NAPOMENA: Ove Odredbe za provođenje počinju od članka 4. zbog usklađenja s numeracijom odredbi za provođenje u Odluci o donošenju Detaljnog plana uređenja za dio obuhvata Pojedinačnog zahvata P26 sjeverno od križanja ulica Domovinskog rata i Zbora narodne garde I. ODREDBE ZA PROVOĐENJE Članak 4. (1) Područje obuhvata Plana je omeđeno: - s južne strane Ulicom Domovinskog rata - s zapadne strane Ulicom Zagorski put - sa sjeverne strane Ulicom Put Smokovika - s istočne strane Ulicom Zbora narodne garde (2) Detaljne granice obuhvata Plana prikazane su na svim kartografskim prikazima. 1. Uvjeti određivanja namjene površina Članak 5. (1) Generalnim urbanističkim planom Splita za područje obuhvaćeno ovim planom određene su slijedeće namjene: Mješovita namjena - pretežito stambena Poslovna namjena Rekreacijska namjena Zaštitno zelenilo M1 K R2 Z5 (2) Sukladno navedenom izvršena je organizacija prostora sa detaljnom namjenom površina prikazanom na kartografskom prikazu 1. Detaljna namjena površina kako slijedi: Mješovita namjena - pretežito stambena Poslovna namjena Javna i društvena namjena - predškolska Rekreacijska namjena Javne zelene površine (javni park) Zaštitno zelenilo Površine infrastrukturnih sustava - (TS,čestice vodovoda/kanalizacije) Površine infrastrukturnih sustava - pješačke ulice Površine infrastrukturnih sustava - kolne i kolno - pješačke ulice, s parkiralištima i pripadajućim zelenilom Površine infrastrukturnih sustava - javno vodno dobro Površine infrastrukturnih sustava - dijelovi građevinske čestice Ulice Domovinskog rata i Zbora Narodne garde M1 K D4 R2 Z1 Z5 IS1 IS2 IS3 IS4 IS5 8
1.1. Mješovita namjena - pretežito stambena - M1 Članak 6. (1) Na građevnim česticama oznaka M1-1a; M1-1b; M1-2; M1-3a; M1-3b; M1-4; M1-5; M1-6; M1-7; M1-8; M1-9; M1-10; M1-11; M1-12; M1-13; M1-14; M1-15a; M1-15b; M1-16; M1-17; M1-18; M1-19; M1-20; M1-21 ;M1-22a; M1-22b i M1-23 planirane su građevine pretežito stambene namjene, a mogući su i sadržaji koji prate stanovanje te poslovni sadržaji koji ne ometaju stanovanje. (2) Dopušteni prateći i poslovni sadržaji mogu se uređivati u prizemljima građevina. Prateći i poslovni sadržaji uključuju: trgovačke sadržaje, tihe obrte i usluge građanima, ugostiteljsku namjenu (restorani, caffe i sl.). (3) Na površinama mješovite namjene - pretežito stambene namjene M1, planiraju se sveukupno: 6 dvojnih građevina i 21 slobodnostojeća građevina. 1.2. Poslovna namjena - K Članak 7. (1) Na građevnim česticama oznaka K-1; K-2; K-3; K-4; K-5, K-6; K-7; K-8; K-9; K-10; K-11; planira se gradnja poslovnih građevina pretežito planiranih kao uredske a moguće je kao prateće sadržaje uređivati prostore za uslužne i trgovačke sadržaje, zanatske sadržaje, upravne, uredske, ugostiteljske, sportske i rekreacijske, zabavne i društvene sadržaje. (2) Na građevnoj čestici K-8 planirana je gradnja poslovne građevine: za Vodovod i kanalizacija d.o.o. (3) Na građevnim česticama K-9, K-10 i K-11 planirane su poslovne građevine s uredskim prostorima na nadzemnim etažama dok se u prizemlju planiraju prateći sadržaji: trgovine, tihi obrti i usluge građanima, ugostiteljska namjena (restorani, caffe i sl.). Unutar građevine građevne čestice K-11 moguć je i smještaj uredskih prostora gradskih komunalnih poduzeća. 1.3. Javna i društvena namjena predškolska D4 Članak 8. (1) Na građevnoj čestici oznake D4-1 planira se gradnja predškolske ustanove-dječjeg vrtića s jaslicama. (2) Pored građevine predškolske ustanove na građevnoj čestici predviđen je otvoreni prostor za igru djece kao i uređena zelena površina i parkirni prostor za potrebe osoblja i posjetitelja predškolske ustanove. 1.4. Rekreacijska namjena R2 Članak 9. (1) Na građevnoj čestici R2-1 rekreacijske namjene, planira se uređenje 1 otvorenog igrališta s tribinama (igralište je višenamjensko, namjenjeno prvenstveno za mali nogomet/košarku/rukomet i sl.). Osim njega planira se i teren za boćanje kao i 1 manje višenamjensko igralište. (2) Osim otvorenih igrališta na građevnoj čestici planira se i gradnja prateće građevine sa potrebnim popratnim sadržajima uz igrališta (garderobe, sanitarije, manji ugostiteljski sadržaji, caffe bar i sl.). 9
1.5. Javne zelene površine (javni park) Z1 Članak 10. (1) Na građevnoj čestici Z1-1 planira se javni park uređen niskim raslinjem. Sadnja stabala nije predviđena zbog podzemnog prolaska kanala odvodnje više razine. (2) Na građevnoj čestici Z1-2 planira se uređenje javnog parka uz dio trase nadzemnog dijela akvedukta. (3) Na građevnoj čestici Z1-3 planira se uređenje javnog parka. 1.6. Zaštitno zelenilo Z5 Članak 11. (1) Na građevnim česticama oznake Z5-1, Z5-2, Z5-3 i Z5-4, planirano je zaštitno zelenilo. 1.7. Površine infrastrukturnih sustava (TS, čestice vodovoda i kanalizacije) IS1 Članak 12. (1) Građevna čestica oznake IS1-1 planirana je za komunalne infrastrukturne sustave crpne stanice. (2) Građevne čestice oznaka IS1-2; IS1-3; IS1-4; IS1-5 planirane su za gradnju transformatorskih stanica. (3) Građevna čestica oznake IS1-6 nalazi se u zoni nadzemnnog dijela Dioklecijanovog akvedukta. 1.8. Površine infrastrukturnih sustava pješačke ulice IS2 Članak 13. (1) Površine infrastrukturnih sustava oznake IS2 (pješačke ulice) površine su na kojima se grade i uređuju pješačke ulice - šetnice / putevi naselja. (2) Građevne čestice pješačkih ulica imaju oznaku IS2-1; IS2-2; IS2-3; IS2-4; IS2-5. (3) Građevna čestica IS2-6 je pješački pothodnik 1.9. Površine infrastrukturnih sustava kolne i kolno pješačke ulice naselja IS3 Članak 14. (1) Građevne čestice oznaka IS3-1, IS3-2, IS3-3, IS3-4, IS3-5, IS3-6, IS3-7, IS3-8, IS3-9, IS3-10, IS3-11, IS3-12, IS3-13, IS3-15, su kolne i kolno - pješačke površine zajedno sa javnim parkiralištima i pripadajućim zelenilom. (2) Građevna čestica IS3-14 je dio nogostupa Ulice Domovinskog rata 1.10. Površine infrastrukturnih sustava javno vodno dobro IS4 Članak 15. (1) U ove čestice ulaze čestice bujica kao javno vodno dobro. 1.10.1. Površine infrastrukturnih sustava IS5 Članak 16. 10
