Vinarijada 2013.

Vinarijada 2013.

SADRŽAJ: 1. Uvod... 1 2. Hrvatska gospodarska komora... 2 3. Stanje u vinogradarstvu... 3 4. Aktivnosti strukovne grupe... 8 5. Ocjenjivanje vina... 12 6. Smjernice razvoja... 15 7. Vina Croatia Vina mosaica... 16 8. Nacionalni program pomoći sektoru vina 2014.-2018.... 19 9. Projekt Zaštita i revitalizacija autohtonih sorata vinove loze Hrvatskog zagorja... 21 10. Zaključak... 25

1. UVOD Publikacija Vinogradarstvo KZŽ - stanje i perspektiva izrađena je kako bi se na jednom mjestu dokumentirao razvoj i uloga Strukovne grupe u razvoju vinogradarstva i vinarstva Krapinsko-zagorske županije u razdoblju od 2000. do 2016. godine, ali i kako bi se odredile daljnje smjernice razvoja i aktivnosti. Posljednjih petnaestak godina mnogo truda se ulaže u povećanje vinogradarskih površina, pogotovo onih orijentiranih na tržište, kvalitetu vina, educiranost vinara i nastup vinara Krapinsko-zagorske županije na tržištu. Strukovna grupa proizvodnje i prerade grožđa i vina bila je inicijator mnogih aktivnosti koje su u suradnji s partnerima dovele do današnjeg stanja. U počecima rada Strukovne grupe Krapinsko-zagorska županija, kao regija, imala je vrlo niski renome po pitanju kvalitete i proizvodnje vina, te je stoga logično za cilj postavljeno unapređenje i razvoj vinarstva i vinogradarstva. Danas, Krapinsko-zagorska županija je prepoznata, u Republici Hrvatskoj, ali i šire, kao respektabilna regija po pitanju kvalitete vina čime se izraz Zagorski kiseliš može baciti u zaborav. Ostvarene su mnoge predispozicije za razvoj vinogradarstva, a posebno u proizvodnom i marketinškom pogledu. Kontinuiranom edukacijom podiže se stručno znanje u proizvodnji i preradi grožđa i vina, seoskog turizma i proizvodnje hrane na domaći način. Organiziraju se predavanja, seminari i studijska putovanja, podižu se novi vinogradi sa kvalitetnim sortimentom i regionalnim karakteristikama, pružaju se informacije o stanju i perspektivi vinogradarsko-vinarske proizvodnje te se organiziraju izložbe vina, degustacije i ocjenjivanja vina. Projektom Autohtone sorte vinove loze Hrvatskog zagorja pronađene su i identificirane autohtone sorte te je stvoren dovoljan rasadni materijal koji će vinarima Krapinsko-zagorske županije omogućiti ozbiljnu sadnju. Temeljem projekta sustavno se ulaže u marketinšku promociju, a izrađena je i monografija Sorte vinove loze Hrvatskog zagorja. Između ostalih, vina se promoviraju i putem projekta KZŽ Bajka na dlanu te Udruge vinara HGK odnosno projekta Vina Croatia - Vina mosaica. Posljednjih petnaestak godina povećana je kvaliteta sortimenta i vina, etablirali su se pojedini proizvođači, mnogo se ulaže u marketing i promociju, edukaciju i obrazovanje. Iako se stanje u vinogradarstvu nedvojbeno unaprijedilo još predstoji mnogo za činiti, pogotovo u iskorištavanju nacionalnih i europskih bespovratnih sredstava, provedbi postojećih i novih projekata, brendiranju, poticanju ruralnog turizma, povećanju vinogradarskih površina, tehnološke opremljenosti te promociji i sadnji autohtonih sorata. Svi ostvareni pozitivni rezultati ostvareni su individualnim naporima vinogradara, udruga, HGK ŽK Krapina i njene Strukovne grupe, a uz punu podršku lokalne i regionalne zajednice te gospodarskog sektora, posebno Krapinsko-zagorske županije odnosno Trgocentra Zabok. 1

2. HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA Hrvatska gospodarska komora je najstarija hrvatska i regionalna gospodarska institucija s kontinuiranim djelovanjem, koja se od osnutka 1852. godine, uvijek prilagođavala zahtjevima svog vremena, što čini i danas. Vizija Hrvatske gospodarske komore jest biti partner cjelokupnoj poslovnoj zajednici, poglavito gospodarskim subjektima i kreatorima gospodarskih politika, podižući konkurentnost hrvatskoga gospodarstva u cjelini, uvažavajući trendove u međunarodnom poslovnom okruženju, prilagođavajući se potrebama članica razvijanjem novih usluga koje će pridonijeti lakšem donošenju osnovanih i kvalitetnih poslovnih odluka, uz permanentno podizanje kompetencija svih svojih radnika. Misija Hrvatske gospodarske komore jest zastupanje, usklađivanje i zaštita gospodarskih i inih interesa članica, s ciljem unapređenja njihova poslovanja, podizanja konkurentnosti, promovirajući i afirmirajući ih u zemlji i inozemstvu te jačajući njihovu ulogu u gospodarskom okruženju i društveno odgovornom poslovanju u cjelini. Organizirana je na europskoj tradiciji i modelu austrijske i njemačke komore (tzv. Kontinentalnog tipa), s obveznim članstvom, a članice su joj sva trgovačka društva sa sjedištem u Republici Hrvatskoj. Hrvatska gospodarska komora u svome sastavu ima 19 županijskih komora: Bjelovar, Čakovec, Dubrovnik, Karlovac, Koprivnica, Krapina, Osijek, Otočac, Požega, Pula, Rijeka, Sisak, Slavonski Brod, Split, Šibenik, Varaždin, Virovitica, Vukovar i Zadar te komora Zagreb. Uz njih ima i 2 predstavništva u inozemstvu (Bruxelles, Ruska Federacija), a u Kninu Ured HGK za područja od posebne državne skrbi. Hrvatska gospodarska komora nudi čitav niz informacija, baza podataka, poduzetničkih edukacija, pravnih savjeta, pomaže u pronalasku poslovnih partnera, sufinancira nastupe na sajmovima, nudi informacije o izvorima financiranja poduzetnika, savjetuje pri apliciranju za EU sredstva te obavještava o međunarodnim natječajima. Djelujući unutar komorskih udruženja članice utječu na izmjenu propisa, komorski kontakti mogu biti potpora kod lokalnih razvojnih agencija, razvojnih banaka, drugih državnih institucija, preporuka komercijalnoj banci ili pri javnoj nabavi poslova, u zemlji ili inozemstvu. Komora poznaje uvjete poslovanja na svim stranim tržištima i umrežena je s gospodarskim asocijacijama diljem svijeta. HGK Županijska komora Krapina započela je s radom tijekom 1994. godine. Izvršava zadaće HGK i otvorena je za unaprjeđivanje organizacije rada sukladno potrebama članica i promjenama u gospodarskom sustavu. U sklopu HGK Županijske komore Krapina osnovane su i djeluju strukovne grupe čime se štite interesi gospodarstvenika, ali se i samom razmjenom poslovnih ideja i stjecanjem novih saznanja olakšava poslovanje članica. 2

