UPUTE ZA PISANJE

Транскрипт

1 FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI TEHNIČKE UPUTE ZA IZRADU SEMINARSKOGA RADA IZ PREDMETA EKOLOGIJA U PROMETU 1. UVOD Upute koje slijede namijenjene su studentima Fakulteta prometnih znanosti za predmet Ekologija u prometu prometa. Seminarski rad predstavlja samostalnu stručnu obradu izabrane teme a njegovom izradom student pokazuje poznavanje zadane problematike kao i sposobnost samostalnog služenja aktualnom domaćom i stranom literaturom u pisanom obliku tj. korištenje spoznaja, činjenica i stavova objavljenih u navedenim izvorima. Ciljevi su izrade i prezentacije seminarskoga rada proširenje i produbljivanje znanja iz sadržaja nastavnog programa, te stjecanje iskustva u pisanju stručnih radova. Student prijavljuje seminarski rad putem aplikacije e-student na web stranicama fakulteta gdje osim naslova treba dati i kratak opis rada i literaturu kojom se namjerava služiti. Student započinje s izradom seminarskog rada samo ako mu je odobrena tema koja služi kao osnovni okvir za oblikovanje sadržaja rada. 2. PRIKUPLJANJE LITERATURE Osim nastavnog materijala kojeg treba koristiti u najmanjoj mogućoj mjeri za izradu seminarskog rada, student treba potražiti i dodatne izvore literature. Knjige kao i veliki broj doktorskih disertacija i magistarskih radova se glavnom mogu nabaviti u knjižnici FPZ-a, Kušlanova 2. U knjižnici su dostupni i razni časopisi (znanstveni i stručni) te zbornici radova koje studenti mogu koristiti. Pogodna literatura može se naći i u Nacionalnoj i Sveučilišnoj knjižnici ili u nekim od njenih kataloga (međuknjižnična suradnja). Internet izvori također mogu poslužiti za istraživanje ali i za izbor teme. 1

2 3. SADRŽAJ SEMINARSKOG RADA Seminarski rad se treba sastojati od sljedećih cjelina: 1. Naslovna stranica prva stranica rada i ne numerira se (Primjer 1.) 2. Sadržaj daje uvid u stranice rada na kojima se nalaze naslovi i podnaslovi poglavlja i potpoglavlja; stranice na kojima se nalazi sadržaj se obično označavaju rimskim brojevima; (Napomena: studenti često u sadržaju navedu naslove i podnaslove ali izostave pripadajuće brojeve stranica na kojima se oni nalaze takav sadržaj ničemu ne služi!) 3. Uvod tekst seminarskoga rada započinje uvodom; stranice uvoda označavaju se arapskim brojevima i to tako da prva stranica uvoda nosi oznaku 1. Uvod sadrži osnovne naznake problema koji se obrađuje u radu (definiranje problema i razlog izbora za predmet proučavanja, odnosno motivacija), način obrade problema i strukturu rada. 4. Razrada teme U prikazu problema koji se obrađuje, ako je moguće, korisno je primijeniti sljedeći raspored: - dosadašnji razvoj, - sadašnje stanje i postojeći problemi, - procjena za budućnost. Cjelokupan sadržaj teksta koji student izlaže u radu treba biti smisleno raspodijeljen tako da čitav rad predstavlja jednu zaokruženu cjelinu. Svakome dijelu rada (poglavlje, podpoglavlje...) određuje se podnaslov koji mora biti numeriran. Složenost strukture rada ovisi o vrsti i odrednicama sadržaja koji se obrađuje, no općenito radi lakšega praćenja i preglednosti teksta, raščlanjivanje unutar jednog poglavlja ne bi trebalo prelaziti četiri razine. Dijelovi rada trebaju činiti jedinstvenu uzročno-posljedičnu cjelinu, između poglavlja mora postojati jasna logična veza. 5. Zaključak Tekst završava zaključkom u kojemu ukratko treba prikazati spoznaje i eventualne rezultate do kojih se u radu došlo. 6. Literatura Popis korištene literature dolazi na stranicu rada iza zaključka (a prije popisa tablica, popisa ilustracija i priloga, ako postoje). Izvori se nižu abecednim redom (prema prezimenu autora, a ne postoji li autor ili urednik, prema prvoj riječi naslova). Označavaju se arapskim brojevima. Najprije se navodi prezime autora koje se odvaja zarezom od inicijala imena. Titule autora nije potrebno pisati. Ako je više autora, navode se redom koji je označen na samome djelu i odvajaju se zarezom. Nakon imena autora, ako se radi o knjizi, piše se naslov knjige, zatim ime izdavačke kuće, mjesto izdavanja, te godina kada je izdana (Primjer 2). 2