(1) Dijelovi čestice Ulice Zbora narodne garde i Ulice Domovinskog rata. 1.11. Bilanca namjene površina u području obuhvata plana Tablica 1. Članak 17. namjena površina površina (m2) učešće ( % ) M1 26.900 26,64% K 22.577 22,36% D4 5.488 5,44% R2 3.880 3,84% Z1 1.802 1,78% Z5 1.708 1,69% IS1 15.556 15,41% IS2 1.336 1,32% IS3 16.598 16,44% IS4 1.798 1,78% IS5 3.330 3,30% UKUPNO ( površina obuhvata ) 100.973 100,00% 2. Detaljni uvjeti korištenja, uređenja i gradnje građevnih čestica i građevina 2.1. Veličina i oblik građevnih čestica (izgrađenost, iskorištenost i gustoća izgrađenosti) Članak 18. (1) Unutar obuhvata plana formira se ukupno 79 građevnih čestica različitih namjena: - mješovita namjena M1 27 građevnih čestica - poslovna namjena K 11 građevnih čestica - javna i društvena namjena D4 (predškolska) 1 građevna čestica - rekreacijska namjena R2 1 građevna čestica - javne zelene površine Z1 3 građevne čestice - zaštitna zelena površina Z5 4 građevna čestica - površine infrastrukturnih sustava IS1 6 građevnih čestica - površine infrastrukturnih sustava IS2 6 građevnih čestica - površine infrastrukturnih sustava IS3 15 građevnih čestica - površine infrastrukturnih sustava IS4 5 građevnih čestica - površine infrastrukturnih sustava IS5 dijelovi čestice u sklopu Ulica Zbora narodne garde i Ulice Domovinskog rata 11
(2) Gustoća izgrađenosti građevnih čestica GigN je odnos zbroja pojedinačnih kig i zbroja građevnih čestica. Na području unutar granica obuhvata detaljnog plana uređenja iznosi 0,28. (3) Građevne čestice se formiraju dijeljenjem i spajanjem dijelova katastarskih čestica zemljišta. Veličina i oblik građevnih čestica prikazane su na kartografskom prikazu br. 4b. Plan parcelacije. (4) Osnovni prostorni pokazatelji za pojedinu građevnu česticu u obuhvatu plana i uvjetima izgradnje iskazani su u tablicama 2., 3. i 4.: 12
Tablica 2 ISKAZ PROSTORNIH POKAZATELJA I UVJETA ZA GRAĐEVINSKE ČESTICE OZNAKE "M1" BRP-Nadz BRP-Podz ukupna BRP Oznaka čestice Veličina čestice Kig N kig P kis N kis Maksimaln a površina zemljišta pod nadzemni m dijelom građ. Maksim.tl.površina podzemne etaže Najveća katnost Minimalna zelena površina Minimalna procjedna površina (maksimalna nadzemna građ. brutto površina ) (maksimalna podzemna građ. brutto površina) (maksimalna, podz+nadzem građevinska brutto površina) Vrsta krova Najveća visina građ. Napomena (cca) (max) koef. (max) koef. (max) koef. (max) koef. E m M1-1a 758 0,32 0,60 1,26 2,46 239 455 Po+P+3 227 303 956 910 1866 kosi 13,0 izgrađena građ. M1-1b 757 0,38 0,60 1,53 2,73 290 454 Po+P+3 227 303 1160 908 2068 kosi 13,0 izgrađena građ. M1-2 653 0,43 0,60 1,73 2,33 282 392 Po+P+3 196 261 1128 392 1520 kosi 13,0 izgrađena građ. M1-3a 1290 0,35 0,60 1,41 2,61 454 774 Po+P+3 387 516 1816 1548 3364 ravni 13,0 nova gradnja M1-3b 533 0,37 0,60 1,48 2,68 197 320 Po+P+3 160 213 788 640 1428 ravni 13,0 nova gradnja M1-4 2133 0,26 0,70 1,31 2,71 560 1493 Po+P+4 640 640 2800 2986 5786 ravni 16,0 nova gradnja M1-5 1276 0,40 0,60 1,59 2,79 508 766 Po+P+3 383 510 2032 1531 3563 ravni 13,0 nova gradnja M1-6 1119 0,40 0,60 1,59 2,79 444 671 Po+P+3 336 448 1776 1343 3119 ravni 13,0 izgrađena građ. M1-7 1080 0,37 0,60 1,49 2,69 402 648 Po+P+3 324 432 1608 1296 2904 ravni 13,0 nova gradnja M1-8 841 0,33 0,60 1,32 2,52 278 505 Po+P+3 252 336 1112 1009 2121 ravni 13,0 nova gradnja M1-9 1650 0,29 0,60 0,87 2,07 478 990 Po+P+2 495 660 1434 1980 3414 ravni 10,0 nova građ. M1-10 1151 0,29 0,60 0,86 2,06 331 691 Po+P+2 345 460 993 1381,2 2374 ravni 10,0 nova građ. M1-11 1651 0,39 0,70 1,96 3,36 647 1156 Po+P+4 495 495 3235 2311 5546 ravni 16,0 nova gradnja M1-12 891 0,31 0,60 0,92 2,12 273 535 Po+P+2 267 356 819 1069,2 1888 ravni 10,0 izgrađena građ. M1-13 810 0,38 0,70 1,53 2,93 310 567 Po+P+3 243 243 1240 1134 2374 ravni 13,0 nova gradnja M1-14 729 0,31 0,60 0,93 2,13 227 437 Po+P+2 219 292 681 874,8 1556 ravni 10,0 13 izgrađena građ. M1-15a 477 0,31 0,60 1,22 2,42 146 286 Po+P+3 143 191 584 572 1156 ravni 13,0 izgrađena građ. M1-15b 452 0,33 0,60 1,30 2,50 147 271 Po+P+3 136 181 588 542,4 1130 ravni 13,0 nova gradnja M1-16 1012 0,35 0,60 1,40 2,60 355 607 Po+P+3 304 405 1420 1214 2634 ravni 13,0 izgrađena građ. M1-17 1056 0,30 0,70 1,80 2,50 316 739 Po+P+5 317 317 1896 739,2 2635 ravni 19,0 nova gradnja
M1-18 1318 0,26 0,70 1,57 2,27 344 923 Po+P+5 395 395 2064 923 2987 ravni 19,0 nova gradnja M1-19 1772 0,36 0,70 2,14 3,54 631 1240 Po+P+5 532 532 3786 2481 6267 ravni 19,0 nova gradnja M1-20 831 0,10 0,60 0,19 1,39 81 499 Po+P+1 249 332 162 997 1159 ravni 7,0 izgrađena građ. M1-21 1316 0,31 0,60 1,57 2,77 414 790 Po+P+4 395 526 2070 1579 3649 ravni 16,0 nova gradnja M1-22a 452 0,40 0,60 2,07 3,27 234 271 Po+P+3 136 181 936 542 1478 ravni 13,0 izgrađena građ. M1-22b 436 0,35 0,60 1,41 2,61 154 262 Po+P+3 131 174 616 523,2 1139 ravni 13,0 izgrađena građ. M1-23 456 0,33 0,60 1,31 2,51 149 274 Po+P+3 137 182 596 547 1143 ravni 13,0 nova gradnja M1 ukupno 26900 8891 37296 31974 70270 Napomena: sve građevine mogu imati više od jedne podzemne etaže u slučaju kada se u drugim podrumskim etažama predviđa uređenje garaže. 14