3. STANJE U VINOGRADARSTVU Krapinsko-zagorska županija ima površinu od 1.229 km² i raspolaže sa 122.900 ha zemljišta na kojem živi 132.892 stanovnika ili 109 stanovnika na 1 km², koji žive u 422 naselja. U posljednjih pedesetak godina uložena su značajna sredstva u ruralnu infrastrukturu, dok se broj stanovnika, zbog negativnog prirodnog prirasta i raseljavanja, kontinuirano smanjuje, a posljedično time i radni kapital te obrađene površine. Tako je u Krapinsko-zagorskoj županiji 1961. godine bilo 168.952 stanovnika odnosno 36.060 stanovnika više nego 2011. godine. Poljoprivredna djelatnost na području KZŽ uvjetovana je: konfiguracijom terena, kvalitetom tla, gustoćom naseljenosti, razmještajem stanovništva, te još uvijek snažno izraženim tradicionalnim običajima, koji su u smislu razvoja turizma prednost, ali u usvojenju suvremenih i neophodnih tehnologija i mijenjanja pristupa tržištu otežavajuća okolnost. Poražavajući je podatak da na poljoprivrednu proizvodnju otpada 3% raspoloživog zemljišta. Zbog tradicije običajnog prava raspodjele posjeda na jednake dijelove dovelo je do usitnjenosti parcela, pa je prosječna veličina gospodarstva 1 ha, dok je u vinogradarskoj proizvodnji ta veličina još manja i kreće se od 0,1-0,5 ha. U vinogradarskoj proizvodnji zbroj vinogradarskih površina iznosi 753,32 ha ili 3,6% udjela u vinogradarskim površinama RH. U Krapinsko-zagorskoj županiji je u 2014. godini stavljeno u promet 5,5 tisuća hektolitara vina. Krapinsko-zagorska županija, prema podjeli vinogradarskih područja, pripada podregiji Zagorje-Međimurje, a područje se smatra izrazito vinorodnim sa višestoljetnom tradicijom uzgoja vinove loze. Sve do prije 15 godina Zagorje je bilo na lošem glasu u pogledu kvalitete vina, i to zbog loše kvalitete nasada i niske razine tehnologije prerade i čuvanja vina. Posljednjih desetak godina vinogradari sa svojim vinima ostvaruju veoma zapažene rezultate na izložbama vina u zemlji i inozemstvu. Rezultati provedenih analiza ukazuju da zagorski vinogradari danas rade visoko kvalitetna bijela vina, koja pripremaju kao lagana do srednje jaka, suha ili srednje slatka. Sva su vina kristalno bistra ili bistra, a bijela su vina obilježena osobitim cvjetnim ili voćnim aromama. U proizvodnji vina prednjače Graševina, Ranfol i Rajnski rizling, a zadnjih godina sve se više na pokusnim parcelama sade autohtone sorte proizašle iz projekta Zaštita i revitalizacija autohtonih sorata vinove loze Hrvatskog zagorja. Svjetski poznata su i specijalna predikatna vina i ledene berbe, a proizvode se i pjenušci. Vina proizvedena od crnih sorata vinove loze uglavnom su svježa, voćna i sa niskim taninom. Posljednjih godina sve više do izražaja dolazi sivo tržište gdje se vina za privatnu potrošnju plasiraju na tržište bez zadovoljavanja zakonskih propisa odnosno plaćanja trošarina i ispunjavanju minimalno tehničko-tehnoloških uvjeta za proizvodnju vina. Nerijetko se takvo vino stavlja u promet pod tuđom deklaracijom ili miješanjem s vinom legalno stavljenim u promet čime se narušava kvaliteta i ugled legalnih proizvođača. Što se tiče vinogradarstva i ukupne površine, broja trsova i vinogradara iz tabele 1. je vidljivo da se iz godine u godinu bilježi rast broja trsova, broja vinogradara i povećava se ukupna zasađena površina, izuzev 2015. godine kada se bilježi lagani pad. 3

Tabela 1. Ukupna površina, broj trsova i vinogradara u KZŽ Godina Ukupna površina, ha Ukupan broj trsova Broj vinogradara 2003. 521,81 3.262.127 4.462 2010. 667,49 4.122.782 4.912 2011. 671,86 4.146.507 4.920 2012. 677,25 4.178.402 4.923 2013. 686,03 4.225.397 4.927 2014. 754,65 4.220.520 5.539 2015. 753,32 4.129.699 5.474 Izvor: Vinogradarski registar RH, Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju Prema broju poljoprivrednih gospodarstava upisanih u Vinogradarski registar Krapinsko-zagorska županija nalazi se na 1. mjestu u RH, dok se prema zasađenim površinama nalazi tek na 11. mjestu. U prosjeku otpada 0,14 ha po PG-u, čime spadamo na posljednje mjesto u RH. Time je potvrđena dugogodišnja tradicija proizvodnje, ali i rascjepkanost zemljišta za proizvodnju. Tome u prilog govori i podatak kako najveći broj proizvođača ima zasađene površine manje od 0,1 ha. Ipak, najveći broj površina, odnosno 59,5%, nalazi se u rasponu od 0,1-0,5 ha. Najveća površina vinograda u vlasništvu je Obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava (93,2%), zatim slijede trgovačka društva (4,5%) i obrti (2,3%). Navedeni podaci nameću neophodnu potrebu ka objedinjavanju i razgraničavanju proizvođača grožđa, koji su u upisniku i na one koji se bave proizvodnjom grožđa iz hobija i tradicije za svoje potrebe, uz osiguranje institucionalne, administrativne i tehničke pomoći u jedinstvenu asocijaciju, sa ciljem snimanja tržišnog potencijala regije na osnovu čega treba kapacitirati buduću sadnju i proizvodnju vina. Stoga je i osnovana udruga Vino Zagorje sa ciljem okupljanja tržišno orijentiranih vinara iz Krapinsko-zagorske županije, osnovane 1999. godine. Udruga danas broji 28 člana. Udruga Vino Zagorje članica je Strukovne grupe koja putem Komore ostvaruje svoje interese i imenovanja u različita tijela i odbore. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, Vinogradarski registar sadržava približno 45% nacionalne proizvodnje vina, a za pretpostaviti je da je taj postotak i manji za Krapinsko-zagorsku županiju zbog ranije navedenih razloga. Vinogradarski registar je dio Upisnika poljoprivrednih gospodarstava, u koji se upisuje svaka fizička ili pravna osoba koja koristi vinograd, proizvodi grožđe, proizvodi mošt i/ili vino ili obavlja djelatnost punjenja. Obveznici upisa su svi proizvođači koji imaju površinu zasađenu vinovom lozom od najmanje 0,1 hektar ili imaju obvezu podnositi izjave o berbi, proizvodnji i zalihama. Registar vodi i za njega odgovara Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. 4

