planski dokument predstavlja odreďeno ograničenje za realizaciju zahvata u prostoru na dijelu pojedinih namjena u gradu Otočcu. Potrebe za izmjenom Plana uočene su na više lokacija radi korekcije namjene površina te njezinog usklaďenja s razvojnim projektima za koje postoji interes za realizaciju. Radi toga se, a u cilju uklanjanja takvih ograničenja, provode izmjene i dopune plana, kojim se kroz promjenu namjene korištenja i ureďenja prostora stvaraju potrebni preduvjeti za zahvat u prostoru. Kroz gore navedene dokumente, a koji imaju utjecaja na predmetni Plan, naročito se odnose na izgradnju unutar zone gospodarske namjene poslovne, proizvodne i infrastrukturnih sustava. TakoĎer, primjenom UPU-a grada Otočca kroz protekli period ukazala se potreba za izradom Izmjena i dopuna Plana, naročito zbog: - poteškoća kod izdavanja akata za gradnju, postrojenja - dopunskih, prirodni drugi izvori energije kogeneracije, 7

8 - poteškoća kod izdavanja akata za gradnju, vezanih za prometne i parkirališne površine, - poteškoća kod izdavanja akata za gradnju, vezanih za športske graďevine, - graďanskih inicijativa vezanih za promjenu namjene i dr. Navedeni radovi izraďeni u sklopu ovih Izmjena i dopuna mijenjaju dijelove osnovnog planskog dokumenta donesenog godine (Sluţbeni vjesnik grada Otočca br. 1/09.) te zajedno s istim predstavljaju cjeloviti prostorno-planski dokument za daljnje tumačenje i provedbu. Prostorni obuhvat Izmjena i dopuna Urbanistiĉkog plana ureċenja grada Otoĉca Prostorni obuhvat Izmjena i dopuna Urbanističkog plana ureďenja grada Otočca odreďen je člankom 3. Odluke o izradi, a odnosi se na ukupni prostor područje centralnog naselja Otočac. OBUHVAT IZMJENA I DOPUNA UPU Ĉlanak 3. Izmjene i dopune UPU-a obuhvaćaju podruĉje centralnog naselja Otoĉac, ukupne površine 1429 ha. Ciljevi i programska polazišta izmjena i dopuna plana Temeljem članka 6. Odluke o izradi osnovni ciljevi i programska polazišta za izradu IiD UPU-a grada Otočcac su: ureďenje prostora od vaţnosti za čitav grad, organizacija prostora visokog urbaniteta, a radi naglašavanja simbolne i funkcionalne vaţnosti grada Otočca kao središnjeg naselja, omogućiti gradnju graďevina do visine P+3 (max 14,5 m od konačnog zaravnatog i ureďenog terena uz pročelje graďevine na njegovom najniţem dijelu do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjeg kata) sukladno članku 21. stavak 9. Odluke o donošenju I. Izmjena i dopuna Urbanističkog plana ureďenja grada Otočca, omogućiti urbanu transformaciju periferije u za ţivot ugodan prostor uz osiguranje pratećih sadrţaja, unaprijediti uvjete ţivota kvalitetnom unutrašnjom organizacijom grada, osobito s gledišta razmještaja funkcija i pokrivenosti prostora infrastrukturom, omogućiti ostvarenje budućeg razvoja na principima odrţivog razvitka. 8

9 Struĉne podloge na kojima se temelje prostorno-planska rješenja Odlukom o izradi Izmjena i dopuna Urbanističkog plana ureďenja grada Otočca, utvrďeno je da se u sklopu izrade ovog Plana ne predviďa priprema posebnih stručnih podloga. Kao stručna podloga koristiti će se raspoloţiva dokumentacija lokalne samouprave (idejna rješenja, projekti, elaborati, studije) te dokumentacija prostora koju iz područja svog djelokruga osiguravaju tijela i osobe odreďene posebnim propisima uz očitovanje Zavoda za prostorno ureďenje Ličko-senjske ţupanije. Popis sektorskih dokumenata i propisa primijenjenih prilikom izrade Plana Za potrebe izrade Izmjena i dopuna Urbanističkog plana ureďenja grada Otočca stručnom izraďivaču nisu bili na raspolaganju sektorski dokumenti, (osim projekta rekonstrukcije nerazvrstane prometnice Ulica Bartola Kašića i pojedinih odvojaka na području Grada Otočca, EU projekt Aglomeracija Otočac Studija izvodljivosti, Idejni projekt prikupljanje i odvodnja otpadnih voda te Idejni projekt kuglane ovl.arh Pero Ljubić), već je korištena dokumentacija pribavljenih zahtjeva i mišljenja nadleţnih tijela i osoba tijekom procedure izrade IiD UPU-a grada Otočca. Tijekom izrade Izmjena i dopuna Urbanističkog plana ureďenja grada Otočca poštivani su u njegovoj izradi niţe navedeni propisi. Zakon o prostornom ureďenju (NN 153/13) Zakon o zaštiti okoliša (NN 80/13, 153/13,78/15) Zakon o zaštiti prirode (NN 80/13) Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99, 151/03; 157/03, 100/04, 87/09, 88/10, 61/11, 25/12, 136/12, 157/13, 152/14, 98/15) Zakon o vodama (NN 153/09, 63/11, 130/11, 56/13, 14/14) Zakon o šumama (NN 140/05, 82/06, 129/08, 80/10, 124/10, 25/12, 68/12, 148/13, 94/14) Zakon o poljoprivrednom zemljištu (NN 39/13, 48/15) Zakon o zaštiti zraka (NN 130/13, 47/14) Zakon o odrţivom gospodarenju otpadom (NN 94/13) Zakon o rudarstvu (NN 56/13, 14/14) Zakon o zaštiti od poţara (NN 92/10) 9

10 Zakon o komunalnom gospodarstvu (NN 36/95, 70/97, 128/99, 57/00, 129/00, 59/01, 26/03, 82/04, 110/04, 178/04, 38/09, 79/09, 153/09, 49/11, 84/11, 90/11, 144/12, 94/13, 153/13, 147/14) Zakon o zaštiti od buke (NN 30/09, 55/13, 153/13) Zakon o zračnom prometu (NN 69/09, 84/11, 54/13, 127/13, 92/14) Zakon o javnim cestama (NN 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14) Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti (NN 138/06, 152/08, 43/09, 88/10, 50/12, 80/13, 30/14, 89/14, 152/14, 85/2015) Zakon o elektroničkim komunikacijama (NN 73/08, 90/11, 133/12, 80/!3, 71/14) Zakon o genetski modificiranim organizmima (70/05, 137/09, 28/13, 47/14) Zakon o energiji (NN 120/12, 14/14, 102/15) Zakon o sportu (NN 71/06, 150/08, 124/10, 124/11, 86/12, 94/!3) Zakon o zaštiti i spašavanju (NN 147/04, 79/07, 38/09, 127/10) Zakon o koncesijama (NN 143/12) Pravilnik o sadrţaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova ( NN 106/98, 39/04, 45/04, 163/04, 9/11) Pravilnikom o osiguranju pristupačnosti graďevina osobama s invaliditetom ismanjenom pokretljivost (NN 78/13) Pravilnik o odreďivanja zahvata u prostoru za koje se ne izdaje lokacijska dozvola (NN 86/2004, 138/04) Pravilnik o jednostavnim radovima i drugim graďevinama i radovima (NN 79/14) Uredba o odreďivanju graďevina od vaţnosti za republiku hrvatsku (NN 6/2000, 68/2003 Strategija gospodarenja otpadom republike hrvatske (NN 130/2005) Nacionalna strategija zaštite okoliša (NN 46/2002) Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN64/14) Uredba o strateškoj procjeni utjecaja plana i programa na okoliš ( NN 64/08) Pravilnik o ocjeni prihvatljivosti za ekološku mreţu (NN 146/14) Pravilnik o strogo zaštićenim vrstama (NN 144/2013) Pravilnik o popisu stanišnih tipova, karti staništa, ugroţenim i rijetkim stanišnim tipovima (88/2014) 10

11 2.0. PRAVNA OSNOVA ZA IZRADU PLANA Zakonska podloga za izradu IiD UPU-grada Otočca Izrada IiD UPU-a grada Otočca utvrďena je Odlukom o izradi, koju je donijelo Gradsko vijeće Grada Otočca, na 16. sjednici odrţanoj 07. svibnja godine, s objavom u Sluţbenom vjesniku grada Otočca 2012 godine (u daljnjem tekstu: Odluka o izradi), i Odlukom o Izmjeni i dopuni Odluke o izradi Urbanističkog plana ureďenja grada Otočca koju je donijelo Gradsko vijeće Grada Otočca, na sjednici odrţanoj 15. rujna godine, s objavom u Sluţbenom vjesniku grada Otočca br. 11/2015 čime je stvorena zakonska podloga za izradu predmetnog plana. Tim dokumentom utvrďena je potreba provedbe Izmjene i dopune Urbanističkog plana ureďenja grada Otočca, vezano uz usklaďenje sa Zakonom o prostornom ureďenju (NN br. 153/13), usklaďenje sa Izmjenama i dopunama Prostornog plana Ličko-senjske ţupanije, kako bi se dobio planski dokument koji će predstavljali kvalitetnu podlogu za daljnju izgradnju. Pri izradi Izmjena i dopuna Urbanističkog plana ureďenja grada Otočca, potrebno je voditi brigu o ciljevima i programskim polazištima odreďenim u prostorno planskoj dokumentaciji višeg reda Prostornom planu Ličko-senjske Ţupanije ( Ţupanijski glasnik, br.16/02, 17/02, 19/02, 24/02, 3/05, 3/06, 15/06, 19/06, 13/10, 22/10 i 19/11), Prostornom planu ureďenja Grada Otočca ( Sluţbeni vjesnik grada Otočca br. 11/2015). Odlukom o izradi Izmjena i dopuna Urbanističkog plana ureďenja grada Otočca, definirani su člankom 4. ocjena stanja u obuhvatu izmjena i dopuna, člankom 5. razlozi za izradu izmjena i dopuna UPU grada Otočca te člankom 10. popis tijela i osoba odreċenih posebnim propisima koja daju zahtjeve. OCJENA STANJA U OBUHVATU IZMJENA I DOPUNA Ĉlanak 4. Gradsko vijeće Grada Otoĉca je na 19. sjednici odrţanoj 27. veljaĉe godine donijelo Odluku o donošenju Urbanistiĉkog plana ureċenja grada Otoĉca ( Sluţbeni vjesnik Grada Otoĉca br. 1/09), ĉime se za podruĉje grada Otoĉca utvrdilo uvjete i naĉin gradnje u odnosu na stanje u prostoru u trenutku izrade i donošenja UPU-a. 11

12 RAZLOZI ZA IZRADU IZMJENA I DOPUNA Ĉlanak 5. I. Izmjenama i dopunama Prostornog plana ureċenja Grada Otoĉca, usvojenim na 14. sjednici Gradskog vijeća godine, odnosno nakon izrade UPU-a grada Otoĉca, došlo je do meċusobne neusklaċenosti UPU-a grada Otoĉca sa PPU Grada Otoĉca. Odrednom ĉlanka 60. stavka 6. Zakona u takvom sluĉaju predstavniĉko tijelo jedinice lokalne i podruĉne (regionalne) samouprave mora odluĉiti u roku od najviše tri mjeseca o izmjeni i/ili dopuni neusklaċenog dokumenta prostornog ureċenja. POPIS TIJELA I OSOBA ODREĐENIH POSEBNIM PROPISIMA, KOJA DAJU ZAHTJEVE ZA IZRADU IZMJENA I DOPUNA UPU-a IZ PODRUĈJA SVOG DJELOKRUGA,TE DRUGIH SUDIONIKA U IZRADI IZMJENA I DOPUNA UPU-a Ĉlanak 10. Tijela i osobe koja daju svoje zahtjeve i sudjeluju u postupku izrade Izmjena i dopuna UPU-a: 1. J.U. ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE LIĈKO SENJSKE ŢUPANIJE, Gospić, Dr. Franje TuĊmana 4, 2. MINISTARSTVO GRADITELJSTVA I PROSTORNOG UREĐENJA, Uprava za inspekcijske poslove, Zagreb, Ul. Republike austrije 20, 3. MINISTARSTVO REGIONALNOG RAZVOJA I FONDOVA EU, Uprava za podruĉja posebne drţavne skrbi, Zagreb, Radniĉka cesta 22, 4. MINISTARSTVO OBRANE, UPRAVA ZA MATERIJALNE RESURSE, Sluţba za nekretnine, graditeljstvo i zaštitu okoliša, Zagreb, Sarajevska cesta 7, 5. MINISTARSTVO ZAŠTITE OKOLIŠA I PRIRODE, Uprava za zaštitu prirode, Zagreb, Ul. Republike Austrije 14, 6. MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE, Uprava za poljoprivredno zemljište, Zagreb, Ul. grada Vukovara 78, 7. MINISTARSTVO KULTURE, Konzervatorski odjel u Zagrebu, Mesniĉka 49, 8. MINISTARSTVO KULTURE, Konzervatorski odjel u Gospiću, Budaĉka 12, 9. HRVATSKE VODE, Vodnogospodarski odjel za slivove sjevernog Jadrana, Rijeka, Đure Šporera 3, 10. HRVATSKE ŠUME, Uprava šuma podruţnica Gospić, Gospić, Budaĉka 23, 11. HEP PROIZVODNJA d.o.o., Zagreb, Ul. grada Vukovara 37, 12. HEP ODS d.o.o. ZAGREB, DP ELEKTROLIKA GOSPIĆ, Gospić, Lipovska 31, 13. HRVATSKA CESTE d.o.o., Sektor za studije i projektiranje, Odjel za studije, zakonsku i tehniĉku regulativu, Zagreb, Vonĉinina 3, 14. ŢUPANIJSKA UPRAVA ZA CESTE LIĈKO - SENJSKE ŢUPANIJE, Gospić, Smiljanska 41, 15. LIĈKO-SENJSKA ŢUPANIJA, Upravni odjel za graditeljstvo, zaštitu okoliša i prirode te komunalno gospodarstvo, Gospić, Dr. Franje TuĊmana 4, 16. KOMUNALAC d.o.o., Otoĉac, Bartola Kašića 5 a, 17. PLINACRO d.o.o., Zagreb, Savska cesta 88 a, 18. HRVATSKI TELEKOM d.d., Zagreb, Savska cesta 32, 19. OSNOVNA ŠKOLA ZRINSKIH I FRANKOPANA, Otoĉac, Kralja Zvonimira 15, 20. SREDNJA ŠKOLA OTOĈAC, Otoĉac, Ćirila i Metoda 2, 21. MINISTARSTVO UNUTARNJIH POSLOVA, POLICIJSKA UPRAVA LIĈKO SENJSKA, Gospić, Hrvatskog sokola 2. 12

13 Izmjene i dopune plana izraďuju se sukladno Pravilniku o sadrţaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova ( Narodne novine" broj 106/98, 39/04, 45/04 - ispr. i 163/ 04). Nositelj izrade Izmjena i dopuna Plana je stručno upravno tijelo za obavljanje poslova prostornog ureďenja - Jedinstveni upravni odjel. Odgovorna osoba za praćenje izrade plana je pročelnik Jedinstvenog upravnog odjela OKVIRNI SADRŢAJ I OPSEG PROVEDENIH IZMJENA I DOPUNA Izmjene i dopune Urbanističkog plana ureďenja grada Otočca obuhvatile su sve one dijelove vaţećeg Plana ( Sluţbeni vjesnik grada Otočca br. 01/09) koje treba korigirati radi stvaranja potrebnih preduvjeta za realizaciju stambene, javne i društvene izgradnje, te gradnje unutar zone gospodarske namjene, usklaďeno sa potrebama razvitka Grada Otočca, a sve temeljem vaţeg prostornog plana ureďenja Grada Otočca ( Sluţbeni vjesnik grada Otočca br. 3/15). Predmetna korekcija Urbanističkog plana ureďenja grada Otočca radi njegovog usklaďenja sa Zakonom o prostornom ureďenju (NN br. 153/13) i potreba Grada obuhvatila je: A - Tekstualno obrazloţenje B - Odredbe za provudbu plana C - Kartografske prikaze u mjerilu 1:5000. Promjene unutar tekstualnog obrazloţenja plana odnose se na slijedeća poglavlja: 5.1. Izmjene i dopune točke Osnovni podaci o stanju u prostoru 5.2. Izmjene i dopune točke prostorno-razvojne značajke 5.3. Izmjene i dopune točke Zaštićene prirodne, kulturno-povijesne cjeline i ambijentalne vrijednosti i posebnosti 5.4. Izmjene i dopune točke Program gradnje i ureďenja prostora 5.5. Izmjene i dopune točke 3.2. Osnovna namjena prostora 5.6. Izmjene i dopune točke 3.3. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu, način korištenja i ureďenje površina 5.7. Izmjene i dopune točke Elektroopskrba i javna rasvjeta 5.8. Dodaje se nova točka Obnovljivi izvori energije 13

