Sveučilište u Zagrebu Prirodoslovno-matematički fakultet Geografski odsjek Marta Marciuš Društveno-gospodarski razvoj ruralnih naselja unutar Nacional
|
|
- Doroteja Perpar
- пре 5 година
- Прикази:
Транскрипт
1 Sveučilište u Zagrebu Prirodoslovno-matematički fakultet Geografski odsjek Marta Marciuš Društveno-gospodarski razvoj ruralnih naselja unutar Nacionalnog parka Plitvička jezera Prvostupnički rad Mentor: prof. dr. sc. Zoran Curić Ocjena: Zagreb,
2 TEMELJNA DOKUMENTACIJSKA KARTICA Sveučilište u Zagrebu Prirodoslovno-matematički fakultet Geografski odsjek Prvostupnički rad Društveno-gospodarski razvoj ruralnih naselja unutar Nacionalnog parka Plitvička jezera Marta Marciuš, JMBAG: Preddiplomski sveučilišni studij Geografija; smjer: istraživački Izvadak: Predmet istraživanja ovog rada je društveno-gospodarski razvoj ruralnih naselja unutar Nacionalnog parka Plitvička jezera s posebnim osvrtom na turizam koji utječe na stanovništvo, gospodarstvo i pejzaž ruralnih naselja. Prostor istraživanja je područje omeđeno granicom Nacionalnog parka tzv. Plitvički kraj. U radu se analizira stanovništvo, gospodarske funkcije stanovništva, s naglaskom na turizam kao primarnoj gospodarskoj djelatnosti, te geoprostor. Nacionalni park je nositelj turizma ovog prostora te osnovna egzistencija stanovništva. S druge strane, turizam je glavni problem zbog pretjerane posjećenosti Parka te problema prekomjerne izgradnje ruralnih naselja. Zbog navedenog, broj stanovnika ruralnih naselja povećava se u zoni najbližoj jezerima te se javlja populacijskonaseobinska ekspanzija. Definiranje zona unutar Nacionalnog parka jedna je od metoda održivosti razvoja samog Parka i ruralnih naselje radi smanjenja navedenih negativnih posljedica. Ključne riječi: Nacionalni park Plitvička jezera, ruralna naselja, turizam, održivost Voditelj: prof. dr. sc. Zoran Curić Tema prihvaćena: 9. svibnja Datum obrane: 8. rujna Rad je pohranjen u Središnjoj geografskoj knjižnici Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Marulićev trg 19, Zagreb, Hrvatska. II
3 BASIC DOCUMENTATION CARD University of Zagreb Bachelor Thesis Faculty of Science Department of Geography Socio-economic development of rural settlements within the National Park Plitvice Lakes Marta Marciuš, JMBAG: Undergraduate University Study of Geography: course: research Abstract: The subject of this study is the socio-economic development of rural settlements within the National Park Plitvice Lakes, with a particular focus on tourism that affects the population, economy, and landscape of these rural settlements. The research area is the one among the National Park Plitvice Region. The paper analyzes population, its economic functions with an emphasis on tourism as the primary economic activity. Tourism of the National Park provides basic existence for the population. On the other hand, tourism is a major problem due to growing number of tourists and the problem of excessive construction of rural settlements. For this reason, the population is increasing in the areas closer to the lakes. One of the sustainability methods for further development of the Park is defining zones within the Park with the aim of reducing negative effects. Keywords: National Park Plitvice Lakes, rural settlements, tourism, sustainability Supervisor: Zoran Curić, PhD, Full Professor Thesis submitted: 9 May 2017 Thesis defense: 8 September 2017 Thesis deposited in Central Geographic Library, Faculty of Science, University of Zagreb, Marulićev trg 19, Zagreb, Croatia. III
4 SADRŽAJ 1.UVOD TEMELJNE ZNAČAJKE RURALNIH NASELJA UNUTAR NACIONALNOG PARKA Geografski položaj Fizičko-geografska obilježja ANALIZA DRUŠTVENO-GOSPODARSKOG RAZVOJA RURALNIH NASELJA Stanovništvo Gospodarske funkcije stanovništva Geoprostor Pejzaž Okoliš ZONIRANJE NACIONALNOG PARKA ZAKLJUČAK LITERATURA POPIS IZVORA IV
5 1.UVOD Plitvička jezera su najveći, najstariji i najposjećeniji hrvatski nacionalni park. Ističu se posebne prirodne ljepote jezera i slapova zbog specifičnog fenomena krške hidrografije i vegetacije te bogatstvo biljnog i životinjskog svijeta koje je prepoznao i UNESCO te Nacionalni park svrstao na popis zaštićene svjetske baštine godine. To je prirodno šumovit, planinski kraj sa 16 manjih i većih jezera modrozelene boje. Plitvička jezera oduvijek su privlačila ljude koji su, unatoč teškoj dostupnosti i dugotrajnom putovanju, nalazila put do ovog područja. Prvi posjeti jezerima sežu sve do zadnjeg kvartala 17. stoljeća. Godine osnovano je Društvo za uređenje i poljepšanje Plitvičkih jezera i okolice koje je za cilj imalo očuvati ljepote jezera, ali ujedno stvoriti priliku za prihvat i boravak posjetitelja, uz održavanje staza i šetališta. Također, cilj je bio i omogućiti razna istraživanja. Do trajne zaštite ovog područja u vidu Nacionalnog parka došlo je godine kada se usvojio Zakon o proglašenju Plitvičkih jezera Nacionalnim parkom, kao predio naročite prirodne ljepote (Ivanuš, 2010). Prema IUCN (International Union for conservation of Nature) zaštićeno područje opisuje se kao jasno definirano područje koje je priznato sa svrhom i kojim se upravlja s ciljem trajnog očuvanja cjelokupne prirode, usluge ekosustava koje ono osigurava te pripadajućih kulturnih vrijednosti, na zakonski ili drugi učinkoviti način (izvor 13). Nacionalni parkovi spadaju u drugu kategoriju zaštite unutar devet kategorija zaštićenih područja u Republici Hrvatskoj. Prema Zakonu o zaštiti prirode nacionalni park je prostrano, pretežno neizmijenjeno područje kopna i/ili mora iznimnih i višestrukih prirodnih vrijednosti, obuhvaća jedan ili više sačuvanih ili neznatno izmijenjenih ekoloških sustava, a prvenstveno je namijenjen očuvanju izvornih prirodnih vrijednosti (Opačić, 2004). Također, navodi se da nacionalni park ima znanstvenu, kulturnu, odgojno-obrazovnu i rekreativnu namjenu, a u njemu su dopuštene radnje i djelatnosti kojima se ne ugrožava izvornost prirode. Nacionalni parkovi mogu biti nositelji kvalitetne turističke ponude nekog prostora, ali nikako zone koncentracije smještajnih kapaciteta, što se u Nacionalnom parku Plitvička jezera pokazuje kao problem. S druge strane, glavna funkcija nacionalnog parka jest zaštita prirodnog područja od veće koncentracije gospodarskih djelatnosti ili pretjerane izgradnje. Bez obzira na to, turizam ili neka druga gospodarska djelatnost ne mora se isključiti s područja parka, ali se treba svesti u okvire u kojima neće uništavati glavni fenomen zbog kojeg se pristupilo zaštiti. Ovo opet nije slučaj na području Plitvičkih jezera, zbog problema 1
6 masovnosti turizma. Iz svega navedenog bitno je pridonijeti održivosti kako ruralnih naselja na području Parka, tako i održivosti turizma samih jezera. Pojam održivog razvoja nastao je iz potrebe očuvanja i zaštite, osobito neobnovljivih resursa, te iz potrebe da se razvoj uskladi s okolišem. Drugim riječima održivi razvoj znači usklađen i koordinirani razvoj na dugi rok, a ne puko forsiranje razvoja na kratki rok po svaku cijenu pa i po cijenu potpunog uništenja okoliša i iscrpljenja prirodnih resursa na način da aktualna generacija ne vodi računa o potrebama razvoja i za buduće generacije. (Čavrak, 2003, 73). Što se tiče održivog razvoja Nacionalnog parka Plitvička jezera potrebno je pridonijeti održivosti turizma, budući da je cijelo područje s tim povezano. Načela održivosti turizama odnose se na ekološke, gospodarske i socio-kulturne aspekte razvoja turizma, a između navedenih dimenzija mora se uspostaviti odgovarajuća ravnoteža kako bi se zajamčila dugoročna održivost (izvor 3). Održivi turizam, prema WTO-u, treba: 1) Osigurati optimalnu upotrebu ekoloških resursa koji predstavljaju ključni element razvoja turizma, omogućiti održavanje bitnih ekoloških procesa te očuvati prirodnu baštinu i biološku raznolikost. 2) Poštivati društveno-kulturnu autentičnost zajednice koja živi na turističkom području, ali i očuvati izgrađenu kulturnu baštinu i tradicionalne vrijednosti te doprinijeti međukulturalnom razumijevanju i toleranciji. 3) Osigurati održive, dugoročne, gospodarske djelatnosti pružajući socioekonomske pogodnosti stanovnicima, uključujući stabilne mogućnosti zapošljavanja i prihoda. Nacionalni park Plitvička jezera u ulozi je pokretača održivog razvoja u regiji te prostora koji pruža nova iskustva posjetiteljima, a koja se odnose na jedinstvenost prirode i mogućnost rekreacije. Tri su temeljna cilja predviđena za dugoročno održivo upravljanje Parkom (izvor 5): 1) Očuvanje potrebno je trajno očuvati krajobraznu i biološku raznolikost te kulturnu baštinu. Pod tim se najviše misli na očuvanje jedinstvene krške biološke raznolikosti, omogućavajući nesmetane prirodne procese te osiguravajući zaštitu područja s neznatnim ljudskim utjecajem. 2) Obrazovanje i rekreacija u smislu promicanja mogućnosti za razumijevanje važnosti očuvanja prirodnih vrijednosti i kulturne baštine. Također, potrebno je posjetiteljima osigurati dostupnost doživljaja prirodnih vrijednosti i ostalih posebnosti Parka. 2
7 3) Jačanje lokalne zajednice pojačati započetu suradnju s lokalnom zajednicom u održivom korištenju prirodnih dobara Parka s ciljem lokalnog, odnosno regionalnog gospodarskog razvoja, osiguravanja prihoda lokalnom stanovništvu te otvaranja novih radnih mjesta. Predmet istraživanja rada je društveno-gospodarski razvoj naselja unutar Nacionalnog parka Plitvička jezera s posebnim osvrtom na turizam koji utječe na stanovništvo, gospodarstvo i pejzaž ruralnih naselja. Prostor istraživanja je područje omeđeno granicom Nacionalnog parka, konkretno ruralna naselja koja se nalaze unutar područja Parka. Budući da neka naselja samo djelomično pripadaju unutar granica NP, analizirana su sva naselja; i ona koja su cijelim područjem unutar njega, i ona koja su tek malim djelom unutar granica NP tzv. Plitvički kraj ili općina Plitvička Jezera u kojoj se nalazi najveći dio površine Parka. U radu se analizira stanovništvo, gospodarske funkcije stanovništva, s naglaskom na turizam kao primarnoj gospodarskoj djelatnosti, te geoprostor pejzaž kao element krajobrazne raznolikosti te okoliš kao preduvjet očuvanja biološke raznolikosti. Cilj istraživanja je iznijeti uzroke i posljedice utjecaja Nacionalnog parka na ruralna naselja analizirajući društveno-gospodarski razvoj. Svrha samog istraživanja je pridonijeti održivosti Nacionalnog parka i ruralnih naselja unutar njega, promatrajući ih kao cjelinu, te analizirati zone unutar Nacionalnog parka radi smanjenja negativnih posljedica. 3