Tabela 2. Broj PG-a prema veličini vinograda i ukupna površina pod vinogradima prema sjedištu PG-a na dan 22.9.2015. Županija Broj PG < 0,1 ha 0,1-0,5 ha 0,5-1 ha 1-5 ha 5-10 ha 10-50 ha 50-100 ha 100-200 ha 200 ha Površina (ha) Bjelovarsko-bilogorska 906 549 304 27 21 5 - - - - 172,10 Brodsko-posavska 506 251 213 18 20-3 1 - - 254,65 Dubrovačko-neretvanska 3.426 692 1.411 628 679 5 11 - - - 2.215,28 Grad Zagreb 957 432 434 42 35 9 3 1-1 765,58 Istarska 2.673 260 1.569 397 352 60 33 1-1 3.024,79 Karlovačka 383 145 187 29 22 - - - - - 112,97 Koprivničko-križevačka 3.881 1.980 1.852 23 21 3 2 - - - 532,56 Krapinsko-zagorska 5.474 2.704 2.680 60 28 1 1 - - - 753,32 Ličko-senjska 101 22 67 9 3 - - - - - 28,70 Međimurska 737 285 284 60 92 10 5-1 - 533,73 Osječko-baranjska 739 228 235 79 148 32 12 1 1 3 2.489,59 Požeško-slavonska 730 130 228 93 235 35 7 1-1 1.409,03 Primorsko-goranska 416 98 203 69 39 2 4 1 - - 305,83 Sisačko-moslavačka 702 336 305 27 26 6 2 - - - 232,47 Splitsko-dalmatinska 4.613 1.146 2.540 601 310 6 5 3 1 1 2.358,83 Šibensko-kninska 2.042 454 1.371 158 54 1 4 - - - 682,06 Varaždinska 3.928 1.991 1.855 52 25 4 1 - - - 568,84 Virovitičko-podravska 1.131 471 610 23 21 2 2 1 1-477,25 Vukovarsko-srijemska 531 60 126 80 225 20 16 1 2 1 1.654,92 Zadarska 2.654 430 1.823 193 187 11 8 2 - - 1.343,49 Zagrebačka 4.645 2.322 2.032 184 99 6 1 1 - - 965,80 Ukupno 41.175 14.986 20.329 2.852 2.642 218 120 14 6 8 20.881,77 Izvor: Vinogradarski registar RH, Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju U svrhu dobivanja realne slike i mogućnosti razlučivanja potencijalnih tržišno orijentiranih proizvođača od onih koji proizvode za svoje potrebe i bave se vikend vinogradarstvom, potrebno je usporediti broj vinogradara prema različitim izvorima podataka. Prema popisu poljoprivrednih zemljišta DZS-a iz 2003. godine površina vinograda u Krapinsko zagorskoj županiji iznosi 2.080 ha. Prema ortofoto digitalnim kartama DOF 5, ustanovljenim prilikom uspostave vinogradarskih katastara, zbroj vinogradarskih površina, koje su u proizvodnji za tržište i površina koje su za vlastite potrebe, iznosi 1.995 ha odnosno 9,1% udjela u vinogradarskim površinama RH. Pretpostavimo da su površine ostale približno jednake. Prema Vinogradarskom registru RH broj zasađenih površina u Krapinsko-zagorskoj županiji iznosi 753,32 ha. Udio proizvodne površine upisane u vinogradarski registar u ukupnoj površini vinograda prema DZS-u iznosi 36,2%. Iako se dio zasađenih površina nedvojbeno odnosi na profesionalne, tržišno orijentirane proizvođače, velika većina ipak otpada na proizvođače koji proizvode za svoje potrebe ili se bave vikend vinogradarstvom. Jasno je vidljiv značaj potonjih proizvođača čime se orijentacija djelovanja Strukovne grupe mora odnositi i na njih, jer također doprinose vinogradarskoj slici i ponudi Krapinskozagorske županije, a pogotovo u pogledu ruralnog, obiteljskog turizma i stvaranju pozitivnog imidža o zagorskim vinima. 5

Ruralni turizam u Hrvatskoj je nedovoljno razvijen, što je posljedica dugogodišnjeg zapostavljanja ruralnih područja i obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i hrvatska orijentacija prema primorskom turizmu. Gastronomija i vinarstvo obiteljskih gospodarstava kao turistički proizvod je još uvijek nedovoljno razvijen i neistražen. Zeleni turizam je jedan od 10 ključnih pravaca za usvojenu Nacionalnu strategiju razvoja turizma do 2020. godine. Stoga ruralni turizam predstavlja dodatnu komponentu koju vinari mogu iskoristiti uz postojeću djelatnost. Vinari Krapinskozagorske županije imaju predispozicije za razvoj ruralnog agroturizma pošto već imaju vinograde, preradu i proizvod koji mogu koristiti kao zaseban turistički proizvod, ali ga i upotpuniti dodatnim sadržajima. Navedeno je definirano kao cilj u županijskim i nacionalnim razvojnim strategijama te su na raspolaganju bespovratna sredstva za ulaganja u diversifikaciju djelatnosti. Prema podacima Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju na dan 22.9.2015. godine, u Krapinsko-zagorskoj županiji bilo je zasađeno 753,3 ha vinograda sa 4.129.699 trsova. Najzastupljenije sorte su Graševina, Ranfol i Rajnski rizling. Zasigurno će se narednih godina povećati zasađenost autohtonim sortama vinove loze Hrvatskog zagorja, koje su projektom detektirane, zaštićene i revitalizirane. Određenim dijelom su već i komercijalno zasađene, no njihova značajnija uloga još se očekuje u narednim godinama. R.br. Tabela 3. Površina i broj trsova u KZŽ Naziv sorte Površina (ha) Broj trsova 1. GRAŠEVINA=REISLING ITALICO, TALIJANSKI RIZLING, LAŠKI RIZLING, GRAŠICA 118,3 719.474 2. RANFOL = ŠTAJERSKA BELINA, ŠTAJERKA, URBANKA, VRBANKA 84,38 537.581 3. RAJNSKI RIZLING=RHEINRIESLING, GRAŠEVINA RAJNSKA, GRAŠEVINA DIŠEĆA 71,4 440.341 4. KRALJEVINA = KRALJEVINA CRVENA, IMBRINA, BRINA, MORAVINA, PORTUGIESER ROTER 42,26 270.496 5. SILVANAC ZELENI=SILVANER 31,34 197.896 6. SAUVIGNON=SAVIGNON BLANC, SOVINJON BIJELI, SOVINJON, MUŠKATNI SILVANAC 31,1 184.980 7. CHARDONNAY = ŠARDONE 26,86 168.203 8. PINOT SIVI=BURGUNDAC SIVI, PINOT GRIS 15,18 97.335 9. MOSLAVAC=ŠIPON, POŠIPON, FURMINT BLANC, MOSLER GELBER, JAUNE, YELLOW 13,49 86.353 10. PINOT BIJELI=BURGUNDAC BIJELI, PINOT BLANC 13,44 87.316 11. FRANKOVKA=FRANKINJA, MORAVKA, BLAUFRÄNKISCH, LIMBERGER, FRANCONIA NERA 8,92 49.738 12. PINOT CRNI=BURGUNDAC CRNI, PINOT NOIR 8,52 51.965 13. CABERNET SAUVIGNON = KABERNE SOVINJON, C.S.NOIR, PETIT C., VIDURE SAUVIGNON, CARBONET 7,41 41.982 14. PLAVAC ŽUTI = PLAVEC ŽUTI, PLAVEC RUMENI, PLAVEZ JAUNE, GELBER, YELLOW 6,99 42.039 15. MUŠKAT ŽUTI = MUŠKAT RUMENI, MOSCATO GIALLO 5,28 31.576 16. TRAMINAC CRVENI=GEWURTZTRAMINER, TRAMINAC MIRISAVI, TRAMINAC 4,88 30.209 17. KERNER BIJELI 2,92 18.315 18. STARA HRVATSKA BELINA 2,51 15.033 19. KAVČINA CRNA = ŽAMETOVKA, KAPČINA, ŽAMETASTA ČRNINA 2,5 13.256 20. PORTUGIZAC=BLAUER PORTUGIESER, PORTUGALKA 2,34 14.339 21. UKUPNO 753,32 4.129.699 Izvor: Vinogradarski registar RH, Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, 22. rujan 2015. 6

Prema podacima Hrvatskog centra za poljoprivredu, hranu i selo u 2014. godini je u Republici Hrvatskoj stavljeno u promet ukupno 575,5 tisuća hektolitara vina. Od toga je u Krapinsko-zagorskoj županiji stavljeno u promet 5,5 tisuća hektolitara vina odnosno 1% sveukupnog prometa. Za razdoblje 2001.-lipanj 2013. riječ je o ukupnom prometu vina koji uključuje promet vina domaće proizvodnje i promet vina iz uvoza (rinfuza), a koji je stavljen u promet putem upravnog postupka izdavanja Rješenja za stavljanje vina u promet. Tabela 4. Promet vina za RH i KZŽ u razdoblju od 2001. 2014. Promet Promet u RH u hl Promet u županiji Udio 2001. 418.272,6 1.053,8 0,25% 2002. 530.818,2 2.006,5 0,38% 2003. 572.431,4 2.790,7 0,49% 2004. 595.191,2 2.373,7 0,40% 2005. 641.320,3 2.955,8 0,46% 2006. 572.129,6 3.105,1 0,54% 2007. 549.448,2 3.114,6 0,57% 2008. 526.134,2 3.312,2 0,63% 2009. 589.051,0 4.331,1 0,74% 2010. 599.432,0 3.953,8 0,66% 2011. 574.758,0 3.404,5 0,59% 2012. 601.961,3 3.788,8 0,63% 2013. 550.241,5 4.970,3 0,90% 2014. 575.516,9 5.499,7 0,96% Izvor: Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo, Zavod za vinarstvo i vinogradarstvo 7