14 5.9. Izmjene i dopune točke 3.6. Uvjeti korištenja, ureďenja i zaštite površina Izmjene i dopune točke Uvjeti i način gradnje graďevina gospodarskih djelatnosti Izmjene i dopune točke Uvjeti i način gradnje stambenih i drugih graďevina Izmjene i dopune točke Mjere zaštite prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno povijesnih i ambijentalnih cjelina Izmjene i dopune točke 3.7. Spriječavanje nepovoljnih utjecaja na okoliš Odredbe za provedbu plana predstavljaju osnovu njegove buduće efikasne i za okoliš prihvatljive realizacije. Upravo radi usklaďenja pojedinih Odredbi te njihovog potrebnog detaljnijeg definiranja, izvršena je njihova revizija IZMJENE I DOPUNE NAMJENE POVRŠINA Slijedom promjena i dopuna namjene površina, korigiraju se površine mješovite namjene, javne i društvene namjene, športsko rekreacijske namjene, vodne površine, groblje, površine infrastrukturnih sustava, prometne površine te zaštitne zelene površine. Unutar zone gospodarske namjene proizvodne te poslovne moguća je prerada kogeneracija - postupak istovremene proizvodnje električne i korisne toplinske energije u jedinstvenom procesu. Kogeneracija koristi otpadnu toplinu koja nastaje uobičajenom proizvodnjom električne energije u termoenergetskim postrojenjima. Prilikom klasične proizvodnje električne energije, dio energije odbacuje se u okoliš kao otpadna toplina, a u kogeneraciji ta toplinska energija postaje korisna. Dakle, osnovna prednost kogeneracije je povećana učinkovitost energenta u odnosu na konvencionalne elektrane koje sluţe samo za proizvodnju električne energije te industrijske sustave koji sluţe samo za proizvodnju pare ili vruće vode za tehničke procese. Promjene infrastrukturnih sustava i mreţe elektroenergetike odnose se na dogradnju postojećeg energetskog sustava Grada kroz izgradnju odreďenih energetskih resursa baziranih na prirodnim pogodnostima predmetnog područja. 14

15 Dio ukupnih napora za poticanje gospodarskog razvitka Grada Otočca, a ujedno i Ţupanije predstavlja i izgradnja odreďenih energetskih resursa baziranih na prirodnim pogodnostima predmetnog područja, a vezano uz korištenje dopunskih, prirodnih drugih izvora energije, solarni kolektori i/ili fotonaponske ćelije (iskorištavanje sunčeve energije), proizvodna postrojenja za korištenje obnovljivih izvora energije i kogeneraciju do uključivo 10 MW. U gospodarskoj namjeni proizvodnoj, poslovnoj (usluţne, trgovačke, komunalno servisne) moguće je ureďenje parkirališta - odmorišta za kampere (kamp odmorišta) koja se smatraju usluţnim sadrţajem u cestovnom prometu, te ih je potrebno urediti i opremiti sukladno posebnim propisima (Pravilnik o razvrstavanju, minimalnim uvjetima i kategorizaciji gostiteljskih objekata kampova iz skupine kampovi i druge vrste ugostiteljskih objekata za smještaj (NN 75/08, 45/09, 11/14). Definiranje usluţnih sadrţaji u cestovnom prometu moguće je ureďenje parkirališta - odmorišta za kampere (kamp odmorišta) koja se smatraju površina odmorišta je do m 2 a, u području uz D50 i čvor Otočac do m 2. Promjena poglavlja Mjere i uvjeti zaštite povijesnih naselja i dijelova naselja odnose se na utvrďivanje zone zaštite na temelju podataka Ministarstva kulture, Uprave za zaštitu kulturne baštine. Promjene poglavlja Uvjeti i mjere zaštite prirode odnose se na uvjete i mjere zaštite prirode na temelju podataka Ministarstva zaštite okoliša i prirode, podruĉje obuhvata UPU Grada Otoĉca nalazi se unutar podruĉja ekološke mreţe. Promjene poglavlja Sprečavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš, a sve temeljem Studije procjene ugroţenosti stanovništva i materijalnih dobara Grada Otočca. Temeljem izmjene i dopune namjene površina provedena je korekcija svih kartografskih prikaza Korištenje i namjena prostora / površina, Infrastrukturni sustavi i mreţe, Uvjeti za korištenje, ureďenje i zaštitu prostora u mjerilu 1:

16 5.0. IZMJENE I DOPUNE TEKSTUALNOG OBRAZLOŢENJA Izmjene i dopune provode se u pojedinim poglavljima i točkama tekstualnog obrazloţenja UPU-a grada Otočca uz definiranje novih dijelova teksta ili onih koji se ukidaju radi neusklaďenosti sa promjenama nastalim u prostoru, zakonskoj regulativi ili prostornim planovima višeg razine. U okviru naprijed iznesenog generalno utvrďenog opsega Izmjena i dopuna Urbanističkog plana ureďenja grada Otočca mogu se specificirati poglavlja u kojima će se provesti korekcija tekstualnog obrazloţenja, te su istim obuhvaćene slijedeće točke: 5.1. Izmjene i dopune točke Osnovni podaci o stanju u prostoru Briše se tablica 7 te zamjenjuje novom tablicom koja glasi: Prikaz kvantificiranih pokazatelja postojeće namjene prostora Homogena struktura razliĉitih namjena koncentrirana je na manjem dijelu prostora, (prvenstveno uz prometne pravce u centralnom dijelu grada), te zauzima na ovom podruĉju samo oko 21 % prostora dok je 79 % prostora još neizgraċeno, bilo u vidu slobodnog pejzaţa ili poljoprivrednih površina. Zastupljenost pojedinih kategorija namjene i korištenja prostora prikazana je sa potrebnim kvantificiranim pokazateljima (površina i uĉešće) u narednoj tabeli: 16

17 Tablica 7. Prikaz kvantificiranih pokazatelja postojeće namjene prostora UKUPNO ha % OD POVRŠINE OBUHVATA STAMBENA NAMJENA S 26,55 1,86 172,58 MJEŠOVITA NAMJENA M1 146,03 10,21 12,07 JAVNA I DRUŠTVENA NAMJENA D1 uprava D2 socijalna D3 zdravstvo D4 predškolska D5 školska D6 visoko uĉilište D7 kultura D8 vjerska D9 policija D10 vatrogasci 7,21 0,50 GOSPODARSKA NAMJENA Proizvodna I1 preteţito industrijska Proizvodna I2 preteţito zanatska Poslovna K1 preteţito usluţna 27,06 35,59 1,89 2,49 K2 preteţito trgovaĉka 8,03 0,56 K3 komunalno servisna ŠPORTSKO-REKREACIJSKA NAMJENA JAVNE ZELENE POVRŠINE Ugostiteljsko-turistiĉka T1 hotel, T4 restoran 0,50 0,04 R 2,46 2,46 0,17 Z1 2,40 2,40 0,17 ŠUMA iskljuĉivo osnovne namjene Š 266,80 266,80 18,67 VODNE POVRŠINE vodotok POSEBNA NAMJENA (bivša zona) POVRŠINE INFRASTRUK. SUSTAVA IS V 26,97 26,97 1,88 N 4,58 4,58 0,32 Infr.koridor 34,93 Infr. graċevine 2,08 37,01 2,59 GROBLJE G (+) 3,4 3,4 0,24 PROMET OSTALO NEIZGR. ZEMLJIŠTE (zašt. povr., poljopr. površine) cesto vni AC autocesta 19,78 D50, ost.ceste 35,73 55,51 3,89 3,89 Z, P 814,49 814,49 57,00 UKUPNO 1429,00 100% 17

18 Iznesena postojeća namjena prostora jasno ukazuje na koncentraciju graďevinskog područja uz prometne pravce. Postojeće graďevinsko područje naselja (uključujući i prostore sporta-rekreacije, ureďenog zelenila i groblja) zauzima unutar zone obuhvata UPU površinu od oko 228 ha (16%), oblikujući prostorno-funkcionalno cjeloviti prostor grada Otočca Izmjene i dopune točke Prostorno-razvojne značajke Briše se poglavlje Pokazatelji intenziteta korištenja prostora i tablica 8 te se zamjenjuje novim tekstom i novom tablicom koja glasi: Pokazatelji intenziteta korištenja prostora Unutar ukupnog podruĉja obuhvata UPU-a samo manji dio prostora predstavlja podruĉje izgradnje, te isto ĉini oko 16% razmatranog prostora. Drugi dio prostora, koji se putem ureċenja površina ukljuĉuje u ukupni urbani prostor, obuhvaća oko 11% površine, pa se moţe konstatirati da cjelokupno podruĉje izgradnje i ureċenja unutar urbanog prostora grada Otoĉca obuhvaća samo oko 27% površina ili oko 380 ha. Preostala neizgraċena podruĉja, vodene površine i šumska podruĉja zauzimaju oko 1013 ha ili oko 71% površine. Predmetno podruĉje izgradnje i ureċenja je u pogledu svoje lokacije i širenja ograniĉeno graċevinskim podruĉjem grada definiranim na nivou Prostornog plana ureċenja Grada Otoĉca, pa su i temeljem tog Plana znaĉajna podruĉja saĉuvana kao kvalitetni neizgraċeni slobodni prostori. Tablica 8. Prikaz izgraċenosti urbanog podruĉja grada god. - UKUPNO PODRUĈJE OBUHVATA UPU-a GRADA OTOĈCA - UKUPNO PODRUĈJE IZGRADNJE I UREĐENJA 1429 ha 100 % 380,81 ha 26,65 - PODRUĈJE IZGRADNJE 227,90 ha 15,95 - PODRUĈJE UREĐENJA (javne zelene površine Z1-2,4 ha, promet 55,51 ha, zaštitne zelene površine Z-95,0 ha,) - NEIZGRAĐENA PODRUĈJA, VODENE POVRŠINE I ŠUME - POVRŠINE INFRASTRUK. SUSTAVA ( koridori dalekovoda ) 152,91 ha 10, ,26 ha 70,91 34,93 ha 2,4 18

19 UsporeĊujući postojeći broj korisnika prostora (4203 stanovnika = 2011.god.) sa prostorima zaposjednutim izgradnjom, odnosno ukupnim podruĉjem izgradnje i ureċenja grada Otoĉca, moţe se konstatirati slijedeći intenzitet korištenja prostora: prosjeĉna gustoća naseljenosti unutar podruĉja obuhvata UPU-a...2,94 st./ha prosjeĉna gustoća naseljenosti unutar ukupnog podruĉja izgradnje i ureċenja...11,03 st/ha gustoća naseljenosti prostora unutar podruĉja izgradnje (prosjeĉna btto)... 18,43 st/ha prosjeĉna gustoća stanovanja unutar stambenih podruĉja... 24,30st/ha 5.3. Izmjene i dopune točke Zaštićene prirodne, kulturno-povijesne cjeline i ambijentalne vrijednosti i posebnosti Dopunjava se poglavlje Zaštićene prirodne, kulturno-povijesne cjeline i ambijentalne vrijednosti i posebnosti na kraju pasusa Zaštita prirode novim tekstom koji glasi: Podruĉje obuhvata UPU Grada Otoĉca nalazi se unutar podruĉja ekološke mreţe (Uredba o ekološkoj mreţi Narodne novine 124/13,105/15); - podruĉje oĉuvanja znaĉajno za vrste i stanišne tipove HR Gacko polje. - podruĉje oĉuvanja znaĉajno za ptice HR Liĉka krška polja. Brišu se tablice Popis nepokretnih kulturnih dobara i kulturne baštine po vrstama te zamjenjuju novim tablicama koje glase: Popis nepokretnih kulturnih dobara i kulturne baštine po vrstama 1. PODRUĈJA KULTURNIH KRAJOBRAZA r. br. LOKALITET KULTURNO DOBRO STATUS ZAŠTITE 1 Naselje Otoĉac ZPP 2 PRIJEDLOG KATEGO-RIJE 2. POVIJESNE GRADITELJSKE CJELINE 2.1. POVIJESNA CJELINA GRADSKIH OBILJEŢJA r. br. LOKALITET KULTURNO DOBRO STATUS ZAŠTITE VALO-RIZACIJA / PRIJEDLOG KATEGORIJE 1 Otoĉac Povijesna cjelina Otoĉca urbanistiĉka Z-5456 (R-730) 2 19

20 3. POVIJESNE GRAĐEVINE I SKLOPOVI 3.1. CRKVE Z Otoĉac Ţupna crkva Sv. Trojstva (R 247) 2 2 Otoĉac Parohijska crkva Sv. Georgija Z KAPELE, POKLONCI, RASPELA r. br. LOKALITET KULTURNO DOBRO PRIJEDLOG STATUS KATEGORIJE ZAŠTITE 1 Otočac Kapela Sedam ţalosti BDM, Kalvarija Z Otočac Kapela Sv. Josipa na groblju ZPP 3 3 Otočac Kapela Bezgr. začeća BDM, na ulazu u grad Z Otočac Pravoslavna kapela Sv. Nikole ZPP STAMBENE GRAĐEVINE r.br. LOKALITET KULTURNO DOBRO STATUS ZAŠTITE PRIJEDLOG KATEGORIJ E 1 Otočac Ţupni dvor, Trg Dr Franje TuĎmana 14 Z P UP/I / 94-2 Otočac Trg Dr Franje TuĎmana 5 01/203 3 P UP/I / 94-3 Otočac Trg Dr Franje TuĎmana 6 01/206 3 PZ P UP/I / 94-4 Otočac Trg Dr Franje TuĎmana 7 01/207 3 P UP/I / 94-5 Otočac Trg Dr Franje TuĎmana 10 01/ Otočac Ul. Petra Zrinskog 5 Z-314 R Otočac R. Boškovića 4 Z-318 R Otočac R.Boškovića 5,9,10,11,15, 24,28 ZZ 3 9 Otočac Fortička ulica 1 Z-4965 R Otočac Fortička 3,4,5,7,9 ZZ 3 U procesu 10 Otočac Stara biskupija Fortička 11, registracije 2 U procesu 11 Otočac Vatrogasna 1 registracije 2 P UP/I / Otočac Vatrogasna 7 01/

21 13 Otočac Vatrogasna Otočac I. Senjanina Otočac I. Senjanina Otočac I. Senjanina 1,22,46 ZZ P UP/I / 94-01/208 PR 3 U procesu registracije 2 Z-5049 (R-727) 3 I. Senjanina, upravno stambeni kompleks stare pilane PZ 3 17 Otočac 18 Otočac Ul. kralja Zvonimira 12 PZ 2 Otočac Ul. kralja Zvonimira 27 PZ 2 19 Otočac Ul. kralja Zvonimira 48 PZ 2 U procesu 20 Otočac Ul. kralja Zvonimira 49 registracije 2 21 Otočac Ul. kralja Zvonimira 59 PZ 2 22 Otočac Ul. kraljazvonimira 35,57,58, 61,63,65 ZZ CIVILNE GRAĐEVINE JAVNE NAMJENE r.br. LOKALITET KULTURNO DOBRO STATUS ZAŠTITE PRIJEDLOG KATEGORIJ E 1 Otočac Zgrada stare škole, Ul. Čirila i Metoda 6 PZ 3 Zgrada liceja, Trg Dr Franje TuĎmana U procesu 2 Otočac 8 registracije 2 3 Otočac Zgrada bolnice, Fortička ulica 2 PR GOSPODARSKO INDUSTRIJSKE GRAĐEVINE r.br. LOKALITET KULTURNO DOBRO STATUS ZAŠTITE PRIJEDLOG KATEGORIJ E 1 Otočac Kompleks pivovare sa skladištima PZ VOJNE GRAĐEVINE r.br. LOKALITET KULTURNO DOBRO STATUS ZAŠTITE PRIJEDLOG KATEGORIJ E 1 Otočac Ul.kralja Zvonimira 8, vojna uprava PZ 2 2 Otočac Ul. kralja Zvonimira 10, vojna uprava Z Otočac Ul. kralja Zvonimira 11, vojna uprava Z-315 (R-728) 2 4 Otočac Ul. kralja Zvonimira 19 Z Otočac Ul. bana Jelačića 24, kompleks vojarne PZ 2 Ul. bana Jelačića, zgrada vojnog 6 Otočac magazina PZ 2 PZ P UP/I Otočac A. Starčevića 1, vojna uprava 08/94-1/ Otočac R. Boškovića 2, vojna uprava Z-317 R Otočac Ul. P. Zrinskog 2, vojna uprava PZ 2 10 Otočac I. Senjanina 7, vojna uprava Z-316 R

22 3.7. TEHNIČKE I KOMUNALNE GRAĐEVINE r.br. LOKALITET KULTURNO DOBRO STATUS ZAŠTITE 1 Otočac Kameni most preko Gacke PRIJEDLOG KATEGORIJ E U procesu registracije 2 4. MEMORIJALNE GRAĐEVINE I OBILJEŢJA r.br. LOKALITET KULTURNO DOBRO PRIJEDLOG STATUS KATEGORIJE ZAŠTITE 1 Otočac Gradsko groblje ZPP 3 2 Otočac Vojničko groblje ZPP 3 3 Otočac Ul. kralja Zvonimira 37, 1. zasjedanje ZAVNOH-a R ARHEOLOŠKI LOKALITETI r.br. LOKALITET KULTURNO DOBRO STATUS ZAŠTITE 1 Otočac «Umac», prapovjesno gradinsko naselje PP PRIJEDLOG KATEGORIJE OSTACI STARIH GRADOVA I UTVRDA SREDNJEG I NOVOG VIJEKA r.br. LOKALITET KULTURNO DOBRO STATUS ZAŠTITE 1 Otočac Ruševine starog grada Fortica 2 Otočac PRIJEDLOG KATEGORIJE Z-322 R Arheološpko nalazište Ostaci starog grada Otočca Z STATUS ZAŠTITE R - Registrirano kulturno dobro (prema starom Zakonu o zaštiti spomenika kulture, vrijedi do revizije prema vaţećem Zakonu o zaštiti kulturnih dobara) Z - Zaštićeno kulturno dobro (revidirano ili novozaštićeno prema vaţećem Zakonu o zaštiti kulturnih dobara) P - kulturno dobro zaštićeno Rješenjem o preventivnoj zaštiti ZZ - unutar zone zaštite PZ - prijedlog za zaštitu kao pojedinaĉnog kulturnog dobra PP - prijedlog za zaštitu kulturnog dobra Rješenjem o preventivnoj zaštiti ZPP- kulturna baština lokalnog znaĉaja, zaštita Prostornim planom VALORIZACIJA NASELJA I DIJELOVA NASELJA 01 potpuno oĉuvana povijesna odnosno tradicijska izgradnja i ambijent 02 znatno oĉuvana povijesna odnosno tradicijska izgradnja i ambijent 03 poloviĉno oĉuvana povijesna odnosno tradicijska izgradnja i dijelovi ambijenta 04 prevladavajuća nova izgradnja PRIJEDLOG KATEGORIJE 1. kategorija - nacionalni znaĉaj 2. kategorija - regionalni znaĉaj 3. kategorija - lokalni znaĉaj 22