8 2. TEMELJNE ZNAČAJKE RURALNIH NASELJA UNUTAR NACIONALNOG PARKA 2.1. Geografski položaj S obzirom na geografski položaj, Nacionalni park se nalazi u središnjem dijelu Republike Hrvatske. Regionalni geografski položaj je u Lici, s prijelazom u Ogulinsko-plaščansku udolinu i Kordun (sl. 1.). Park je smješten u Slunjsko-plitvičkom kraju te je podijeljen između dvije županije: Ličko-senjske koja zauzima veći dio površine, čak 90,7%, dok 9,3% pripada Karlovačkoj županiji (izvor 5). Općine koje se nalaze unutar granica Parka su općine Saborsko i Rakovica unutar Karlovačke županije te općine Plitvička Jezera i Vrhovine unutar Ličko-senjske županije. Unutar navedenih općina nalazi se, djelomično ili u potpunosti, 22 naselja koja su predmet istraživanja ovog rada. Ta naselja spadaju u tzv. Plitvički kraj. Cijelom površinom unutar parka izdvaja se 9 naselja: Čujićeva Krčevina, Drakulić Rijeka, Jezerce, Končarev Kraj, Korana, Plitvica Selo, Plitvička Jezera, Plitvički Ljeskovac i Sertić Poljana, dok je naselje Poljanak unutar površine Parka otprilike 95%. Oko 50% površine unutar Parka imaju naselja Donji Babin Potok, Gornji Babin Potok, Homoljac, Ličko Petrovo Selo, Rastovača i Saborsko. Također, unutar područja istraživanja ulaze i naselja koja imaju manje od 50% površine unutar Parka Kapela Korenička, Prijeboj, Rudanovac, Selište Drežničko, Vrelo Koreničko i Zaklopača (sl. 1.). Do godine površina Parka iznosila je oko ha te se iste godine granica proširuje za dodatnih ha, s ciljem da se uključi slivno područje Parka. Dakle, površina Parka sveukupno iznosi ,15 ha, što je najveće zaštićeno područje u Republici Hrvatskoj (izvor 1). Također, vrlo je bitan i tranzitno-križišni nadregionalni geoprometni položaj te geostrateška funkcija ovog kraja kao sjeveroistočnih vrata ličke zavale, odnosno položaj u kontaktnoj zoni Like i Gorskog kotara (Pejnović, 1992). 4
9 Sl. 1. Geografski položaj ruralnih naselja unutar Plitvičkog kraja Izvor:izvor Fizičko-geografska obilježja Plitvička jezera predstavljaju osobitu geološku i hidrološku kršku pojavu čiji temeljni fenomen čini kaskadno poredani niz jezera nastao biodinamičkim procesom rasta sedre. Sedra nastaje stalnim kompleksnim procesom pri čemu važnu ulogu imaju sedrotvorne biljke kao što su alge i mahovine te fizikalno-kemijska svojstva vode čime rastu pregrade među jezerima (barijere), tvoreći nove slapove, zastore i kaskade te tako zadržavajući oblik i postojanost Plitvičkih jezera (izvor 1). Uklopljena u šumovit krški krajobraz nižu se, jedno ispod drugog, šesnaest jezera međusobno spojenih pjenušavim kaskadama i slapovima. Što se tiče reljefa, površina Nacionalnog parka smještena je između visokih obronaka masiva Male Kapele na jugozapadu te Ličke Plješevice na sjeveroistoku. Prevladava visinski razred 5
10 od 600 do 800 m što spada u gromadna gorja i visoravni (sl. 2.). Klima je usko vezana uz reljef pa u Parku prevladava prijelazni tip klime između primorske i kopnene. Iako raznolikost reljefa uvjetuje različite mikrometeorološke prilike, zajedničko obilježje su ugodna i sunčana ljeta te relativno duge, oštre i snijegom bogate zime. Takve karakteristike odlikuju, prema Köppenovoj klasifikaciji, Cfb umjereno topla vlažna klima s toplim ljetima (Šegota, Filipčić, 2003). Proljeće počinje kasno te je hladno i kišovito, ljeti je prosječna podnevna temperatura zraka 24 C, dok najviša ne prelazi 36 C. Jesen je relativno kratka i već u studenom prelazi u zimu. Najhladniji mjesec je obično siječanj (-3 C). Kiše ima najviše u studenom, prosječno oko 200 mm, dok je prosječna godišnja količina oborina 550 mm (izvor 5). Sl. 2. Reljefna i hidrogeografska karta NP Plitvička jezera Izvor: izvor 14 6
11 Od cjelokupne površine, oko 2/3 pripada šumama, 1/3 travnjacima i ostalim površinama, te samo 1% vodotocima i jezerima (izvor 1). Šume prekrivaju najveći dio Parka, a najčešće su bukove šume te bukovo-jelove šume. Također, može se pronaći i šuma vrbe, crne johe, smrekove šume itd. One su važne za stanište mnogobrojne faune te u zaštiti tla od erozije, kao i zbog utjecaja na klimatske i hidrološke prilike. Specifičnost Parka je prašumska sastojina Dinarida, Čorkova uvala. Zbog svoje jedinstvene vrijednosti, ova šuma bukve i jele proglašena je posebnim rezervatom unutar samog Nacionalnog parka (izvor 5). Što se tiče travnjačke vegetacije, postoji vegetacija na suhim staništima, umjereno vlažnim i jako vlažnim staništima. Najatraktivniji dio nalazi se na samo 1% površine koju čine jezera. 7
12 3. ANALIZA DRUŠTVENO-GOSPODARSKOG RAZVOJA RURALNIH NASELJA 3.1. Stanovništvo Značenje Parka determiniralo je različitim sadržajima, poput vrijednosti temeljnog plitvičkog fenomena i s njim povezanih prirodno-estetskih sadržaja uže zone Parka. No značajniji su i primarno razvijena turistička privreda te sekundarno razgranati gospodarski organizam s odgovarajućim ekonomsko-socijalnim i prostornim utjecajem unutar gravitacijskog područja (Pejnović, 1992). Također, Nacionalni park neposredno utječe na stanovništvo ruralnih područja te na sam izgled istih. Danas u Plitvičkom kraju živi stanovnika. Prema popisu stanovnika iz godine u naseljima koja su u potpunosti ili djelomično smještena unutar Parka živjelo je stanovnika, dok je godine bilo zabilježeno stanovnika (sl. 3.). Pored ostalih čimbenika, na pad broja stanovnika u ovom su razdoblju uvelike utjecala i ratna zbivanja. Uviđa se konstantni pad broja stanovnika od godine. Naselja oko Plitvičkih jezera spadaju u raštrkana naselja, inače karakteristična za planinske predjele. Sastoje se od nekoliko manjih, međusobno udaljenih zaseoka (izvor 5). Br. st. (u tis.) Godina Sl. 3. Promjena broja stanovnika u Plitvičkom kraju od do godine Izvor: izvor 7, izvor 6 Ruralna naselja tzv. Plitvičkog kraja, u sklopu Nacionalnog parka, dio su veće regionalne cjeline Slunjsko-plitvičkog kraja, što znači da prevladavaju demografski procesi depopulacije 8
13 (sl.3.), starenje stanovništva te se uz to neuspješno primjenjuju demografsko-revitalizacijski procesi. U ta područja uvodi se populacijsko obnavljanje, tj. primjena sustavnih poticajnih mjera demografske obnove i gospodarskog oporavka te pronatalitetne mjere; naseljavanje mladog, visokoobrazovanog stanovništva (Živić, Turk, 2009). Bez obzira što se broj stanovnika Plitvičkog kraja smanjuje, postoje dijelovi unutar samog kraja koji bilježe populacijsko obnavljanje, a to se najbolje vidi u promjeni broja stanovnika godine u odnosu na (tab. 1.). Posebice se ističu naselja Rudanovac, Poljanak, Plitvica Selo s povećanjem stanovnika te Čujićeva Krčevina, Homoljac, Kapela Korenička, Ličko Petrovo Selo, Plitvički Ljeskovac, Prijeboj, Rastovača, Sertić Poljana sa svega par stanovnika više nego godine. Navedena naselja unutar Nacionalnog parka, koja danas prati blagi porast stanovništva, bila su pod pretpostavkom izumiranja i napuštanja do 21. stoljeća. Izumrla u potpunosti nisu, ali sa svega par stanovnika su neodrživa. Bez obzira na navedeno, depopulacija naselja prisutna je tijekom cijelog 20. stoljeća, a najuočljivija je na popisu iz kada se stanovništvo prepolovilo, a uzrok su bila ratna zbivanja (tab. 1.). Za primjer je uzeto naselje Plitvička Jezera, koje je trebalo pratiti udvostručenje stanovništva prema popisu (Friganović, 1978) zbog blizine jezera. Prema popisu iz Plitvička Jezera brojila su 547 stanovnika, što je 3 puta više od popisa iz godine. No danas, Plitvička Jezera bilježe pad broja stanovnika, zbog ratnih zbivanja prema popisu iz te planiranog iseljavanja iz najuže zone radi očuvanja jezera prema popisu iz godine (tab. 1.). No bez obzira na pad stanovništva, Plitvička Jezera i susjedno Jezerce su jedina naselja s više od 200 stanovnika, od promatranih naselja u Općini Plitvička Jezera, a nalaze se neposredno uz sama jezera. S druge strane, udaljavanjem lokacije od jezera naselja sve više depopuliraju što će dovesti do napuštanja i izumiranja. Općenito, danas je prisutna slabija depopulacija ruralnih naselja, u odnosu na regiju, zbog toga što je sam Park vrlo atraktivno turističko središte te ljudi ne žele iseliti zbog osiguranog posla. Posao je najveći razlog zbog kojeg ljudi ne odlaze iz područja Parka, ali isto tako doseljavaju i umirovljenici, vikendaši, čiji je ovo zavičaj, te dio onih koji su radili u inozemstvu tijekom 20. stoljeća. 9
14 Tab. 1. Broj stanovnika naselja koja se nalaze unutar Nacionalnog parka i unutar Općine Plitvička Jezera tijekom razdoblja godine Čujića Krčevina Drakulić Rijeka Homoljac Jezerce Kapela Korenička Končarev Kraj Korana Ličko Petrovo Selo Plitvica Selo Plitvička Jezera Plitvički Ljeskovac Poljanak Prijeboj Rastovača Rudanovac Sertić Poljana Vrelo Koreničko Zaklopača Izvor: izvor 7, izvor 8 Stalna naseljenost trebala bi postojati izvan užeg prostora zaštite te bi stanovništvo u funkciji Nacionalnog parka trebalo biti smješteno u rubim naseljima sjeverno, istočno i južno od samih jezera u tzv. perifernom trokutu (Friganović, 1978). Osnovna zadaća naselja je prilagođavanje i usklađivanje života s režimom Nacionalnog parka te njegova prostornog uređenja koje uključuje vezu sa životom i ekosustavom jezera. Uz to, ne smije se dozvoliti populacijsko-naseobinska ekspanzija Gospodarske funkcije stanovništva Prostor Slunjsko-plitvičkog kraja definira ekonomska pasivnost i snažna emigracija, uz iznimku Nacionalnog parka Plitvička jezera, koji je zbog turističkog potencijala nositelj društveno-ekonomskog razvoja navedenog kraja. Nacionalni park pozitivno djeluje na ekonomske prilike u prostoru; daje nova radna mjesta te tako smanjuje već spomenuti intenzitet prekomjernog iseljavanja (Živić, Turk, 2009). Zbog geografske posebnosti lokacije na kojima su smještena Plitvička jezera, relativno slabe prometne povezanosti (do unatrag nekoliko godina) te činjenice da je to nekada bio izoliran, siromašan i nerazvijen kraj, nakon 10