Tablica 3. ISKAZ PROSTORNIH POKAZATELJA I UVJETA ZA GRAĐEVINSKE ČESTICE OZNAKE "K, D4" BRP-Nadz BRP-Podz ukupna BRP Oznaka čestice Veličina čestice Kig N kig P kis N kis Maksimalna površina zemljišta pod nadzemnim dijelom građ Maksim. tl. površina podzemne etaže Najveća katnost Minimalna zelena površine Minimalna procjedna površina (maksimalna nadzemna građ. brutto povr.) (maksimalna podzemna građ. brutto površina) (maksimalna, podz+nadzem građevinska brutto površina) Vrsta krova Najveća visina građ. Napomena (cca) (max) koef. (max) koef. (max) koef. (max) koef. E K-1 657 0,22 0,00 0,44 0,44 143 0 Su+P 131 263 286 0 286 kosi 8,0 izgrađena građ. K-2 2030 0,37 0,60 0,73 1,33 742 1218 Po+P+1 406 812 1484 1218 2702 ravni 8,0 nova gradnja K-3 1497 0,40 0,60 1,62 2,82 606 898 Po+P+3 299 599 2424 1796 4220 ravni 13,0 nova gradnja K-4 1363 0,35 0,60 1,41 2,61 480 818 Po+P+3 273 545 1920 1636 3556 ravni 13,0 nova gradnja K-5 2394 0,37 0,70 2,21 2,91 883 1676 Po+P+5 479 958 5298 1676 6974 ravni 19,0 nova gradnja K-6 1901 0,34 0,60 1,35 2,55 642 1141 Po+P+3 380 760 2568 2281 4849 ravni 13,0 nova gradnja K-7 2716 0,40 0,70 2,41 3,11 1092 1901 Po+P+5 543 1086 6552 1901 8453 ravni 19,0 nova gradnja K-8 1226 0,25 0,60 0,76 1,36 310 736 Po+P+2 245 490 930 736 1666 ravni 10,0 nova gradnja m K-9 2857 0,36/0,17 0,65 3,98 5,93 1024/490 1857 Po+P+1/ Po+P+20 571 857 11358 5571 16929 ravni 64,5 nova gradnja K-10 3138 0,35/0,16 0,75 3,68 5,93 1112/490 2354 Po+P+1/ Po+P+20 628 941 11534 7061 18595 ravni 64,5 nova gradnja K-11 2798 0,38/0,17 0,75 4,09 7,84 1067/490 2099 Po+P+1/ Po+P+20 560 839 11444 10493 21937 ravni 64,5 nova gradnja K ukupno 22577 55798 34368 90166 D4-1 5488 0,25 0,60 0,74 1,34 1360 3293 Po+P+2 1646 2195 4080 3292,8 7373 ravni 10,0 dj. vrtić + jaslice D4 ukupno 5488 8101 4080 3293 7373 Napomena: sve građevine mogu imati više od jedne podzemne etaže u slučaju kada se u drugim podrumskim etažama predviđa uređenje garaže. 15
Tablica 4 Oznaka čestice Veličina čestice Kig N kig P kis N kis Maksimalna površina zemljišta pod nadzemnim dijelom građ. Max tlocrtna površina podzemne etaže Najveća katnost Minimalna zelena površine Minimalna procjedna površina BRP-Nadz (maksimalna nadzemna građ. brutto povr. ) BRP-Podz (maksimalna podzemna građ. brutto površina) ukupna BRP (maksimalna, podz+nadzem građevinska brutto površina) Vrsta krova Najveća visina građ. Napomena (cca) (max) koef. (max) koef. (max) koef. (max) koef. E m R2-1 3880 0,01 0,01 0,03 50 50 PO+P 50 50 100 ravni 4,0 prateći sadr.igral. R2 ukupno 3880 50 0 50 Z1-1 241 javni park Z1-2 502 javni park uz Dioklec. vodovod Z1-3 1059 javni park Z1 ukupno 1802 Z5-1 1203 Z5-2 328 Z5-3 71 Z5-4 106 zašt. zelen.na uglu Ul. Dom. rata i Zbora nar. Garde zašt. zelen.uz parking na osi 3 zašt. zelen. uz Ul. Zbora nar. Garde zašt. zelen. uz Ul. Zbora nar. Garde Z5 ukupno 1708 IS1-1 12942 0,16 0,60 0,20 0,80 2055 7765 Po+P+2 2588 5177 2563 7765 10328 ravni 10,0 infr. povr. Crpne stanice IS1-2 52 0,27 0,27 0,27 14 P 14 14 ravni 4,0 planirana TS IS1-3 75 0,19 0,19 0,19 14 P 14 14 ravni 4,0 planirana TS 16
IS1-4 78 0,18 0,18 0,18 14 P 14 14 ravni 4,0 planirana TS IS1-5 51 0,27 0,27 0,27 14 P 14 14 ravni 4,0 planirana TS IS1-6 2358 zelena površina u zoni Dioklec. vodovoda IS1 ukupno 15556 2111 2619 7765 10384 IS2-1 261 IS2-2 117 IS2-3 298 IS2-4 148 IS2-5 294 šetnica na trasi povijesnih puteva šetnica na trasi povijesnih puteva šetnica na trasi povijesnih puteva šetnica uz trasu Diokl. Vodovoda Pješački put prema autob. stanici IS2-6 218 pješački pothodnik IS2 ukupno 1336 IS3-1 1296 parkiralište IS3-2 210 prometnica IS3-3 2975 prometnica IS3-4 2371 prometnica IS3-5 395 prometnica IS3-6 661 parkiralište IS3-7 1548 prometnica IS3-8 215 prometnica IS3-9 71 prometnica IS3-10 2330 prometnica IS3-11 3205 17 Prometnica s parkiralištem IS3-12 360 prometnica IS3-13 808 prometnica
IS3-14 103 Dio ogostupa Ul. Dom. rata IS3-15 50 prometnica IS3 ukupno 16598 IS4-1 603 javno vodno dobro IS4-2 109 javno vodno dobro IS4-3 35 javno vodno dobro IS4-4 595 javno vodno dobro IS4-5 456 potok Smokovik javno vodno dobro IS4 ukupno 1798 IS5-1 3330 IS5 ukupno 3330 dio čestice Ul. D. rat i Zbora n. garde Napomena: sve građevine mogu imati više od jedne podzemne etaže u slučaju kada se u drugim podrumskim etažama predviđa uređenje garaže. Iznimka je građevna čestica R2-1 na kojoj se omogućava gradnja samo jedne podrumske etaže. 18
2.2. Veličina i površina građevina (ukupna građevinska bruto površina građevine, visina i broj etaža ) Članak 19. (1) Veličina i površina građevina / zona gradnje nadzemnog dijela građevine, prikazani su u kartografskom prikazu 4a. Uvjeti gradnje u mjerilu 1:1000. (2) Najveće vrijednosti prostornih pokazatelja za pojedine građevine u obuhvatu plana - najveća tlocrtna površina nadzemnog dijela građevine (najveća zona gradnje nadzemnog dijela građevine), - najveća dozvoljena ukupna građevinska bruto površina BRP-a građevine - najveća dozvoljena nadzemna BRP-a građevine - najveća dozvoljena podzemna BRP-a građevine - najveća dozvoljena katnost građevine i najveća visina građevine iskazane su u tablicama 2., 3. i 4.: 19