23 5.4. Izmjene i dopune toĉke PROGRAM GRADNJE I UREĐENJA PROSTORA Briše se poglavlje Pokazatelji intenziteta korištenja prostora i tablica 8 te se zamjenjuje novim tekstom i novom tablicom koja glasi: PROGRAM GRADNJE I UREĐENJA PROSTORA Urbanistiĉkim planom ureċenja utvrċena je prostorna distribucija namjena i sadrţaja unutar razmatranog podruĉja, te definirani uvjeti korištenja i ureċenja površina, ukljuĉivo potrebne standarde za prometnu, uliĉnu i komunalnu infrastrukturu. Na cijelom podruĉju naselja neophodno je osigurati oĉuvanje, ureċenje i naglašavanje postojećih vrijednosti te omogućiti zaštitu, odrţavanje i sanaciju postojećeg urbanog prostora, te interpolaciju nove izgradnje, uz realizaciju zamjenskih graċevina unutar zateĉene strukture. Pri tome je potrebno voditi raĉuna o navedenim povijesnoambijentalnim vrijednostima pojedinih graċevina i prostora, odnosno predmetnog naselja u cjelini. U okviru podruĉja obuhvata Plana daljnji razvitak predviċa se dijelom i kroz popunjavanje neizgraċenog meċuprostora, odnosno intrerpolacija u postojeću strukturu naselja. Nova podruĉja stanovanja formiraju se neposredno uz postojeće zone povezujući se na zateĉenu urbanu strukturu, što ukljuĉuje i proširenje zateĉene komunalne infrastrukture i prometnih površina. Znaĉaj promatranog naselja kao gradskog centra naglašava potrebu kvalitetnijeg ureċenja zemljišta unutar njegovog urbanog prostora. Tu je potrebno posebno naglasiti javne pješaĉke, prometne, sportsko-rekreativne i zelene površine. Sve te površine zajedno predstavljaju vaţan dio ureċenog javnog urbanog prostora. Nivo njegova ureċenja i primjenjeni standard, trebaju biti u relaciji prema znaĉaju i funkciji Planom obuhvaćenog podruĉja i samog grada Otoĉca kao gradskog središta. Javne funkcije smještene su uz glavnu prometnicu tako da je do njih omogućen brz i jednostavan pristup iz svih dijelova naselja, dok je vaţno voditi raĉuna i o prometu u 23

24 mirovanju. Svaka graċevina je duţna na svojoj graċevnoj ĉestici, ili na javnoj površini u neposrednoj blizini, osigurati potreban broj parkirališnih mjesta. Ovim Planom omogućava se prenamjena i ureċenje prostora prizemnih (ali i ostalih) etaţa u stambenim graċevinama za potrebe usluţnih, zanatskih i drugih djelatnosti, ukoliko one svojim karakterom ne narušavaju kvalitetu ţivota unutar stambene zone. U funkciji naprijed opisanog korištenja prostora i graċevina, stambene zone se na središnjem dijelu naselja formiraju kao mješovite (stambeno poslovne). Definiranje uvjeta ureċenja prostora, odnosno bilo kakvo graċenje ili ureċivanje prostora provodit će se temeljem pokazatelja utvrċenih ovim Planom kojima je toĉno predviċena namjena površina, lokacija i veliĉina prostora javnog-društvenog interesa, naĉin i intenzitet korištenja prostora, standardi komunalnog opremanja te uvjeti zaštite prostornih vrijednosti. Formiranje i izgradnja nekoliko novih prostorno-funkcionalnih sklopova unutar podruĉja obuhvata UPU-a (zona javne i društvene namjene - predškolska, školska, zona gospodarske namjene - prozvodna, poslovna, ugostiteljsko-turistiĉka i zona športske namjene, te osnivanje novih zona mješovite namjene) u površini od 204,72 ha predstavljaju prostore koji imaju poseban urbano-funkcionalni, namjenski i oblikovni znaĉaj za grad Otoĉac. Prilikom izgradnje u zonama zaštite kulturno povijesne cjeline ili uz graċevine zaštićene kao kulturno dobro, odnosno unutar podruĉja zaštićenog kao prirodna vrijednost, treba ishoditi posebne uvjete nadleţnog konzervatorskog odjela, odnosno sluţbe zaštite prirode. Kako bi se što kvalitetnije provodila daljnja realizacija prostornog ureċenja i osigurao atraktivan izgled tih dijelova grada prethodno je potrebno konzervatore upoznati sa ţeljenom izgradnjom i veliĉinama kako bi se provjerila mogućnost navedene izgradnje. Prije poĉetka izgradnje postrojenja za korištenje obnovljivih izvora energije - kogeneraciju, za lokaciju - kompleks-stare pivovare potrebno je izraditi Elaborat tehnološkog i prostornog uklapanja pogona na predmetnu lokaciju, a sve uz konzultacije sa nadleţnim konzervatorskim odjelom u Gospiću. 24

25 Osnovni programski pokazatelji gradnje i ureċenja prostora u okvirima Planom obuhvaćenog podruĉja sadrţavaju intervencije unutar zateĉenih zona izgradnje te nove zone izgradnje, ukljuĉivo znaĉajne zahvate ureċenja javnih površina naselja kao vaţnih prometno-parkirališnih zelenih i parkovno-ambijentalnih prostora. U okvirima detaljnog programa gradnje i ureċenja prostora daje se pregled izgraċenih struktura i ureċenih površina, te novih zahvata u prostoru, odnosno zbirno stanje izgradnje u sklopu konaĉnog planskog rješenja sa slijedećim kvantifikacijskim pokazateljima: Zateĉeno stanje zone postojeće izgradnje: namjena površina stanovanje stambena, mješovita namjena 172,58 ha 75,73 javna i društvena izgradnja 7,21 ha 3,16 gospodarska namjena 35,59 ha 15,62 sportsko-rekreacijska namjena 2,46 ha 1,08 posebna namjena (bivša zona) 4,58 ha 2,01 površine infrastrukturnog sustava (graċevine) 2,08 ha 0,91 groblje 3,4 ha 1,49 U K U P N O 227,90 ha 100 % Postojeće stanovništvo stanovnika Postojeća gustoća naseljenosti u stambenim zonama... 18,43 st./ha Novi zahvati izgradnje: kapaciteti prostora Unutar ukupnog obuhvata Plana navedeni planski zahvati mogu kvantificirati sa: zahvati u postojećim zonama dovršeni dio naselja ,38 ha rekonstrukcija-promjena korištenja radi poboljšanja funkcionalnosti... 5,78 ha sanacija graċevina promjena stanja graċevine (uklanjanje, zamjena, rekonstrukcija, obnova)... 4,38 ha nove zone izgradnje ,60 ha Ukupno zone izgradnje ,14 ha Kako je već naprijed navedeno struktura stambene izgradnje u naselju se sastoji uglavnom od jednoobiteljskih slobodno-stojećih graċevina, uz manje uĉešće drugih tipova izgradnje (višestambene graċevine), što za predviċeno plansko rješenje iznosi: ukupno stambena izgradnja tipa: S, M 1 i M ,62 ha - 100,0% jednoobiteljske i ,85 ha - 94,32% višestambene graċevine... 17,77 ha - 5,68% 25

26 Novi zahvati izgradnje: Namjena površina stanovanje stambena, mješovita namjena 140,04 ha 73,47 javna i društvena izgradnja 12,68 ha 6,0 gospodarska namjena 37,84 ha 14,64 sportsko-rekreacijska namjena 14,16 ha 4,31 površine infrastrukturnog sustava (graċevine) 4,44 ha 0,68 Groblje 2,18 ha 0,90 U K U P N O 211,34 ha 100 % Zbirni pokazatelji (postojećeg i planiranog) prostornog ureċenja grada Otoĉca: Pokazatelji površine i kapaciteta površina stambenih zona (postojeće, planirano ) ,62 ha površina zona s graċevinama gospodarske namjene (proizvodna, poslovna, ugostiteljsko-turistiĉka)... 73,43 ha površina zona s graċevinama javne namjene... 19,89 ha površina zona s graċevinama infrastrukturnog sustava... 6,52 ha groblje... 5,58 ha ureċeni dijelovi urbanog prostora (trg,sport i rekreacija, parkovno zelenilo, prometne površine) ,07ha ukupno izgraċeni i ureċeni prostor...541,11 ha neureċeni dijelovi prostora (vodotok, zelenilo, infrastrukturni koridori, poljoprivreda, šume) ,89 ha ukupni obuhvat Plana ,0 ha Standard gustoće naseljenosti min. 9 - max. 12 st./ha Stanovništvo unutar obuhvata Plana min. 42-max Stanovništvo planirano u PPUG Otoĉca za grad Otoĉac planski period g. utvrċeno je sa 5500 stanovnika. Pokazatelji izgraċenosti i iskorištenosti prostora u novim zonama stambene izgradnje: koeficijent izgraċenosti... k ig 0,35 gustoća naseljenosti st./ha Broj etaţa (E) za graċevine u novim zonama izgradnje utvrċena je sa maximalno P0+P+2+Pk (prizemlje, dvije etaţe i stambeno potkrovlje), te za centar Otoĉca P+3 ili E 2,5-3,0 m visina graċevina (V) iznosi maximalno 12,0 m, te za centar Otoĉca 14,5 m, mjereno od konaĉno zaravnatog i ureċenog terena uz proĉelje graċevine na njegovom najniţem dijelu do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjega kata 26

27 5.5. Izmjene i dopune točke OSNOVNA NAMJENA PROSTORA Briše se peti pasus u poglavlju zone stanovanja te se zamjenjuje novim tekstom koji glasi: U zoni obuhvata Plana ukupna stambena namjena (S) zauzima 32,35 ha ili 2,26% površine obuhvata Plana. Briše se deveti pasus u poglavlju zone mješovite namjene te se zamjenjuje novim tekstom koji glasi: U zoni obuhvata Plana ukupna mješovita namjena (M1 i M2) zauzima 280,27 ha ili 19,61 % površine obuhvata Plana. Briše se osamnaesti pasus u poglavlju zone javne i društvene namjene te se zamjenjuje novim tekstom koji glasi: Ukupna površina predviċena za predmetne sadrţaje javne i društvene namjene iznosi 19,89 ha ili 1,40% površine obuhvata UPU-a. Briše se osmi pasus u poglavlju zone Ugostiteljsko-turistička namjena te se zamjenjuje novim tekstom koji glasi: Površina osigurana ovim Planom za razvitak gospodarskih djelatnosti ugostiteljskoturistiĉke namjene iznosi 8,30 ha ili 0,58% obuhvata Plana. Briše se poglavlje zone gospodarskih djelatnosti - proizvodne namjene, zone gospodarskih djelatnosti - poslovne namjene, te se zamjenjuje novim tekstom koji glasi: Zone gospodarskih djelatnosti proizvodne namjene Unutar tih zona predviċene su graċevine iskljuĉivo gospodarske namjene (nezagaċujuća industrija, skladišta, servisi, veće zanatske radionice i dr.), a ista obuhvaća djelatnosti slijedeće tipologije: - preteţito industrijske I 1 - preteţito zanatske I 2 Daljnji nastavak razvitka gospodarskih i proizvodnih djelatnosti vezan je uz postojeću lokaciju zone gospodarske namjene lokalitet Špilnik površine 11,31 ha te popunjavanje i ureċenje postojeće zone gospodarske namjene izmeċu ulica Ive Senjanina i Ante Starĉevića. 27

28 Realizacija nove zone gospodarske namjene omogućena je rezerviranjem dodatnih površina u ukupnom iznosu od 24,96 ha. Navedena površina sastoji se dvije nove lokacije smještene istoĉno i zapadno od postojeće zone gospodarske namjene - Špilniĉko polje. Ovaj lokalitet izabran je radi pogodnog prostora koji omogućava relativno jednostavnu izgradnju graċevina i prikljuĉaka na infrastrukturu, blizina ceste, vodovoda i energetske mreţe. Znaĉaj ovog prostora gospodarske (industrijskoproizvodne i poslovne) namjene za budući razvoj grada je nesumnjiv, pa je nuţno oĉuvanje tih prostora samo za potrebe gospodarskog razvitka, unutar kojeg je moguća realizacija i kamp odmorišta. Uz osnovnu djelatnost, moguće je na površinama gospodarske namjene razviti drugu kompatibilnu djelatnost - prateću ili u funkciji osnovne djelatnosti, na naĉin da ona ne ometa proces osnovne djelatnosti (društveni, ugostiteljski i sportski sadrţaji, sve za potrebe korisnika zone). Unutar tih zona i graċevina nije dopuštena realizacija stambene namjene. Prenamjenom postojeće graċevine starog vojnog magazina osigurati će se prostor za gospodarsku djelatnost -komunalno servisnu - gradsku trţnicu. Gospodarska proizvodna namjena (I) obuhvaća sve vrste industrijskih, obrtniĉkih i drugih gospodarsko-proizvodnih graċevina, većih skladišta te prateće trgovaĉke, poslovne, upravne i uredske graċevine. To znaĉi da se unutar ovih zona mogu predviċati djelatnosti kojima je osnovni cilj proizvodnja gotovih ili polu-gotovih proizvoda. Na ĉesticama s postojećim graċevinama proizvodne namjene (I) mogući su svi oblici graċevnih zahvata (nove gradnje, rekonstrukcije) ako su u skladu s općim i posebnim odredbama ovoga plana. Na zemljištu predviċenom za izgradnju graċevina preteţito proizvodne namjene moguć je smještaj svih proizvodnih graċevina i opreme industrija (ukljuĉivo skladištenje sirovina i proizvoda) i koje se po veliĉini graċevina i oblikovanju graċevina mogu uklopiti u oblikovanje okolnih podruĉja (ĉije graċevine neće narušiti vizualnu sliku okolne graditeljske strukture i grada kao cjeline). Na podruĉju grada se u zonama gospodarsko-proizvodne namjene ne smiju locirati proizvodnje koje oneĉišćuju okoliš kao i one koje u sluĉaju oštećenja ili neispravnosti rada mogu ugroziti stanovništvo. U zonama gospodarske-proizvodne namjene (I) mogu se uz navedene graċevine graditi i postrojenja za korištenje obnovljivih izvora energije i kogeneraciju do ukljuĉivo 10 MW instalirane elektriĉne snage. 28

29 Postrojenja za korištenje obnovljivih izvora energije - kogeneraciju, instalirane snage do ukljuĉivo 10 MW koja se dozvoljavaju su: postrojenja za proizvodnju elektriĉne energije iz bioplina i biomase, postrojenja za preradu otpadnih tvari u svrhu proizvodnje elektriĉne energije i toplinske energije, postrojenja za proizvodnju elektriĉne energije na tekuća biogoriva. Temeljem preporuka nadleţnog konzervatorskog odjela, svugdje valja provjeriti uklapanje u urbanistiĉku sliku grada i njegova okoliša. Prilikom izgradnje u zonama zaštite kulturno povijesne cjeline ili uz graċevine zaštićene kao kulturno dobro, odnosno unutar podruĉja zaštićenog kao prirodna vrijednost, treba ishoditi posebne uvjete nadleţnog konzervatorskog odjela, odnosno sluţbe zaštite prirode, a prethodno konzervatore valja upoznati sa ţeljenom tehnologijom tj. njenim prostornim veliĉinama da se apriori provjeri mogućnost volumetrijskog uklapanja u postojeći ambijent s tradicijskim karakteristikama te sliku svih struktura i njihov meċuodnos u kulturnom i urbanom pejsaţu. Za lokaciju - kompleks-stare pivovare potrebno je izraditi Elaborat tehnološkog i prostornog uklapanja pogona na predmetnu lokaciju, a sve uz konzultacije sa nadleţnim konzervatorskim odjelom u Gospiću. Izvedbe svih proizvodnih postrojenja za korištenje obnovljivih izvora energije i kogeneraciju do ukljuĉivo 10 MW na pojedinim podruĉjima Ekološke mreţe RH ili na lokacijama mogućeg utjecaja na podruĉja Ekološke mreţe RH (s obzirom da zahvati njihove izgradnje mogu imati znaĉajan utjecaj na ciljeve oĉuvanja i cjelovitost podruĉja ekološke mreţe), podlijeţu ocjeni prihvatljivosti za ekološku mreţu, sukladno ĉlanku 24.,25.,26. i 30. Zakona o zaštiti prirode (NN 80/13) i ĉlanku 3. Pravilnika o ocjeni prihvatljivosti za ekološku mreţu (NN 146/14). Prije izrade tehniĉke dokumentacije za gradnju postrojenja za kogeneraciju investitori su duţni ishoditi vodopravne uvjete u skladu s posebnim propisima, a zahvati se mogu obavljati ukoliko nisu u suprotnosti sa odredbama vaţeće Odluke o zonama sanitarne zaštite za predmetno podruĉje. Zone gospodarskih djelatnosti poslovne namjene Unutar predmetne zone predviċene su graċevine iskljuĉivo poslovne namjene (servisne i komunalne funkcije), jer zahtijevaju poseban reţim korištenja i ureċenja, i to: - preteţito usluţna K1 29