15 završetka rata bio je problem pronaći djelatnike. Zbog toga znatan dio današnjih zaposlenika čine upravo stanovnici okolnih općina, s nižom stručnom spremom, koji su zapošljavani kako bi se spriječilo raseljavanje područja (Šutić, Ružić, 2013). Danas se, ipak, uz nižu stručnu spremu, kreiraju i natječaji za zapošljavanje djelatnika na poslove za koje je potrebna viša i visoka stručna sprema. Za ciljeve ekonomskog jačanja ruralnih gospodarstava potreban je suvremeni koncept ruralnog razvoja koji obuhvaća integralni razvoj, tj. sve ljudske djelatnosti koje su utemeljene na lokalnim resursima. To doprinosi jačanju područja u smislu zaštite svih elemenata prostora te integriranje razvojnih i zaštitnih ciljeva u funkciji dugoročno održivog razvoja. Navedeno je preduvjet povećanja konkurentnosti hrvatskog gospodarstva (Čavrak, 2003). Postoji integracija na bazi djelatnosti na lokalnim resursima i tradiciji te području razvojnih potencijala i životnog okoliša u Nacionalnom parku. Čavrak (2003) navodi alternativni model održivog razvoja u kojem govori da ruralna naselja imaju komparativne i konkurentske prednosti. Ruralna naselja proizlaze iz činjenice da su uspjela zadržati svoja ruralna obilježja, tj. nisu se bitno promijenila. Budući da jača potražnja za različitim rekreativnim i turističkim sadržajima koji se temelje na sačuvanim prirodnim resursima, jača turizam utemeljen na prirodnoj osnovi, kulturi i kulturnom nasljeđu, tradiciji i umjetnosti, narodnim običajima itd. Zbog svega navedenog bitan je pristup očuvanja tradicijskog ruralnog znanja, kulture, arhitekture, okoliša te iskorištavanje onog što ruralni prostor ima. Tradicionalno, stanovništvo se na ovom području bavilo stočarstvom, poljodjelstvom, mlinarenjem te iskorištavanjem šume. Proglašenjem Nacionalnog parka zabranjuju se gotovo sve gospodarske djelatnosti na tom području. Za usporedbu statističkih podataka uzeta je Općina Plitvička Jezera, budući da je površina Parka najvećim dijelom smještena unutar te Općine. Udio aktivnog stanovništva prema djelatnostima u sektorima 2011., u odnosu na godinu, se povećao za 2% u tercijarnom sektoru te za 5% u sekundarnom, dok primarni sektor stagnira (sl. 4.). 11
16 1% 8% 7% 8% 12% 17% PRIMARNI SEKUNDARNI TERCIJARNI 75% NEPOZNATO 73% Sl. 4. Udio aktivnog stanovništva prema sektorima djelatnosti i godine u Općini Plitvička Jezera Izvor: izvor 8, izvor 9 Udio aktivnih u tercijarnom sektoru raste zbog turističkih potencijala kojima Park obiluje. Prisutan je porast i u kvartarnom sektoru, no njega uvrštavamo u tercijarni sektor. Nakon zabrane ili ograničenja tradicionalnih gospodarskih djelatnosti zbog proglašenja nacionalnog parka, sve se više okreće zapošljavanju djelatnika unutar samog Parka te se daje pravo na korištenje zemljišta u svrhu autohtone proizvodnje tradicionalnih dobara za sam Nacionalni park u okviru predviđene turističko-rekreacijske djelatnosti. Sustav aktivnog stanovništva po djelatnostima pokazuje od čega ruralna područja u Nacionalnom parku žive. Smanjeni udio aktivnih u primarnom sektoru pokazuje smisao i snagu deagrarizacije. Ona je vrlo jaka u užem pojasu oko jezera, a znatno slabija u ostalim vanjskim naseljima. Razlog tomu je ograničena poljoprivredna proizvodnja unutar Parka radi zaštite okoliša, posebice tla. Stanovništvo ima pravo korištenja zemljišta unutar Parka u svrhu tradicionalne poljoprivrede koja bi se na održiv način provodila u sklopu omogućavanja hrane za stanovnike i turiste. S druge strane, na području Parka zabranjen je lov i ribolov izuzev iznimnih situacija, u svrhu ispitivanja i istraživanja. Za usporedbu uzeta je općina Plitvička Jezera u kojoj samo kućanstva ima zemljište za obradu. Bez zemlje je nešto manje kućanstva (tab. 2.). Također, uviđa se da se najviše koristi poljoprivredno zemljište od 1,00 do 7,99 ha, što je zapravo i hrvatski prosjek. Danas se poljoprivredna proizvodnja sve više smanjuje, primarno zbog okretanja prema tercijarnom sektoru, posebice turizmu. To 12
17 dokazuje i povećani udio šumskih predjela na 2/3 površine, što je posljedica sukcesije nekadašnjih poljoprivrednih površina i travnjaka (izvor 1). Tab. 2. Privatna kućanstva prema korištenome poljoprivrednom zemljištu u općini Plitvička Jezera godine Skupine kućanstava prema korištenom poljoprivrednom zemljištu Broj kućanstava Ukupno bez zemlje do 0,09 ha 44 0,10 do 0,49 ha 54 0,50 do 0,99 ha 38 1,00 do 2,99 ha 171 3,00 do 4,99 ha 111 5,00 do 7,99 ha 108 8,00 do 9,99 ha 32 10,00 do 19,99 ha 35 20,00 ha i više 6 Izvor:izvor 10 Turizam je, za razliku od mnogih drugih djelatnosti, zainteresiran za očuvanje zaštićenog područja zato što postojanje istog predstavlja preduvjet za njegov daljnji razvoj. No ipak, postavlja se pitanje je li turizam u zaštićenom području mogućnost ili izazov u vrijeme suvremenih trendova. Marketing zaštićenog područja posreduje između turizma i zaštite zato što nositelji turističkog razvoja često ne posjeduju dovoljno znanja o prirodnim fenomenima, zbog čega mogu ugroziti ili trajno devastirati zaštićeni prostor. S druge strane, zaštitari prirode moraju shvatiti da svaki prostor prirodno teži nekom obliku ekonomske valorizacije te da je turistička eksploatacija znatno manje štetna od drugih djelatnosti (Ružić, 2011). Turizam, osim što predstavlja dobar izvor zapošljavanja i osigurava prihode lokalnom stanovništvu, danas predstavlja jedan od većih problema samog Nacionalnog parka. Razlog tomu je povećanje broja turista iz godine u godinu, čime dolazi do pojave masovnog turizma. Primjera radi, ukupan broj posjetitelja svih nacionalnih parkova u Republici Hrvatskoj u godini iznosio je oko 2,8 milijuna posjetitelja, od čega se 48% odnosi na posjetitelje NP Plitvička jezera (izvor 11). Broj posjetitelja svake se godine povećava te Park postaje nezaobilazna postaja stranih turista koji dolaze u Hrvatsku (sl. 5.). U sustavu praćenja posjetitelja zabilježeno je da najviše ima stranih turista, poput Japanaca, Nijemaca, Talijana i 13
18 Koreanaca (izvor 11), no mogu se pronaći i ljudi iz raznih drugih dijelova svijeta. Svaki dan kroz Plitvice prođe do 8 tisuća, a u vrhuncu sezone i do 15 tisuća posjetitelja te se oni zadržavaju samo u najužoj zoni zaštićenog područja što je preveliki pritisak na okoliš. Masovnost nikako nije dobra za održivost jezera te samoga Nacionalnog parka. To je primijećeno i od strane UNESCO-a, kada se spominjalo da bi se Plitvička jezera mogla ukloniti s popisa zaštićene svjetske baštine. Dva glavna problema koja su se navodila kao razlozi bila su prekomjerno posjećivanje te problem stihijske, neestetske i nekontrolirane gradnje unutar zaštićenog područja (izvor 12). Zbog navedenog, novim planom upravljanja trebalo bi se ograničiti broj dnevnih posjetitelja ili proširiti ponudu na cijelo područje Nacionalnog parka, a ne samo na njegovih 1% koje čine jezera. Br. posjetitelja 1,600,000 1,400,000 1,200,000 1,000, , , , , Godina Sl. 5. Broj posjetitelja (stranih i domaćih) NP Plitvička jezera godine Izvor: izvor 11 Park usko surađuje s lokalnom zajednicom. Danas se posebice ističe razvoj održivog turizma te se naglašavaju dodatne mogućnosti sa svrhom veće suradnje lokalne zajednice i Parka. U planu upravljanja navode se djelatnosti koje bi dovele do održivosti, kao što su: ponuda tradicionalnog smještaja, tradicionalna lokalna gastro-ponuda, bavljenje tradicionalnim obrtima, izrada tradicionalnih uporabnih predmeta, proizvodnja prehrambenih i drugih proizvoda, uzgoj domaćih pasmina stoke, proširivanje ponude u smislu davanja mogućnosti posjetiteljima da sudjeluju u djelatnostima skupljanja i uzgoja voća i povrća, izrade tradicionalnih proizvoda itd. (izvor 5). 14
19 Trenutno lokalno stanovništvo ima koristi od Parka u smislu zapošljavanja djelatnika. Park osigurava egzistenciju za nešto manje od 1000 djelatnika te oko 3000 članova njihovih obitelji. 1 Također, lokalno stanovništvo je prepoznalo potrebu proširenja ponude privatnim smještajem koji pokriva cjenovnu kategoriju turista koji nisu konzumenti hotelskih usluga, što se pokazalo korisnim osobito u vrijeme vrhunca turističke sezone kada kapaciteti Nacionalnog parka postaju nedostatni za prihvat ukupnog broja posjetitelja koji žele boraviti na prostoru Parka. Stoga, lokalno stanovništvo nudi privatni smještaj čime sebi osigurava dodatne prihode ili egzistenciju općenito. Od 22 naselja, njih 13 raspolaže nekim oblikom privatnog smještaja koji se nudi turistima. Uočava se da je sveukupno ostvareno noćenja u privatnom smještaju u navedenim naseljima (tab. 3.). To je relativno puno s obzirom da je dostupno svega kreveta u 99 apartmana koje je u sklopu 564 domaćinstva te činjenice da su ovi smještajni kapaciteti popunjeni u razdoblju od travnja do listopada, a procjene pokazuju da u navedenom razdoblju čak i nedostaje dio smještajnih kapaciteta u odnosu na potražnju (Šutić, Ružić, 2013). Prostorno, najviše noćenja ostvaruju naselja najbliže jezerima: Plitvica Selo, Plitvička Jezera, Jezerce i Rastovača. S druge strane, Ustanova Nacionalnog parka raspolaže isključivo ponudom hotelskog smještaja i kamp prostora. Hoteli u vlasništvu Ustanove (Hotel Jezero, Hotel Bellevue i Hotel Plitvice) ostvaruju dolazaka i noćenja. Uz sve navedeno, važno je spomenuti i okolna naselja koja također imaju koristi od Nacionalnog parka te iskorištavaju povezanost i dostupnost s još dodatnih noćenja posebno se ističe središte općine Plitvička Jezera, Korenica, s najvećim brojem smještaja (izvor 11). 1 Informacija zabilježena tijekom volonterskog rada u razgovoru sa zaposlenicima Javne ustanove Nacionalnog parka. 15
20 Tab. 3.: Raspoloživost kapaciteta prema naseljima i broj noćenja u privatnom smještaju godine Naselje Broj domaćinstava Apartmani Sobe Kreveti Broj noćenja (privatni smještaj) Čujića Krčevina Jezerce Kapela Korenička 3 * Korana Ličko Petrovo Selo Plitvica Selo Plitvička Jezera Plitvički Ljeskovac Poljanak Rastovača Rudanovac Sertić Poljana 1 1 * Vrelo Koreničko 13 * UKUPNO Izvor: izvor 11 *podaci nisu dostupni 3.3. Geoprostor Za geoprostor, koji se sastoji od pejzaža i okoliša, brine Javna ustanova Nacionalnog parka. Javna ustanova je u nadležnosti Ministarstva zaštite okoliša i prirode. Djelatnost Ustanove uključuje zaštitu, održavanje i promicanje Nacionalnog parka u cilju zaštite i očuvanja izvornosti prirode, osiguravanje neometanog odvijanja prirodnih procesa i održivog korištenja prirodnih dobara te nadzor nad provođenjem uvjeta i mjera zaštite prirode na zaštićenom području (izvor 5). Osim primarne, Ustanova obavlja i djelatnosti koje se odnose na prihvat, informiranje, vođenje i prijevoz posjetitelja vlastitim prijevoznim sredstvima, ugostiteljskoturističku djelatnost te trgovinu na malo suvenirima, prehrambenim i neprehrambenim proizvodima Pejzaž Pejzaž je element krajobrazne raznolikosti (Pejnović, 1992) i odnosi se na izgled krajobraza nekog prostora. Prva stalna naselja na području Plitvičkih jezera nastaju u 18. i 19. stoljeću, nakon turske opasnosti i razvojačenja Vojne krajine. Prvi objekt za smještaj gostiju na 16