4. AKTIVNOSTI STRUKOVNE GRUPE Koordinacijske aktivnosti vezano uz vinogradarsku problematiku i nastup vinara na sajmovima provode se pri ŽK Krapina od 1998. godine, dok je Strukovna grupa proizvodnje i prerade grožđa i vina osnovana 18. svibnja 2000. godine, kao nasljednica Grupacije vinogradarstva i vinarstva prema Statutu HGK. Grupacija vinogradarstva i vinarstva osnovana je s ciljem okupljanja i organiziranja vinara i vinogradara radi unapređenja i razvoja vinarstva i vinogradarstva, pružanja stručnih savjeta za što uspješniju proizvodnju, preradu i plasman grožđa i vina te ostalih poljoprivrednih proizvoda i usluga seoskog turizma u skladu sa smjernicama razvoja vinogradarstva i vinarstva u Krapinsko-zagorskoj županiji. Strukovnu grupu čine Udruge vinogradara i vinara Krapinsko-zagorske županije putem svojih predstavnika (Predsjednici udruga), članica, voditelja i zamjenika voditelja. U okviru grupacije pri HGK ŽK Krapina djeluje 28 udruga vinogradara i vinara sa preko 1.200 članova. Kroz edukaciju u udrugama prošao je skoro još toliki broj članova. Strukovna grupa proizvodnje i prerade grožđa i vina provodi aktivnosti: podizanja stručnog znanja u proizvodnji i preradi grožđa i vina, seoskog turizma i proizvodnje hrane na domaći način, predavanja, seminara i studijskih putovanja, podizanja novih vinograda sa kvalitetnim sortimentom i regionalnim karakteristikama, zaštite geografskog podrijetla vina, pružanja informacija o stanjima i perspektivama vinogradarsko-vinarske proizvodnje, organiziranje izložbi vina, degustacija i internog ocjenjivanja vina. Svi navedeni ciljevi ostvarivali su se kroz: 1. Održavanje sjednica i sastanaka U periodu od 2000. do danas, održano je 13 sjednica Strukovne grupe vinogradarstva i vinarstva. 2. Donošenja prijedloga i zaključaka koje smo upućivali odgovarajućim institucijama (Ministarstvu poljoprivrede, KZŽ i dr.) 3. Imenovanja Predstavnici iz Krapinsko-zagorske županije izbrani su u različita upravljačka tijela na razini Republike Hrvatske. Tomislav Bolfan bio je član Izvršnog odbora Udruženja vinarstva Hrvatske gospodarske komore u razdoblju od 2011.-2015. Slavko Merkaš imenovan je 2013. godine u povjerenstvo za izradu Specifikacije zaštićene oznake izvornosti. Jasminka Šaško izabrana je za zamjenicu predsjednika Udruženja vinarstva HGK u razdoblju 2015.-2019. 8

4. Održavanje savjetovanja i stručnih predavanja održavanje savjetovanja i stručnih predavanja stručna predavanja ostvarivala su se u organizaciji i unutar pojedinih udruga vinara i vinogradara. 5. Promocije i predstavljanja Najznačajnije promoviranje i unapređivanje trženja vina jest učestvovanje na: međunarodnim izložbama vina, sajmu vina u Sv. Ivanu Zelini, gastro sajmu u Splitu, sajmu vina Vinistra u Poreču, sajmu EKO-ETNO u Zagrebu, međunarodnom sajmu vina i opreme za vinarstvo i vinogradarstvo VINOVITA' u Zagrebu ocjenjivanju vina Vinarijada i sajmu i izložbi vina Bedekovčina. Sajmu vinogradarske opreme u Pregradi Međunarodnom sajmu turizma i ugostiteljstva Enogastronomija i turizam i Vinovita festivalu ljubavi i vina Hrvatska vinska priča u Zagrebu 6. Provedbu projekata Iz područja vinogradarstva i vinarstva na području KZŽ u proteklom razdoblju ostvareno je nekoliko edukativnih, istraživačkih i tehnoloških dokumenata i projekata: Vinarijada Edukativni projekt trajnog karaktera koji obuhvaća ocjenjivanje vina po udrugama uz opisni komentar enologa za svaki uzorak. 40. i 41. Sajam i izložba zagorskih vina u Bedekovčini Po prvi puta Strukovna grupa je organizirala, a udruga Sveti Križ Začretje realizirala izložbu zagorskih vina u Bedekovčini, za što je usvojen projektni pristup te je predloženo Krapinsko-zagorskoj županiji da se Sajam proglasi županijskim, kako bi se manifestacija održala i revitalizirala. Katalog gospodarstva koja se bave seoskim turizmom U cilju što kvalitetnije prezentacije seoskih obiteljskih gospodarstva ŽK Krapina je tiskala katalog gospodarstva koja se bave seoskim turizmom. Marketinška priprema zagorskih vina za nastup na tržištu Projekt je provelo Udruženje vinogradara i vinara Sv. Križ Začretje. Najvažniji rezultati projekta su: povećanje zainteresiranosti potrošača za konzumaciju, odnosno kupnju domaćih vina na gospodarstvu, poboljšani stavovi potrošača o 9

vinima, kvaliteti i načinu ponude, marketingu proizvoda; stručna podloga za program marketinške kampanje kod prodaje vina na gospodarstvu (kušaonice i vinotočja), te izrađen koncept za uspostavu vinskih cesta na području županije. Rezultati su uvršteni u Smjernice razvoja vinogradarstva i vinarstva KZŽ. Označitev ob Sotli Zajednički projekt KZŽ i slovenske strane za označavanje vinskih turističkih cesta. Projekt je izradila Turistička zajednica KZŽ i uputila na natječaj u EU. Projekt je realizirala ZARA (Zagorska razvojna agencija) i HGK-ŽK Krapina. Poslovni model SPI-6 (stalna prodaja i izložba vina) Predviđa osnivanje objekata za stalnu prodaju i izložbu vina u Sv. Križu Začretje, Klanjcu, Pregradi, Krapini, D. Stubici i Zlataru. Projekt je provelo Udruženje vinogradara i vinara Sv. Križ Začretje. Do sada su realizirana tri poslovna plana: vinoteka Kapljica u Sv. Križu Začretje, Kušaonica vina i meda Pregrada te Klanječka pelnica. Pored navedenih još su otvorena tri objekta: Klet u Bedekovčini, Klet u Zagorskim selima i Vinoteka Jesenje. Sajam vinogradarske opreme u Pregradi HGK ŽK Krapina je suorganizator navedenog sajma u svrhu promocije, podizanja znanja i tehnološke opremljenosti vinara. Sljubljivanje vina i zagorskih jela Provodi se u okviru izložbe Zagorski gospodarski zbor kojeg je HGK ŽK Krapina organizator. Sommelierski tečajevi U nekoliko navrata organizirani su sommelierski tečajevi koje je provela udruga Vino Zagorje. Smjernice razvoja vinogradarstva i vinarstva KZŽ Projekt je izrađen i raspravljen u HGK ŽK Krapina, upućen Poglavarstvu KZŽ i uvršten u ROP (Regionalni operativni program razvoja KZŽ). Donesene su na inicijativu Strukovne grupe. Osnovna svrha dokumenta bila je prikazati stanje vinogradarstva i vinarstva u KZŽ sa aspekta: oslikavanja postojećeg stanja površine vinograda i proizvodnje vina, mogući potencijal proširenja nasada i povećanje proizvodnje vina i organizacija proizvođača. Vina Croatia Vina Mosaica Hrvatska gospodarska komora, kroz Udruženje vinarstva, okuplja hrvatske proizvođače vina sa svrhom ujedinjenog tržišnog nastupa, uspostavljanja preduvjeta za povećanje prodaje na domaćem i izvoznim tržištima te, u konačnici, djelovanja na povišenje konkurentnosti domaćih vina, odnosno stvaranja proizvoda s višom dodanom vrijednosti. Cilj projekta je staviti Hrvatsku na vinsku kartu svijeta kao prepoznatljiv izvor raznolikih, visoko kvalitetnih vina. 10