2.3. Namjena građevina Članak 20. (1) Namjena građevina u obuhvatu plana slijedi iz utvrđene namjene površina. Za područje obuhvata ovog DPU-a utvrđene su slijedeće namjene površina: M1 K D4 R2 Z1 Z5 IS - mješovita namjena - pretežito stambena - poslovna namjena - javna i društvena namjena - predškolska - rekreacijska namjena - javne zelene površine - zaštitno zelenilo - površine infrastrukturnih sustava (2) U zoni mješovite namjene - pretežito stambene (M1) pored stanovanja omogućava se u dijelu građevina obavljanje tihih poslovnih djelatnosti tipa uredi i predstavništva, odvjetništvo i projektantske usluge te druge intelektualne usluge te sadržaji javnih i društvenih djelatnosti. U obuhvatu plana, u prizemljima stambenih građevina mogu se graditi i sadržaji dnevne opskrbe i usluga. Moguće je smjestiti i prehrambenu trgovinu za dnevnu opskrbu. Trgovina se smješta u prizemlje građevina, na najviše 100 m2 bruto građevinske površine pojedine građevine. Ne dopušta se izgradnja proizvodnih i ostalih sadržaja koji bi svojim radom i funkcioniranjem proizvodile utjecaje neprihvatljive za ovu zonu (buka, vibracije, zagađenje zraka, teži transport i sl). U obuhvatu DPU-a ne smiju se graditi građevine i sadržaji koji bi svojom funkcijom, konstrukcijom ili oblikom, neposredno ili potencijalno, ugrožavali život i zdravlje ili rad ljudi, te ugrožavali okoliš iznad zakonom utvrđenih ili pravilima struke dopustivih vrijednosti, niti se smije zemljište uređivati ili koristiti na način koji bi izazvao takve posljedice. (3) U zoni javne i društvene namjene D4 - predškolski odgoj na građevnoj čestici oznake D4-1 omogućava se smještaj dječjeg vrtića i jaslica sa svim popratnim sadržajima koji su propisani "Državnim pedagoškim standardom predškolskog odgoja i naobrazbe". (4) U zoni poslovne namjene (K) omogućava se gradnja i uređivanje prostora za uslužne i trgovačke sadržaje, zanatske sadržaje, upravne, uredske, ugostiteljske, zabavne te javne i društvene građevine i sadržaje. Na građevinskoj čestici K-1 je poslovni objekt na koji se pristup ostvaruje pravom služnosti prolaza preko građevinske čestice K-2. Na građevinskoj čestici K-2 predviđa se građevina prodajnog sadržaja. Na građevnim česticama oznake K-5, K-7, K-9, K-10, K-11 kojima je površina veća od 2000m2 omogućava se izgradnja stambenog prostora maksimalne BRP 200 kao prateći poslovnim sadržajima. U građevini na građevnoj čestici K-11 omogućava se predvidjeti dio poslovnih prostora za potrebe gradskih komunalnih poduzeća. Na građevnoj čestici K-8 planira se izgradnje poslovne građevine za Vodovod i kanalizaciju d.o.o. (5) U zoni namjene R2 - rekreacijska namjena planira se uređivanje otvorenih igrališta namjenjenih za rekreaciju, uređene zelene površine i gradnja građevine uz igrališta s pratećim sadržajima koji upotpunjuju i služe osnovnoj djelatnosti (garderobe, sanitarije, manji ugostiteljski sadržaji-caffe bar i sl.). (6) U zoni namjene Z1 - javni park, uređuje se javni neizgrađeni prostor oblikovan planski raspoređenom vegetacijom. Prostori su namjenjeni šetnji i odmoru građana te rekreaciji djece. U javnim parkovima omogućava se hortikulturno uređenje, uređenje otvorenih dječjih igrališta u sklopu parka kao i opremanje parka potrebnom urbanom opremom. 20
(7) U zoni namjene Z5 - zaštitno i pejsažno zelenilo, planira se i uređuje neizgrađeni prostor oblikovan radi potrebe zaštite okoliša i zaštite od buke. Unutar ove zone planom se ne planira nova gradnja građevina. (8) Površine infrastrukturnih sustava - IS, planom je određeno 5 kategorija infrastrukturnih sustava: IS1 - površine infrastrukturnih sustava u koje su uvrštene: građevne čestice komunalnog sustava vodovoda i građevne čestice TS-a. Na čestici IS1-1 pored postojećih podzemnih komunalnih infrastrukturnih sustava omogućava se po potrebi i nova gradnja građevina za potrebe komunalnog infrastrukturnog sustava Vodovoda. Pored postojeće građevine Crpne stanice omogućava se i gradnja građevine koja će zajedno sa postojećom crpnom stanicom činiti tehnološko-upravni sklop u funkciji gradskog vodovoda. IS2 - površine infrastrukturnih sustava u koje su uvrštene pješačke ulice šetnice unutar naselja. IS3 - infrastrukturne površine kolne i kolno pješačke ulice zajedno sa javnim parkiralištima u sklopu prometnica i zaštitno zelenilo u sklopu prometnica. IS4 - infrastrukturne površine javnog vodnog dobra. IS5 - infrastrukturne površine dio prometnice Ulice Domovinskog rata i Ulice Zbora narodne garde. 2.4. Smještaj građevina na građevnoj čestici Članak 21. (1) Smještaj građevina na građevnim česticama utvrđen je na kartografskom prikazu br. 4a. Uvjeti gradnje u mj 1 : 1000. (2) Smještaj građevina u obuhvatu Plana prikazan je na način da su za građevinu definirani: - dopušteni nadzemni gradivi dio građevne čestice (s označenim obveznim građevinskim pravcima) Minimalna udaljenost građevina nove gradnje (novoplanirane građevine) od susjednih međa je 3,0m, od regulacijske linije (prema javno prometnoj površini) 5,0m, a od akvedukta 15,0 do 20,0 m. (3) Potpuno ukopani podzemni djelovi građevina - podrumi građevine mogu se graditi izvan utvrđene površine nadzemnog gradivog dijela građevne čestice uz uvjet minimalne udaljenosti od granice susjedne građevinske čestice od 2,0 m i u skladu s kigp iz prostornih pokazatelja za pojedinu građevnu česticu prikazane u tablici. Ukoliko se postigne odgovarajuća ovjerena uzajamna suglasnost susjednih vlasnika građevnih čestica, moguće je podzemne potpuno ukopane dijelove građevine graditi uz rub susjednih građevnih čestica. U slučaju gradnje dvojne građevine, podrum i/ili suteren, kao i ostale etaže grade se uz rub čestice prema susjednoj dvojnoj građevini. (4) Udaljenost podzemnih djelova građevina od akvedukta je 15,0 do 20,0 m. 21