3 Slično vrijedi i za doktorske disertacije i magistarske radove (Primjer 3). Članci korišteni u seminarskomu radu navode se na sličan način kao i knjige. Nakon autora i naslova članka navodi se časopis u kojem je članak objavljen, mjesto u kojemu je izdan, godište časopisa, broj časopisa, godina izdanja navedenoga broja, te stranice na kojima je članak tiskan (Primjer 4). Koriste li se članci ili neki drugi podaci s Interneta, također ih je potrebno navesti. Ako je riječ o članku, najprije se piše autor članka, zatim naziv članka, Internet adresa na kojoj se članak nalazi, datum kada je članak čitan s Interneta (te stranice na kojima se nalazi članak). Ako podaci u radu nisu dio članka objavljenoga na Internetu, već se nalaze na nekoj Internet stranici (na primjer, nekog poduzeća, ustanove, organizacije i sl.), potrebno je navesti naziv i adresu Internet stranice koja je korištena u radu. Za web izvore potrebno je navesti punu http adresu, ako postoji autor i naslov dokumenta, te datum zadnjeg pristupa stranici npr Nije dobro navesti samo početnu stranicu neke institucije ili web portala, nego navesti točnu podstranicu tj. cijelu adresu koja vodi do stranice sa konkretnim tekstom koji je korišten kao literatura. Dnevne novine (Večernji list, Jutarnji list) i razni tjednici (Globus, Nacional) se ne koriste kao literatura za pisanje seminarskog rada. Eventualno mogu poslužiti kao smjernica za daljnje istraživanje uz dodatno provjeravanje informacija. 7. Dodaci Popis tablica, popis slika, popis prikaza itd. slijede nakon stranice s literaturom. Popis tablica sadrži redni broj i naziv svih tablica navedenih prema redoslijedu (broj stranice) pojavljivanja u radu a isto vrijedi i za ostale spomenute popise. Budući se u seminarskom radu ne očekuje veliki broj tablica, slika, prikaza i sl. ovakav popis se može izostaviti. Ovdje se mogu staviti i drugi prilozi kao npr. anketni upitnici, karte i sl. 3

4 Primjer 1. Izgled naslovne stranice SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI NASLOV RADA SEMINARSKI RAD Predmet: Predmetni nastavnik: Student: Ekologija u prometu Mr.sc. Zoran Vogrin Ime Prezime JMBAG: Zagreb, svibanj

5 Primjer 2. Popis literature knjige 1. Golubić, J.: Promet i okoliš, Fakultet prometnih znanosti, Zagreb, Zelenika, R.: Metodologija i tehnologija izrade znanstvenog i stručnog djela, Sveučilište u Rijeci, Rijeka, Primjer 3. Popis literature magistarske i doktorske radnje 1. Štimac, I.: Implementacija sustava i analiza buke na zračnoj luci Zagreb; magistarski rad; Zagreb; Fakultet prometnih znanosti; 2009, 165 str.; Voditelj Sertić, A.; Golubić, J. 2. Luburić; G.: Model rješavanja problema parkiranja u gradskim središtima; doktorska disertacija; Zagreb; Fakultet prometnih znanosti; 2005; 155 str..; Voditelj:Golubić, J. Primjer 4. Popis literature članci 3. Golubić, J.: Regionalni i lokalni utjecaj cestovnog prometa na okoliš, Sigurnost: Časopis za sigurnost u radnoj i životnoj okolini 46 (2004),2, (članak, znanstveni) 4. Golubić, J.; Kolar, V.; Župić, T.: Influence of Aircraft Engine Exhaust at Global Level and PreventiveMeasures; Promet 16 (2004.); 4; (pregledeni rad, znanstveni) 1. Golubić, J.: Ekološki aspekti održivog razvitka prometnog sustava Hrvatske; International Symposium on Electronics in Traffic, ISEP 2002 Ljubljana; Anžek, M.; Peteljn, S.; (ur.); (pozvano predavanje, međunarodna recenzija, objavljeni rad) 5

6 4. OZNAKE IZVORA PODATAKA (CITIRANJE LITERATURE) Označavanje izvora podataka ili pozivanje na literaturu je obavezno: a) za svako cjelovito navođenje tuđih riječi u tekstu (citiranje), uz uporabu pravopisnih znakova navođenja (navodnici... ); b) u slučaju kada se duži tekst sažima i oblikuje vlastitim riječima, pri čemu se mora navesti izvor iz kojega potječe; c) za navođenje svake činjenice ili podatka koji općenito nije poznat, ali znamo tko je autor; d) za preuzimanje definicija drugih autora e) za preuzimanje slika, tablica, grafičkih prikaza i itd. iz drugih izvora. Dakle, oznake izvora podataka se rabe za svaki iznesen tuđi dio teksta, kao i za interpretaciju nečijeg rada, a necitirani dijelovi tuđih radova smatraju se plagijatom, tj. nezakonitim prisvajanjem proizvoda tuđega znanstvenoga i stručnoga rada. Oznake izvora podataka preporučljivo je pisati kao: a) pozivne bilješke - fusnote - bilješke na donjem rubu stranice; označuju se brojevima od 1 nadalje (pri pisanju rada na računalu, u programu postoje posebne naredbe za automatsko uređenje fusnota - Insert> Reference> Footnote 1 ). b) broj u uglatim zagradama (broj odgovara broju bibliografske jedinice iz popisa korištene literature). Uz ovaj broj potrebno je napisati i broj stranice. Na primjer oznaka izvora [3, str.12] znači da je podatak preuzet iz bibliografske jedinice navedene pod brojem 3. u popisu literature i da se nalazi na stranici 12. U pozivnim bilješkama izvor podataka se navodi na sličan način kao i literatura, no potrebno je još na kraju navoda dodati broj stranice na kojoj se citat ili navedena činjenica nalaze, npr. Golubić, J.; Božičević, J.: Ekološki aspekti suvremenog prometa na globalnom planu; Medicinski, tehnički i pravni aspekti sigurnosti prometa; Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, 2009, p Ako se koristi navod iz djela koje je citirano u prethodnoj bilješci, dakle neposredno prije bilješke koja se sada navodi, na istoj je stranici teksta dovoljno napisati Ibid. i stranicu s koje je navod, npr. Ibid., str Ova uputa se odnosi na MS Word