Vino u prošlosti i sadašnjosti Hrvatskog zagorja 2007. godine objavljena je Monografija i CD autora Slavka Merkaša. Zaštita i revitalizacija autohtonih sorata vinove loze Hrvatskog zagorja Projekt Zaštita i revitalizacija autohtonih sorata vinove loze Hrvatskog zagorja, započeo je 2006. godine na inicijativu Grupacije za vinarstvo i vinogradarstvo pri Županijskoj komori Krapina u suradnji sa Zavodom za vinarstvo Agronomskog fakulteta u Zagrebu, Međunarodnom organizacijom za vinogradarstvo te Krapinsko-zagorskom županijom. Projekt je trenutno u drugoj fazi provedbe Ampelografske i genetičke evaluacije, te ocjene gospodarskog potencijala autohtonih sorata vinove loze Hrvatskog zagorja (2011.-2016. godina). Specifikacija zaštićene oznake izvornosti Rješenjem Ministarstva poljoprivrede iz 2013. godine osnovano je povjerenstvo za izradu Specifikacije zaštićene oznake izvornosti. U povjerenstvo su imenovani Slavko Merkaš ispred HGK ŽK Krapina i Nenad Kantoci iz Savjetodavne poljoprivredne službe KZŽ. Uz pomoć Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo HCPHS-a predložena je specifikacija proizvoda za zaštićenu oznaku izvornosti, sukladno Uredbi 1234/2007, čl. 118 (c), sa opisom najznačajnijih fizikalno-kemijskih i organoleptičkih (osjetilnih) svojstava vina. U sortnu listu Vinove loze Hrvatske uvrštene su sve priznate sorte vinove loze, među kojima su sve autohtone sorte vinove loze Hrvatskog zagorja te povijesni podaci o vinogradarstvu Hrvatskog zagorja. Uzgoj vinove loze i proizvodnja vina u marijabistričkom kraju Udruga vinogradara i vinara iz Marije Bistrice, uz pomoć Krapinsko-zagorske županije izdala je monografiju pod nazivom uzgoj vinove loze i proizvodnja vina u marijabistričkom kraju s ciljem doprinosa kulturno-povijesnim, turističkim i gospodarskim vrijednostima Krapinsko-zagorske županije i Marije Bistrice. Monografija Stubičko vinogorje Udruga vinogradara i vinara Peharček iz Donje Stubice nakladnik je monografije Stubičko vinogorje u kojoj je ocijenjeno da je u posljednjih deset godina rada udruge postignuto više rezultata u njihovim vinogradima i podrumima nego što je postignuto u proteklih stotinu godina. 11

5. OCJENJIVANJE VINA Članice Strukovne grupe organizirano nastupaju na međunarodnim izložbama i sajmovima vina (Sajam i izložba zagorskih vina Bedekovčina, Sajam vina Zelina, Vinistra Poreč, Gastro Split). U svrhu ocjenjivanja vina na županijskoj razini godišnje se provodi organoleptičko kušanje i ocjenjivanje vina po udrugama u okviru projekta Vinarijada, a nakon selekcije u okviru Vinarijade slijedi završno ocjenjivanje na Sajmu i izložbi zagorskih vina u Bedekovčini. Pod organoleptičkim ocjenjivanjem podrazumijeva se detaljna analiza dojmova, koje vino ostavlja na osjetila vida, mirisa i okusa. Ocjenjivanje vina teško je umijeće, koje se stječe dugotrajnom vježbom i zahtjeva dobro poznavanje vina, izvrsnu memoriju i sposobnost povezivanja dojmova, te dobre organe vida, mirisa i okusa. U obje manifestacije primjenjuju se dvije različite metode ocjenjivanja. Na Vinarijadi njemačka metoda BUXBAUM do 20 bodova, a na Sajmu i izložbi zagorskih vina Bedekovčina 100 bodova usvojenih u međunarodnoj organizaciji O.I.V. u Parizu za lozu i vino, koja se koristi na međunarodnim sajmovima i izložbama vina. Promatrajući rezultate ocjenjivanja vina Vinarijada vidljiv je kontinuirani rast od 2000. do 2010. godine nakon čega počinje lagano padati da bi se broj ukupno ocjenjenih vina u 2012. godini prepolovio u odnosu na prethodnu godinu. Taj pad još je izraženiji u 2013. godini kada je ocjenjeno sveukupno 265 vina. U 2014. godini ponovno se višestruko povećava broj ocjenjenih vina i iznosi 1.166. Navedeni pad ocjenjenih vina u 2012. i 2013. godini uzrok je nedostavljenih podataka ocjenjenih vina po Udrugama HGK Županijskoj komori Krapina koja objedinjuje podatke te su stoga podaci nepotpuni. Samim time ukupan broj ocjenjenih vina ne govori mnogo, no ukoliko zanemarimo navedene dvije godine vidljiv je kontinuirani rast broja uzoraka s 253 na početku do preko 1.000 svake godine ocjenjivanja. Ukoliko pogledamo postotne udjele dodijeljenih priznanja u ukupnom broju ocjenjenih vina, vidljivo je da je omjer po godinama ostao približno jednak, odnosno najveći je broj srebrnih medalja s prosječnim udjelom od 55,0%, slijede brončane medalje s 19,1% te zlatne s 15,3%. Priznanja je u prosjeku dobivalo 6,2% ocjenjenih vina, dok je prosječno odbačeno iz ocjenjivanja 4,5% vina. Za razliku od Vinarijade rezultati s ocjenjivanja vina na Sajmu i izložbi zagorskih vina Bedekovčina su potpuniji i reprezentativniji. Promatrajući razdoblje od 2003. do 2015. godine primjetne su značajne oscilacije u broju uzoraka. Najveći broj uzoraka ostvaren je 2007. godine, dok je 2013. godine zabilježen najmanji broj uzoraka. Isto kao i kod Vinarijade, ukoliko pogledamo postotne udjele dodijeljenih priznanja u ukupnom broju ocjenjenih vina, vidljivo je da je omjer po godinama ostao približno jednak, odnosno najveći je broj srebrnih medalja s prosječnim udjelom od 42,4%, slijede brončane medalje s 26,2% te zlatne s 17,9%. Priznanja je u prosjeku dobivalo 7,4% ocjenjenih vina, dok je prosječno odbačeno iz ocjenjivanja 6,1% vina. Sukladno dobivenim nagradama na natjecanjima Vinarijada, i ocjenjivanju vina na Sajmu i izložbi zagorskih vina Bedekovčina, očita je kvaliteta vina koja se ocjenjuju. Odnosno visok je postotak ocjenjenih vina dobilo zlatne, srebrne ili brončane medalje, 12