2.5. Oblikovanje građevina Članak 22. (1) DPU-om su definirani osnovni gabariti/volumeni građevina i oni su najvažniji zadani element prostornog oblikovanja. (2) Oblikovanje građevina proizlazi iz namjene građevine, uvjeta korištenja, veličine i površine građevina i građevnih čestica. (3) Kod arhitektonskog vanjskog oblikovanja građevina poslovne namjene treba težiti suvremenom oblikovanju pročelja. Poslovne građevine veće katnosti treba oblikovati tako da oblikovanje pojedinih građevina i njihovi međuodnosi stvore identitet poslovnog poteza u okruženju u kojem se nalaze. Za poslovne građevine više katnosti pročelja građevina trebaju prema glavnim gradskim prometnicama (Ul. Domovinskog rata) biti većim djelom ostakljena. Potrebno je voditi računa o vizualnoj eksponiranosti građevina u odnosu na glavne susjedne prometnice koje uobličuju zonu obuhvata predmetnog DPU-a (državna cesta D8, Ulica domovinskog rata i Zagorski put). Građevine (stambeno-poslovne i poslovne) koje se nalaze na navedenim glavnim uličnim potezima potrebno je oblikovati suvremenim arhitektonskim izričajem primjerenim važnosti današnje lokacije obuhvata plana. Obavezna je primjena ravnog krova kod nove gradnje građevina a omogućava se zadržavanje zatečenih kosih krovova kod dovršenih izgrađenih građevina. (4) Za oblikovanje građevina za koje je prema grafičkom dijelu Plana (kartografskom prikazu br. 4.) propisan građevinski pravac, najmanje 70% plohe pročelja mora biti na građevnom pravcu. (5) Oblikovanjem građevine predškolske ustanove (dječjeg vrtića i jaslica), uz zadovoljavanje karakterističnih funkcionalnih postavki, treba osmisliti prostor prepoznatljivog identiteta za odgoj i boravak djece predškolske dobi. Krov građevine predškolske ustanove treba oblikovati kao ravni krov ili krov blagog nagiba (max 10 ). Poseban ulaz treba imati dječji vrtić i jaslice a poseban odvojeni ulaz pomoćno osoblje i dostava. U podrumskim djelovima sklopa predviđa se smještaj popratnih / servisnih sadržaja ustanove. Na građevnoj čestici dječjeg vrtića i jaslica potrebno je osigurati parkirališni prostor za posjetitelje i radno osoblje ustanove s posebnim kolnim prilazom s južne strane. Predviđen je i uređeni ograđeni prostor za igru djece na otvorenom zajedno sa zelenim uređenim površinama oko građevine. Kružni oblici građevina definirani su Natječajnim radom i povezani su iznad etaže prizemlja građevina (zabrana gradnje u zoni između dviju građevina zbog prolaska podzemnih komunalnih instalacija - odvodnje više razine). Obrada pročelja građevina definira se upotrebom kombinacije staklenih transparentnih površina i drvenih / kamenih elemenata obloge pročelja. (6) Poslovne građevine K-8 i IS1-1 treba oblikovati kao kružne građevine ravnog krova ili krova blagog nagiba (max 10 ). Građevine je potrebno oblikovati suvremenim arhitektonskim izričajem. 22
2.6. Uređenje građevnih čestica Članak 23. (1) Građevne čestice namjenjene pretežito stanovanju uređivat će se poštujući funkcionalne i oblikovne karakteristike urbanog prostora. Potporni zidovi gradit će se u skladu s reljefom i oblikovnim obilježjima naselja. (2) Minimalna zelena površina i procjedna površina na građevnoj čestici prikazana je za svaku građevnu česticu u tablici prostornih pokazatelja za građevnu čestice (površine su definirane u ovisnosti o katnosti građevine). U zoni mješovite namjene M1 gdje se grade niske stambene građevine (katnosti do P+3), ograde se mogu izvoditi na regulacijskoj liniji odnosno prema susjednim građevnim česticama. Ograde prema regulacijskoj liniji ne smiju biti visine veće od 1,20m od kote okolnog uređenog terena, a izvode se u vidu transparentnih metalnih ograda i ozelenjenih živica. (3) U zoni poslovne namjene K ograde se mogu izvoditi na regulacijskoj liniji odnosno prema susjednim građevnim česticama. Ograde prema regulacijskoj liniji ne smiju biti visine veće od 1,20m od kote okolnog uređenog terena, a izvode se u vidu transparentnih metalnih ograda i u vidu ozelenjenih živica. (4) Na građevnim česticama oznake K - 9, K - 10 i K - 11 gdje su planirane poslovne građevine veće katnosti ne dopušta se ograđivanje građevnih čestica, zbog javnog načina korištenja slobodnog prostora oko građevina. (5) Kolni promet (u kretanju i mirovanju), na građevnim česticama oznake K - 9, K -10, K -11 potrebno je organizirati sa sjeverne strane objekata. S južne strane omogućava se povezivanje objekta na Ulicu Domovinskog rata pješačkim vezama. (6) Česticu crpne stanice IS1-1 potrebno hortikulturno oplemeniti u skladu s namjenom i tehnologijom građevine. Omogućava se ograđivanje. (7) Građevnu česticu IS1-6 (čestica nadzemnog dijela Dioklecijanovog akvedukta) potrebno je hortikulturno oplemeniti niskim raslinjem primjerenim podneblju. (8) Vanjski prostori namjenjeni djeci D4-1 moraju biti ograđeni i sigurni za djecu. (9) Kolni pristupi (mjesta priključenja na javno prometnu površinu) građevnim česticama prikazani su na kartografskom prikazu br. 2a. Prometna mreža. Čestice koje imaju mogučnost priključenja na javno prometnu površinu na dva mjesta ne moraju koristiti oba. Manja odstupanja od kolnih pristupa neće se smatrati odstupanjem od Plana. (10) Na kartografskom prikazu 4a. Uvjeti gradnje prikazani su potezi zelenila - drvoreda na građevnim česticama koje valja poštovati. (11) Za sve nove zahvate obvezno je za nadzemno neizgrađeni dio građevne čestice, kao dio hortikulturnog rješenja, planirati minimalno 1 stablo/200 m2 neizgrađenog dijela čestice. Na svim otvorenim parkirališnim površinama obvezno je planirati minimalno 1 stablo na 4 parkirališna mjesta. 2.6.1 Parkirališna mjesta u okviru građevnih čestica Članak 24. (1) Za osiguranje potrebnog broja parkirališno/garažnih kapaciteta na građevnoj čestici za novu gradnju, propisuje se minimalni broj parkirališnih ili garažnih mjesta (broj GPM) određen prema namjeni odnosno opisu sadržaja građevine, prikazan u tablici 5. (2) Tablica 5. - Potreban broj parkirališnih ili garažnih mjesta: 23