30 - preteţito trgovaĉka K2 - komunalno-servisna K3 Pod gospodarskom - poslovnom namjenom podrazumijevaju se ĉiste djelatnosti koje neće bukom i emisijama oneĉišćavati okoliš. To su razliĉiti uredski prostori, trgovina te djelatnosti od vaţnosti za obavljanje svakodnevnih funkcija i odrţavanja Grada. Iznimno se u zoni namjene K3 na podruĉju Špilnik, dozvoljava izgradnja reciklaţnog dvorišta i graċevina za termiĉku obradu otpada uz obavezno poštivanje svih vezanih propisa. PredviĊene su tri vrste gospodarskih - poslovnih namjena: preteţito usluţna namjena (K1), preteţito poslovno-prodajna (trgovaĉka) namjena (K2), komunalno-usluţna (servisna) namjena (K3). Gospodarska - poslovna namjena obuhvaća površine: poslovne - preteţito usluţne namjene (K1): - obuhvaćaju sve vrste poslovnih, upravnih, uredskih i trgovaĉkih graċevina, gradske robne kuće, prodajne salone, graċevine za malo poduzetništvo, ugostiteljske graċevine i graċevine za zabavu, hotele i druge turistiĉke te ugostiteljske sadrţaje, prometne graċevine, javne garaţe, benzinske postaje, sportske površine, parkove. Iznimno je moguće izgraditi jedan stan na graċevnoj ĉestici u sklopu gospodarske graċevine uz istovremenu gradnju. poslovne - preteţito poslovno-prodajne (trgovaĉke) namjene (K2) - obuhvaćaju velike trgovaĉke centre i prodajne salone, gradske trţnice (površine ĉestice veće od 3000 m2), poslovne graċevine te prateće ugostiteljske i zabavne sadrţaje, prometne graċevine, javne garaţe, benzinske postaje, sportske površine i parkove. preteţito komunalno-usluţne (servisne) namjene (K3) - obuhvaćaju komunalno - servisna podruĉja, trţnice na veliko ("zelene" trţnice), poslovne graċevine te prateće ugostiteljske i zabavne sadrţaje, prometne graċevine, garaţe, benzinske postaje, sportske površine i parkove. poslovne namjene (K) unutar koje se mogu graditi svi sadrţaji K1, K2 i K3 namjene. Budući razvoj proizvodnih aktivnosti unutar zone obuhvata Urbanistiĉkog plana ureċenja (UPU) u potpunosti je zadovoljen osiguravanjem adekvatnih površina, ĉime se osim formiranja prostora za nove gospodarske subjekte osiguravaju i dodatni prostori neophodni radi funkcionalnog zaokruţenja postojećih industrijskih djelatnosti. Površina osigurana ovim Planom za razvitak gospodarskih djelatnosti proizvodnih i poslovnih namjena (I1, I2, K1, K2, K3) iznosi 65,13 ha ili 4,56% obuhvata Plana. 30

31 Briše se osmi pasus u poglavlju zone Ugostiteljsko-turistička namjena te se zamjenjuje novim tekstom koji glasi: Površina osigurana ovim Planom za razvitak gospodarskih djelatnosti ugostiteljskoturistiĉke namjene iznosi 8,3 ha ili 0,58% obuhvata Plana. Briše se deveti pasus u poglavlju zone Ugostiteljsko-turistička namjena te se zamjenjuje novim tekstom koji glasi: Ukupna površina osigurana ovim Planom za razvitak svih gospodarskih djelatnosti iznosi 73,43 ha ili 5,13 % obuhvata Plana. Briše se deveti pasus u poglavlju prometne površine te se zamjenjuje novim tekstom koji glasi: Nova sabirna prometnica za grad Otoĉac predstavlja vezu urbanog podruĉja prema ĉvoru Otoĉac i autocesti Zagreb-Split. Briše se poglavlje zona posebne namjene te se zamjenjuje novim tekstom koji glasi Zona posebne namjene Unutar granice obuhvata UPU - grada Otoĉca nema zona posebne namjene. Temeljem suglasnosti MORH-a površine posebne namjene prenamjenjuju se u zonu javne i društvene namjene i zonu gospodarske namjene sa površinom od postojećih 4,58 ha. Briše se poglavlje Sportsko rekreacijska namjena te se zamjenjuje novim tekstom koji glasi: Sportsko-rekreacijska namjena (R-1, R-2) Sadrţaji sportsko-rekreacijske namjene obuhvaćaju površine sportskih terena s odgovarajućim graċevinama. Postojeća sportsko-rekreacijska namjena obuhvaća površinu na kojoj se nalazi prvenstveno sportska graċevina dvorana uz prostor školske namjene neposredno uz obalu rijeke Gacke. Planirana sportsko-rekreacijska namjena obuhvaća površinu sportske graċevine kuglana uz ulicu Bartola Kašika sa pripadajućim ugostiteljsko- 31

32 usluţnim sadrţajima i obveznim parkirnim prostorom. Osim kuglane Planom je rezervirano i skijalište na lokalitetu Podumac sa površinom od oko 8,0 ha. Unutar granice obuhvata Plana predmetna namjena zastupljena je sa površinom od 16,62 ha ili 1,16 % površina rezerviranih za aktivnosti sporta i rekreacije. Briše se poglavlje zone Zone parkovnog javnog i zaštitnog zelenila te se zamjenjuje novim tekstom koji glasi: Zone parkovnog javnog i zaštitnog zelenila Realizacija neophodnog urbanog standarda ostvaruje se i kroz plansko usmjeravanje dijela namjene prostora prema ureċenju otvorenih površina naselja. U ovako odreċenim zonama predviċa se ureċenje javnih parkovnih površina te odrţavanje postojećeg slobodno organiziranog zelenila. Saĉuvane (ureċene i krajobrazne) zelene površine realizirane su sa 440,76 ha ili 30,84% ukupnog obuhvata Plana. UreĊene zelene površine povezane sa javnim sadrţajima, prostorima sporta i rekreacije, te podruĉjem utvrde i crkve predstavljaju odreċenu urbanu i turistiĉku atrakciju Otoĉca. Naime, ti povijesni spomenici, kao dokaz kontinuiteta urbanog ţivljenja trebaju kroz ureċene zelene površine dobiti dodatnu kvalitetu, te i na taj naĉin biti jaĉe istaknuti u okvirima ukupnog prostora naselja. UreĊenje ove zone u vezi s uţim gradskim centrom treba provesti prema detaljnim urbanistiĉko-arhitektonskim rješenjima. Ovaj Plan moţe samo posluţiti kao odreċena smjernica za programiranje tog dijela naselja, u kome povezivanje zone centra s podruĉjem starog grada treba predstavljati znaĉajnu atrakciju. Veliĉina ureċenih zelenih površina u formi javnog parka (Z1), igralište (Z2), iznosi 15,22 ha. Postojeći javni park nalazi se u samom uţem centru grada Otoĉca sa površinom od 2,9 ha. Prostorno-planskim dokumentom više razine PPU Grada Otoĉca navedeni gradski park je tretiran kao spomenik parkovne arhitekture. UreĊenje i opremanje površine javnog parka trebalo bi se definirati kroz izradu detaljnog hortikulturnog projekta. Javni park odreċuje javnu zelenu površinu, ukljuĉuje površine postojećeg zelenila u centru grada, i planiranu površinu javnog zelenila u širem okruţenju centra, koje se ureċuje kao javni park. Ove površine su u funkciji oblikovanja grada i zaštitne funkcije te odmora i rekreacije. Javne zelene površine ureċuju se sadnjom i odrţavanjem visokog i 32

33 parternog zelenila. Nove zelene površine javni park se planiraju neposredno uz nove zone mješovite namjene na neizgraċenim površinama unutar gradske strukture kako bi se povećala kvaliteta postojećeg prostora u središnjem i istoĉnom dijelu grada. Planirane površine u formi javnog parka Z1 te igrališta T2 iznose 12,82 ha. Zaštitne zelene površine (Z) unutar obuhvata UPU-a nalaze se uz rijeku Gacku, površinu groblja i infrastrukturne koridore, te na kontaktnim - rubnim dijelovima grada Otoĉca. Zaštitno zelenilo (Z) odreċuje zelene površine visoke i niske vegetacije koje obuhvaćaju veće površine ostalih površina postojećeg zelenila u tkivu grada, uz prometne koridore, rijeku Gacku, zaštitne pojaseve izmeċu graċevinskih zona istih i razliĉitih uvjeta korištenja te na kontaktnim dijelovima nove gradnje i terenu nepovoljnom za izgradnju. Unutar granica obuhvata Plana predviċena namjena zaštitno zelenilo Z planirana je sa povšinom od oko 425 ha ili 30 %. Briše se četvrti pasus u poglavlju vodne površine te se zamjenjuje novim tekstom koji glasi: Vodne površine (V) unutar obuhvata UPU-a iznose 27,49 ha, tj. 1,92% od ukupne površine obuhvata. Briše se treći pasus u poglavlju Površine infrastrukturnih sustava (IS) te se zamjenjuje novim tekstom koji glasi: Površine infrastrukturnih sustava (IS) unutar obuhvata UPU-a iznose 42,79 ha, tj. 2,99% od ukupne površine obuhvata. Briše se poglavlje groblje te se zamjenjuje novim tekstom koji glasi: Groblje Unutar obuhvata UPU-a nalaze se dva postojeća groblja. Jedno na zapadnom dijelu grada neposredno uz kapelicu Majke boţje Lurdske sa površinom od 0,92 ha, a drugo glavno gradsko groblje na istoĉnom dijelu grada sa 33

34 površinom od 4,66 ha, na kojemu se predviċa proširenje glavnog gradskog groblja u skladu s dugoroĉnim potrebama naselja sa površinom od 1,65 ha. Na prostoru groblja unutar obuhvata UPU-a mogu se graditi sve vrste graċevina za ukop (grobnice) te prateće graċevine koje sluţe osnovnoj funkciji groblja (mrtvaĉnica, vjerske graċevine, kapelice, obredne dvorane i potrebna infrastruktura). Sastavni dio groblja su odgovarajuće zelene i hortikulturno ureċene površine. Groblja zauzimaju ukupnu površinu od 5,58 ha, tj. 0,39 % od ukupne površine obuhvata. Briše se poglavlje Ostali neizgraďeni prostori te se zamjenjuje novim tekstom koji glasi: Ostali neizgraċeni prostori NeizgraĊene površine obuhvaćaju slobodne krajobrazne prostore (šuma, poljoprivreda) koji nisu namijenjeni gradnji, a zauzimaju oko 394 ha, tj. 27,5 % od ukupne površine obuhvata UPU-a. Time je veliko podruĉje saĉuvano kao izvorni prirodni prostor, koji je posebno znaĉajan radi otvaranja vizura prema pojedinim atraktivnim toĉkama unutar granica ovog Plana (utvrda, ţupna crkva, uzvisine i glavice, te dr.) Izmjene i dopune točke 3.3. ISKAZ PROSTORNIH POKAZATELJA ZA NAMJENU, NAČIN KORIŠTENJA I UREĐENJE POVRŠINA Briše se tablica te zamjenjuje novom tablicom koja glasi: 34

35 3.3. ISKAZ PROSTORNIH POKAZATELJA ZA NAMJENU, NAČIN KORIŠTENJA I UREĐENJE POVRŠINA UKUPNO ha % OD POVRŠINE OBUHVATA STAMBENA NAMJENA S 32,35 32,35 2,26 M1 264,35 18,50 MJEŠOVITA NAMJENA 280,27 M2 15,92 1,11 D1 uprava 0,79 21,88 JAVNA I DRUŠTVENA NAMJENA D2 socijalna 1,01 D3 zdravstvo 2,07 D4 predškolska 2,85 D5 školska 9,84 D6 visoko uĉilište 0,70 D7 kultura 1,78 D8 vjerska 0,57 D9 policija 0,12 19,89 1,4 GOSPODARSKA NAMJENA (I, K, T) D10 vatrogasci 0,16 Proizvodna I1 preteţito industrijska Proizvodna I2 preteţito zanatska Poslovna K1 preteţito usluţna K2 preteţito trgovaĉka ,78 73,43 11,10 0,78 5,13 K3 komunalno servisna ŠPORTSKO-REKREACIJSKA NAMJENA JAVNE ZELENE POVRŠINE ŠUMA iskljuĉivo osnovne namjene VODNE POVRŠINE vodotok POVRŠINE INFRASTRUK. SUSTAVA Ugostiteljsko-turistiĉka T1 hotel, T4 restoran, T3 - kamp IS 8,3 0,58 R 16,62 16,62 1,16 1,16 Z1, Z2 15,22 15,22 1,06 Š 263,50 263,50 18,44 V 27,49 27,49 1,92 Infr.koridor 36,27 Infr. graċevine 6,52 42,79 2,99 GROBLJE G (+) 5,58 5,58 0,39 PROMET OSTALO NEIZGR. ZEMLJIŠTE (zašt. povr., poljopr. površine) cestovni AC autocesta 19,78 D50 i ostale ceste 71,15 91,23 6,38 6,38 Z,P 560,63 560,63 39,23 UKUPNO 1429,00 100% 35

36 5.7. Izmjene i dopune toĉke Elektroopskrba i javna rasvjeta Briše se četvrti pasus u poglavlju elektroopskrba i javna rasvjeta te se zamjenjuje novim tekstom koji glasi: Razdioba elektriĉne energije na podruĉju grada Otoĉca provodi se i na 10 kv naponskoj razini uz transformaciju 10/0.4 kv u 31 TS. Briše se šesti pasus s tablicom u poglavlju elektroopskrba i javna rasvjeta te se zamjenjuje novom tablicom i novim tekstom koji glasi: Na podruĉju grada Otoĉca postoji 1 trafostanica TS 110/30 kva i 31 TS 10/0,4 kva koje su povezane 10 kv vodovima i smještene su na lokacijama unutar obuhvata UPU-a Otoĉca: Red. br. Lokacija 1 TS Gornja Dubrava 2 TS Poslovna zona - Špilnik 3 TS Novoselija 4 TS Donja Dubrava 5 TS Proĉišćivaĉ 6 TS Otoĉac 5 7 TS Otoĉac 3 8 TS Srednjoškolski centar 9 TS Otoĉac 1 10 TS Otoĉac 6 11 TS Otoĉac 12 TS Otoĉac 2 Tip - snaga na rešetkastim nosaĉima (aluminijskarešetkasta) snage 160 kva, mogućnost proširenja kapaciteta do 250 kva betonska, snage 630 kva, mogućnost proširenja kapaciteta do 1000 kva zidana tornjić snage 160 kva, mogućnost proširenja kapaciteta do 630 kva na rešetkastim nosaĉima (aluminijskarešetkasta) snage 100 kva, mogućnost proširenja kapaciteta do 250 kva betonska, snage 400 kva, mogućnost proširenja kapaciteta do 630 kva betonska, snage 160 kva, mogućnost proširenja kapaciteta do 630 kva betonska, snage 630 kva, mogućnost proširenja kapaciteta do 2x630 kva betonska, snage 630 kva, mogućnost proširenja kapaciteta do 1000 kva betonska, snage 630 kva, mogućnost proširenja kapaciteta do 1000 kva betonska, snage 400 kva, mogućnost proširenja kapaciteta do 630 kva betonska, snage 400 kva, mogućnost proširenja kapaciteta do 630 kva zidana tornjić snage 400 kva, mogućnost proširenja kapaciteta do 630 kva 36

37 13 TS Biškupljak betonska, snage 400 kva, mogućnost proširenja kapaciteta do 630 kva 14 TS Pivovara limena, snage 250 kva, bez mogućnost proširenja kapaciteta na rešetkastim nosaĉima (aluminijskarešetkasta) 15 TS Autoprijevoz snage 50 kva, mogućnost proširenja kapaciteta do 100 kva 16 TS Kozmokemija betonska, snage 630 kva 17 TS Ino 1 betonska, snage 2X630 kva 18 TS Ino 2 betonska, snage 630 kva 19 TS Poljice 1 20 TS Poljice 2 21 TS Zapornica 22 TS Vivoze 23 TS Luka 24 TS Šumeĉića - Ciglana 25 TS Šumeĉića Brana zapornica 26 TS Šumeĉića 27 TS Otoĉac 7 28 TS Donja Dubrava 2 29 TS Oteks 30 TS N. N. 31 TS Tunel Brezik na rešetkastim nosaĉima (ĉeliĉno-rešetkasta) snage 50 kva, mogućnost proširenja kapaciteta do 250 kva na rešetkastim nosaĉima (ĉeliĉno-rešetkasta) snage 100 kva, sa mogućnosti proširenja kapaciteta do 250 kva danas snage 50 kva, sa mogućnosti proširenja kapaciteta do 250 kva na rešetkastim nosaĉima (ĉeliĉno-rešetkasta) snage 100 kva, mogućnost proširenja kapaciteta do 250 kva. betonska snage 400 kva, mogućnost proširenja kapaciteta do 630 kva zidana tornjić snage 50 kva, mogućnost proširenja kapaciteta do 630 kva smještena u graċevini, instalirane snage 160 kva na rešetkastim nosaĉima snage 50 kva, sa mogućnosti proširenja kapaciteta do 250 kva betonska snage 400 kva, mogućnost proširenja kapaciteta do 630 kva na rešetkastim nosaĉima (ĉeliĉno-rešetkasta) snage 100 kva, mogućnost proširenja kapaciteta do 250 kva betonska, snage 400 kva, mogućnost proširenja kapaciteta do 630 kva betonska, snage 400 kva, mogućnost proširenja kapaciteta do 630 kva betonska, snage 400 kva, mogućnost proširenja kapaciteta do 630 kva 37