pa je tako na Vinarijadi prosječno 89,4% ocjenjenih vina dobilo medalju, dok je u Bedekovčini prosječno 86,5% ocijenjenih vina dobilo medalju. Porast kvalitete pogotovo je vidljiv kod ocjenjivanja vina na sajmu u Bedekovčini gdje se kontinuirano smanjuje broj odbačenih vina i dodijeljenih priznanja, pa tako u 2015. godini nije bilo odbačenih vina ni dodijeljenih priznanja odnosno svim ocjenjenim vinima dodijeljene su medalje. Kada uz navedena ocjenjivanja u obzir uzmemo priznanja koja vina zagorskih proizvođača ostvaruju na drugim domaćim i inozemnim natjecanjima, decidirano možemo tvrditi da proizvodimo visokokvalitetna vina. Tabela 5. Rezultati organoleptičkog ocjenjivanja vina Vinarijada Godina 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. Zlato 43 93 168 183 239 155 178 249 244 182 202 249 80 34 161 Udio 17% 19% 20% 17% 20% 12% 14% 17% 15% 11% 13% 17% 11% 13% 14% Srebro 130 252 525 677 649 845 775 847 835 888 829 847 389 120 544 Udio 51% 52% 61% 63% 55% 65% 59% 57% 53% 52% 54% 57% 52% 45% 47% Bronca 50 82 96 150 184 212 202 241 275 437 357 241 189 71 302 Udio 20% 17% 11% 14% 16% 16% 15% 16% 17% 26% 23% 16% 25% 27% 26% Priznanje 20 22 35 40 58 45 107 98 107 96 97 98 40 26 104 Udio 8% 5% 4% 4% 5% 3% 8% 7% 7% 6% 6% 7% 5% 10% 9% Odbačeno 10 33 33 27 42 41 46 43 126 89 61 43 57 14 55 Udio 4% 7% 4% 3% 4% 3% 4% 3% 8% 5% 4% 3% 8% 5% 5% Ukupno 253 482 857 1.077 1.172 1.298 1.308 1.478 1.585 1.692 1.546 1.478 755 265 1.166 Udio 100% 100% 100% 100% 100% 100% 100% 100% 100% 100% 100% 100% 100% 100% 100% Izvor: Strukovna grupa proizvodnje i prerade grožđa i vina ŽK Krapina Graf 1. Rezultati organoleptičkog ocjenjivanja vina Vinarijada 1800 1600 1400 1200 1000 800 600 400 200 0 182 244 202 249 249 155 178 183 239 888 161 835 829 168 847 847 845 775 80 544 649 677 389 93 525 275 437 357 43 252 202 241 241 34 184 212 189 130 82 96 150 120 50 71 302 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. Odbačeno Priznanje Bronca Srebro Zlato Izvor: Strukovna grupa proizvodnje i prerade grožđa i vina ŽK Krapina 13

Tabela 6. Rezultati organoleptičkog ocjenjivanja vina na Sajmu i izložbi zagorskih vina Bedekovčina Godina 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. Zlato 6 23 6 3 23 15 14 12 11 11 17 25 24 Udio 8% 23% 7% 5% 14% 10% 14% 16% 21% 15% 34% 26% 39% Srebro 16 65 21 10 67 55 54 51 24 24 28 40 29 Udio 21% 65% 26% 17% 40% 37% 52% 68% 46% 34% 56% 41% 48% Bronca 32 6 39 16 49 54 29 10 16 21 4 27 8 Udio 43% 6% 48% 28% 30% 36% 28% 13% 31% 30% 8% 28% 13% Priznanje 10 1 16 16 8 9 2 1 0 11 1 3 0 Udio 13% 1% 20% 28% 5% 6% 2% 1% 0% 15% 2% 3% 0% Odbačeno 11 5 0 13 19 15 4 1 1 4 0 3 0 Udio 15% 5% 0% 22% 11% 10% 4% 1% 2% 6% 0% 3% 0% Ukupno 75 100 82 58 166 148 103 75 52 71 50 98 61 Udio 100% 100% 100% 100% 100% 100% 100% 100% 100% 100% 100% 100% 100% Izvor: Strukovna grupa proizvodnje i prerade grožđa i vina ŽK Krapina Graf 2. Rezultati organoleptičkog ocjenjivanja vina na Sajmu i izložbi zagorskih vina Bedekovčina 180 160 23 140 15 120 100 80 60 40 20 0 67 55 14 23 6 25 6 12 21 11 16 54 3 10 49 54 40 65 11 24 24 17 32 39 16 51 24 21 29 27 29 28 6 10 16 4 8 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. Odbačeno Priznanje Bronca Srebro Zlato Izvor: Strukovna grupa proizvodnje i prerade grožđa i vina ŽK Krapina 14

6. SMJERNICE RAZVOJA VINOGRADARSTVA I VINARSTVA KZŽ Smjernice razvoja vinogradarstva i vinarstva KZŽ donesene su 2006. godine na inicijativu Strukovne grupe proizvodnje i prerade grožđa i vina. Predstavljaju stratešku odrednicu razvoja vinogradarstva i vinarstva tj. smjernice i konkretne aktivnosti. Prema smjernicama potrebno je postojeće vinogradare promatrati s aspekta veličine proizvodnje, te konačnog realnog cilja koji želi postići svaki od njih. Postojeće i potencijalne vinogradare potrebno je promatrati prema obujmu proizvodnje koji imaju trenutno, te onom koji žele postići. Prema tome moguće ih je podijeliti na: 1. Velike proizvođače usmjereni su plasmanu vina na tržište konvencionalnim kanalima distribucije 2. Srednje proizvođače usmjereni su direktnoj prodaji vina 3. Male proizvođače prodaju relativno male količine vina ili grožđa nisu usmjereni prodaji na način naveden pod točkom 1 ili 2 Za sve tri skupine proizvođača smjernice su: 1. Povećanje vinogradarskih površina 2. Podizanje kvalitete vina 3. Unapređenje prodaje vina Temeljem smjernica razvoja navedenih u prethodnom dijelu teksta, predložene su mjere za svaku smjernicu. Mjere su razrađene temeljem postojećih programa koji su dostupni na državnoj i regionalnoj razini. Dakle mjere su: 1. Povećanje vinogradarskih površina 1.1. Podizanje novih nasada 1.2. Okrupnjavanje vinograda 1.3. Podizanje vinograda s autohtonim sortama vinove loze 2. Podizanje kvalitete vina 2.1. Službena županijska izložba vina 2.2. Uvođenje oznake vina Zagorska kvaliteta 2.3. Zaštita geografskog podrijetla vina 2.4. Edukacija vinogradara i vinara 3. Unapređenje prodaje vina 3.1. Stalne prodajne izložbe vina 3.2. Otvaranje vinotočja 3.3. Agroturizam 3.4. Otvaranje vinskih cesta 3.5. Organizacija marketinških zadruga U smjernicama su detaljnije razrađene aktivnosti i programi temeljem kojih se može aktivnost pokrenuti, mogući sudionici te njihove zadaće. 15

7. VINA CROATIA - VINA MOSAICA Hrvatska gospodarska komora, kroz Udruženje vinarstva, okuplja hrvatske proizvođače vina sa svrhom ujedinjenog tržišnog nastupa, uspostavljanja preduvjeta za povećanje prodaje na domaćem i izvoznim tržištima te, u konačnici, djelovanja na povišenje konkurentnosti domaćih vina, odnosno stvaranje proizvoda s višom dodanom vrijednosti. Udruženje vinarstva temeljem brand strategije Vina Croatia - Vina mosaica, Hrvatsku je podijelila u 4 marketinške vinske regije: Slavonija i Podunavlje, Bregovita Hrvatska, Istra i Kvarner te Dalmacija. Shodno navedenom organiziran je cjelokupni sustav vinogradarstva objedinivši velike, srednje i male vinogradare kroz četiri hrvatske mozaične regije i istoimene udruge: Graševina Croatica, Vinistra, Vino Dalmacije i Bregovita Hrvatska, kroz koje djeluju i manje Udruge te svi proizvođači vina i grožđa koji imaju interes sudjelovati u stvaranju branda vinske Hrvatske te jačanju konkurentnosti hrvatskih vina na domaćem i stranom tržištu. Cilj je ujedinjenog tržišnog nastupa uspostavljanje preduvjeta za povećanje prodaje na domaćem i izvoznim tržištima, te povećanje konkurentnosti domaćih vina, odnosno stvaranje proizvoda s višom dodatnom vrijednošću. Projekt je vrijedan 1,38 milijuna kuna, od čega se 80% financira iz Vinske omotnice, 10% iz HGK, a 10% vinarije. Udruženje vinarstva od 2014. godine punopravan je član Europskog vinskog Udruženja Comite europeen des entreprises vins CEEV, koje zastupa EU proizvođače i trgovinu vinom. Slika 1. Vinske regije temeljem strategije Vina Croatia Vina mosaica 16