21 Plitvičkim jezerima izgrađen je na Velikoj Poljani godine tzv. Turistička kuća, koja poslije dobiva funkciju lugarnice (Ivanuš, 2010). Ta lugarnica inicirala je urbanističku lokaciju buduće gradnje današnjih hotela, apartmana i ostalih građevina na ovom području. Također, u Velikoj Poljani izgrađen je i prvi hotel, u neposrednoj blizini Turističke kuće. Među objektima kulturne i graditeljske baštine na području Nacionalnog parka najzastupljeniji su objekti tradicionalne arhitekture. Lička brvnara predstavlja autohtonu arhitekturu ovog kraja (izvor 5). Ustanova Nacionalnog parka nadzire proces mogućeg modificiranja izgleda, funkcija i strukture naslijeđenih naseobina i naselja. Ruralna naselja i njihovo stanovništvo trebali bi vrednovati i očuvati ruralnu baštinu i funkcionalni odnos čovjeka i prirode, s ciljem održivog razvoja. Treba podupirati one koji žele ostati u svom naselju i baviti se tradicionalnim djelatnostima koje bi upotpunjavale hotelsko-turistički modernizam. A ako su u pitanju rekonstrukcije stambenih objekata u zaštićenom predjelu trebala bi se poticati gradnja jeftinijim i tradicionalnijim materijalima koji ne ugrožavaju ono što je priroda tisućljećima stvarala (npr. najpoznatiji materijal za gradnju ovog područja je drvo šindra 2 ). Radi usporedbe odabrana su dva naselja: Plitvica Selo kao primjer prekomjerne gradnje i današnji problem; te Plitvički Ljeskovac kao naselje u izumiranju na području Parka. Prikazan razvoj stambenih objekata u naselju Plitvica Selo tijekom odabranih godina, na ortofoto snimcima vidi se primjer prekomjerne gradnje uzrokovane blizinom Plitvičkih jezera. Godine naselje se sastojalo tek od par kuća. Već godine počinje pojačana izgradnja, posebice uz same prometnice radi lakše dostupnosti , a posebice godine dolazi do prekomjerne apartmanizacije ovog naselja da bi u godini apartmanizacija postala primarni problem ovog područja (sl. 6., sl. 7.). Ovo naselje spada u prvu zonu prema blizini samih jezera te se najveći problem očituje u potoku Plitvica koji prolazi naseljem, a iz kojeg se napajaju okolna naselja. Plitvica Selo svojom prekomjernom izgradnjom te neposrednim crpljenjem vode iz potoka isušuje potok pa se zbog toga postavlja pitanje opstanka kako potoka tako i samog Velikog slapa koji je zapravo posljedica prelijevanja potoka Plitvice preko vapnenačkih stijena. Također, osim prekomjernog crpljenja vode iz potoka, jedan od problema su i otpadne vode koje se iz naselja vraćaju natrag u potok. Razlog tomu je nepostojanje odgovarajućeg kanalizacijskog sustava na ovom području. 2 Informacija zabilježena tijekom volonterskog rada u razgovoru i terenskom obilasku sa zaposlenicima Javne ustanove Nacionalnog parka. 17
22 Sl. 6. i sl. 7.: Položaj naselja Plitvica Selo i ortofoto snimke naselja tijekom 1965., 2000., i godine Izvor: izvor 2, karte preuzete od Javne ustanove Plitvička Jezera 18
23 S druge strane, naselje Plitvički Ljeskovac koje se također nalazi uz jezera primjer je izumiranja. Posebnost ovog područja je da se spajanjem Bijele i Crne rijeke počinju rađati Plitvička jezera s prvim u nizu Prošćanskim jezerom. Prema popisu iz godine ovo naselje je brojalo 15 stanovnika, dok je bilo 352 stanovnika (izvor 6). Također, uspoređujući ortofoto snimak iz i godine uočava se zapuštanje naselja gradnjom (sl. 8.). Prema popisu iz Plitvički Ljeskovac brojio je 268 stanovnika, a samo 20, što je za 5 stanovnika više nego godine, no razlika je zanemariva u usporedbi s prošlim stoljećem (izvor 7). Jedan od razloga je nepostojanje sustava posjetitelja na Prošćanskom jezeru te ovo naselje zaobilaze turisti što rezultira nedostatak turističke ponude od strane malobrojnog stanovništva. No, najveći razlog izumiranja je preseljenje lokacije Javne ustanove i Uprave Nacionalnog parka, krajem prošlog stoljeća, iz Plitvičkog Ljeskovca u naselje Plitvička Jezera što dovodi do depopulacije područja 3. Sl. 8. Položaj naselja Plitvički Ljeskovac i ortofoto snimka naselja tijekom i god. Izvor:izvor 2,izvor 15 3 Informacija zabilježena tijekom volonterskog rada u razgovoru sa zaposlenicima Javne ustanove Nacionalnog parka. 19
24 Naglasak bi se trebao staviti na zaštitu prirode te da se zaštita odvoji od djelatnosti koje su u svojoj osnovi suprotne zaštiti prirode, no s druge strane da se ipak ostvari sustav kvalitetnijeg upravljanja i ušteda. Politička odluka ovakvog tipa može u krajnjem slučaju dovesti i do znatnih devastacija prirode, kao što je u slučaju Plitvice Sela. Razlog tomu je zapravo interes za zaradom koji se ni uz najveće kontrole ne može nadzirati. To je posebno opasno ako su objekti koji su predmet koncesije smješteni u najužoj zoni zaštite, kao što je to slučaj s Plitvičkim jezerima (Ružić, 2012). S druge strane, primjer dobrog gospodarenja prostorom preko izgradnje u najužoj zoni zaštite su 3 hotela kojima upravlja Ustanova. Hoteli su napravljeni u skladu s tradicionalnom izgradnjom te su gabariti postojećih hotela zadani prilikom izgradnje i sukladno zakonskim propisima ne postoji mogućnost njihovog daljnjeg proširenja te zbog toga oni ne predstavljaju problem narušavanja pejzaža (Ružić, 2012). Zanimljivost je i jedino naselje/ulica u naselju Plitvička Jezera Mukinje. U ovom naselju oko 80% stanovništva živi u stambenim zgradama koje se također očituju tradicionalnom izgradnjom te ne narušavaju opstanak samih jezera zbog dovoljne udaljenosti i kontroliranog broja stanovnika. Potrebno je osigurati distancu doseljenika te smanjiti izgradnju stambenih objekata, pogotovo iz prve zone najbliže jezeru, jer prekomjerna izgradnja naselja, posebice nesukladno tradiciji ovog područja, najveća je opasnost za bioritam i ekologiju samih jezera. Izgradnja, treba biti izgledom i građom u skladu s arhitektonskom baštinom na području Parka. Potrebno je izbjegavati bilo kakav konflikt s prirodom te održati zdrav i nezagađen okoliš koji je vrijedan razvojni potencijal. Nacionalni park isto tako ne smije biti predmet povećanog turističkog iskorištavanja već osnovni poticaj za obilazak, upoznavanje, odmor i obrazovanje (Friganović, 1978). Međutim, danas koncesija objekata koji donose prihod, a kojima upravlja zaštićeno područje i koji se nalaze u zoni fenomena, izravan je rizik za samo zaštićeno područje te se to ne može odvojiti od ekonomskog probitka na osnovi valorizacije prirodnog fenomena (Ružić, 2012) Okoliš Okoliš je preduvjet očuvanja biološke raznolikosti (Pejnović, 1992). Već je spomenuto da se očuvanjem biološke, kao i krajobrazne raznolikosti brine Javna ustanova Nacionalnog parka. U sklopu Ustanove djeluje Znanstveno stručni centar dr. Ivo Pevalek u kojem se svakodnevno provode monitorinzi, prati se kvaliteta vode i zraka te se bilježe eventualne promjene svih ostalih vitalnih parametara. 20
25 Provođeni su različiti ciljevi koje je donijela Ustanova u sklopu posljednjeg Plana upravljanja. Neki od njih su: upravljanje šumama potrebno je očuvati prirodno stanje šumskog ekosustava koji je od presudne važnosti za biološku raznolikost i opstanak. Nadalje, očuvanje pozitivnog trenda razvoja sedrenih riječnih zajednica i uvjeta na sedrenim barijerama te opstanak biljnih i životinjskih zajednica vodenih ekosustava. Posebno je važno očuvanje travnjačkih površina, koje se prestankom tradicionalnih djelatnosti smanjuju, kao područja velike biološke raznolikosti i krajobrazne vrijednosti. Potrebno je sustavno iskorištavati, očuvati i prezentirati kulturnu baštinu te očuvati cjelokupni seoski prostor kao i tradicionalni način gradnje. Potrebno je prikupljati dovoljnu količinu podataka o svim sastavnicama zaštićenog područja u svrhu boljeg ili lakšeg upravljanja cijelim područjem Nacionalnog parka (izvor 5). 21
26 4. ZONIRANJE NACIONALNOG PARKA Zoniranje zaštićenog područja jedini je način da se ovo područje dugoročno zaštiti. Tako je u okviru KEC projekta (prema Ružić, 2011), a u skladu s IUCN klasifikacijom zaštićenih područja, Nacionalni park Plitvička jezera podijeljen u nekoliko zona utvrđenih prema prirodnim vrijednostima i potrebama upravljanja utemeljenih na principima zaštite i očuvanja prirodnih vrijednosti, prostornom planu te planovima za turistički razvoj prostora. U tom kontekstu, utvrđene su sljedeće zone zaštite (izvor 5 i sl. 9.): 1. Zona stroge zaštite: a) Zona najstrože zaštite područje od osobitog značaja s neizmijenjenom sveukupnom prirodom, visoke biološke i krajobrazne raznolikosti te velike važnosti očuvanja gdje pristup posjetiteljima nije dozvoljen. b) Zona vrlo stroge zaštite područje s neizmijenjenom ili neznatno izmijenjenom prirodom, visoke biološke i krajobrazne raznolikosti u kojem se provode minimalne upravljačke aktivnosti u svrhu zaštite i očuvanja biološke i krajobrazne raznolikosti gdje je dozvoljen ograničeni pristup posjetitelja. 2. Zona aktivne zaštite: a) Zona aktivne zaštite staništa područje velike vrijednosti za očuvanje staništa koje je podvrgnuto aktivnoj intervenciji kao način upravljanja kojim se osigurava zaštita, očuvanje, revitalizacija i održavanje povoljnog stanja. b) Zona aktivne zaštite šumskih ekosustava područje velike vrijednosti za očuvanje šumskih ekoloških sustava koje je podvrgnuto aktivnoj intervenciji kao načinu upravljanja kojim se osigurava zaštita, očuvanje, revitalizacija i održavanje povoljnog stanja. 3. Zona korištenja: a) Zona naselja područje naselja, tradicionalne i ekološke poljoprivrede, eko turizma, prirodnih i kulturnih vrijednosti. b) Zona rekreacije i turističke infrastrukture područje s prirodnim, kulturnim, odgojno-obrazovnim i turističko-rekreativnim vrijednostima u kojem je stavljen naglasak na razvoj posjetiteljske infrastrukture u skladu s ekološkim standardima. U strukturi ukupne površine Parka na zonu najstrože zaštite u koju nije dozvoljen pristup posjetiteljima otpada 8,4%, a pristup posjetiteljima je limitiran na 58,4% ukupne površine; na zone aktivne zaštite odnosi se ukupno 31,5% ukupne površine, dok na zonu naselja, odnosno zonu rekreacije i turističke infrastrukture, otpada 1,7% ukupne površine Parka (Ružić, 2011). 22
27 Sl. 9. Zoniranje Nacionalnog parka Plitvička jezera Izvor:preuzeto iz izvor 5 Ruralna naselja ne bi trebala postojati u prvoj zoni i zoni uz jezera. S druge strane, lokacija na kojoj su smješteni hoteli u sustavu Ustanove zaštićena je u odnosu na sve druge lokacije jer se nalazi u neposrednoj zoni zaštite (Šutić, Ružić, 2013). To se može vidjeti na primjeru sl. 9. jer područje hotela pripada zoni rekreacije i turističke infrastrukture. Zona naselja prikazana je rozom bojom te se ona najjače uočava uz jezera (sl. 9.). Ne bi se smjelo dozvoliti nijedno širenje ruralnog naselja u prvoj, ali ni u drugoj zoni. Mogu se širiti naselja na samom rubu zaštićenog područja i ona na tranzitnim prometnim zaobilaznicama, na određenoj udaljenosti. 23
