Microsoft Word - upute za izradu sem.rada iz povijesti hrv..doc

Транскрипт

1 1. Naslovna stranica Elementi naslovne stranicu su zaglavlje, srednji dio i podnožje. Svi elementi na naslovnoj stranici centriraju se. Za naslovnu stranicu koristi se isti tip i veličina slova kao i za glavni dio rada. Samo se naslov rada ističe, tako da se piše velikim slovima. U zaglavlju stoji naziv sveučilišta i fakulteta. U srednjem dijelu stoji ime studenta i puni naslov rada, ispod čega je naznaka svrhe rada. Ispod toga treba naznačiti ime voditelja seminara/mentora rada. U podnožju je mjesto i naznaka vremena nastanka rada (obično godina ili godina i mjesec predaje rada - npr. Osijek, 2009.) 2. Izgled naslovne stranice mora biti kako slijedi u primjeru: Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku Pravni fakultet Ana Anić Bachov apsolutizam seminarski rad iz predmeta Povijest hrvatskog prava i države Mentor : prof. dr. sc. Josip Vrbošić Osijek, siječanj god. 3. D i j e l o v i s e m i n a r s k o g r a d a : naslovna stranica kazalo ( sadržaj ) uvod glavni dio ( corpus sem. rada ) zaključak popis literature i pravnih izvora prilozi

2 4. numeracija stranica započinje od uvoda ( arapskim brojevima) 5. Koliko stranica može imati seminarski rad? Kod odredivanja opsega rada,odnosno broja stranica, student mora imati na umu sljedeca pravila: Broj stranica ovisi o temi i nacinu obrade rada Broj stranica ne smije biti manji od 15 stranica, a veci od 30 stranica. Bitna je kvaliteta napisanog, jer preveliko prepisivanje iz korištenih izvora, iako pravilno citirano, a s ciljem povecanja broja stranica rada može biti uzeto kao loša karakteristika rada. U broj stranica racuna se tzv. glavni dio rada, koji ne ukljucuje: naslovnu stranicu, sadržaj, popis literature i druge dodatke. 5. seminarski rad mora biti pisan po slijedećim pravilima za formatiranje teksta u MS Word-u: Rad se piše racunalom (cak i skice koje student predaje voditelju seminara na pregled). Treba izbjegavati korištenje stiliziranih i neobicnih tipova slova (fontova) i korištenje više razlicitih tipova slova (fontova) u istom radu. Font - Arial, Times New Roman, Courier New, Verdana Velicina slova (eng. Font Size) u tekstu mora biti 12, u bilješkama (fusnotama) 10. Naslovi i podnaslovi smiju biti cetiri odnosno dvije velicine (tocke) veci od glavnog teksta, pritom vodeci racuna o proporcionalnosti kod uvecavanja ili smanjivanja velicine slova naslova/podnaslova. Tekst je potrebno urediti na nacin da sadrži približno broj znakova koliko standardna autorska kartica teksta (1800 znakova) ili otprilike 30 redova teksta po stranici. Ukoliko se koristi Podcrtavanje (eng. Underline), Kurziv (eng. Italic) ili Masni tisak (eng. Bold) za oznacavanje pojedinih naslova i podnaslova, student mora voditi racuna o formi i dosljednosti u korištenju. Dakle ako se naslov ili podnaslov krene pisati npr. masnim tiskom, kod pisanja sljedeceg naslova ili podnaslova iste važnosti mora biti upotrijebljen masni tisak, isto vrijedi za ostale nacine. Kosim slovima ili kurzivom takoder oznacavamo pojedine strane rijeci u tekstu (npr. Common law) ili dijelove citata (npr. op. cit., ibid.). Prored u tekstu mora biti 1.5, a u fusnotama 1. Stranice rada moraju biti numerirane, odnosno, treba biti oznacen broj stranice. Ne numerira se naslovna stranica rada. Autor može odabrati hoce li brojevi biti naznaceni u