Tablica 5. Namjena Stanovanje Ugostiteljstvo i turizam Trgovina i komunalni sadržaji Poslovna i javna namjena Kultura i obrazovanje Zdravstvo i socijalna skrb Šport i rekreacija Tip građevine, opis sadržaja građevine Srednje i visoke stambene i stambeno poslovne građevine Niske stambene i stambenoposlovne građevine Minimalni broj parkirališnih ili garažnih mjesta (PM) na 100m2 BRP 2 PM/100 m2, a ne manje od broja stambenih jedinica za stambeni dio građevine 2 PM/100 m2, a ne manje od broja stambenih jedinica za stambeni dio grañevine Niske stambene građevine vile (do najviše 3 stana) 3 PM/stambenoj jedinici Samački hoteli, pansioni Restoran, kavana i sl. Trgovina Skladišta Agencije, poslovnice (javni dio) Uredi i kancelarije Dječji vrtići i jaslice Ambulante, poliklinike, Dom zdravlja Športski objekti otvoreni, bez gledališta Športski objekti zatvoreni, bez gledališta Športski objekti i igrališta s gledalištem 1 PM/100 m2, ili po smještanoj jedinici 4 PM/100 m2 4 PM/100 m2 prodajne površine 1 PM/100 m2 Od obveznog broja minimalno 20 % u javnom korištenju a za neizgrađene dijelove još minimalno dodatnih 10 % u javnom korištenju za neizgrađene dijelove obvezno još 1 PM/1niska stambena građevina na otvorenom prostoru u javnom korištenju 4 PM/100 m2 za površine manje od 100 m2 2 PM/100 m2 osigurati najmanje 2 PM 1 PM/100 m2 3 PM/100 m2 ne manje od broja ambulanti U skladu s posebnim propisima Za građevine i sadržaje koji nisu navedeni u gornjoj tablici broj PM se obračunava prema navedenom sličnom sadržaju (3) Potreban broj parkirališnih ili garažnih mjesta iz tablice 3. određen je u odnosu na građevinsku bruto površinu BRP odgovarajućeg tipa građevine. U građevinsku bruto površinu BRP za izračun PM ne uračunava se površina terasa, balkona, garaže i jednonamjenskih skloništa. Za građevine i sadržaje koji nisu navedeni u gornjoj tablici broj PM se obračunava prema navedenom sličnom sadržaju. (4) Pored zahtjeva o potrebnom broju parkirališnih ili garažnih mjesta potrebno je ispuniti i zahtjev o minimalnoj površini parkirališta ili garaža koja iznosi 20 m2 bruto površine po jednom mjestu. (5) U slučaju rekonstrukcije postojećih stambenih građevina, uz uvjet da se ne povećava broj stambenih jedinica, te rekonstrukcije stambenih i ostalih građevina kojom se povećava BRP do 5%, nije potrebno osigurati nova parkirališna ili garažna mjesta. Za rekonstrukciju postojećih građevina kojom se povećava BRP više od 5% potrebno je osigurati parkirališna ili garažna mjesta samo za novoostvarenu površinu. Kod rekonstrukcije postojećih niskih stambenih građevina (legalnih) u postojećim gabaritima, bez povećanja BRP-a (a uz povećanje broja stambenih ili drugih jedinica unutar postojećeg BRP-a) nije potrebno osigurati nova parkirališna ili garažna mjesta. 24
3. Način opremanja zemljišta prometnom, uličnom, komunalnom i telekomunikacijskom infrastrukturnom mrežom 3.1. Uvjeti gradnje,rekonstrukcije i opremanje cestovne i ulične mreže Cestovni promet Članak 25. (1) Osnovnu prometnu i uličnu mrežu potrebno je graditi u trasama koje su Planom prikazane kao površina oznake IS u kartografskom prikazu 1. Detaljna namjena površina. Za pojedine dijelove prometnih površina je moguće ishođenje akata potrebnih za pristupanje gradnji na način da iste predstavljaju dionice logičnih i stručno utemeljenih prometnih cjelina, čime se omogućava etapna realizacija dijelova zahvata prometne mreže. (2) Priključenje obuhvata Plana na gradsku prometnu mrežu višeg reda ostvaruje na zapad preko križanja osi 1 i osi 4 s projektiranom trasom Zagorskog puta, a na istok produžetkom trase Puta Smokovika (os 1) do križanja s Ulicom 141. Brigade. (3) Ovim se Planom nalaže izgradnja potpuno nove prometne mreže. Njenu okosnicu čine GUP-om definirana sabirna ulica Put Smokovika (os 1) i unutarnje prometnice označene kao osi 2, 3 i 4. Preostale prometnice odnose se na sekundarne prilaze zatečenim i novoplaniranim stambenim građevinama, sadržajima i građevinama javne namjene te na javne parkirališne površine. Kolnopješačka prometnica os 3a, koja se nastavlja na trasu osi 3, planirana je za mješoviti kolno-pješački promet. Članak 26. (1) Uz rubove kolnih površina planirani su nogostupi u širini dostatnoj za prolaz dva reda pješaka (min. 2.0 m). Na lokacijama naznačenim u kartografskom prikazu 2.a1 planirana je izvedba zaštitnog zelenog pojasa s drvoredom. (2) Na dijelovima trase bez kolnih ulaza nogostupi su odvojeni od kolne površine izdignutim rubnjacima. Površinski ih je potrebno obraditi prefabriciranim betonskim opločnicima ili asfaltbetonskim zastorom, a u zonama pješačkih prijelaza obvezna je primjena elemenata za sprječavanje arhitektonsko-urbanističkih barijera. (3) Planom prometne mreže definirane su pristupne ulice i kolno pješački pristupi građevinama odnosno građevnim česticama naznačenim u grafičkom dijelu plana. Kolne prilaze koji se ostvaruju preko nogostupa potrebno je projektirati upuštanjem nogostupa sa skošenim rubnjakom bez visinskih prepreka. (4) Oborinske vode sa ulica i drugih prometnih površina trebaju se, u funkciji učinkovitog spriječavanja onečišćenja okoliša, spojiti na javni sustav oborinske odvodnje, koji se mora redovito održavati. (5) Drvorede planirati prema kartografskom prikazu 4a Uvjeti gradnje. 3.1.1. Glavne gradske ulice i ceste nadmjesnog značenja (elementi trase i mjesta priključka prometnica manjeg značaja) Članak 27. (1) U obuhvatu Plana nema prometnica koje su kategorizirane kao glavne gradske ulice ili ceste nadmjesnog značenja (županijske, državne). Istočnom granicom područja obuhvata DPU-a prolazi gradska magistrala (Ulica Zbora narodne garde - državna cesta D8) a južnom granicom obuhvata glavna gradska ulica (Ul. Domovinskog rata), pa se u cilju zaštite cesta poštuje zaštitni pojas uz navedene ceste. 25