28 U stvarnosti se šire naselja u prvoj zoni najstrože zaštite, a propadaju naselja udaljena od jezera s lošom prometnom povezanošću. Zbog stvarne situacije i nemogućnosti preseljenja ljudi iz prve zone i premještanja lokacije samih naselja, ona bi trebala biti prenamijenjena razvoju ekološke i tradicionalne poljoprivredne proizvodnje, eko-turizma, agroturizma te ruralnog turizama, u svrhu ispunjavanja potreba lokalne zajednice i razvoja zaštićenog područja koje se temelji na očuvanju prirodnih vrijednosti i kulturne baštine te održivom razvoju. Cilj je da područje kojim se upravlja na načelima održivog razvoja razvija suradnju s lokalnom zajednicom uz očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti te ostalih prirodnih vrijednosti kao i kulturne baštine (izvor 5). 24
29 5. ZAKLJUČAK Plitvička jezera najveća su turistička destinacija i najposjećeniji nacionalni park u Hrvatskoj koji se ističe posebnim prirodnim resursima. Pitanje opstanka samog Parka danas je aktualni problem te se naglašava njegova održivost. Analizom stanovništva, gospodarskih djelatnosti te geoprostora pokušala su se odrediti rješenja na probleme ruralnih naselja unutar Nacionalnog parka. Nacionalni park pozitivno utječe na ruralna naselja unutar njega te na cijeli Slunjsko-plitvički kraj, posebice u gospodarskom smislu. Bez obzira na to, na ovom području javlja se proces depopulacije koji tipičan za ovaj kraj. Neka naselja ipak bilježe porast stanovništva, no nedovoljan za populacijsko obnavljanje. Najveći razlog dolaska novog i ostanka starog stanovništva je turistička atraktivnost Parka i otvaranje novih radnih mjesta. Da bi se područje održalo, stanovništvo koje ostaje živjeti treba se prilagoditi režimu Parka i njegova prostornog uređenja u skladu s arhitektonskom baštinom. Unutar Parka ne dozvoljava se populacijsko-naseobinska ekspanzija te se ne smije dozvoliti nijedno širenje ruralnih naselja, posebice onih u blizini jezera. Treba podupirati one koji žele ostati u svom naselju te poticati bavljenje tradicionalnim djelatnostima koje bi upotpunjavale turizam te očuvale tradiciju. Nacionalni park Plitvička jezera nositelj je društveno-ekonomskog razvoja Slunjskoplitvičkog kraja, najviše zbog turizma. Stanovništvo je pretežito zaposleno u tercijarnom, manje u sekundarnom, dok je primarni sektor posve izgubio značaj. Razlog tomu je ograničena poljoprivredna proizvodnja zbog primarne zaštite okoliša te sve više okretanje turizmu. Turizam pozitivno utječe na ruralna naselja unutar Parka. Ona su uspjela zadržati svoja obilježja te jačaju zahvaljujući ponudi smještaja, rekreativnim i turističkim sadržajima koji se temelje na prirodnim resursima. Danas je bitno zapošljavanje djelatnika unutar Parka, tj. održavanje egzistencije lokalnog stanovništva te pravo na korištenje zemljišta u svrhu autohtone proizvodnje tradicionalnih dobara za turističko-rekreacijske svrhe. Negativna strana je pojava masovnog turizama u najužoj zoni zaštite što dovodi do devastacije okoliša. Potrebno je proširiti ponudu Nacionalnog parka te rasteretiti njegov najposjećeniji dio. Zaključno, održivost se može ostvariti izbjegavajući bilo kakav konflikt s prirodom te sukladno tome potrebno je održati zdrav i nezagađen suživot s okolišem jer su Plitvička jezera prevelik prirodno-geografski resurs i doprinos razvitku ekonomije da bi isti, čovjek uništio. 25
30 LITERATURA Čavrak, V., 2003: Održivi razvoj ruralnih područja Hrvatske, Zbornik Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, 1 (1), Friganović, M., 1978: Stanovništvo i naselja nacionalnog parka Plitvice, Geografski glasnik, 40, Ivanuš, M., 2010: Vrednovanje turističke izgradnje na području Plitvičkih jezera, Prostor 1 (39), Opačić, V. T, 2004: Zaštićena područja u Hrvatskoj oblici i problemi, Geografija.hr Pejnović, D., 1992: Razvoj naseljenosti i promjene narodnosnog sustava u Plitvičkoj regiji, Geografski glasnik, 54, Ružić, V., 2011: Marketing zaštićenog područja studija slučaja: Nacionalni park Plitvička jezera, Veleučilište Nikola Tesla, Gospić Ružić V., 2012: Prednosti i nedostaci primjene američkog modela upravljanja zaštićenim područjima na primjeru Nacionalnog parka Plitvička jezera, Veleučilište Nikola Tesla, Gospić Šegota, T., Filipčić, A., 2003: Köppenova podjela klima i hrvatsko nazivlje, Geoadria, 8 (1), Šutić, B., Ružić, V., 2013: Istraživanje socijalne dimenzije upravljanja razvojem zaštićenih područja na primjeru Javne ustanove Nacionalni park Plitvička jezera, Veleučilište Nikola Tesla, Gospić World Tourism Organization, 2013: Sustainable Tourism for Development, Development and Cooperation Europeaid, Madrid Živić, D., Turk, I., 2009: Slunjsko-plitvički kraj: odabrani dinamički i strukturirani indikatori demografskog razvoja ruralnog prostora, Central and Eastern European Online Library,
31 POPIS IZVORA Izvor 1: Priručnik za volontere volonterski program Zeleni čuvar u Nacionalnom parku Plitvička jezera, Javna ustanova Nacionalnog parka Plitvička jezera Izvor 2: Središnji registar prostornih jedinica (SRPJ), ( ) Izvor 3: World Tourism Organization Sustainable Development of Tourism, ( ) Izvor 4: Turistička zajednica općine Plitvička Jezera: Izvješće o radu TZO Plitvička Jezera , Turistički ured, Korenica, veljača Izvor 5: Nacionalni park Plitvička jezera plan upravljanja, ( ) Izvor 6: Popis stanovništva, kućanstava i stanova, 31. ožujka 2001., Stanovništvo prema spolu i starosti, po naseljima, popis 2001., ( ) Izvor 7: Popis stanovništva, kućanstva i stanova, 31. ožujka 2011., Stanovništvo prema spolu, i starosti, po naseljima, popis 2011., ( ) Izvor 8: Zaposleni prema područjima djelatnosti, starosti i spolu, popis 2011., ( ) Izvor 9: Zaposleni prema pretežitoj aktivnosti po položaju u zaposlenju, djelatnosti i spolu, po gradovima/općinama, popis 2001., ( ) Izvor 10: Privatna kućanstva prema korištenome poljoprivrednom zemljištu, broju stoke i peradi, popis 2011., ( ) Izvor 11: Izvješće o radu TZO Plitvička Jezera , Turistička zajednica općine Plitvička Jezera, Turistički ured, Korenica, veljača Izvor 12: Vijesti.hr, UNESCO zabrinut: Plitvička jezera preopterećena turistima i preizgrađena apartmanima, ( ) 27
32 Izvor 13: DZZP, IUCN kategorije zaštite, ( ) Izvor 14: Digitalni atlas Republike Hrvatske (DARH), ( ) Izvor 15: Informacijski sustav prostornog uređenja, ( ) 28
Građevinski fakultet Osijek Zavod za arhitekturu i urbanizam Izvješće s terenske nastave VRIJEME: 08.svibanj godine LOKACIJA: Ilok, Iločki podru
Građevinski fakultet Osijek Zavod za arhitekturu i urbanizam Izvješće s terenske nastave VRIJEME: 08.svibanj 2014. godine LOKACIJA: Ilok, Iločki podrumi d.d. GRUPA: prediplomski studij, kolegij Prostorno
ВишеMicrosoft Word - sazetak za javnost
Sadržaj Uvod 1 Obveze iz planova šireg područja 2 Program gradnje i uređenja prostora 4 Osnovna namjena prostora 4 Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu, način korištenja i uređenja površina 5 Uvjeti
ВишеNačelnik Općine Cestica zahvalio Stričaku i Križaniću na projektu izgradnje nasipa vrijednom 26 milijuna kuna U sjedištu Vodnogospodarskog o
Načelnik Općine Cestica zahvalio Stričaku i Križaniću na projektu izgradnje nasipa vrijednom 26 milijuna kuna 2.4.2019. U sjedištu Vodnogospodarskog odjela za Muru i gornju Dravu Hrvatskih voda u Varaždinu
ВишеPregled potpisanih ugovora Poziv na dostavu projektnih prijedloga Modernizacija, unaprjeđenje i proširenje infrastrukture studentskog smještaja za stu
Poziv na dostavu projektnih prijedloga upućen je odabranim prijaviteljima 08. rujna 2015. godine. Tablica sadržava projekte iz Grupe 1 (izgradnja) i Grupe 2 (rekonstrukcija) aktivnosti Poziva. Naziv projekta
ВишеJEDINSTVENI UPRAVNI ODJEL KLASA: /17-01/24 URBROJ: 2125/11-02/ Korenica, DOPUNA IZVJEŠĆA O JAVNOJ RASPRAVI O PRIJEDLOGU URBA
JEDINSTVENI UPRAVNI ODJEL KLASA: 350-02/17-01/24 URBROJ: 2125/11-02/01-18-70 Korenica, 29.10.2018. DOPUNA IZVJEŠĆA O JAVNOJ RASPRAVI O PRIJEDLOGU URBANISTIČKOG PLANA UREĐENJA RASTOVAČA 3 (R/T3) Sukladno
ВишеSlide 1
Krajobrazna politika u zaštiti okoliša i prirode i njezina provedba na primjeru Prekograničnog rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav Zagreb, 20.listopada201 8. Krajobraz u zaštiti okoliša i prirode ZAKONODAVNI
ВишеСтудијски програм: Географија Година Предмет Други рок Сала 1 Увод у географију у 9 h Студентски трг 3, Сала 1 1 Картографија у 10 h п
Студијски програм: Географија 1 Увод у географију 10. 04. у 9 h Студентски трг 3, Сала 1 1 Картографија 03. 04. у 10 h писмени 04. 04. у 10 h усмени Студентски трг 3, Сала 1 1 Картографија 1 03. 04. у
Више- VELIKA TRNOVITICA - Strategija razvoja
Strategija razvoja Općine Velika Trnovitica za razdoblje 2019. 2027. Akcijski plan za provođenje projekata Strategije razvoja Općine Velika Trnovitica u 2019. godini FINAL DRAFT ver 1.0 Velika Trnovitica,
ВишеСтудијски програм: Географија Година Предмет Први рок (јануарски) Други рок Трећи рок Четврти рок Пети рок Шести рок 1 Увод у географију у 10 h
Географија Година Предмет Први рок (јануарски) Други рок Трећи рок Четврти рок Пети рок Шести рок 1 Увод у географију 13.02. у 10 h 04.04. у 10 h 05.06. у 12 h 26.06. у 12 h 04.09. у 12 h 25. 09. у 12
ВишеШЕСТИ ИСПИТНИ РОК ШКОЛСКЕ 2011/12
СТУДИЈСКИ ПРОГРАМ ГЕОГРАФИЈА Увод у географију 03. 07. у 15 h Студентски трг 3 Картографија Писмени: 01. 07. у 14 h Усмени: 02. 07. у 10 h Студентски трг 3 Математичка географија 03. 07. у 14,30 h Студентски
ВишеROBLEMATIKA RAZVOJA BRDSKO-PLANINSKIH v PODRUCJA U EUROPI Mogućnosti uključivanja u EU programe Naručitelj: GRAD VRBOVSKO Izradio: CENTAR ZA RAZVOJ I
ROBLEMATIKA RAZVOJA BRDSKO-PLANINSKIH v PODRUCJA U EUROPI Mogućnosti uključivanja u EU programe Naručitelj: GRAD VRBOVSKO Izradio: CENTAR ZA RAZVOJ I MARKETING d.o.o, Lipanj 2013 IMPRESSUM Dokument: Problematika
ВишеСтудијски програм: Географија Година Предмет Четврти рок Сала 1 Увод у географију у 9 h Студентски трг 3 1 Картографија у 10 h писмени
Студијски програм: Географија Увод у географију 02. 07. у 9 h Студентски трг 3 Картографија 05. 07. у 0 h писмени 08. 07. у 0 h усмени Студентски трг 3, Сала Картографија 05. 07. у 0 h Студентски трг 3,
ВишеСтудијски програм: Географија Година Предмет Трећи рок Сала 1 Увод у географију у 9 h Студентски трг 3, Сала 2 1 Картографија у 10 h п
Студијски програм: Географија 1 Увод у географију 05. 06. у 9 h Студентски трг 3, Сала 2 1 Картографија 06. 06. у 10 h писмени 07. 06. у 10 h усмени 1 Картографија 1 06. 06. у 10 h Студентски трг 3, Лаб.