7 5. TABLICE, GRAFIKONI, CRTEŽI I SLIKE Tablice, grafikoni, crteži i slike trebaju biti označeni odgovarajućim rednim brojem (prema redoslijedu pojavljivanja u tekstu) iza kojeg slijedi naslov tablice, grafikona, crteža ili slike. Izvor se navodi ispod tablice, slike, prikaza itd., ukoliko je na temelju podataka iz izvora autor sam izradio iste. Ako su oni u cijelosti preuzeti iz drugog izvora, onda se izvor citira u tekstu gdje se spominju. Naziv tablice stavlja se iznad tablice, a naziv grafičkog prikaza, sheme i slike ispod (Primjer 5, Primjer 6). U nazivu slike ili tablice pišu se samo podaci neophodni za njeno razumijevanje. Dodatna objašnjenja obavezno se daju u tekstu uz povezivanje sa slikom, tablicom ili grafičkim prikazom (npr.... na Grafičkom prikazu 8. ilustrirano je kako diferencijalno određivanje cijena, tj. cjenovna politika na temelju različitosti cijena omogućava kompaniji da ukupnim prihodima pokrije ukupne troškove, što se primjenom cijena koje bi bile zasnovane na točno određenom graničnom trošku ne bi postiglo). Tekst unutar slika/grafičkih prikaza/tablica treba biti na jeziku seminarskoga rada. Slike i tablice trebaju biti u funkciji zornijeg prikazivanja i boljeg razumijevanja materije koja se izlaže a nikako ne bi trebale služiti za bolji estetski dojam rada. Primjer 5. Tablica (ispravno označena) Tablica 2. Potrošnja energije u pojedinim granama prometa Prometne grane cestovn zračn riječn i i željeznički i pomorski potrošnja u 10 6 tona ekvivalent nafte 437,11 65,60 34,97 11,79 60,24 % 71,70 10,70 5,70 1,90 9,90 Izvor: Golubić, J: Promet i okoliš; Fakultet prometnih znanosti, Zagreb, 2006., p

8 Primjer 6. Grafički prikaz (ispravno označen) Izvor: Belobaba, P.P.: Air Travel Demand and Airline Seat Inventory Management, PhD thesis, MIT Flight Transportation Laboratory, Cambridge, 1987., p. 15. Grafički prikaz 8. Diferencijalno određivanje cijena na letu 8

9 6. TEHNIČKE UPUTE ZA IZGLED RADA Seminarski rad piše se na računalu. Rad mora biti korektan u gramatičkome, pravopisnome i stilskome smislu. Rad se piše u trećem licu, npr. smatra se, istraživanja su pokazala, uočeno je itd. Opseg rada: stranica, ovisno o temi. Ista razina podnaslova treba biti pisana istim stilom. Jedno poglavlje ne smije sadržavati samo jedno podpoglavlje, npr. ako postoji podpoglavlje označeno sa 2.1. mora postojati i podpoglavlje označeno sa 2.2. Za pisanje seminara koristiti sljedeće parametre odnosno stilove u tekst procesoru: 1. Font: veličina 12pt, Arial, Times New Roman 2. Jednostruki prored 3. Veličina/format stranice: A4 4. Margine: cm sa svih strana 5. Poravnanje obostrano (Format>Paragraph>Alignment> Justified) 6. Numeracija stranica započinje od početka teksta (uvod), ne od početka sadržaja (ovo se postiže uvođenjem section break-a). Dobro je znati (Tablica 1): - pravopisni znakovi kao što su točka, upitnik, uskličnik, zarez, dvotočka, točka-zarez, zatvorena zagrada, navodnici na kraju navoda, znak za postotak, pišu se zajedno s riječju iza koje slijede (između tih znakova i riječi ne stavlja se razmak), - znakovi kao što navodnici na početku navoda i otvorena zagrada, pišu se zajedno s riječju ispred koje se nalaze (između tih znakova i riječi također se ne ostavlja razmak), - ako iza neke riječi dolazi navod teksta u zagradi, između te riječi i početka zagrade piše se razmak. Tablica 1. Primjeri najčešćih pogrešaka Pogrešno Ispravno ( uvod ) (uvod) 5 % 5% kao što su : kao što su: neka riječ,druga riječ neka riječ, druga riječ fusnota fusnota 9