3.1.2. Gradske i pristupne ulice (situacijski i visinski elementi trasa i križanja i poprečni profili s tehničkim elementima) Članak 28. (1) Prema kategorizaciji prometne mreže GUP-a unutar obuhvata Plana nema prometnica ranga gradske ulice. Kategorizirana gradska ulica je Zagorski put koja prolazi izvan Plana uz sjeverozapadnu granicu obuhvata. (2) Zona obuhvata predmetnog DPU-a priključiti će se na gradsku prometnu mrežu sa sjeverozapadne strane na gradsku ulicu Zagorski put na mjestima određenim ishodovanom projektnom dokumentacijom navedene ulice te sekundarno na istok produžetkom trase Puta Smokovika (os 1) do križanja s Ulicom 141. Brigade. (3) Od prometnica u obuhvata Plana kao sabirna ulica u GUP-u je kategoriziran Put Smokovika (os 1). Članak 29. (1) Sve prometnice definirane su na kartografskom prikazu 2.a1 Prometna mreža regulacijskim linijama i visinskim kotama na križanjima i u karakterističnim točkama uklapanja. (2) Planirane visinske kote svih prometnica, križanja i kolnih ulaza u sklopu obuhvata Plana rezultat su rada s digitalnim modelom terena izrađenim iz raspoložive topografske podloge mjerila 1:1000. Ukoliko se prilikom izrade daljnje tehničke dokumentacije (na detaljnijoj topografskoj podlozi) iznađe bolje rješenje moguće je mijenjati planirane kote, što se neće smatrati izmjenom Plana. (3) Planom prometne mreže definirane su sljedeće prometnice: - Os 1 (Put Smokovika) - dvosmjerna i dvotračna prometnica duljine oko 216 m u obuhvatu Plana. Prometni trakovi su široki po 3.50 m za svaki smjer vožnje. Uz lijevi rub kolnika, u smjeru rasta stacionaže, planiran je nogostup širine 2.00 m, a uz desni rub kolnika nogostup širine 2.50 m sa zelenom površinom na završnom dijelu trase. - Os 2 - interna dvosmjerna kolna prometnica planirane duljine oko 104 m. Širina kolne površine osi 2 iznosi 6.50 m (2x3.25) s obostranim nogostupom širine 2.00 m. - Os 3 - središnja interna prometnica planirane duljine oko 648 m. Predviđena je za dvosmjerni promet s dva prometna traka širine po 3.25 m i obostranim nogostupom širine 2.00 m na početnom dijelu trase od križanja s osi 4 do kižanja s osi 2, te s prometnim trakovima minimalne širine po 2.75 m na preostalom dijelu od križanja s osi 2 do križanja s osi 5. Na većem dijelu osi 3 uz desni (unutarnji) rub kolnika planiran je zeleni pojas širine 2.50 m i zelenilo u sklopu prometnica. - Os 3a - kolno-pješačka ulica planirane dužine oko 133 m s okretištem na završetku. Širina kolno-pješačkog prometnog profila osi 3a je 5.50 m. - Os 4 - interna dvosmjerna kolna prometnica ukupne duljine oko 406 m s uključenim javnim parkiralištem. Širina kolne površine osi 4 iznosi 6.50 m (2x3.25) s obostranim nogostupom širine 2.00 m. - Os 5 - interna dvosmjerna kolna prometnica u planirane dužine oko 55 m s okretištem za osobna vozila na završetku. Širina kolne površine osi 2 iznosi 5.50 m (2x2.75) s jednostranim nogostupom širine 2.00 m. - Os 6 - priključna prometnica planirane dužine oko 28 m sa širinom kolne površine 5.50 m i obostranim nogostupom širine 2.00 m te okretištem za osobna vozila na završetku. - Os 7 - priključak javnog parkirališta uz zonu sportsko-rekreacijske namjene planirane dužine oko 76 m s parkiralištem. Prometni profil osi 7 sastoji se od kolne površine širine 5.50 m (2x2.75 m) i obostranog nogostupa širine 2.00 m. 26
Članak 30. (1) Svi infrastrukturni zahvati na području Plana moraju se obavljati tako da se prethodnim istraživanjima osigura ispravnost zahvata i onemogući narušavanje kakvoće zemljišta bilo kakvim oštećenjima ili onečišćenjima. (2) Sva križanja i kolne ulaze potrebno je projektirati s visinskim kotama koje omogućuju izvedbu križanja u skladu sa zahtjevima tehničke regulative. (3) Prometne površine na području obuhvata Plana prikazane su u Kartografskom prikazu broj 2a.1. Prometna mreža, koji je izrađen u mjerilu 1:1000 na topografsko-katastarskom planu. Poprečne presjeke svih prometnica unutar obuhvata Plana potrebno je projektirati s dimenzijama danim u kartografskom prikazu 2a.2 Prometna mreža - Profili prometnica. (4) Omogućava se etapna realizacija pojedinih dionica prometne mreže uz uvjet da predstavljaju logičnu prometnu cjelinu. 3.1.3. Površine za javni prijevoz (pruge i stajališta) Članak 31. Potrebe za javnim gradskim prijevozom putnika osiguravaju se postojećim linijama i stajalištima JGPP-a u profilu Ulice Domovinskog rata i Ulice Zagorski put koje se nalaze izvan obuhvata plana. 3.1.4. Javna parkirališta (rješenje i broj parkirnih mjesta) Članak 32. (1) Javne parkirne površine predviđene Planom čine dva parkirališta (prvo na završetku osi 4 i drugo na završetku osi 8) i jedna lokacija s uličnim parkiranjem vozila na osi 3. Navedene javne parkirne površine imaju sljedeće kapacitete: - Os 4 - parkiralište - 27 parkirnih mjesta (od toga 3 parkirna mjesta za invalide) - Os 8 - parkiralište - 23 parkirna mjesta (od toga 2 parkirna mjesta za invalide) - Os 3 - ulično parkiranje - 18 parkirnih mjesta (od toga 2 parkirna mjesta za invalide) što ukupno iznosi 68 parkirnih mjesta. 3.1.5. Javne garaže Članak 33. (1) U obuhvatu DPU-a nema planiranih javnih garaža. 3.1.6. Bicikilističke staze Članak 34. (1) Planom nije predviđena izvedba posebnih površina namijenjenih isključivo kretanju biciklista. 3.1.7. Trgovi i druge veće pješačke površine Članak 35. (1) U obuhvatu plana nisu planirane površine i lokacije za formiranje trgova. (2) Glavne pješačke površine planirane su na pravcima pružanja antičke centurijacije (trasa pješačkog podhodnika), na trasama povijesnih puteva kao i u blizini nadzemnog dijela trase antičkog akvedukta. 27