3 gornjem ili donjem desnom uglu koristeci funkciju programa za pisanje za automatsko umetanje brojeva stranica. Tijekom izrade rada student ce odrediti koliko ce poglavlja, podpoglavlja i daljnjih grananja po cjelinama rad imati. Treba obratiti pažnju da se poglavljima oznacavaju osnovni dijelovi rada, podpoglavljima specificni dijelovi konkretnog dijela i tako dalje. Broj i odredenje dijelova mora slijediti logicki slijed izlaganja. Za oznacavanje cjelina preporucamo upotrebu arapskih brojeva i tocki. Page setup: - left: 2,5, - right: 2,5, - top, bottom: 2,5. 6. Kako napisati bilješke (fusnote), osnovna pravila? Iako postoji više nacina pisanja bilješki, preporucujemo pisanje tzv. footnotes ili fusnota: na podnožju svake stranice. Suvremeni programi za pisanje sadrže ovu funkciju u meniju Umetanje (eng. Insert), gdje se vrlo lako unose u tekst. U bilješke se piše: Upute na izvore svih važnijih cinjenica i ideja iznesenih u tekstu i definicije manje poznatih ili specificnih pojmova. Uputa na druge radove, npr. one gdje je konkretno pitanje bolje ili detljnije obradeno. Uputa na drugi dio vlastitog rada gdje se opširnije obraduje neko konkretno pitanje. Razmišljanja o sporednim aspektima nekog problema. Navodi mišljenja drugacijih ili suprotnih od onih iznesenih u tekstu. U bilješkama se ne navode opceprihvaceni stavovi, opcepoznate cinjenice te uvriježene izreke, poslovice, itd. Svaka bilješka je zatvorena cjelina (recenica) i završava tockom ili nekim drugim završnim interpunkcijskim znakom.

4 7. Citiranje literature i pravnih izvora Sastavni dijelovi citata (opce pravilo): Prezime i ime autora, Naslov, Izvor, Mjesto citata. CITIRANJE KNJIGA Obavezni dijelovi citata: autor, naslov knjige, mjesto i godina izdanja izdavač, mjesto citata - stranice, poglavlja). Primjer: Engelsfeld, Neda, Povijest hrvatske države i prava, Pravni fakultet Zagreb, 2002., str CITIRANJE RADOVA OBJEVLJENIH U STRUCNIM CASOPISIMA Obavezni dijelovi citata: autor, naslov rada (clanka), naziv caspisa, godište i godina casopisa (i, eventualno broj casopisa unutar godišta), izdavač, mjesto citata (br. stranice). Primjer: Margetic, Lujo, O pravnoj povijesti zagrebackog Gradeca, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, God. 57, 2007., br. 4-5, str CITIRANJE CLANAKA OBJAVLJENIH U KNJIGAMA I ZBORNICIMA RADOVA Obavezni dijelovi citata: autor, naslov rada, naznaka izvora u kojem je rad objavljen (cemu prethodi rijec u iza koje slijedi dvotocka), mjesto i godina izdanja, mjesto citata (stranice). Primjer: Josipovic, Tatjana, Zaštita kulturnih dobara u Europskoj uniji, u: Gavella, Nikola, et.al. Europsko privatno pravo, Zagreb, 2002., str U primjeru je korištena kratica et.al. - koristi se kad djelo ima više autora, navede se prvi ili najvažniji autor, a kratica et.al. zamjenjuje navodenje svih ostalih. CITIRANJE TEKSTOVA S INTERNETA Obvezatni dijelovi citata: naziv citiranog teksta, puna adresa stranice (URL, http, IP), datum pristupa stranici. Citiraju se na način da se navede prezime i ime autora (ako je poznat), naslov članka, naziv publikacije, broj i godište (ako je članak objavljen u publikaciji), web stranica, datum kada je stranica ažurirana te datum ispisa članka 1. Resta, Pier G., Losses Caused by Animals, 3 Cardozo El. L. Bull., 18(1997), < 29. lipnja 1997., 1. veljače Primjer: Izvor dokumenata pravne povijesti, veljace CITIRANJE PROPISA (OPCIH NORMATIVNIH AKATA) Obvezatni dijelovi citata: puni naziv propisa te (u zagradama) naziv službenog glasila u kojem je propis objavljen, broj i godinu glasila u kojem je objavljen osnovni tekst te svih istalih brojeva u kojima su objavljene izmjene i dopune.