ВишеMicrosoft Word - Predmeti po Bolonji 2010.doc
ГЕОГРАФИЈА ОСНОВНЕ АКАДЕМСКЕ СТУДИЈЕ Увод у географију ТМ 2 + 1 + 0 + 0 5 Картографија СА 2 + 2 + 1 + 0 Математичка гeографија СА 2 + 1 + 0 + 0 5 Географски информациони системи СА 2 + 2 + 0 + 0 6 Геологија
ВишеPowerPoint Presentation
Digitalna transformacija Pametna Sela Pametna sela kao nositelj razvoja Infrastruktura (promet, komunalna infrastruktura, javni prostor) - Troškovna učinkovitost - digitalno dostupna - Jednostavnost korištenja
ВишеObrazac 2. Nastavni plan obuke za certificiranje poljoprivrednih savjetodavaca: RURALNI RAZVOJ Rok za dostavu zahtjeva: Mjesto izvođenja
Obrazac 2. Nastavni plan obuke za certificiranje poljoprivrednih savjetodavaca: RURALNI RAZVOJ Rok za dostavu zahtjeva: 21. 06. 2019. Mjesto izvođenja obuke: Poljoprivredno-prehrambeni fakultet Univerziteta
ВишеKRITERIJI OCJENJIVANJA UČENIKA -2.r. PID
KRITERIJI OCJENJIVANJA UČENIKA PID 2.razred Usmeno ŠKOLA I DOM ( Teme :Ponašanje u školi i odnos među učenicima, Obitelj, Rodbina, Kultura stanovanja, Kućanski uređaji, Zaštita od požara, Upoznajmo svoje
ВишеСтудијски програм: Географија Година Предмет Четврти рок Сала 1 Увод у географију у 9 h Студентски трг 3 1 Картографија у 10 h писмени
Студијски програм: Географија Увод у географију 02. 07. у 9 h Картографија 05. 07. у 0 h писмени 08. 07. у 0 h усмени Картографија 05. 07. у 0 h, Лаб. за картографију Математичка географија 0. 07. у 9
ВишеDovršetak obnove i uređenja Kaštela Morosini-Grimani i organizacija difuznog hotela
Projekt: Dovršetak obnove i uređenja Kaštela Morosini-Grimani Projekt dovršetka obnove i uređenja Kaštela Morosini- Grimani Projekt obnove, ali prvenstveno njegove namjene i stavljanje u funkciju kaštel
ВишеPowerPoint Presentation
Značaj šaranskih ribnjačarstava za očuvanje bioraznolikosti u Republici Hrvatskoj Aljoša Duplić, Ramona Topić, Naven Trenc 13. MEĐUNARODNA KONFERENCIJA O AKVAKULTURI Vukovar, 29.-30.11.2018. 2018. dio
ВишеNaziv studija Naziv kolegija Status kolegija Godina ECTS bodovi Nastavnik vrijeme konzultacija Mjesto izvođenja nastave Oblici izvođenja nastav
Naziv studija Naziv kolegija Status kolegija Godina ECTS bodovi Nastavnik e-mail vrijeme konzultacija Mjesto izvođenja nastave Oblici izvođenja nastave Nastavno opterećenje P+S+V Način provjere znanja
Вишеopćina viškovo republika hrvatska primorsko-goranska županija I. IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE VIŠKOVO veljača, 2012. godine urbanistički studio rijeka d.o.o. prostorno i urbanističko
ВишеRE_QO
Europski parlament 2014-2019 Dokument s plenarne sjednice B8-0165/2016 27.1.2016 PRIJEDLOG REZOLUCIJE podnesen nakon pitanja za usmeni odgovor B8-0106/2016 u skladu s člankom 128. stavkom 5. Poslovnika
ВишеEU projekt MedCycleTour Započeo drugi krug županijskih radionica u 7 priobalnih županija Hrvatske Dubrovačko-neretvanska županija i grad Dubrovnik ukl
EU projekt MedCycleTour Započeo drugi krug županijskih radionica u 7 priobalnih županija Hrvatske Dubrovačko-neretvanska županija i grad Dubrovnik uključuju se u razvoj EuroVelo 8 - Mediteranske biciklističke
ВишеFINAL-Pravilnik o sustavu osiguravanja kvalitete - SENAT lektorirano
Na temelju članka 21. Statuta Sveučilišta u Zagrebu, a u skladu s člankom 18. stavcima 5. i 6. Zakona o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju (NN 45/09) Senat Sveučilišta u Zagrebu na
ВишеP R I J E D L O G IZVJEŠTAJ O PROVEDBI PLANA RAZVOJNIH PROGRAMA ZA GODINU Članak 3. Plan razvojnih programa Općine Plitvička Jezera za god
P R I J E D L O G IZVJEŠTAJ O PROVEDBI PLANA RAZVOJNIH PROGRAMA ZA 2018. GODINU Članak 3. Plan razvojnih programa Općine Plitvička Jezera za 2018. godinu sa projekcijama za 2019. i 2020. godinu donesen
ВишеMicrosoft PowerPoint - TP 13.ppt [Compatibility Mode]
TURISTIČKA PONUDA Količina roba i usluga koja se nudi turistima na određenom turističkom tržištu, po određenoj ceni odn. deviznom kursu Veliki broj učesnika Privlačno, korisno, platežno prihvatljivo U
ВишеMicrosoft Word - 1.GRAD VODICE-2015.
OSNOVNE ZNAČAJKE GOSPODARSKIH KRETANJA U GRADU VODICAMA U 2015. GODINI Šibenik, studeni 2016. SADRŽAJ Uvod... 3 1. Broj poduzetnika u gradu Vodicama u 2015. godini prema GFI... 4 2. Financijski rezultati
ВишеPowerPoint Presentation
4. Forum obiteljskog smještaja Zagreb, 02.-03. veljače, 2018. Dr. sc. Renata Tomljenović, Institut za turizam, Zagreb Projektna ideja - polazište Visoka zastupljenost privatnog smještaja u Hrvatskoj 87
ВишеMicrosoft Word - резиме NELA.docx
1 ВИСОКА ПОСЛОВНО - ТЕХНИЧКА ШКОЛА СТРУКОВНИХ СТУДИЈА УЖИЦЕ МЕНАЏМЕНТ ТУРИСТИЧКЕ ДЕСТИНАЦИЈЕ СТАЊЕ И ПЕРСПЕКТИВЕ РАЗВОЈА СЕОСКОГ ТУРИЗМА У СРБИЈИ СПЕЦИЈАЛИСТИЧКИ РАД Ментор: Проф. др Радмила Новаковић
ВишеPowerPoint Presentation
Ocjena dosadašnjeg dijela turističke godine 2019. (razdoblje siječanj-lipanj) Turistički promet I-VI 2019. Tijekom prvog polugodišta 2019. godine Hrvatska je zabilježila pozitivan rezultat turističkog
ВишеTvrtka prijatelj zdravlja Sadržaj publikacije isključiva je odgovornost Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Korisnik: Hrvats
Tvrtka prijatelj zdravlja www.strukturnifondovi.hr Sadržaj publikacije isključiva je odgovornost Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Korisnik: Hrvatski zavod za javno zdravstvo / Ukupan iznos projekta:
ВишеTVRTKE GOSPODARSKI PROFIL (obrada KZ travanj 2019.) POSLOVNI SUBJEKTI PO ŽUPANIJAMA, STANJE 31. PROSINCA Pravne osobe Trgovačka društva Županija
TVRTKE GOSPODARSKI PROFIL (obrada KZ travanj 2019.) POSLOVNI SUBJEKTI PO ŽUPANIJAMA, STANJE 31. PROSINCA 2018. Pravne osobe Trgovačka društva registrirane aktivne registrirana aktivna Republika Hrvatska
ВишеU proračunu Europske unije za Hrvatsku je ukupno namijenjeno 3,568 milijardi Eura za prve dvije godine članstva
Copernicus Općenito o programu: Program Copernicus, koji je u prijašnjem programskom razdoblju bio poznat pod nazivom GMES (Globalni nadzor za zaštitu okoliša i sigurnost), europski je program namijenjen
ВишеHBOR plavi
Financiranje privatnih iznajmljivača u suradnji s Ministarstvom turizma Labin, 08.05.2019. godine 1 UVOD Posebna financijska institucija Osnovana 1992. godine U vlasništvu RH Cilj: poticanje razvoja hrvatskog
ВишеMicrosoft Word - IZMJENE I DOPUNE-TEKST-USVOJEN PLAN SIJEČANJ 2007.DA.doc
NARUČITELJ PLANA: OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA OPĆINA ČEMINAC IZRADITELJ PLANA: ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE d.d. OSIJEK BROJ: 19/2006. PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE ČEMINAC IZMJENE I DOPUNE Osijek, siječanj
ВишеSlide 1
Primjeri dobre prakse komuniciranja informacija o kvaliteti visokih učilišta sa zainteresiranom javnošću Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu Povijest Fakulteta 97. obljetnica
ВишеPowerPoint Presentation
Aktivnosti HGK na podizanju konkurentnosti turističkog sektora UDRUŽENJA I ZAJEDNICE U SEKTORU ZA TURIZAM Turističko poslovno vijeće Udruženje hotelijera Udruženje hostelijera Udruženje putničkih agencija
ВишеSlide 1
Pilot projekt: Interpretacija antičkih (rimskih) cesta dalmatinskog zaleđa Split 1. veljače 2013. Dr. sc. E. Kušen, Univ. Spec. Oec. L. Uršić, Dr. sc. R. Tomljenović Kulturno-turističko bogatstvo županije
ВишеSlajd 1
ČISTA RIJEKA MILJACKA Mart 2016 ČISTA RIJEKA MILJACKA Inicijativa za realizaciju projekta potekla iz Općine Centar u martu 2008. godine (na Svjetski dan voda 22.03) Decembar 2008. potpisan protokol o zajedničkoj
ВишеMicrosoft Word - Akcijski plan znanstvenoga rada LZMK
LEKSIKOGRAFSKI ZAVOD MIROSLAV KRLEŽA Zagreb, Frankopanska 26 AKCIJSKI PLAN ZNANSTVENOGA RADA LEKSIKOGRAFSKOGA ZAVODA MIROSLAV KRLEŽA 2017 2020. Akcijskim planom znanstvenoga rada Leksikografskoga zavoda
Више+224e
REPUBLIKA HRVATSKA ZAGREBAČKA ŽUPANIJA OPĆINA POKUPSKO Jedinstveni upravni odjel KLASA:350-01/16-01/09 URBROJ: 238-22-1-17-72 Pokupsko, 30. listopada, 2017. godine Na temelju članka 102. i 104. Zakona
ВишеFINANCIJSKI REZULTATI ZA GODINU Kontakt: INA-Industrija nafte, d.d. Sektor korporativnih komunikacija Avenija Većeslava Holjevca 10, Zagreb Služ
FINANCIJSKI REZULTATI ZA 2016. GODINU Kontakt: INA-Industrija nafte, d.d. Sektor korporativnih komunikacija, Zagreb Služba za odnose s javnošću E-mail: PR@ina.hr Press centar na www.ina.hr 1 INA u 2016.