Strateškim usmjerenjem Udruženja vinarstva HGK na brend Vina Croatia postavlja se temelj za buduće zajedničke tržišne aktivnosti, a vizualni identitet Vina Croatia bit će vidljiv u svim nastupima na inozemnim i domaćim tržištima te u svim marketinškim i medijskim aktivnostima. Usvajanje vizualnog identiteta predstavlja prvi korak u izgradnji funkcionalnog i prepoznatljivog destinacijskog vinskog brenda Vina Croatia. Odabrani vizualni identitet treba predstavljati brend Vina Croatia s naglaskom na raznolikosti (regionalne, nacionalne i međunarodne) te učiniti Vina Croatia učinkovitim ambasadorima novog nacionalnog vinskog identiteta, naročito u sprezi s interesima hrvatskog turizma. Vinogradarske zone Četiri regionalne udruge pokrivaju četiri vinogradarske zone (koje čine regije, podregije, vinorodna područja i položaji). Zemljopisno područje uzgoja vinove loze Hrvatske pripada sljedećim vinorodnim zonama proizvodnje: 1. Zona B obuhvaća ove podregije: Moslavina, Prigorje Bilogora, Plešivica, Pokuplje i Zagorje Međimurje. 2. Zona C1 obuhvaća ove podregije: Hrvatsko Podunavlje i Slavonija. 3. Zona C2 obuhvaća ove podregije: Hrvatska Istra, Hrvatsko primorje, Dalmatinska zagora. 4. Zona C3 obuhvaća ove podregije: Sjeverna Dalmacija i Srednja i Južna Dalmacija. Slika 2. Karta vinorodnih zona Republike Hrvatske 17

Slika 3. Organigram regionalnih udruga UDRUŽENJE VINARSTVA HGK Vina Croatia - Vina mosaica UDRUGA BREGOVITA HRVATSKA UDRUGA GRAŠEVINA UDRUGA "VINISTRA" UDRUGA "GASTRO" Moslavina Slavonija Hrvatska Istra Sjeverna Dalmacija Prigorje - Bilogora Hrvatsko Podunavlje Hrvatsko primorje Srednja i Južna Dalmacija Plešivica Dalmatinska zagora Pokuplje Zagorje - Međimurje 18

8. NACIONALNI PROGRAM POMOĆI SEKTORU VINA 2014.-2018. Ulaskom u EU, Hrvatska je dobila značajna sredstva za financiranje sektora vina. Program popularno zvan Vinska omotnica je program pomoći sektoru vina u razdoblju od 2014.-2018. godine. Vinska omotnica iznosi približno 11,5 milijuna eura godišnje. Osnovni cilj je povećanje promidžbe hrvatskih vina na tržištima trećih zemalja te povećanje prodaje hrvatskih vina na tim tržištima. Ova mjera uključuje brojne promotivne aktivnosti u cilju pronalaženja novih potrošača, povećanja imidža, prepoznatljivosti, prodaje i potrošnje hrvatskih vina sa zaštićenom oznakom izvornosti i vina sa oznakom sorte. Promidžba vina na tržištima trećih zemalja obuhvaća sve aspekte sektora vina u Hrvatskoj (od obilježja vinorodnih područja Hrvatske, teroara, klime, sorata vinove loze, stilova vina te povezivanje vina s gastronomijom, vinskim turizmom itd.). Također jedna od komponenti promotivnih aktivnosti je naglašavanje povezanosti tisućljetne tradicije hrvatskog vinarstva i primjena modernih vinogradarskih tehnika. Promocija na tržištima trećih zemalja odnosi se na vina sa zaštićenom oznakom izvornosti, zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla i vina s naznakom sorte vinove loze proizvedena u Hrvatskoj. Naglašavanje oznaka izvornosti vina i sorte vinove loze je osnova promotivnih aktivnosti. Navedenim programom dostupne su tri mjere: 1. Restrukturiranje i konverzija vinograda 2. Investicije u vinarije i marketing vina 3. Promidžba na tržištima trećih zemalja 1. Restrukturiranje i konverzija vinograda Korisnici potpore: fizičke ili pravne osobe upisane u Vinogradarski registar fizičke osobe moraju biti obveznici poreza na dohodak/poreza na dobit Potpora se ne odobrava poduzećima u poteškoćama u smislu smjernica Zajednice o državnim potporama za spašavanje i restrukturiranje tvrtki u poteškoćama. Intenzitet potpore: Maksimalni iznos potpore po projektu iznosi EUR 1.500.000. Minimalni iznos potpore iznosi EUR 5.000. Maksimalna potpora iznosi 50% prihvatljivih troškova. Dozvoljene aktivnosti i troškovi: ulaganja vezana uz zamjenu sorte/sorata i premještanje vinograda ulaganja prihvatljiva u okviru poboljšanja vinogradarskih tehnika upravljanja vinogradom (uz promjenu sorte ili uz zadržavanje iste sorte) 19

2. Investicije u vinarije i marketing vina Korisnici potpore: fizičke ili pravne osobe upisane u Vinogradarski registar fizičke osobe moraju biti obveznici poreza na dohodak/poreza na dobit Potpora se ne odobrava poduzećima u poteškoćama u smislu smjernica Zajednice o državnim potporama za spašavanje i restrukturiranje tvrtki u poteškoćama. Intenzitet potpore: Maksimalni iznos potpore po projektu iznosi EUR 1.500.000. Minimalni iznos potpore iznosi EUR 5.000. Maksimalna potpora iznosi 50% prihvatljivih troškova. Dozvoljene aktivnosti i troškovi: Izgradnja/rekonstrukcija nepokretne imovine Kupnja novih strojeva i opreme, uključujući i računalne programe Opći troškovi vezani uz izdatke iz točaka 1. i 2. 3. Promidžba na tržištima trećih zemalja Korisnici potpore: Proizvođači vina (fizičke ili pravne osobe) upisani u Vinogradarski registar Javna tijela utemeljena zakonom koja predstavljaju proizvođače vina, osim korisnika Državnog proračuna Udruge proizvođača vina, zadružni savezi (čije su članice barem tri zadruge koje se bave proizvodnjom vina). Intenzitet potpore: Maksimalni iznos potpore po projektu iznosi EUR 160.000. Minimalni iznos potpore iznosi EUR 3.000. Maksimalna potpora iznosi 80% prihvatljivih troškova. Dozvoljene aktivnosti i troškovi: Objavljivanje reklama u medijima (tisak, televizija, radio, internet) Odnosi s javnošću, promidžba i marketing Izrada promotivnih materijala za tržišta trećih zemalja Sudjelovanje na međunarodnim sajmovima i drugim međunarodnim događanjima na tržištima trećih zemalja 20

9. ZAŠTITA I REVITALIZACIJA AUTOHTONIH SORATA VINOVE LOZE HRVATSKOG ZAGORJA O projektu Projekt Revitalizacija i zaštita autohtonih sorata vinove loze, započeo je 2006. godine na inicijativu Grupacije za vinarstvo i vinogradarstvo pri Županijskoj komori Krapina u suradnji sa Zavodom za vinarstvo Agronomskog fakulteta u Zagrebu, Međunarodnom organizacijom za vinogradarstvo te Krapinsko-zagorskom županijom. Ciljevi projekta Kao što i sam naziv govori, cilj Projekta je identifikacija, ispitivanje, zaštita i revitalizacija tradicionalnih sorata vina Hrvatskog zagorja. Dobar dio hrvatskih autohtonih sorata je nestao, stoga danas imamo 4 puta manje autohtonih sorata nego prije 100 godina. U sjeverozapadnoj Hrvatskoj ovoj podatak još je porazniji zbog blizine europskih zemalja čije su sorte istisnule naše, autohtone sorte vina. Posljednjih godina dolazi do pojave novih trendova u vinogradarstvu i na svjetskom tržištu vina. Hiperprodukcija masovnih vina postala je problem mnogih zemalja, a jeftina vina sve teže nalaze put do kupca. Moderni potrošači sve više cijene kvalitetu, originalnost (autohtonost), te ekološki proizvedena vina, što dovodi do drugačijih pogleda na razvoj ove grane. Razvijene vinogradarske zemlje ulažu velika sredstva u razvoj novih, zdravijih tehnologija, ali i u spašavanje i revitalizaciju autohtonih sorata. I Hrvatska se priključila ovom trendu, prije svega zbog značaja i potencijala vinogradarsko vinarske proizvodnje, te velikog broja autohtonih sorata vinove loze. Provedba projekta Realizacija projekta zamišljena je u 2 faze u trajanju od 10 godina. Prva faza projekta trajala je od 2006. 2011. godine, dok je druga faza projekta započela 2013. godine. U 1. fazi projekta cilj je bio pronaći stare autohtone sorte, identificirati ih, spasiti od daljnjeg izumiranja i posaditi na jedno mjesto. 21