5 Primjer 1: Zakon o zemljišnim knjigama, Narodne novine br. 91/96., 137/99. Vrlo se cesto dogada da se ista knjiga ili casopis ili neki drugi izvor u seminarskom radu citira nekoliko puta. Da bi se izbjeglo pisanje punih citata više puta tijekom rada, postoje latinske kratice koje zamjenjuju pune citate, a citatelju pružaju potpunu informaciju o citiranom djelu. U nastavku su prikazane situacije do kojih može doci i koju kraticu koristiti u kojoj situaciji: Navod iste stranice (u kontinuitetu - sljedeća bilješka): ibid. = ibidem, na navedenom mjestu 4 Jasna Garašić, Postoji li prekoračenje granica tužbenog zahtjeva kada sud novčani iznos koji je utužen u stranoj valuti dosudi u dinarima, Zakonitost, 41:1/1987, str Ibid. Navod druge stranice istog rada (u kontinuitetu - sljedeća bilješka): ibid. = ibidem, 23 Pokrovac, Z., Croatian Electoral Legislation for Parliamentary and Presidential Elections from 14 February 1990 to 30 September 1993, Croatian Critical Legal Review, 1:2-3/1996, str Cf. ibid., str , 220. Navod iste stranice (bez kontinuiteta): loc. cit. = locus citatum, citirano mjesto 22 Berman, Harold, Law and Revolution, Cambridge, 1983, str Berman, Law and Revolution, loc. cit. Citiranje drugog mjesta ranije navedenog rada (bez kontinuiteta): op. cit. = opus citatum, navedeno djelo (uvijek je radi preglednosti poželjno 4 Jasna Garašić, Postoji li prekoračenje granica tužbenog zahtjeva kada sud novčani iznos koji je utužen u stranoj valuti dosudi u dinarima, Zakonitost, 41:1/1987, str

6 7 Garašić, op. cit. (bilj. 4), str. 86. Citiranje drugog rada istog autora (u istoj bilješci): id. = idem, isti (autor) 6 Vidi Dika, M., O biti i granicama pravomoćnosti, Zagreb, 1991, str. 93; id., O razvitku instituta sudske (sudačke) nezavisnosti u zapadnoevropskom civilizacijskom krugu, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu (Suppl.), 42:4/1992, str Skraćeno citiranje ranije citiranog rada (ako se citira istog autora): cit. = citatum, (već) citirano 18 Triva, S., Talijansko Vrhovno sudbeno vijeće, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu (Suppl.), 42:4/1992, str Triva, S., Talijansko Vrhovno sudbeno vijeće, cit., str Citiranje svoga vlastitoga rada - infra = dolje, kasnije, za kasnije mjesto; supra = gore, ranije, za ranije mjesto: 5 Vidi supra, str. 6, bilj Cf. infra, str. 23. Kombinirano citiranje i druga pravila Kratice koje se koriste u ponovljenim citatima mogu se kombinirati sa signalima u bilješkama na razne načine, ali pritom treba biti oprezan; dopustive su npr. kombinacije: Vidi opširnije (ili Amplius infra, ad ); Op. et loc. cit; Cf. supra, bilješka 5 i tekst iznad nje;

7 17. Kako napisati popis korištene literature i pravnih izvora? Na sam kraj dolazi popis literature kao obvezatan dio rada. U njemu su na jednom mjestu rednim brojevima nabrojeni svi izvori koje je student koristio tijekom izrade rada, a koji su navedeni po pravilima o citiranju potpuni citati uz ispuštanje brojeva stranica. Popis se navodi abecednim redom prezimena autora korištenih radova. Citirani zakonski tekstovi i citirane sudske i arbitražne odluke navest cemo u istom popisu, ali cemo ih staviti u odvojenu skupinu, savjetujemo koristiti jedan prazan red razmaka da bi se odvajanjem naglasilo njihovo pripadanje drugoj kategoriji izvora. Zakonski tekstovi i sudske odluke takoder ce biti poredane po abecedi. Literatura mora biti pravilno popisana i to na slijedeći način 1. knjige i referentne publikacije (rječnici, enciklopedije) 2. stručni časopisi (Pravni vjesnik, Zbornik Pr. fakul. U Zagrebu, Politička misao ) 3. propisi 4. izvori s Weba,