ВишеINDIKATIVNI GODIŠNJI PLAN OBJAVE NATJEČAJA ZA PODUZETNIKE U GODINI IZ OPERATIVNOG PROGRAMA KONKURENTNOST I KOHEZIJA 1. POVEĆANJE RAZVOJA NOVIH P
INDIKATIVNI GODIŠNJI PLAN OBJAVE NATJEČAJA ZA PODUZETNIKE U 2018. GODINI IZ OPERATIVNOG PROGRAMA KONKURENTNOST I KOHEZIJA 1. POVEĆANJE RAZVOJA NOVIH PROIZVODA I USLUGA KOJI PROIZLAZE IZ AKTIVNOSTI ISTRAŽIVANJA
ВишеMicrosoft Word - Informacije o turistiÄ“kom prometu 2016
STATISTIČKO IZVJEŠĆE Smještajni kapaciteti na području Šibensko kninske županije HOTELI I APARTMANSKA NASELJA 10.196 PRIVATNI SMJEŠTAJ 56.420 KAMPOVI 12001 ODMARALIŠTA (14) 598 mjesta SVEUKUPNO SMJEŠTAJNIH
ВишеPozivnica Za sudjelovanje na lokalnoj radionici u okviru SEE River projekta Datum radionice: Mjesto održavanja: Hlebine, Društveni dom,
Pozivnica Za sudjelovanje na lokalnoj radionici u okviru SEE River projekta Datum radionice: 06. 03. 2014. Mjesto održavanja: Hlebine, Društveni dom, Trg Ivana Generalića 15, Hlebine Poštovana/Poštovani,
ВишеSTRATEGIJE ULASKA NA INOZEMNO TRŽIŠTE Predavanje 6. doc.dr.sc. Helena Štimac UGOVORNA SURADNJA Ugovorna proizvodnja Ugovorno upravljanje Pr
STRATEGIJE ULASKA NA Predavanje 6. doc.dr.sc. Helena Štimac UGOVORNA SURADNJA Ugovorna proizvodnja Ugovorno upravljanje Projekti ključ u ruke Licenca Franšiza Dugoročna proizvodna kooperacija Zajednička
ВишеMicrosoft PowerPoint - Inoviraj_Dan prozora_2016.ppt [Način kompatibilnosti]
Projekti i sredstva iz EU fondova (unaprjeđenje proizvodnje i energetski učinkoviti i održivi proizvodi) Zagreb, Hotel Antunović,23.03.2016. Međunarodna konferencija DAN PROZORA 2016 Strateški i programski
ВишеREPUBLIKA HRVATSKA GRAD ZAGREB GRADSKI URED ZA STRATEGIJSKO PLANIRANJE I RAZVOJ GRADA Odjel za statistiku PRIOPĆENJE 30. ožujka TURIZAM SIJEČANJ
REPUBLIKA HRVATSKA GRAD ZAGREB GRADSKI URED ZA STRATEGIJSKO PLANIRANJE I RAZVOJ GRADA Odjel za statistiku PRIOPĆENJE 30. ožujka 2018. TURIZAM SIJEČANJ 2018. 1. DOLASCI I NOĆENJA TURISTA Lančani indeksi
ВишеPican
OPĆINA PIĆAN / Švići vualno pored sela Švići 80 m² 3 m 80 m³ 60% 40% DA NE DA 1. Odlagalište se nalazi pored neasfaltiranog puta u koritu potoka (gotovo uvijek bez vode) na lapornoj podlozi. srednje veliko
ВишеMicrosoft Word - PPUO Cetingrad-mali naslovi.doc
A. Obrazloženje B. Odredbe za provođenje C. Grafički dio D. Prilozi C. Grafički dio 01 KORIŠTENJE I NAMJENA PROSTORA/POVRŠINA 1:100.000 02 INFRASTRUKTURNI SUSTAVI 1:100.000 03 UVJETI KORIŠTENJA I ZAŠTITE
ВишеPowerPoint Presentation
ДЕЦЕМБАР 2016. Већи део месеца децембра 2016. било је стабилно и суво време уз честу појаву магле у нижим пределима, док је на планинама и југу било сунчаније. Падавина је било врло мало, у већини предела
ВишеAKTUALNI EU NATJEČAJI
AKTUALNI EU NATJEČAJI 29.07.2019. Sav sadržaj objavljen u om dokumentu je zaštićen autorskim pravom i/ili relevantnim zakonima o zaštiti žiga. Sadržaj Sadržaj... 2 1. OBZOR 2020... 3 2. NOVO! EIC Accelerator
ВишеPrimjena informacijske i komunikacijske tehnologije za poboljšanje poslovnih procesa Tip natječaja: Otvoreni poziv na dostavu projektnih prijedloga (b
Primjena informacijske i komunikacijske tehnologije za poboljšanje poslovnih procesa Status: otvoren od 19.3.2014. do 30.6.2015. Nadležno tijelo: Ministarstvo poduzetništva i obrta Područje: malo i srednje
ВишеBICIKLIZAM I PRODUŽENJE TURISTIČKE SEZONE
PRIVATNI SMJEŠTAJ I PRODUŽENJE TURISTIČKE SEZONE HOTEL PARK PLAZA BELVEDERE MEDULIN, 26.02.2019. UVOD : ŠTO JE ONO ŠTO ODUVJEK MUČI TURISTIČKU BRANŠU, ŠTO ZNAČI I PRIVATNI SMJEŠTAJ? Izrazita sezonalnost:
ВишеMicrosoft PowerPoint - ZONE-JOZO PARLAMENT
MOGUĆNOST IZGRADNJE I USPOSTAVE PODUZETNIČKIH ZONA U FBiH Velimir KUNIĆ, ministar Jozo BEJIĆ, tajnik/sekretar OPĆA IDEJA O PROCESU RAZVOJA POSLOVNIH ZONA EU s novom realnošću: promijenjena svjetska ekonomija
ВишеZELENI TELEFON Cilj Zelenog telefona je poticanje građana na aktivnije sudjelovanje u zaštiti okoliša, a nadležnih institucija na učinkovitije rješava
ZELENI TELEFON Cilj Zelenog telefona je poticanje građana na aktivnije sudjelovanje u zaštiti okoliša, a nadležnih institucija na učinkovitije rješavanje problema u okolišu Svaki građanin može prijaviti
ВишеREPUBLIKA HRVATSKA GRAD ZAGREB GRADSKI URED ZA STRATEGIJSKO PLANIRANJE I RAZVOJ GRADA PRIOPĆENJE 29. ožujka Odjel za statistiku TURIZAM SIJEČANJ
REPUBLIKA HRVATSKA GRAD ZAGREB GRADSKI URED ZA STRATEGIJSKO PLANIRANJE I RAZVOJ GRADA PRIOPĆENJE 29. ožujka 2019. Odjel za statistiku TURIZAM SIJEČANJ 2019. 1. DOLASCI I NOĆENJA TURISTA Lančani indeksi
ВишеPROJEKT GRADOVI EUROPE
PROJEKT GRADOVI EUROPE LJUBLJANA LUCIA ŠANDRIĆ 7.A I.dio Zašto Ljubljana? Na otoku Ravi gdje svako ljeto provodim praznike upoznala sam prijateljicu Lenu koja živi u Ljubljani. Svake godine Lena mi priča
ВишеPowerPoint Presentation
Društvo za obnovu i revitalizaciju Kule Stojana Jankovića Mostovi Dr. sc. Uroš Desnica, dipl. ing, Svečano otvorenje Kule Jankovića 25. 07. 2012 Kula Jankovića izuzetan i rijedak primjer fortifikacijsko-stambenogospodarskog
Више17 Turizam 247 Statistički ljetopis Grada Zagreba / TURIZAM
17 Turizam 247 Statistički ljetopis Grada Zagreba METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA Izvor i način prikupljanja podataka Podaci o broju dolazaka i noćenja turista prikupljaju se Mjesečnim izvještajem o dolascima
ВишеMicrosoft PowerPoint - KR-Aleric.ppt
Potreba za prekograničnom nom suradnjom na tržištu tu rada O nama Broj stanovnika - 4.437.460 Stopa zaposlenosti (15-64) 56,7% Stopa nezaposlenosti: Administrativni izvori 14,9% Anketa radne snage - 9,0%
ВишеMicrosoft Word - Sn05.docx
ISSN 1849-2398 Bakar, 11. siječnja 2016. Broj: 01/2016 Godina: 2016. SLUŽBENE NOVINE GRADA BAKRA Izdavač: Grad Bakar Uredništvo: Primorje 39, 51222 Bakar Glavni i odgovorni urednik: Tomislav Klarić Izlazi:
ВишеFINANCIJSKI REZULTATI ZA PRVIH DEVET MJESECI Kontakt: INA-Industrija nafte, d.d. Sektor korporativnih komunikacija Avenija Većeslava Holjevca 10
FINANCIJSKI REZULTATI ZA PRVIH DEVET MJESECI 2015. Kontakt: INA-Industrija nafte, d.d. Sektor korporativnih komunikacija, Zagreb Služba za odnose s javnošću E-mail: PR@ina.hr Press centar na www.ina.hr
ВишеUredba (EZ) br. 1006/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. rujna o izmjeni Uredbe (EZ) br. 808/2004 o statistici Zajednice o informacijskom
16/Sv. 2 Službeni list Europske unije 147 32009R1006 31.10.2009. SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE L 286/31 UREDBA (EZ) br. 1006/2009 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 16. rujna 2009. o izmjeni Uredbe (EZ) br.