2. fazom projekta predviđena je znanstvena i stručna evaluacija svih pronađenih i kolekcioniranih sorta vinove loze Hrvatskog zagorja te utvrđivanje gospodarskih karakteristika sorata, njihov proizvodni potencijal i stvaranje uvjeta za sustavnu gospodarsku revitalizaciju. Iako je prvotno projekt zamišljen u dvije faze, shodno ostvarenim rezultatima planirana je daljnja provedba projekta u dvije dodatne faze: 3. fazom odrediti će se koji tip vina najbolje proizvoditi iz sorata preporučenih za gospodarsko-komercijalnu sadnju (određenih drugom fazom projekta) U 4. fazi predviđena je zaštita imena vina sorata preporučenih za gospodarskokomercijalnu sadnju i njihova marketinška promocija 1. Faza projekta Rezultati Dva su osnovna preduvjeta da bismo neku sortu vinove loze mogli smatrati autohtonom. Prvi je znanstveni dokaz da je sorta nastala upravo na nekom području i to na način da se otkriju njeni roditelji koji su također udomaćeni na tom području. Druga, češća pretpostavka za tvrdnju o autohtonosti neke sorte jest duga tradicija uzgoja neke sorte na nekom području koju je također potrebno dokazati. U sklopu 1. faze projekta obiđeno je 50-tak lokacija na području županije, a označeno je ukupno 60 trsova 26 različitih sorata. Na parceli Josipa Grozaja u Donjoj Pačetini zasađen je i pokusni vinograd na kojem su zasađene sve pronađene sorte, a čiji je identitet utvrđivan putem DNA analize. Među najzanimljivijim pronađenim sortama je Stara krapinska belina ili Bela belina velika, koja je uz Pinot crni, roditelj Chardonnaya, jedne od najraširenijih, najpoznatijih i najpopularnijih svjetskih sorata. To je sorta za koju su istraživački otkrili da je roditelj preko 70 drugih sorti na svijetu, zbog čega su je i neki istraživači prozvali Cassanova među sortama. Također, vrlo vjerojatno, otkriveni su i djed i baka glasovitog Chardonnaya koji su isto tako zagorske sorte, a riječ je o Moslavcu ili Šiponu i dosad neevidentiranoj sorti nazvanoj Začretska belina. Ova otkrića možda i nisu toliko važna za samo vinogradarstvo, no za brendiranje i popularizaciju zagorskih vina te promociju zagorskih i hrvatskih vina u cjelini, ovaj je pronalazak neprocjenjiv. Najbolju kakvoću pokazala je autohtona sorta Sokol koja se još sadi samo u Hrvatskom zagorju i vrlo je interesantna za preporuku proizvođačima koji žele saditi autohtone zagorske sorte. Predstavljanje projekta i kušanje vina autohtonih sorti - 27.3.2012. Dana 27. ožujka 2012. godine održana je prezentacija 1. faze projekta pod nazivom Zaštita i revitalizacija autohtonih sorata vinove loze Hrvatskog zagorja, u prostorijama Muzeja Žitnica, Sveti Križ Začretje. Degustirane sorte bile su: Sokol, Smudna belina, Belina Desinić, Začretska belina, Zlatarska belina, Stara krapinska belina i vino Stare 22

krapinske beline zasađene u vinogradu gospodina Hršaka. Svi prisutni koji su sudjelovali u degustaciji vina izrazili su zadovoljstvo kušanim vinima i ustvrdili kako postoji veliki potencijal za proizvodnju i njihovo komercijalno iskorištavanje. Izražen je i velik interes za sadnjom autohtonih sorata što opravdava daljnji nastavak projekta, ali i opstanak i popularizaciju kvalitetnih, autohtonih zagorskih vina. Slika 4. Kušanje vina autohtonih sorti, Začretje, 27.3.2012. 2. Faza projekta Dana 10.04.2013. godine, potpisani su ugovori za drugu fazu projekata "Zaštita i revitalizacija autohtonih sorata vinove loze Hrvatskog zagorja". Predsjednik HGK Županijske komore Krapina, gosp. Vid Šanjug, potpisao je sa ostalim partnerima projekta, županicom KZŽ gđom Sonjom Borovčak, dekanicom Agronomskog fakulteta prof.dr.sc. Tajanom Krička i direktorom Trgocentra d.o.o. gosp. Dragutinom Bratkovićem, ugovor o podizanju matičnog nasada u II. fazi projekta Ampelografska i genetička evaluacija, te ocjena gospodarskog potencijala autohtonih sorata vinove loze Hrvatskog zagorja (2011.-2016. godina) te ugovor o marketinškoj promociji rezultata projekta Zaštita i revitalizacija autohtonih sorata vinove loze (Vitis vinifera L) Hrvatskog zagorja II. faza. Prvim ugovorom, potpisanim između Krapinsko-zagorske županije, Agronomskog fakulteta i Trgocentra utvrđen je zajednički interes da se u okviru II. faze ovog projekta pristupi podizanju eksperimentalnog vinograda-matičnog nasada u Komoru Začretskom, na području Općine Sveti Križ Zarčetje, s ciljem stvaranja povoljnih uvjeta za potpunu gospodarsku revitalizaciju najinteresantnijih autohtonih sorata vinove loze 23

Hrvatskog zagorja. Drugim ugovorom između HGK Županijske komore Krapina i Krapinsko-zagorske županije, utvrđeni su zajednički interesi da se u okviru druge faze projekta pristupi marketinškoj promociji rezultata dobivenih provođenjem projekta s ciljem komercijalizacije i implementacije autohtonih sorta i vina u gospodarsku i turističku ponudu Krapinsko-zagorske županije za što će Komora osigurati deset tisuća kuna godišnje tijekom petogodišnjeg razdoblja od 2013. do 2018. godine. Predstavljena monografija Sorte vinove loze Hrvatskog zagorja - 11.2.2016. U četvrtak, 11. veljače, u Termama Tuhelj predstavljena je monografija Sorte vinove loze Hrvatskog zagorja, kada su prisutni imali priliku upoznati oživljene autohtone sorte vinove loze s područja Hrvatskog zagorja. Monografija otkriva niz zanimljivih činjenica, poput one da je autohtona zagorska sorta stara krapinska belina, roditelj chardonnaya, jedne od najraširenijih, najpoznatijih i najpopularnijih svjetskih sorti, a ujedno i roditelj više od 70 drugih sorti na svijetu, zbog čega su je i neki istraživači prozvali Cassanova među sortama. Zanimljiv je podatak da je jedini primjerak stare krapinske beline pronađen u dvorištu rodne kuće Ljudevita Gaja u Krapini. U monografiji je opisan i Sokol, autohtona sorta klanječkog vinogorja od koje su vino radili franjevci. Izdavač monografije jest Krapinsko-zagorska županija, a rezultat je projekta Revitalizacija i zaštita autohtonih sorata vinove loze Hrvatskog zagorja. Slika 5. Predstavljanje monografije Sorte vinove loze Hrvatskog zagorja, Terme Tuhelj,11.2.2016. Web: Zaštita i revitalizacija autohtonih sorata vinove loze Hrvatskog zagorja 24