38 Briše se jedanaesti pasus s tablicom u poglavlju elektroopskrba i javna rasvjeta te se zamjenjuje novom tablicom i novim tekstom koji glasi: Nove betonske transformatorske stanice TS 20 kv predviċene su na lokacijama zonama: Red. br. Lokacija 1 TS Industrijska zona 1 2 TS Gornja Dubrava 1 3 TS Donja Dubrava 1 4 TS Biškupljak 2 5 TS Biškupljak 3 6 TS Poljice 2 Tip - snaga lokacija postojeće gospodarske zone lokalitet Špiljniĉko polje, tipska betonska kapaciteta 630 kva a prema potrebi i do 1000 kva lokacija Dubrava unutar planirane mješovite namjene tipska betonska kapaciteta 630 kva lokacija Dubrave unutar planirane zone javne i društvene namjene tipska betonska kapaciteta 630 kva lokacija Biškupljak unutar planirane zone mješovite namjene tipska betonska kapaciteta 630 kva lokacija Biškupljak unutar planirane zone mješovite namjene tipska betonska kapaciteta 630 kva lokacija Poljice unutar planirane zone mješovite namjene tipska betonska kapaciteta 630 kva 5.8. Dodaje se nova točka OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE Unutar točke Obnovljivi izvori energije dodaju se nova poglavlja Fotonaponski sustavi, Dopunski, prirodni drugi izvori energije kogeneracija koji glase: Fotonaponski sustavi Dopunski, prirodni drugi izvori energije solarni kolektori i/ili fotonaponske ćelije (Iskorištavanje sunčeve energije ) Planom se omogućuje sukladno vaţećoj zakonskoj regulativi postava solarnih kolektora i/ili fotonaponskih ćelija na postojećim ureďenim graďevnim česticama koji se izvode tako da ne narušavaju izgled, ne mijenjaju namjenu i utjecaj na okoliš postojeće graďevine te ne suţavaju postojeće javno prometne površine i ne ometaju sigurnost odvijanja prometa. 38

39 Postava solarnih kolektora i/ili fotonaponskih ćelija na krovove i pročelja zgrada dozvoljava se unutar svih namjena unutar naselja, osim u zaštićenim dijelovima, pod uvjetom da se radi o proizvodnji električne i/ili toplinske energije koja se prvenstveno koristi za vlastite potrebe. Iznimno moguća je postava solarnih kolektora i/ili fotonaponskih ćelija na krovove i pročelja zgrada koje se nalaze u zaštićenim dijelovima, uz prethodno odobrenje ministarstva kulture, uprava za zaštitu kulturne baštine konzervatorskog odjela u Gospiću. Uvjeti gradnje solarnih kolektora i/ili fotonaponskih ćelija na teren okućnice graďevne čestice kada se grade kao pomoćne graďevine na graďevnoj čestici postojeće graďevine za potrebe te graďevine, definirani su u članku 48. Odredbi za provedbu ovog plana. Članak 48. (2) Pomoćnim graďevinama u funkciji stambenog prostora smatraju se: garaže, spremišta, drvarnice, ljetne kuhinje, kotlovnice, nadstrešnice i slično. (3) Visina manjih poslovnih graďevina iz stavka (1) ovog članka ne smije biti viša od dvije nadzemne etaže i potkrovlja, s mogućnošću gradnje podruma (Po+P+1+Pk) ili 10,0 m mjereno od konačno zaravnatog i ureďenog terena uz pročelje graďevine na njegovom najnižem dijelu do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjega kata, dok je visina graďevine iz stavka (2) ovog članka ograničena sa podrumom i prizemljem (Po+P) ili 4,0 m mjereno od konačno zaravnatog i ureďenog terena uz pročelje graďevine na njegovom najnižem dijelu do gornjeg ruba stropne konstrukcije prizemlja. Na području naselja Otočac osim pojedinačnih solarnih panela za proizvodnju električne i/ili toplinske energije za vlastite potrebe na krovovima graďevina, pročeljima dopušta se postavljanje i opreme za punjenje električnih osobnih automobila, bicikala i slično. Arhitektonsko oblikovanje graďevina i izbor graďevinskog materijala što će se upotrijebiti moraju osiguravati racionalno korištenje energije, biti primjereni Otočcu te ličkom prostoru i tradiciji, u skladu s uobičajenim načinom graďenja s okolnim graďevinama i krajobrazom. U starim dijelovima naselja s vrijednom autohtonom arhitekturom koristit će se graďevinski elementi i materijali što su za taj prostor uobičajeni, u skladu s lokalnim uvjetima, te uz prethodno odobrenje ministarstva kulture, uprava za zaštitu kulturne baštine konzervatorskog odjela u Gospiću. 39

40 Dopunski, prirodni drugi izvori energije kogeneracija Planom se omogućuje sukladno vaţećoj zakonskoj regulativi gradnja proizvodnih postrojenja za korištenje obnovljivih izvora energije i kogeneraciju do uključivo 10 MW. Gradnja postrojenja za korištenje obnovljivih izvora energije - kogeneraciju do uključivo 10 MW dozvoljava se u gospodarskim i komunalnim zonama označene kao I ili K, a grade se uz poštivanje uvjeta gradnje za zgrade gospodarskih (proizvodnih) djelatnosti iz ovog plana. Postrojenja za korištenje obnovljivih izvora energije - kogeneraciju, instalirane snage do uključivo 10 MW koja se dozvoljavaju su: - postrojenja za proizvodnju električne energije iz bioplina i biomase, - postrojenja za preradu otpadnih tvari u svrhu proizvodnje električne energije i toplinske energije, - postrojenja za proizvodnju električne energije na tekuća biogoriva. Prilikom izgradnje u zonama zaštite kulturno povijesne cjeline ili uz graďevine zaštićene kao kulturno dobro, odnosno unutar područja zaštićenog kao prirodna vrijednost, treba ishoditi posebne uvjete nadleţnog konzervatorskog odjela, odnosno sluţbe zaštite prirode, a prethodno konzervatore valja upoznati sa ţeljenom tehnologijom tj. njenim prostornim veličinama da se apriori provjeri mogućnost volumetrijskog uklapanja u postojeći ambijent s tradicijskim karakteristikama te sliku svih struktura i njihov meďuodnos u kulturnom i urbanom pejsaţu. Izvedbe svih proizvodnih postrojenja za korištenje obnovljivih izvora energije i kogeneraciju do uključivo 10 MW na pojedinim područjima Ekološke mreţe RH ili na lokacijama mogućeg utjecaja na područja Ekološke mreţe RH (s obzirom da zahvati njihove izgradnje mogu imati značajan utjecaj na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreţe), podlijeţu ocjeni prihvatljivosti za ekološku mreţu, sukladno članku 24.,25.,26., i 30. Zakona o zaštiti prirode (NN 80/13) i članku 3. Pravilnika o ocjeni prihvatljivosti za ekološku mreţu (NN 146/14). U skladu s posebnim propisima, prije izrade tehničke dokumentacije za gradnju postrojenja za kogeneraciju investitori su duţni ishoditi vodopravne uvjete, dok se zahvati mogu obavljati ukoliko nisu u suprotnosti sa odredbama vaţeće Odluke o zonama sanitarne zaštite za predmetno područje. Gradnja postrojenja za korištenje obnovljivih izvora energije - kogeneraciju dozvoljava se u zonama mješovite namjene snage do 1MW. 40

41 Temeljem preporuka nadleţnog konzervatorskog odjela, svugdje valja provjeriti uklapanje u urbanističku sliku grada i njegova okoliša. Za lokaciju - kompleks-stare pivovare potrebno je izraditi Elaborat tehnološkog i prostornog uklapanja pogona na predmetnu lokaciju, uz konzultacije sa nadleţnim konzervatorskim odjelom u Gospiću Izmjene i dopune točke 3.6. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA Briše se poglavlje Primjena planskih uvjeta te zamjenjuje novim tekstom koji glasi: Primjena planskih uvjeta Planom obuhvaćeno podruĉje naselja sastoji se od izgraċenog dijela i dijela predviċenog za ureċenje zemljišta i izgradnju. IzgraĊenim podruĉjem smatra se zemljište na kojem su izgraċene graċevine ili je isto ureċeno kao površina javne namjene gdje je površina javne namjene svaka površina ĉije je korištenje namijenjeno svima i pod jednakim uvjetima (javne ceste, nerazvrstane ceste, ulice, biciklistiĉke staze, pješaĉke staze i prolazi, trgovi, trţnice, igrališta, parkirališta, groblja, parkovne i zelene površine u naselju, rekreacijske površine i sl.). Izgradnja unutar naselja razvija se uz postojeće ili planirane prometne površine gdje je prometna površina površina javne namjene, površina u vlasništvu vlasnika graċevne ĉestice ili površina na kojoj je osnovano pravo sluţnosti prolaza u svrhu pristupa do graċevne ĉestice temeljem Zakona o prostornom ureċenju. Javnom prometnom površinom smatra se javna ili nerazvrstana cesta koja sluţi za promet vozila, a minimalne je širine kolnika 5,50 m (iznimno 3,0 m za jednosmjerni promet), te najmanje jednostranog pješaĉkog ploĉnika širine 1,50 m (iznimno 1,0 m) u neizgraċenim dijelovima naselja Izmjene i dopune točke Uvjeti i naĉin gradnje graċevina gospodarskih djelatnosti Briše se poglavlje Uvjeti i način gradnje graďevina gospodarskih djelatnosti u zonama isključivo gospodarske namjene - proizvodne (I1, I2) te zamjenjuje novim tekstom koji glasi: 41

42 Uvjeti za izgradnju graċevina u zonama iskljuĉivo gospodarske namjene - proizvodne (I1, I2) obuhvaćaju: Minimalna veliĉina graċevinske parcele za namjenu I iznosi 1200 m². Ukupna tlocrtna zauzetost graċevinske parcele moţe iznositi max. 40% (koeficijent izgraċenosti 0,4), a minimalno 10% (koeficijent 0,1) površine parcele. Najveća dopuštena visina graċevine za proizvodnu namjenu, preteţito industrijsku (I1) iznosi najviše 12,0 m mjereno od konaĉno zaravnatog i ureċenog terena uz proĉelje graċevine na njegovom najniţem dijelu do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjega kata (iznimno zbog tehnološkog procesa neki dijelovi graċevine mogu biti i viši ako zahtijeva kran ili dizalica), za preteţito zanatsku (I2) iznosi 8,0 m mjereno od konaĉno zaravnatog i ureċenog terena uz proĉelje graċevine na njegovom najniţem dijelu do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjega kata. Unutar naprijed ograniĉene visine graċevine se mogu realizirati s podrumom gdje je podrum (Po) dio graċevine koji je potpuno ukopan ili je ukopan više od 50% svoga volumena u konaĉno ureċeni zaravnani teren i ĉiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja, odnosno suterena ili potkrovljem gdje je Potkrovlje (Pk) je dio graċevine ĉiji se prostor nalazi iznad zadnjega kata i neposredno ispod kosog ili zaobljenog krova, ĉija visina nadozida potkrovlja ne moţe biti viša od 1,2 m. Iznimno, ako to zahtijeva tehnološki proces, dio graċevine (do 50% ukupne tlocrtne površine), moţe biti i viši od navedenog u prethodnoj alineji (dimnjaci, silosi i sl.), ali ne viši od 25,0 m. Visina krovnog nadozida kod graċevine sa najvećim brojem etaţa moţe biti najviše 1,20 m iznad stropne konstrukcije. Gornji rub stropne konstrukcije podruma moţe biti najviše 1,5 m iznad konaĉno ureċenog i zaravnatog terena mjereno na najniţoj toĉki uz proĉelje graċevine. Krovišta mogu biti ravna, kosa ili drugog oblika, pokrov crijep, lim ili drugi suvremeni pokrovni materijali,(zbog što primjerenijeg uklapanja gospodarskoga prostora u sliku krajobraza preporuĉa se izvedba kosoga krova ). Ograda se moţe podizati prema ulici i na meċi prema susjednim graċevnim ĉesticama. Ograda ĉestice, moţe biti metalna, djelomice zidana, betonska, drvena ili kombinirana a prema ulici, mora biti kvalitetno arhitektonski oblikovana. Preporuĉa se da bude ozelenjena ţivicom. Uliĉna ograda podiţe se iza regulacijskog pravca u odnosu na javnu prometnu površinu, a postavlja se s unutrašnje strane meċe. Najveća visina uliĉne ograde moţe biti 1,50 m, pri ĉemu podnoţje ograde moţe biti izvedeno od ĉvrstog materijala (kamen, beton, metal, opeka ili sl.), najveće visine do 0,50 m, a dio uliĉne ograde iznad punog podnoţja mora biti prozraĉan, izveden od drveta, metala ili drugog materijala sliĉnih karakteristika, ili izvedeno kao zeleni nasad (ţivica),iznimno, uliĉne ograde mogu biti više od 1,50 m, kada je to odreċeno posebnim propisom. Visina ograde izmeċu graċevnih ĉestica ne moţe biti veća od 2,0 m, osim ako nije drugaĉije odreċeno posebnim propisom. Oblikovanje graċevina, vrsta pokrova, te nagibi i broj streha trebaju biti u skladu s namjenom, funkcijom i podruĉnom oblikovnom tradicijom; (preporuĉa se da graċevine budu oblikovane suvremenim arhitektonskim izrazom i materijalima, 42

43 primijeniti visoke standarde arhitektonskog oblikovanja i kolorita - prirodne boje, topli tonovi). Potrebno je ozeleniti i hortikulturno urediti najmanje 20% graċevne ĉestice. Prilikom planiranja i projektiranja potrebno je valorizirati i zaštititi zateĉeno zelenilo. Najmanja udaljenost graċevine do ruba graċevne ĉestice iznosi h/2 ali ne manje od 6,0 m, (prostor potrebe prilaza vozila za hitne intervencije i drvored uz meċu ĉestice), osim kod rekonstrukcije legalno sagraċenih graċevina. Najmanja udaljenost graċevine od od regulacijskog pravca iznosi 6,0 metara (dio ĉestice izmeċu graċevne i regulacijske linije vaţan je za sliku ulice i za doţivljaj cjelovitog izgleda gospodarskoga prostora, zbog toga je taj prostor potrebno promišljeno arhitektonski i parkovno oblikovati, a moţe ga se urediti i kao dodatno parkiralište zaposlenih i gostiju). Pri planiranju, projektiranju te odabiru tehnologija za djelatnosti što se obavljaju u gospodarskim zonama, uvjetuju se Zakonom propisane sigurnosne mjere te mjere za zaštitu okoliša. Dozvoljeno je graċenje iskljuĉivo onih graċevina ĉija djelatnost neće ugroţavati okoliš; tijekom proizvodnog procesa ili uskladištenja sirovina, polu-gotovih ili gotovih proizvoda ne smiju se javljati štetni i opasni plinovi ili neke druge vrste nedozvoljenoga oneĉišćenja zraka, vode i tla. Ako dolazi do kontroliranog izljeva štetnih tvari, tada je potrebno provesti odgovarajuće filtriranje, taloţenje ili proĉišćavanje prije ispuštanja u okoliš. Ako postoji opasnost prolijevanja štetnih tekućina u teren prilikom skladištenja na otvorenom, tada se za cijelu parcelu treba provesti djelotvorna drenaţa i odvodnja s odgovarajućim ureċajem za filtriranje prije ispusta u javni sustav odvodnje. Sve graċevine moraju biti tako graċene da se sprijeĉi izazivanje poţara, eksplozije, ekoakcidenta. Na graċevinskoj parceli treba osigurati protupoţarni put i prikljuĉak do izgraċene javno prometne površine, (ukoliko nije locirana uz postojeću javnu prometnu površinu) minimalne širine kolnika tog prikljuĉka od 6,0 m. Unutar ĉestice mora se osigurati potreban broj parkirališno-garaţnih mjesta ( za osobna vozila zaposlenika i poslovnih stranaka), a utvrċuje se primjenom normativa iz ĉlanka 72. Odredbi za provedbu plana. Utovar, istovar ili pretovar teretnih vozila moţe se obavljati samo na graċevnoj ĉestici. U zoni je moguće planirati i površinu kamp odmorišta veliĉine do m². Potrebno ga je urediti i opremiti sukladno posebnim propisima (Pravilnik o razvrstavanju, minimalnim uvjetima i kategorizaciji ugostiteljskih objekata kampova iz skupine kampovi i druge vrste ugostiteljskih objekata za smještaj (NN 75/08, 45/09, 11/14). U zoni se dozvoljava gradnja proizvodnih postrojenja (postrojenja za proizvodnju elektriĉne energije iz bioplina i biomase, postrojenja za preradu otpadnih tvari u svrhu proizvodnje elektriĉne energije i toplinske energije te postrojenja za proizvodnju elektriĉne energije na tekuća biogoriva) za korištenje obnovljivih izvora energije i kogeneraciju, instalirane snage do ukljuĉivo 10 MW. Prije gradnje proizvodnih postrojenja za korištenje obnovljivih izvora energije i kogeneraciju, unutar kompleksa-stare pivovare potrebno je izraditi Elaborat 43