ВишеP1 PCM2
Europska unija Zajedno do fondova EU Stručno znanstveni skup PERSPEKTIVE RAZVOJA ŽUPANJSKE (HR) I ORAŠKE (BIH) POSAVINE Financijska sredstva Ministarstva i EU fondova raspoloživa Slavoniji i ovom kraju
ВишеPowerPoint Presentation
Kompetencijski profil nastavnika u visokom obrazovanju Prof. dr. sc. Aleksandra Čižmešija Sveučilište u Zagrebu Prirodoslovno-matematički fakultet cizmesij@math.hr Educa T projekt Kompetencijski profil
Више(Microsoft Word - Operativni i strate\232ki ciljevi)
OPERATIVNI I STRATEŠKI CILJEVI Za definirane prioritetne skupine: Obitelj Mladi Djeca Stari i nemoćni Palijativna skrb 1 FOKUS GRUPA OBITELJ Uočeni problemi: 1. Nedostatak savjetovališta za obitelj i škole
ВишеMicrosoft Word - os_preko_susa_2011
SUŠA 2011.g. UČENICE: Ema Sorić, Doris Blaslov, Mare Vidaković ŠKOLA: OŠ Valentin Klarin Preko MENTOR : Jasminka Dubravica jdubravi@gmail.com 023/492-498 OŠ VALENTIN KLARIN PREKO Istraživačko pitanje/hipoteza:
ВишеPROGRAM RADA
Broj: 01-2014-62 Donji Miholjac, 15. travnja 2014. Temeljem utvrđenih CILJEVA MIHOLJAČKOG PODUZETNIČKOG CENTRA Lokalne razvojne agencije u 2014. g. 1. Kao relevantna agencija za pružanja konzultantskih
ВишеtDon't miss it. Visit it now!
Lokalna akcijska grupa Sjeverna Bilogora Braće Radić kbr. 28, 43226 Veliko Trojstvo Žiro račun: 2402006 1100547660 OIB: 36736744335 MB: 02493799 OBRAZAC ZA PRIJAVU PROJEKTNIH IDEJA Poštovani, Molimo Vas
ВишеZakon o poljoprivrednoj savjetodavnoj službi HRVATSKI SABOR 1224 Na temelju članka 89. Ustava Republike Hrvatske, donosim
HRVATSKI SABOR 1224 Na temelju članka 89. Ustava Republike Hrvatske, donosim ODLUKU O PROGLAŠENJU ZAKONA O POLJOPRIVREDNOJ SAVJETODAVNOJ SLUŽBI Proglašavam Zakon o poljoprivrednoj savjetodavnoj službi,
ВишеNaručitelj: REPUBLIKA HRVATSKA POŽEŠKO-SLAVONSKA ŽUPANIJA Izrađivač: JAVNA USTANOVA ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE Požeško-slavonske županije Županijska
Naručitelj: REPUBLIKA HRVATSKA POŽEŠKO-SLAVONSKA ŽUPANIJA Izrađivač: JAVNA USTANOVA ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE Požeško-slavonske županije Županijska 7, 34 000 Požega, HR tel:(+385)034/290-222;fax:(+385)034/290-220
ВишеPowerPoint Presentation
Zavičajna pastrva reprodukcija poribljavanje Aljoša Duplić 1, Ivana Buj 2 1 Hrvatska agencija za okoliš i prirodu 2 Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Biološki odsjek 13. MEĐUNARODNA
ВишеMicrosoft Word - 6. Primjer dobre prakse - Gajna - BED.docx
Primjer dobre prakse Zadruge i suradnička vijeća pokretači razvoja održivog pašarenja na Gajni Kategorija Lokalne inicijative; upravljanje; kultura; lokalni proizvodi Organizacija Brodsko ekološko društvo
ВишеIzmjena natječajne dokumentacije br. 3 Ograničenog poziva na dostavu projektnih prijedloga Izgradnja kapaciteta za programsko financiranje visokih uči
Izmjena natječajne dokumentacije br. 3 Ograničenog poziva na dostavu projektnih prijedloga Izgradnja kapaciteta za programsko financiranje visokih učilišta BROJ POZIVA: HR.3.1.17 U Pozivu na dostavu projektnih
ВишеMicrosoft Word - ZAHTJEVI- FINALE ZA SUGLASNOST
Korčula, lipanj 2010. ZAHTJEVI ZAŠTITE I SPAŠAVANJA U DOKUMENTIMA PROSTORNOG UREĐENJA GRADA KORČULA Sagledavajući i analizirajući Nacrt Procjene ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara
ВишеSLUŽBENE NOVINE
SLUŽBENE NOVINE OPĆINE PIĆAN GOD. XVII BROJ 6 PIĆAN, 16. PROSINCA 2015. LIST IZLAZI POVREMENO S A D R Ž A J AKTI VIJEĆA Stranica 1. Odluka o donošenju Dopuna Prostornog plana uređenja Općine Pićan. 2 AKTI
ВишеStudent presentation
Glavni plan i strategija razvoja turizma Republike Hrvatske Dani hrvatskog turizma Dubrovnik, 18. 19.10.2012 Gdje smo i kamo idemo? Značajke hrvatskog turizma Hrvatska je međunarodno percipirana kao razvijena
ВишеREPUBLIKA HRVATSKA
Na temelju članka 28. stavak 1. Zakona o komunalnom gospodarstvu ( Narodne novine broj 36/95, 109/95 Uredba, 70/97, 128/99, 57/00, 129/00, 59/01, 26/03 pročišćeni tekst, 82/04, 110/04 Uredba, 178/04, 38/09,
ВишеSlajd 1
PREVENTIVNE MJERE I SIGURNOST U TURIZMU PU LIČKO-SENJSKA 31. ožujka 2016. godine 1 PREVENCIJA Projekt osnivanja Vijeća za prevenciju pokrenut je u Republici Hrvatskoj 2003. g., te je do kraja 2015.g. u
ВишеАнекс 5 Униформни програми и програмске активности јединица локалне самоуправе ПРОГРАМ 1 Назив СТАНОВАЊЕ, УРБАНИЗАМ И ПРОСТОРНО ПЛАНИРАЊЕ Шифра 1101 С
Анекс 5 Униформни програми и програмске активности јединица локалне самоуправе ПРОГРАМ 1 СТАНОВАЊЕ, УРБАНИЗАМ И ПРОСТОРНО ПЛАНИРАЊЕ 1101 Урбанизам и просторно планирање Планирање, уређење и коришћење простора
ВишеAgencija za regionalni razvoj Republike Hrvatske
PROGRAMI EUROPSKE TERITORIJALNE SURADNJE (ETS) Matilda Copić Zagreb, 11.5.2016. EUROPSKA TERITORIJALNA SURADNJA 2014. - 2020. 1. PREKOGRANIČNA SURADNJA 2. TRANSNACIONANA SURADNJA 3. MEĐUREGIONALNA SURADNJA
ВишеMicrosoft Word - DIO_0a NASLOVNA osnovni dio VI IZMJ.doc
Nositelj izrade: Upravni odjel za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša Zagrebačke županije Stručni izrađivač Plana: Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije II. OBVEZNI PRILOZI II.1. OBRAZLOŽENJE
ВишеPowerPoint Presentation
Hrvoje Dokoza, zamjenik ministra zaštite okoliša i prirode 25. studenog 2013. Cilj: dostizanje EU standarda u zaštiti okoliša kroz razvoj infrastrukture u području gospodarenja otpadom, poboljšanje sustava
ВишеThoriumSoftware d.o.o. Izvrsni inženjeri koriste izvrstan alat! Mobile: +385 (0) Kontakt: Dario Ilija Rendulić
PRAVILNIK O ODRŽAVANJU GRAĐEVINA (NN 122/14, 25.10.2014.) 1 1 0 OPĆE ODREDBE... 3 Članak 1.... 3 Članak 2.... 3 Članak 3.... 4 Članak 4.... 4 Članak 5.... 4 ODRŽAVANJE GRAĐEVINE... 5 Uvjeti za održavanje
ВишеNa temelju članka 95., a u svezi s člankom 130. Zakona o komunalnom gospodarstvu ( Narodne novine, br. 68/18 ) te članka 31. Statuta Općine Perušić (
Na temelju članka 95., a u svezi s člankom 130. Zakona o komunalnom gospodarstvu ( Narodne novine, br. 68/18 ) te članka 31. Statuta Općine Perušić ( Županijski glasnik Ličko-senjske županije, br. 7/13,
ВишеINSTITUT ZA MEDICINSKA ISTRAŽIVANJA I MEDICINU RADA
INSTITUT ZA MEDICINSKA ISTRAŽIVANJA I MEDICINU RADA ZAGREB IZVJEŠTAJ O PRAĆENJU ONEĈIŠĆENJA ZRAKA PM 2,5 ĈESTICAMA NA PODRUĈJU GRADA ZAGREBA (za 2011. godinu) Zagreb, ožujak 2012. 2 JEDINICA ZA HIGIJENU
ВишеAktualne cijene 9,95 x14, god. br. 7/ godina izlaženja Izlazi mjesečno MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE RH RH otkupne cijene živih svi
Aktualne cijene 9,95 x14,52 10.09.2017. god. br. 7/2017 19. godina izlaženja Izlazi mjesečno MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE RH RH otkupne cijene živih svinja (80-120 kg) - stagniraju RH otkupne cijene svinjskih
ВишеEkoloske mreze NATURA 2000 MNE October 2009 DDimovic
NATURA 2000 i zaštićena područja 11.-12. oktobar 2010.godine, Podgorica Pojam ekoloških mreža i NATURA 2000 Duška Dimović, WWF Ova prezentacija će pokušati da objasni sledeće pojmove... Pristupi zaštiti
ВишеZagreb, 31. svibnja Klasa: /19/300 Ur.broj: I Predmet: Obavijest gospodarskim subjektima prije formalnog početka postupk
Zagreb, 31. svibnja 2019. Klasa: 100-930/19/300 Ur.broj: I52377-650-42-19-1 Predmet: Obavijest gospodarskim subjektima prije formalnog početka postupka javne nabave s ciljem prethodnog istraživanja tržišta
ВишеREPUBLIKA HRVATSKA GRAD ZAGREB GRADSKI URED ZA STRATEGIJSKO PLANIRANJE I RAZVOJ GRADA Odjel za statistiku PRIOPĆENJE 15. veljače TURIZAM PROSINA
REPUBLIKA HRVATSKA GRAD ZAGREB GRADSKI URED ZA STRATEGIJSKO PLANIRANJE I RAZVOJ GRADA Odjel za statistiku PRIOPĆENJE 15. veljače 2019. TURIZAM PROSINAC 2018. 1. DOLASCI I NOĆENJA TURISTA Lančani indeksi
ВишеSlide 1
Strateški okvir za internacionalizaciju visokog obrazovanja i uloga regionalne suradnje 1 Erasmus je ključni financijski instrument za internacionalizaciju visokog obrazovanja. Važnost internacionalizacije
ВишеBUDUĆNOST RIBOLOVA U ISTRI U OKVIRIMA ZAJEDNIČKE RIBOLOVNE POLITIKE EUROPSKE UNIJE
www.savjetodavna.hr 1. Poticanje okolišno održivog, resursno učinkovitog, inovativnog, konkurentnog i na znanju utemeljenog ribarstva. 2. Poticanje okolišno održive, resursno učinkovite, inovativne, konkurentne
ВишеPlan razv programa2016.RTF
PRILOG BR Str. IZVRŠENJE PLANA RAZVOJNIH PROGRAMA GRADA KRKA ZA RAZDOBLJE..-.6.6. III. RAZVOJNI PROGRAMI Izvorni plan 6-6.6 Tekući plan 6 UKUPNO RASHODI I IZDACI 8.89.7..76,..Razvoj zelenog gospodarstva..
Више