44 tehnološkog i prostornog uklapanja pogona na predmetnu lokaciju,a sve uz konzultacije sa nadleţnim konzervatorskim odjelom u Gospiću Prilikom izgradnje u zonama zaštite kulturno povijesne cjeline ili uz graċevine zaštićene kao kulturno dobro, odnosno unutar podruĉja zaštićenog kao prirodna vrijednost, treba ishoditi posebne uvjete nadleţnog konzervatorskog odjela odnosno sluţbe zaštite prirode, a prethodno konzervatore valja upoznati sa ţeljenom tehnologijom tj. njenim prostornim veliĉinama da se apriori provjeri mogućnost volumetrijskog uklapanja u postojeći ambijent s tradicijskim karakteristikama te sliku svih struktura i njihov meċuodnos u kulturnom i urbanom pejsaţu, Na pojedinim podruĉjima Ekološke mreţe RH ili na lokacijama mogućeg utjecaja na podruĉja Ekološke mreţe RH (s obzirom da zahvati njihove izgradnje mogu imati znaĉajan utjecaj na ciljeve oĉuvanja i cjelovitost podruĉja ekološke mreţe), podlijeţu ocjeni prihvatljivosti za ekološku mreţu, sukladno ĉlanku 24.,25.,26., i 30. Zakona o zaštiti prirode (NN 80/13) i ĉlanku 3. Pravilnika o ocjeni prihvatljivosti za ekološku mreţu (NN 146/14). Prije izrade tehniĉke dokumentacije za gradnju investitori su duţni ishoditi vodopravne uvjete u skladu s posebnim propisima. Zahvati se mogu obavljati ukoliko nisu u suprotnosti sa odredbama vaţeće Odluke o zonama sanitarne zaštite za predmetno podruĉje. Briše se poglavlje Uvjeti i način gradnje graďevina gospodarskih djelatnosti u zonama isključivo gospodarske namjene - poslovne (K1, K2, K3) te zamjenjuje novim tekstom koji glasi: Uvjeti za izgradnju graċevina u zonama iskljuĉivo gospodarske namjene - poslovne (K1, K2, K3) obuhvaćaju: Minimalna veliĉina graċevinske parcele za namjenu K iznosi 1200 m². Ukupna tlocrtna zauzetost graċevinske parcele moţe iznositi max. 40% (koeficijent izgraċenosti 0,4), a minimalno 10% (koeficijent 0,1) površine parcele. Najveća dopuštena visina graċevine za poslovne (K) graċevine (P+2) odnosno 12,0 m mjereno od konaĉno zaravnatog i ureċenog terena uz proĉelje graċevine na njegovom najniţem dijelu do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjega kata. Iznimno, ako to zahtijeva tehnološki proces, dio graċevine (do 50% ukupne tlocrtne površine), moţe biti i viši od navedenog (dimnjaci, silosi i sl.), ali ne viši od 25,0 m. Unutar naprijed ograniĉene visine graċevine se mogu realizirati s podrumom gdje je podrum (Po) dio graċevine koji je potpuno ukopan ili je ukopan više od 50% svoga volumena u konaĉno ureċeni zaravnani teren i ĉiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja, odnosno suterena ili potkrovljem gdje je Potkrovlje (Pk) je dio graċevine ĉiji se prostor nalazi iznad zadnjega kata i neposredno ispod kosog ili zaobljenog krova, ĉija visina nadozida potkrovlja ne moţe biti viša od 1,2 m. Visina krovnog nadozida kod graċevine sa najvećim brojem etaţa moţe biti najviše 1,20 m iznad stropne konstrukcije. Gornji rub stropne konstrukcije podruma moţe biti najviše 1,5 m iznad konaĉno ureċenog i zaravnatog terena mjereno na najniţoj toĉki uz proĉelje graċevine. 44

45 Krovišta mogu biti ravna, kosa ili drugog oblika, pokrov crijep, lim ili drugi suvremeni pokrovni materijali. Ograda se moţe podizati prema ulici i na meċi prema susjednim graċevnim ĉesticama,uliĉna ograda podiţe se iza regulacijskog pravca u odnosu na javnu prometnu površinu, a postavlja se s unutrašnje strane meċe. Najveća visina uliĉne ograde moţe biti 1,50 m, pri ĉemu podnoţje ograde moţe biti izvedeno od ĉvrstog materijala (kamen, beton, metal, opeka ili sl.), najveće visine do 0,50 m, a dio uliĉne ograde iznad punog podnoţja mora biti prozraĉan, izveden od drveta, metala ili drugog materijala sliĉnih karakteristika, ili izvedeno kao zeleni nasad (ţivica). Iznimno, uliĉne ograde mogu biti više od 1,50 m, kada je to odreċeno posebnim propisom. Visina ograde izmeċu graċevnih ĉestica ne moţe biti veća od 2,0 m, osim ako nije drugaĉije odreċeno posebnim propisom. oblikovanje graċevina, vrsta pokrova, te nagibi i broj streha trebaju biti u skladu s namjenom, funkcijom i podruĉnom oblikovnom tradicijom; (preporuĉa se da graċevine budu oblikovane suvremenim arhitektonskim izrazom i materijalima, primijeniti visoke standarde arhitektonskog oblikovanja i kolorita - prirodne boje, topli tonovi). Potrebno je ozeleniti i hortikulturno urediti najmanje 20% graċevne ĉestice. Prilikom planiranja i projektiranja potrebno je valorizirati i zaštititi zateĉeno zelenilo, Najmanja udaljenost graċevine do ruba graċevne ĉestice iznosi h/2 ali ne manje od 6,0 m. Najmanja udaljenost graċevine od regulacijskog pravca iznosi 6,0 metara. Pri planiranju, projektiranju te odabiru tehnologija za djelatnosti što se obavljaju u gospodarskim zonama, uvjetuju se Zakonom propisane sigurnosne mjere te mjere za zaštitu okoliša, dozvoljeno je graċenje iskljuĉivo onih graċevina ĉija djelatnost neće ugroţavati okoliš; sve graċevine moraju biti tako graċene da se sprijeĉi izazivanje poţara, eksplozije, ekoakcidenta. Na graċevinskoj parceli treba osigurati protupoţarni put i prikljuĉak do izgraċene javno prometne površine (ukoliko nije locirana uz prostojeću javnu prometnu površinu) minimalne širine kolnika tog prikljuĉka od 6,0 m. Unutar ĉestice mora se osigurati potreban broj parkirališno-garaţnih mjesta ( za osobna vozila zaposlenika i poslovnih stranaka), a utvrċuje se primjenom normativa iz ĉlanka 69. Odredbi za provedbu plana. Utovar, istovar ili pretovar teretnih vozila moţe se obavljati samo na graċevnoj ĉestici. Uzoni se dozvoljava gradnja proizvodnih postrojenja (postrojenja za proizvodnju elektriĉne energije iz bioplina i biomase, postrojenja za preradu otpadnih tvari u svrhu proizvodnje elektriĉne energije i toplinske energije te postrojenja za proizvodnju elektriĉne energije na tekuća biogoriva) za korištenje obnovljivih izvora energije i kogeneraciju, instalirane snage do ukljuĉivo 10 MW. Prije gradnje proizvodnih postrojenja za korištenje obnovljivih izvora energije i kogeneraciju, unutar kompleksa-stare pivovare potrebno je izraditi Elaborat tehnološkog i prostornog uklapanja pogona na predmetnu lokaciju,a sve uz konzultacije sa nadleţnim konzervatorskim odjelom u Gospiću 45

46 Prilikom izgradnje u zonama zaštite kulturno povijesne cjeline ili uz graċevine zaštićene kao kulturno dobro, odnosno unutar podruĉja zaštićenog kao prirodna vrijednost, treba ishoditi posebne uvjete nadleţnog konzervatorskog odjela odnosno sluţbe zaštite prirode, a prethodno konzervatore valja upoznati sa ţeljenom tehnologijom tj. njenim prostornim veliĉinama da se apriori provjeri mogućnost volumetrijskog uklapanja u postojeći ambijent s tradicijskim karakteristikama te sliku svih struktura i njihov meċuodnos u kulturnom i urbanom pejsaţu, Na pojedinim podruĉjima Ekološke mreţe RH ili na lokacijama mogućeg utjecaja na podruĉja Ekološke mreţe RH (s obzirom da zahvati njihove izgradnje mogu imati znaĉajan utjecaj na ciljeve oĉuvanja i cjelovitost podruĉja ekološke mreţe), podlijeţu ocjeni prihvatljivosti za ekološku mreţu, sukladno ĉlanku 24.,25.,26., i 30. Zakona o zaštiti prirode (NN 80/13) i ĉlanku 3. Pravilnika o ocjeni prihvatljivosti za ekološku mreţu (NN 146/14), U zoni je moguće planirati i površinu kamp odmorišta veliĉine do m². Potrebno ga je urediti i opremiti sukladno posebnim propisima (Pravilnik o razvrstavanju, minimalnim uvjetima i kategorizaciji ugostiteljskih objekata kampova iz skupine kampovi i druge vrste ugostiteljskih objekata za smještaj (NN 75/08, 45/09, 11/14) i ĉlanku. Prije izrade tehniĉke dokumentacije za gradnju investitori su duţni ishoditi vodopravne uvjete u skladu s posebnim propisima, Zahvati se mogu obavljati ukoliko nisu u suprotnosti sa odredbama vaţeće Odluke o zonama sanitarne zaštite za predmetno podruĉje. Briše se poglavlje Uvjeti i način gradnje graďevina gospodarskih djelatnostigospodarske namjene poslovne u zonama mješovite namjene (M1,M2) te zamjenjuje novim tekstom koji glasi: Uvjeti za izgradnju graċevina gospodarske namjene poslovne u zonama mješovite namjene (M1, M2) obuhvaćaju: Najmanja površina graċevne ĉestice iznosi 600 m2. Maksimalna izgraċenost ĉestice (kig) iznosi 0.5. Maksimalna iskoristivost ĉestice (kis) iznosi 1.0. Maksimalni broj etaţa iznosi P+2, prizemlje i dvije etaţe. Maksimalna dopuštena visina iznosi 12,00 m mjereno od konaĉno zaravnatog i ureċenog terena uz proĉelje graċevine na njegovom najniţem dijelu do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjega kata. Najmanja udaljenost do meċa i regulacijskog pravca iznosi 3,0 m, a iznimno kao prislanjanje uz regulacijski pravac uliĉne linije ako su i susjedne graċevine izgraċene na takav naĉin. Potrebno je ozeleniti i hortikulturno urediti najmanje 30% graċevne ĉestice, prilikom planiranja i projektiranja potrebno je valorizirati i zaštititi zateĉeno zelenilo. Ograda se moţe podizati prema ulici i na meċi prema susjednim graċevnim ĉesticama. Uliĉna ograda podiţe se iza regulacijskog pravca u odnosu na javnu prometnu površinu, a postavlja se s unutrašnje strane meċe. 46

47 Najveća visina uliĉne ograde moţe biti 1,50 m, pri ĉemu podnoţje ograde moţe biti izvedeno od ĉvrstog materijala (kamen, beton, metal, opeka ili sl.), najveće visine do 0,50 m, a dio uliĉne ograde iznad punog podnoţja mora biti prozraĉan, izveden od drveta, metala ili drugog materijala sliĉnih karakteristika, ili izvedeno kao zeleni nasad (ţivica), iznimno, uliĉne ograde mogu biti više od 1,50 m, kada je to odreċeno posebnim propisom. Visina ograde izmeċu graċevnih ĉestica ne moţe biti veća od 2,0 m, osim ako nije drugaĉije odreċeno posebnim propisom. GraĊevna ĉestica mora imati neposredan pristup na izgraċenu javno prometnu površinu ili za ĉiju je izgradnju izdana pravomoćna dozvola. Ukoliko se izvodi pristupni put njegova najmanja širina iznosi 6,0 m (iznimno 5,00) a njegova najveća duţina moţe biti do 50 m. GraĊevna ĉestica mora biti prikljuĉena na sustave vodoopskrbe, odvodnje (otpadnih i oborinskih voda), elektroopskrbe i telekomunikacija. Unutar ĉestice mora se osigurati potreban broj parkirališno-garaţnih mjesta. Prilikom izgradnje u zonama zaštite kulturno povijesne cjeline ili uz graċevine koje su zaštićene kao kulturno dobro treba ishoditi posebne uvjete Ministarstva kulture - nadleţnog Konzervatorskog odjela u Gospiću, odnosno unutar podruĉja zaštićenog kao prirodna vrijednost, treba ishoditi posebne uvjete nadleţnog konzervatorskog odjela odnosno sluţbe zaštite prirode. Na pojedinim podruĉjima Ekološke mreţe RH ili na lokacijama mogućeg utjecaja na podruĉja Ekološke mreţe RH (s obzirom da zahvati njihove izgradnje mogu imati znaĉajan utjecaj na ciljeve oĉuvanja i cjelovitost podruĉja ekološke mreţe), podlijeţu ocjeni prihvatljivosti za ekološku mreţu, sukladno ĉlanku 24.,25.,26., i 30. Zakona o zaštiti prirode (NN 80/13) i ĉlanku 3. Pravilnika o ocjeni prihvatljivosti za ekološku mreţu (NN 146/14), U skladu s posebnim propisima, prije izrade tehniĉke dokumentacije za gradnju postrojenja za kogeneraciju investitori su duţni ishoditi vodopravne uvjete, dok se zahvati mogu obavljati ukoliko nisu u suprotnosti sa odredbama vaţeće Odluke o zonama sanitarne zaštite za predmetno podruĉje. Gradnja postrojenja za korištenje obnovljivih izvora energije - kogeneraciju dozvoljava se u zonama mješovite namjene snage do 1MW. Uvjeti gradnje postrojenja za korištenje obnovljivih izvora energije - kogeneraciju definirani su u ĉlanku 48. Odredbi za provedbu ovog plana, a grade se kao pomoćne graċevine na graċevnoj ĉestici postojeće graċevine za potrebe te graċevine. Temeljem preporuka nadleţnog konzervatorskog odjela, svugdje valja provjeriti uklapanje u urbanistiĉku sliku grada i njegova okoliša. Za lokaciju - kompleks-stare pivovare potrebno je izraditi Elaborat tehnološkog i prostornog uklapanja pogona na predmetnu lokaciju, uz konzultacije sa nadleţnim konzervatorskim odjelom u Gospiću. Briše se poglavlje Uvjeti i način gradnje graďevina gospodarskih djelatnosti - uvjeti za rekonstrukciju graďevina gospodarske namjene - poslovne te zamjenjuje novim tekstom koji glasi: 47

48 Uvjeti za rekonstrukciju graċevina gospodarske namjene poslovne Prilikom rekonstrukcije postojećih graċevina gospodarske namjene - poslovne koje prilikom rekonstrukcije ne mijenjaju zateĉeni gabarit, iste se mogu rekonstruirati bez obzira na veliĉinu graċevne ĉestice, njezinu zateĉenu izgraċenost i iskorištenost te poloţaj graċevine u odnosu na regulacijski pravac ili granicu graċevne ĉestice. Prilikom rekonstrukcije postojećih graċevina gospodarske namjene - poslovne koje prilikom rekonstrukcije mijenjaju zateĉeni gabarit, zadrţava se zateĉena veliĉina graċevne ĉestice, uz primjenu ostalih uvjeta. Iznimno kod rekonstrukcije i/ili prenamjene postojećih graċevina moţe se zadrţati postojeće stanje izgradnje i uvjeta korištenja ĉestice koji su razliĉiti od uvjeta propisanih ovim planom (odnose se na veću visinu graċevina, veću izgraċenost graċevne ĉestice, manju udaljenost graċevne linije od regulacijske linije i udaljenost graċevine od meċe graċevne ĉestice, te krovne plohe). Ukupna tlocrtna zauzetost graċevinske parcele moţe iznositi max. 40% (koeficijent izgraċenosti 0,4), a minimalno 10% (koeficijent 0,1) površine parcele. Najveća dopuštena visina graċevine za poslovne (K) graċevine (P+2) odnosno 12,0 m mjereno od konaĉno zaravnatog i ureċenog terena uz proĉelje graċevine na njegovom najniţem dijelu do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjega kata. Unutar naprijed ograniĉene visine graċevine se mogu realizirati s podrumom gdje je podrum (Po) dio graċevine koji je potpuno ukopan ili je ukopan više od 50% svoga volumena u konaĉno ureċeni zaravnani teren i ĉiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja, odnosno suterena ili potkrovljem gdje je Potkrovlje (Pk) je dio graċevine ĉiji se prostor nalazi iznad zadnjega kata i neposredno ispod kosog ili zaobljenog krova, ĉija visina nadozida potkrovlja ne moţe biti viša od 1,2 m. Iznimno, ako to zahtijeva tehnološki proces, dio graċevine (do 50% ukupne tlocrtne površine), moţe biti i viši od navedenog u prethodnoj alineji (dimnjaci, silosi i sl.), ali ne viši od 25,0 m, Visina krovnog nadozida kod graċevine sa najvećim brojem etaţa moţe biti najviše 1,20 m iznad stropne konstrukcije. Gornji rub stropne konstrukcije podruma moţe biti najviše 1,5 m iznad konaĉno ureċenog i zaravnatog terena mjereno na najniţoj toĉki uz proĉelje graċevine. Krovišta mogu biti ravna, kosa ili drugog oblika, pokrov crijep, lim ili drugi suvremeni pokrovni materijali. Ograda se moţe podizati prema ulici i na meċi prema susjednim graċevnim ĉesticama. Uliĉna ograda podiţe se iza regulacijskog pravca u odnosu na javnu prometnu površinu, a postavlja se s unutrašnje strane meċe. Najveća visina uliĉne ograde moţe biti 1,50 m, pri ĉemu podnoţje ograde moţe biti izvedeno od ĉvrstog materijala (kamen, beton, metal, opeka ili sl.), najveće visine do 0,50 m, a dio uliĉne ograde iznad punog podnoţja mora biti prozraĉan, izveden od drveta, metala ili drugog materijala sliĉnih karakteristika, ili izvedeno kao zeleni nasad (ţivica). Iznimno, uliĉne ograde mogu biti više od 1,50 m, kada je to odreċeno posebnim propisom, Visina ograde izmeċu graċevnih ĉestica ne moţe biti veća od 2,0 m, osim ako nije drugaĉije odreċeno posebnim propisom. 48

49 Oblikovanje graċevina, vrsta pokrova, te nagibi i broj streha trebaju biti u skladu s namjenom, funkcijom i podruĉnom oblikovnom tradicijom;(preporuĉa se da graċevine budu oblikovane suvremenim arhitektonskim izrazom i materijalima, primijeniti visoke standarde arhitektonskog oblikovanja i kolorita-prirodne boje, topli tonovi). Potrebno je ozeleniti i hortikulturno urediti najmanje 20% graċevne ĉestice. Prilikom planiranja i projektiranja potrebno je valorizirati i zaštititi zateĉeno zelenilo, Najmanja udaljenost graċevine do ruba graċevne ĉestice iznosi h/2 ali ne manje od 6,0 m. Najmanja udaljenost graċevine od regulacijskog pravca iznosi 6,0 metara. Pri planiranju, projektiranju te odabiru tehnologija za djelatnosti što se obavljaju u gospodarskim zonama, uvjetuju se Zakonom propisane sigurnosne mjere te mjere za zaštitu okoliša, dozvoljeno je graċenje iskljuĉivo onih graċevina ĉija djelatnost neće ugroţavati okoliš; sve graċevine moraju biti tako graċene da se sprijeĉi izazivanje poţara, eksplozije, ekoakcidenta. Na graċevinskoj parceli treba osigurati protupoţarni put i prikljuĉak do izgraċene javno prometne površine (ukoliko nije locirana uz prostojeću javnu prometnu površinu) minimalne širine kolnika tog prikljuĉka od 6,0 m. Unutar ĉestice mora se osigurati potreban broj parkirališno-garaţnih mjesta ( za osobna vozila zaposlenika i poslovnih stranaka), a utvrċuje se primjenom normativa iz ĉlanka 69. Odredbi za provedbu plana. Na pojedinim podruĉjima Ekološke mreţe RH ili na lokacijama mogućeg utjecaja na podruĉja Ekološke mreţe RH (s obzirom da zahvati njihove izgradnje mogu imati znaĉajan utjecaj na ciljeve oĉuvanja i cjelovitost podruĉja ekološke mreţe), podlijeţu ocjeni prihvatljivosti za ekološku mreţu, sukladno ĉlanku 24.,25.,26., i 30. Zakona o zaštiti prirode (NN 80/13) i ĉlanku 3. Pravilnika o ocjeni prihvatljivosti za ekološku mreţu (NN 146/14). Prilikom izgradnje u zonama zaštite kulturno povijesne cjeline ili uz graċevine zaštićene kao kulturno dobro, odnosno unutar podruĉja zaštićenog kao prirodna vrijednost, treba ishoditi posebne uvjete nadleţnog konzervatorskog odjela odnosno sluţbe zaštite prirode. Prije izrade tehniĉke dokumentacije za gradnju investitori su duţni ishoditi vodopravne uvjete u skladu s posebnim propisima, zahvati se mogu obavljati ukoliko nisu u suprotnosti sa odredbama vaţeće Odluke o zonama sanitarne zaštite za predmetno podruĉje Izmjene i dopune točke Uvjeti i naĉin gradnje stambenih i drugih graċevina Briše se poglavlje Uvjeti gradnje višestambenih graďevina i zamjenjuje novim tekstom koji glasi: Uvjeti gradnje višestambenih graċevina Uvjeti gradnje za novu gradnju i rekonstrukciju postojećih graċevina: Najmanja dopuštena površina graċevne ĉestice za gradnju graċevina višestambene namjene iznosi 2000 m 2. Najveći dozvoljeni koeficijent izgraċenosti (k ig ) iznosi 0,35. 49

50 Najveći dozvoljeni koeficijent iskorištenosti (k ig ) iznosi 1,20. Najveći dozvoljeni broj etaţa graċevine iznosi podrum, prizemlje i dvije etaţe (P 0 +P+2+Pk), te za centar Otoĉca ĉetveroetaţne (P+3). Najveća dozvoljena visina graċevine iznosi 12,0 m, te za centar Otoĉca 14,5 m, mjereno od konaĉno zaravnatog i ureċenog terena uz proĉelje graċevine na njegovom najniţem dijelu do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjega kata. Najmanja udaljenost graċevine do ruba graċevne ĉestice iznosi 8,0 m. Najmanja udaljenost graċevine od regulacijskog pravca iznosi 8,0 m. Oblikovanje graċevine treba izvesti suvremenim tretmanom volumena i proĉelja, pri ĉemu se kod zahvata moţe primijeniti i autohtoni oblikovni izraz. Vrsta i nagib krova nisu ograniĉeni te je moguća primjena kosog ili ravnog krova preferira kosi krov sa nagibom od Potrebno je ozeleniti i hortikulturno urediti najmanje 20% graċevne ĉestice. Oko graċevnih ĉestica u pravilu se izvodi ograda. U sluĉaju izgradnje ograde visina iste ograniĉava se sa najviše 1,20 m, a moţe se izvesti kao zelena ili uz korištenje kamene opeke, drveta ili metala. Ograde i potporne zidove treba oblikovati i izvoditi na naĉin da se uklapaju u sliku naselja, te su usklaċeni s oblikovanjem okolnog prostora. GraĊevna ĉestica mora imati neposredan pristup na izgraċenu javno prometnu površinu ili za ĉiju je izgradnju izdana pravomoćna dozvola. Ukoliko se izvodi pristupni put njegova najmanja širina iznosi 6,0 m (iznimno 5,00) a njegova najveća duţina moţe biti do 50 m. GraĊevna ĉestica mora biti prikljuĉena na sustave vodoopskrbe, odvodnje (otpadnih i oborinskih voda), elektroopskrbe i telekomunikacija. Unutar graċevne ĉestice (na površini terena ili ukopano kao garaţna graċevina) treba osigurati potreban broj parkirališno/garaţnih mjesta. Prilikom izgradnje u zonama zaštite kulturno povijesne cjeline ili uz graċevine zaštićene kao kulturno dobro, odnosno unutar podruĉja zaštićenog kao prirodna vrijednost, treba ishoditi posebne uvjete nadleţnog konzervatorskog odjela odnosno sluţbe zaštite prirode. Rekonstrukcija ili obnova postojećih graċevina kojom se ne povećava njezin gabarit moguća je bez obzira na veliĉinu graċevne ĉestice, ostvarene koeficijente izgraċenosti i iskorištenosti graċevne ĉestice, broj etaţa i visinu, te udaljenosti od regulacijskog pravca ili drugih rubova graċevne ĉestice. Postojeće graċevine koje prilikom rekonstrukcije povećavaju gabarit grade se bez obzira na veliĉinu zateĉene graċevne ĉestice prema uvjetima: Najveći dozvoljeni koeficijent izgraċenosti (k ig ) iznosi 0,35. Najveći dozvoljeni koeficijent iskorištenosti ( K is) iznosi 1,20. Najveća dozvoljeni broj etaţa graċevine iznosi podrum, prizemlje i dvije etaţe (P 0 +P+2+Pk), te za centar Otoĉca ĉetveroetaţne (P+3). Najveća dozvoljena visina graċevine iznosi 12,0 m, te za centar Otoĉca 14,5 m, mjereno od konaĉno zaravnatog i ureċenog terena uz proĉelje graċevine na njegovom najniţem dijelu do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjega kata. Najmanja udaljenost graċevine do ruba graċevne ĉestice iznosi 8,0 m. Najmanja udaljenost graċevine od regulacijskog pravca iznosi 8,0 m. 50

51 5.12. Izmjene i dopune točke Mjere zaštite prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno povijesnih i ambijentalnih cijelina Dopunjava se poglavlje Prirodne vrijednosti i posebnosti na kraju poglavlja tekstom koji glasi: Obuhvaćeni prostor UPU-om grada Otoĉca nema zaštićenih podruĉja temeljem Zakona o zaštiti prirode( NN 80/13 ), osim spomenika parkovne arhitekture - gradski park u Otoĉcu koji se štiti odredbama prostorno-planske dokumentacije. Ekološki vrijedna podruĉja koja se nalaze na podruĉju obuhvata UPU treba saĉuvati i vrednovati u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode i Pravilnikom o popisu stanišnih tipova, karti staništa te ugroţenim i rijetkim stanišnim tipovima, te mjerama za oĉuvanje stanišnih tipova. Na podruĉju obuhvata UPU utvrċena su ugroţena i rijetka staništa (subatlanski mezofilni travnjaci i brdske livade na karbonatnim tlima, submediteranski epimediteranski suhi travnjaci, mezofilne i neutrofilne ĉiste bukove šume i Dinarske bukovo-jelove šume). Zastupljenost stanišnih tipova na podruĉju obuhvata UPU Tip staništa - NKS Povremeni vodotoci Donji tokovi turbulentnih vodotoka Srednji i donji tokovi sporih vodotoka Kanali sa stalnim protokom za površinsku odvodnju Subatlantski mezofilni travnjaci i brdske livade na karbonatnim tlima Submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci Mezofilne i neutrofilne ĉiste bukove šume Dinarske bukovo-jelove šume Mozaici kultiviranih površina Javne neproizvodne kultivirane zelene površine Aktivna seoska podruĉja Urbanizirana seoska podruĉja Gradske jezgre Gradske stambene površine Umjetne slatkovodne tekućine NKS kod A A A A C.3.3. C.3.5. E.4.5. E.5.2. I.2.1. I.8.1. J.1.1. J.1.3. J.2.1. J.2.2. J i Stijene i toĉila Ilirsko-dinarske vapnenaĉke stijene / Gorska, pretplaninska i planinska toĉila Brdske i gorske stijene Gorskog kotara i Istre B.13.3./B.2.1. B

52 meċunarodno znaĉajna vrsta/stanišni tip za koje su podruĉja izdvojena temeljem ĉlanka 4. stavka 1. Direktive 92/43/EEZ Podruĉje obuhvata UPU Grada Otoĉca nalazi se unutar podruĉja ekološke mreţe (Uredba o ekološkoj mreţi Narodne novine 124/13,105/15); - podruĉje oĉuvanja znaĉajno za vrste i stanišne tipove HR Gacko polje. - podruĉje oĉuvanja znaĉajno za ptice HR Liĉka krška polja. Za planirane zahvate,koji mogu imati znaĉajan negativan utjecaj na ciljeve oĉuvanja i cjelovitost podruĉja ekološke mreţe, sukldno ĉlanku 24. st 2. Zakonu o zaštiti prirode (Narodne novine 80/13), i Pravilniku o ocjeni prihvatljivosti za ekološku mreţu (Narodne novine 164/14), provodi se ocijena prihvatljivosti za ekološku mreţu. Podruĉja vaţna za vrste i stanišne tipove na podruĉju obuhvata UPU EKOLOŠKA MREŢA RH (EU EKOLOŠKA MREŢA NATURA 2000) Podruĉje oĉuvanja znaĉajna za vrste i stanišne tipove POVS (Predloţena podruĉjamodn znaĉaja za Zajednicu - psci) Identifikacijski broj podruĉja HR Naziv podruĉja Gacko polje Kategorija za ciljanu vrstu/stanšni tip Hrvatski vrste/hrvatski staništa naziv naziv Znanstveni naziv vrste/šifra stanišnog tipa Danja medonjica Euplagia quadripunctaria Dugonogi šišmiš Myotis capaccinni Veliki šišmiš Myotis myotis Juţni potkovnjak Rhinolophus euryale Veliki potkovnjak Rhinolophus ferrummequinum Livadni procjepak Scilla litardierei Vodni tokovi s vegetacijom Ranunculion fluitantis i 3260 Callitricho-Batrachion Istoĉno submediteranski suhi 62A0 travnjaci Travnjaci beskoljenke 6410 Hidrofilni rubovi visokih zeleni uz rijeke 6430 i šume Bazofilni cretovi 7230 Špilje I jame zatvorene za javnost

53 redovite migratorne vrste za koje su podruĉja izdvojena temeljem ĉlanka 4. stavka 2. Direktive 2009/147/EZ meċunarodno znaĉajna vrsta za koju su podruĉja izdvojena temeljem ĉlanaka 3. i ĉlanka 4. stavka 1. Direktive 2009/147/EZ; Podruĉja oĉuvanja znaĉajna za ptice na podruĉju obuhvata UPU EKOLOŠKA MREŢA RH (EU EKOLOŠKA MREŢA NATURA 2000) Podruĉje oĉuvanja znaĉajna za ptice-pop (Podruĉja posebne zaštite-spa) Identifikacijski Naziv Kategorija za Hrvatski naziv Znanstveni naziv vrste broj podruĉja podruĉja ciljanu vrstu vrste Aegdius funereus planinski ćuk HR Liĉka krška polja Alcedo atthis Anthus campestris Bonasa bonasia Bubo Bubo Circaetus gallicus Circus cyaneus Circus pygargus Crex crex Dendrocopos leucotos Dendrocopos medius Dyocopus martius Ficedula albicollis Lanius collurio Lanius minor Lullula arborea Pernis apivorus Picus canus Strix arulensis Sylvia nisaria vodomar primorska trepteljka lještarka ušara zmijar eja strnjarica eja livadarka kosac planinski djetlić crvenoglavi djetlić crna ţuna bjelovrata muharica rusi svraĉak sivi svraĉak ševa krunica škanjac osaš siva ţuna jastrebaĉa pjegava grmuša Znaĉajne negnijezdeće (selidbene) populacije ptica (Falco vespertinus crvenonoga vjetruša, Pernis apivorus škanjac osaš) Uvjeti zaštite prirode: 53

54 - planiranje stambenih, gospodarskih, turistiĉkih, proizvodno-poslovnih, industrijskih i ostalih zona planirati na naĉin da njihova izgradnja ne uzrokuje gubitak rijetkih i ugroţenih stanišnih tipova, te gubitak staništa strogo zaštiĉenih biljnih i ţivotinjskih svojti; - pri odabiru lokacije za smještaj posrtrojenja za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora uzeti u obzir prisutnosti ugroţenih i rijetkih stanišnih tipova, zaštiĉenih i/ili ugroţenih vrsta flore i faune te elemente krajobraza; - prilikom ozelenjivanja podruĉja zahvata koristiti autohtone biljne vrste, a postojeće elemente autohtone flore saĉuvati u najvećoj mogućoj mjeri te integrirati u krajobrazno ureċenje; - pri odabiru trase prometnih koridora voditi raĉuna o prisutnosti ugroţenih i rijetkih staništa i zaštićenih i/ili ugroţenih vrsta flore i faune te o ciljevima oĉuvanja ekološke mreţe; - postojeće šume zaštititi od prenamjene i krĉenja, oĉuvati podruĉja prekrivena autohtonom vegetacijom, šumske ĉistine i šumske rubove; - otpadne vode (sanitarne i oborinske vode s prometnih i manipulativnih površina) zbrinuti vodonepropusnim razdjelnim sustavom odvodnje s potrebnim proĉišćavanjem; - oĉuvati vodena i moĉvarna staništa u što prirodnijem stanju, štititi podruĉja prirodnih vodotoka kao ekološki vrijedna podruĉja te sprijeĉiti njihovo oneĉišćenje, a prema potrebi izvršiti revitalizaciju; - izbjegavati regulaciju vodotoka, utvrċivanje obala, kanalizacije i promjene vodnog reţima. Unutar poglavlja Kulturno povijesne i ambijentalne cjeline mijenja se podnaslov reţim zaštite kulturno povijesne cjeline Otočca te zamjenjuje novim tekstom koji glasi; Reţim zaštite kulturno povijesne cjeline Otoĉca U izradi reţima zaštite primjenjena metodologija integralne zaštite kulturne i prirodne baštine. Zaštita se provodi stupnjevano i definira se unutar pojedinih podruĉja, odnosno zona. Prostor grada Otoĉca podijeljen je na dvije zone odreċene prema slijedećim kriterijima: Sagledavanje ukupnog povijesnog prostora grada. Koncentracija zateĉene povijesne izgradnje i pojedinaĉnih spomeniĉkih graċevina. Kvaliteta i stupanj oĉuvanosti povijesno urbane matrice. Kvaliteta i stupanj oĉuvanosti povijesne graċevinske strukture. Utjecaj prirodnog krajobraza u formiranju slike grada kroz povijest i danas te stupanj njegove oĉuvanosti. Potencijalna ugroţenost relevantnih povijesno-urbanih i prirodnih segmenata naselja. Evidentirane ili pretpostavljene arheološke zone. Na osnovu ovih kriterija utvrċuju se slijedeće zone zaštite: 54

55 zona zaštite povijesne urbane strukture - uţa zona zaštite - ZONA B (k.ĉ. 708, k.ĉ. 724, k.ĉ. 730, k.ĉ. 731, k.ĉ. 738, k.ĉ. 740, k.ĉ. 742/1, k.ĉ. 743, k.ĉ. 744, k.ĉ. 755/1, k.ĉ. 787, k.ĉ. 786, k.ĉ. 785, k.ĉ. 784, k.ĉ. 788, k.ĉ. 793, k.ĉ. 796/1, k.ĉ. 796/6, k.ĉ. 4640/1, k.ĉ. 2898/2, k.ĉ. 2899/1, k.ĉ. 2898/1, k.ĉ. 2952/19, k.ĉ. 2945, k.ĉ. 4646, k.ĉ. 3037/1, k.ĉ. 3045, k.ĉ. 3047, k.ĉ. 3046, k.ĉ. 3055, k.ĉ. 3057, k.ĉ. 3058, k.ĉ. 3061, k.ĉ. 3064, k.ĉ. 3063, k.ĉ. 3066, k.ĉ. 3067/2, k.ĉ. 4655/1, k.ĉ. 3447/2, k.ĉ. 3447/1, k.ĉ. 3453/1, k.ĉ. 3462, k.ĉ. 3463, k.ĉ. 3465/1, k.ĉ. 3467, k.ĉ. 3471, k.ĉ. 3472, k.ĉ. 3474, k.ĉ. 3476, k.ĉ. 3478, k.ĉ. 3479, k.ĉ. 3480, k.ĉ. 3482, k.ĉ. 3485, k.ĉ. 3487/4, k.ĉ. 3560, k.ĉ. 3561, k.ĉ. 3562, k.ĉ. 3563/2, k.ĉ. 3567, k.ĉ. 3571, k.ĉ. 3576, k.ĉ. 3577, k.ĉ. 3580, k.ĉ. 3583, k.ĉ. 3586/2, k.ĉ. 3588, k.ĉ. 3586/3, k.ĉ. 3592/2, k.ĉ. 3600, k.ĉ. 3598, k.ĉ. 3597, k.ĉ. 3556, k.ĉ. 3540, k.ĉ. 3539, k.ĉ. 3538, k.ĉ. 3537, k.ĉ. 3536, k.ĉ. 3535, k.ĉ. 3534, k.ĉ. 3531, k.ĉ. 3516, k.ĉ. 3642, k.ĉ. 3627, k.ĉ. 3644/1, k.ĉ. 3646, k.ĉ. 3647/1, k.ĉ. 3647/2, k.ĉ. 3647/3, k.ĉ. 3647/4, k.ĉ. 4657, k.ĉ. 3662, k.ĉ. 3661, k.ĉ. 2666/1, k.ĉ. 2666/2, k.ĉ. 2720/1, k.ĉ. 2720/2, na k.ĉ. 2684, k.ĉ. 2683, k.ĉ. 2682, k.ĉ. 2681, k.ĉ. 2674/1 i k.ĉ. 2672, k.ĉ. 2693, k.ĉ. 2694, k.ĉ. 2695, k.ĉ. 2696, k.ĉ. 2711, k.ĉ. 2761, k.ĉ. 2762, k.ĉ. 2751, k.ĉ. 2750, k.ĉ. 2743/1, k.ĉ. 2743/2, k.ĉ. 2743, k.ĉ. 2742/1, k.ĉ. 2742/3, k.ĉ. 2742/5, k.ĉ. 2536/2, k.ĉ. 2540, k.ĉ. 2546, na k.ĉ. 2345, kĉ. 2545, k.ĉ. 2549, k.ĉ. 2550, k.ĉ. 4659, k.ĉ. 2439/3, k.ĉ. 2439/5, k.ĉ. 2439/2, k.ĉ. 2452, k.ĉ. 2453, k.ĉ. 2455, k.ĉ. 2454, k.ĉ. 4660, k.ĉ. 1268, k.ĉ. 1263, k.ĉ. 1260, k.ĉ. 1257, k.ĉ. 1240, k.ĉ. 1244, k.ĉ. 1150, k.ĉ. 1146/2, k.ĉ. 1151/3, k.ĉ. 1152, k.ĉ. 1151/2, k.ĉ. 1124/1, k.ĉ. 1119/2, k.ĉ. 1116, k.ĉ. 1114, k.ĉ. 1113, k.ĉ. 1112, k.ĉ. 1110/1, k.ĉ. 1108/1, k.ĉ. 1107, k.ĉ. 1106, k.ĉ. 1105, k.ĉ. 1104, k.ĉ. 1102, k.ĉ. 1099, k.ĉ. 1096, k.ĉ. 1092, k.ĉ. 1069, k.ĉ. 989, k.ĉ. 984, k.ĉ. 985, k.ĉ. 986, k.ĉ. 987, k.ĉ. 988, k.ĉ. 989/2, k.ĉ. 991, k.ĉ. 993, k.ĉ. 1023, k.ĉ. 1022, k.ĉ. 695, k.ĉ. 849, k.ĉ. 839/2, k.ĉ. 844, k.ĉ. 842, k.ĉ. 841/3, k.ĉ. 841/1, k.ĉ. 708, sve unutar k.o. Otoĉac.) zona ambijentalne zaštite i zaštite kontaktnih podruĉja - šira zona zaštite - ZONA C Osim zonske zaštite pojedine graċevine unutar ili izvan odreċenih zona zaštite imaju status pojedinaĉnog kulturnog dobra i to registriranog ili preventivno zaštićenog. Unutar poglavlja Kulturno povijesne i ambijentalne cjeline mijenja se podnaslov Pojedinačno zaštićena nepokretna kulturna dobra te zamjenjuje novim tekstom koji glasi: Pojedinaĉno zaštićena nepokretna kulturna dobra GraĊevine koje imaju status registriranog ili preventivno zaštićenog kulturnog dobra, mogu se nalaziti u bilo kojoj zoni zaštite ili izvan zaštićenog podruĉja. To su graċevine ili sklopovi graċevina koje svojim ukupnim saĉuvanim graditeljsko-arhitektonskim vrijednostima predstavljaju kulturno dobro od lokalnog, regionalnog ili nacionalnog znaĉaja. Cilj zaštite je oĉuvanje obnova i prezentacija izvornog stanja odnosno svih vrijednih arhitektonsko stilskih faza ili elemenata graċevina. Svi zahvati na graċevini moraju biti usmjereni navedenom cilju te ne smiju ugroziti spomeniĉki integritet graċevine. Prema Zakonu o zaštiti i oĉuvanju kulturnih dobara 55

56 obavezno je provoċenje Zakonom propisanog postupka kod svih zahvata na graċevini i to na graċevinskoj strukturi, vanjskoj obradi i opremi, te unutrašnjoj obradi i opremi (ako je vrednovana kao sastavni dio ukupne spomeniĉke vrijednosti graċevine). Postupak podrazumijeva izdavanje mišljenja, posebnih uvjeta i Rješenja o predhodnoj dozvoli za sve navedene zahvate, te vršenje nadzora nad izvoċenjem radova od stane nadleţnog tijela za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture. Za sve graċevine ili obrtniĉke zahvate obavezna je izrada odgovarajuće projektne dokumentacije uz prethodna konzervatorsko-restauratorska istraţivanja po potrebi. Na podruĉju obuhvata ovog plana nalaze se pojedinaĉno zaštićena kulturna dobra i kulturna dobra koja su predloţena za zaštitu. Oznaka R oznaĉava kulturno dobro zaštićeno (registrirano) prema starom Zakonu o zaštiti spomenika kulture, koje je vaţeće do donošenja revidiranog rješenja prema vaţećem Zakonu o zaštiti kulturnih dobara. Oznaka Z oznaĉava kulturna dobra nad kojima je provedena revizija stare zaštite ili novo zaštićena kulturna dobra. Zaštićena nepokretna kulturna dobra 1. Povijesna urbanistiĉka cjelina Otoĉca VALORIZACIJA: regionalni znaĉaj STANJE ZAŠTITE: R 730, revidirano Z-5456 STATUS ZAŠTITE:registrirano kulturno dobro 56

57 2. Ţupna crkva Sv. Trojstva SAKRALNA GRAĐEVINA KARTOGRAFSKA OZNAKA: SG VALORIZACIJA: regionalni znaĉaj STANJE ZAŠTITE:R247, revidirano, Z2319 STATUS ZAŠTITE:zaštićeno kulturno dobro 57

58 3. Parohijska crkva Sv. Georgija SAKRALNA GRAĐEVINA KARTOGRAFSKA OZNAKA: SG VALORIZACIJA: regionalni znaĉaj STANJE ZAŠTITE: Z 3181 STATUS ZAŠTITE:zaštićeno kulturno dobro 4. Kapela Sedam ţalosti BDM kalvarija SAKRALNA GRAĐEVINA KARTOGRAFSKA OZNAKA: SG VALORIZACIJA: lokalni znaĉaj STANJE ZAŠTITE: Z 2373 STATUS ZAŠTITE:zaštićeno kulturno dobro 58

59 5. Kapela Bezgrešnog zaĉeća BDM, U l. Ive Senjanina SAKRALNA GRAĐEVINA KARTOGRAFSKA OZNAKA: SG VALORIZACIJA: lokalni znaĉaj STANJE ZAŠTITE: Z 2585 STATUS ZAŠTITE:zaštićeno kulturno dobro 6. Ive Senjanina 20 STAMBENA GRAĐEVINA KARTOGRAFSKA OZNAKA: SG VALORIZACIJA:lokalni znaĉaj STANJE ZAŠTITE: R 727 revidirano Z-5049 STATUS ZAŠTITE:registrirano kulturno dobro 59

60 7. Ive Senjanina 7 VOJNA GRAĐEVINA KARTOGRAFSKA OZNAKA: VG VALORIZACIJA: lokalni znaĉaj STANJE ZAŠTITE: R 726 revidirano Z-316 STATUS ZAŠTITE: registrirano kulturno dobro 8. Petra Zrinskog 5 STAMBENA GRAĐEVINA KARTOGRAFSKA OZNAKA: SG VALORIZACIJA: lokalni znaĉaj STANJE ZAŠTITE: R 729 revidirano Z-315 STATUS ZAŠTITE:registrirano kulturno dobro 60

61 9. RuĊera Boškovića 2 STAMBENA GRAĐEVINA KARTOGRAFSKA OZNAKA: SG VALORIZACIJA: regionalni znaĉaj STANJE ZAŠTITE: R 652 revidirano Z-317 STATUS ZAŠTITE:registrirano kulturno dobro 10. RuĊera Boškovića 4, STAMBENA GRAĐEVINA KARTOGRAFSKA OZNAKA: SG VALORIZACIJA: regionalni znaĉaj STANJE ZAŠTITE: R 724 revidirano Z-318 STATUS ZAŠTITE:registrirano kulturno dobro 61

62 11. Fortička 1 STAMBENA GRAĐEVINA KARTOGRAFSKA OZNAKA: SG VALORIZACIJA: lokalni znaĉaj STANJE ZAŠTITE: R 725 revidirano Z-4965 STATUS ZAŠTITE:registrirano kulturno dobro 12. Ulica kralja Zvonimira 11 VOJNA GRAĐEVINA KARTOGRAFSKA OZNAKA: VG VALORIZACIJA: regionalni znaĉaj STANJE ZAŠTITE: R 728 revidirano Z-315 STATUS ZAŠTITE:registrirano kulturno dobro 62

63 13. Trg Draţena Bobinca 2, Gacko puĉko otvoreno uĉilište MEMORIJALNA GRAĐEVINA KARTOGRAFSKA OZNAKA: MG VALORIZACIJA: regionalni značaj STANJE ZAŠTITE: R 194 STATUS ZAŠTITE:registrirano kulturno dobro 14. Ruševine starog grada Fortica ARHEOLOŠKI LOKALITET KARTOGRAFSKA OZNAKA: AL VALORIZACIJA: lokalni znaĉaj STANJE ZAŠTITE: R 308 revidirano Z-322 STATUS ZAŠTITE:registrirano kulturno dobro 63

64 Nepokretna kulturna dobra predloţena za zaštitu (postupak u tijeku) 1. Ive Senjanina 27 ( upravno stambeni kompleks stare pilane) CIVILNA GRAĐEVINA KARTOGRAFSKA OZNAKA: CG VALORIZACIJA: lokalni značaj STANJE ZAŠTITE: prijedlog za zaštitu STATUS ZAŠTITE:pojedinačno kulturno dobro 2. Ive Senjanina 10 STAMBENA GRAĐEVINA KARTOGRAFSKA OZNAKA: SG VALORIZACIJA: regionalni znaĉaj STANJE ZAŠTITE: prijedlog za zaštitu STATUS ZAŠTITE:pojedinaĉno kulturno dobro 64

65 Petra Zrinskog 2 VOJNA GRAĐEVINA KARTOGRAFSKA OZNAKA: VG VALORIZACIJA: regionalni znaĉaj STANJE ZAŠTITE: prijedlog za zaštitu STATUS ZAŠTITE:pojedinaĉno kulturno dobro 4. RuĊera Boškovića 10 STAMBENA GRAĐEVINA KARTOGRAFSKA OZNAKA: SG VALORIZACIJA: lokalni znaĉaj STANJE ZAŠTITE: prijedlog za zaštitu STATUS ZAŠTITE:pojedinaĉno kulturno dobro 65

66 5. Fortiĉka 2 (kompleks stare bolnice s bivšom mrtvaĉnicom) CIVILNA GRAĐEVINA javna namjena KARTOGRAFSKA OZNAKA: CG VALORIZACIJA: regionalni znaĉaj STANJE ZAŠTITE: prijedlog za zaštitu STATUS ZAŠTITE:pojedinaĉno kulturno dobro 66

67 6. Fortiĉka 7 (dvije graċevine u kompleksu stare pivovare: stari vojni magazin i pogon pivovare s dimnjakom) CIVILNA GRAĐEVINA - javna namjena KARTOGRAFSKA OZNAKA: CG VALORIZACIJA: regionalni znaĉaj STANJE ZAŠTITE: prijedlog za zaštitu STATUS ZAŠTITE:pojedinaĉno kulturno dobro 67

68 7. Fortiĉka 11 STAMBENA GRAĐEVINA KARTOGRAFSKA OZNAKA: SG VALORIZACIJA: lokalni znaĉaj STANJE ZAŠTITE: prijedlog za zaštitu STATUS ZAŠTITE:pojedinaĉno kulturno dobro 8. Ante Starĉevića 1 (na arheol. lokalitetu starog grada Otoĉca) VOJNA GRAĐEVINA KARTOGRAFSKA OZNAKA: VG VALORIZACIJA: regionalni znaĉaj STANJE ZAŠTITE: prijedlgo za zaštitu STATUS ZAŠTITE:pojedinaĉno kulturno dobro 68

69 Ulica Ćirila i Metoda 6, stara škola CIVILNA GRAĐEVINA javna namjena KARTOGRAFSKA OZNAKA: CG VALORIZACIJA: lokalni znaĉaj STANJE ZAŠTITE: prijedlog za zaštitu STATUS ZAŠTITE:pojedinaĉno kulturno dobro 10. Ulica kralja Zvonimira 8 CIVILNA GRAĐEVINA javna namjena KARTOGRAFSKA OZNAKA: CG VALORIZACIJA: regionalni značaj STANJE ZAŠTITE: prijedlog za zaštitu STATUS ZAŠTITE:pojedinačno kulturno dobro 69

70 11. Ulica kralja Zvonimira 10 CIVILNA GRAĐEVINA Javna namjena KARTOGRAFSKA OZNAKA: CG VALORIZACIJA: regionalni znaĉaj STANJE ZAŠTITE: Z-4118 STATUS ZAŠTITE:pojedinaĉno kulturno dobro 12. Ulica kralja Zvonimira 12 STAMBENA GRAĐEVINA KARTOGRAFSKA OZNAKA: SG VALORIZACIJA: regionalni znaĉaj STANJE ZAŠTITE: prijedlog za zaštitu STATUS ZAŠTITE:pojedinaĉno kulturno dobro 70

71 13. Ulica kralja Zvonimira 19 STAMBENA GRAĐEVINA KARTOGRAFSKA OZNAKA: SG VALORIZACIJA: regionalni značaj STANJE ZAŠTITE: Z-6104 STATUS ZAŠTITE: pojedinačno kulturno dobro 1. Ulica kralja Zvonimira 27 STAMBENA GRAĐEVINA KARTOGRAFSKA OZNAKA: SG VALORIZACIJA: regionalni znaĉaj STANJE ZAŠTITE: prijedlog za zaštitu STATUS ZAŠTITE:pojedinaĉno kulturno dobro 71

72 15. Ulica kralja Zvonimira 48 STAMBENA GRAĐEVINA KARTOGRAFSKA OZNAKA: SG VALORIZACIJA: regionalni znaĉaj STANJE ZAŠTITE: prijedlog za zaštitu STATUS ZAŠTITE: pojedinaĉno kulturno dobro 16. Ulica kralja Zvonimira 49 STAMBENA GRAĐEVINA KARTOGRAFSKA OZNAKA: SG VALORIZACIJA: regionalni znaĉaj STANJE ZAŠTITE: prijedlog za zaštitu STATUS ZAŠTITE: pojedinaĉno kulturno dobro 72

73 17. Ulica kralja Zvonimira 59 STAMBENA GRAĐEVINA KARTOGRAFSKA OZNAKA: SG VALORIZACIJA: regionalni znaĉaj STANJE ZAŠTITE: prijedlog za zaštitu STATUS ZAŠTITE:pojedinaĉno kulturno dobro 18. Trg dr. Franje TuĊmana 7 STAMBENA GRAĐEVINA KARTOGRAFSKA OZNAKA: SG VALORIZACIJA: lokalni znaĉaj STANJE ZAŠTITE: prijedlog za zaštitu STATUS ZAŠTITE: pojedinaĉno kulturno dobro 73

74 19. Trg dr. Franje TuĊmana 8 CIVILNA GRAĐEVINA javna namjena KARTOGRAFSKA OZNAKA: CG VALORIZACIJA: regionalni znaĉaj STANJE ZAŠTITE:prijedlog za zaštitu STATUS ZAŠTITE:pojedinaĉno kulturno dobro 20. Trg dr. Franje TuĊmana 11 STAMBENA GRAĐEVINA Ţupni dvor KARTOGRAFSKA OZNAKA: SG VALORIZACIJA: regionalni znaĉaj STANJE ZAŠTITE: prijedlog za zaštitu STATUS ZAŠTITE:pojedinaĉno kulturno dobro 74

75 Ulica bana Jelaĉića 16 CIVILNA GRAĐEVINA KARTOGRAFSKA OZNAKA: CG VALORIZACIJA: regionalni znaĉaj STANJE ZAŠTITE: prijedlog za zaštitu STATUS ZAŠTITE:pojedinaĉno kulturno dobro 22. Ulica bana Jelaĉića 24, kompleks vojarne VOJNA GRAĐEVINA KARTOGRAFSKA OZNAKA: VG VALORIZACIJA: regionalni značaj STANJE ZAŠTITE: prijedlog za zaštitu STATUS ZAŠTITE: pojedinačno kulturno dobro 75

76 Ulica bana Jelaĉića (k.ĉ. 3627) stari vojni magazin VOJNA GRAĐEVINA KARTOGRAFSKA OZNAKA: VG VALORIZACIJA: regionalni znaĉaj STANJE ZAŠTITE: prijedlog za zaštitu STATUS ZAŠTITE:pojedinaĉno kulturno dobro 23. Ulica Ljudevita Gaja, Vojne konjušnice, dvije zgrade VOJNA GRAĐEVINA KARTOGRAFSKA OZNAKA: VG VALORIZACIJA: regionalni znaĉaj STANJE ZAŠTITE: prijedlog za zaštitu STATUS ZAŠTITE:pojedinaĉno kulturno dobro 76

77 24. Kameni most preko Gacke CIVILNA GRAĐEVINA KARTOGRAFSKA OZNAKA: CG VALORIZACIJA: regionalni znaĉaj STANJE ZAŠTITE: prijedlog za zaštitu STATUS ZAŠTITE:pojedinaĉno kulturno dobro 25. Arheološko nalazište ostaci starog grada Otoĉca ARHEOLOŠKI LOKALITET KARTOGRAFSKA OZNAKA: AL VALORIZACIJA: regionalni značaj STANJE ZAŠTITE: Z-5926 STATUS ZAŠTITE:pojedinačno kulturno dobro 77