(3) Sve površine za kretanje pješaka u obuhvatu Plana izvan kolnih ulica moraju biti dovoljne širine i ne uže od 2,0 m. Na svim javnim pješačkim površinama, i površinama na kojima se kreću pješaci moraju biti osigurani uvjeti za nesmetano kretanje invalidnih osoba, osoba s dječjim kolicima i sl. Na križanjima i drugim mjestima gdje je predviđen prijelaz preko kolnika za pješake, bicikliste i osobe s poteškoćama u kretanju moraju se ugraditi upušteni rubnjaci. (4) Uz rub kolnika svih prometnica planirani su obostrani nogostupi u širini dostatnoj za prolaz dva reda pješaka. Izuzetno, na dijelu osi 3 koji se pruža paralelno s trasom akvedukta, te na osi 5 planiran je jednostrani nogostup širine 2.0 m. Na dijelu trase osi 1 i osi 3 uz kolnik je planirana izvedba zelenog pojasa minimalne širine 2.5 m. (5) Sve pješačke površine potrebno je rasvijetliti javnom rasvjetom i riješiti površinsku odvodnju oborinskih voda. 3.1.8. Uvjeti za osiguranje nesmetanog kretanja osoba smanjene pokretljivosti Članak 36. (1) Planom se za sve građane, bez obzira na dob i vrstu poteškoća u kretanju, predviđa osiguranje nesmetanog pristupa svim javnim površinama. Sve prometne površine trebaju biti izvedene bez arhitektonskih barijera tako da na njima nema zapreka za kretanje niti jedne kategorije stanovništva. Idejnim projektima za pojedine dionice ulica i njima pripadajućih pješačkih površina potrebno je definirati rješenja prihvatljiva za korištenje osobama smanjenje pokretljivosti. Obvezna je izvedba rampa za invalidska ili dječja kolica uza sve pješačke prijelaze. (2) U provedbi Plana primjenjivat će se propisi, normativi i europska iskustva u svrhu smanjenja i eliminiranja postojećih i sprečavanja nastajanja novih urbanističko - arhitektonskih barijera. 3.2. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja ostale prometne mreže Članak 37. (1) Na području obuhvata Plana nisu predviđeni drugi vidovi prometne mreže. 3.3. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja telekomunikacijske mreže Članak 38. (1) Kapacitet DTK planiran je tako da dugoročno udovoljava potrebama tk korisnika. Cijevi kojima se gradi kabelska kanalizacija su PVC cijevi promjera 110 mm i PEHD cijevi promjera 75 i 50 mm, a kapacitet im je određen razmjerno veličini naselja, odnosno pravcu polaganja. (2) Kabelski zdenci su planirani na križanjima, skretanjima i uvodima DTK u objekte. Predviđeni su montažni kabelski zdenci čija veličina ovisi o broju cijevi i kapacitetu tk instalacije. Poklopci kabelskih zdenaca su predviđeni za opterećenje 400 kn kada se ugrađuju na mjestima gdje se očekuje promet teških motornih vozila, a za opterećenje 150 kn na mjestima gdje se ne očekuje promet teških motornih vozila. (3) Dimenzije kabelskih zdenaca određene su brojem cijevi, kapacitetu kabela koji se uvlači i mjestu izrade spojnica na kabelima, odnosno mjestu ogranjavanja. (4) Telekomunikacijski kabeli TK 59...GM mogu se koristiti za polaganje direktno u iskopani rov ili uvlačenje u kabelsku kanalizaciju. Iskop rova za izradu DTK identičan je iskopu rova za polaganje kabela direktno u zemlju. Dimenzije rova ovise o broju cijevi (kabela), kao i tome dali se rov nalazi u kolniku prometnice ili nogostupu. (5) Cijevi se polažu u rov dubine 80 cm na sloj pijeska debljine 10 cm. 28
Iznad cijevi se nasiplje sloj pijeska debljine 10 cm. Zatim se nastavlja zatrpavanje rova iskopanim materijalom uz nabijanje motornim nabijačem u slojevima po 20 cm. Iznad cijevi, cca 30 cm ispod nivelete terena se polaže plastična traka upozorenja. (6) Na mjestima prijelaza DTK ispod prometnice potrebno je izvesti prijelaz okomito na smjer prometnice. Cijevi se polažu u betonskom bloku. Dubina rova je minimalno 120 cm. Najprije se izlije beton C15/20 debljine 10 cm. Na njega se položi jedan red cijevi i zalije betonom visine 5 cm. Na to se položi drugi red cijevi, te iznad njih nalije sloj betona 15 cm. Visina bloka ovisi o broju cijevi. Iznad se zasiplje odgovarajućim kamenim nabačajem uz nabivanje. Iznad se postavlja traka upozorena te izvode završni slojevi prometnice. (7) U svim trasama treba polagati i uže Cu 50 mm2 koje služi za zaštitu od udara groma u kabelsku trasu i uzemljenje metalne opreme. (8) Minimalne udaljenosti telekomunikacijskih kabela od podzemnih infrastrukturnih instalacija pri paralelnom polaganju i križanju dane su u Tablici 6. Tablica 6. PODZEMNI INFRASTRUKTURNI VOD TK KABEL EE kabel do 10 kv EE kabel do 35 kv EE kabel preko 35 kv vodovodna cijev promjera do 200mm vodovodna cijev promjera preko 200mm Kanalizacijska cijev PARALELNO POLAGANJE horizontalna udaljenost (m) 0,5 0,5 1,0 2,0 1,0 2,0 1,0 KRIŽANJE vertikalna udaljenost (m) 0,5 0,5 0,5 0,5 0,5 0,5 0,5 Udaljenost tk kabela kod paralelnog vođenja i križanja sa svim podzemnim instalacijama dati su u «Pravilniku o načinima i uvjetima određivanja zone elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme, zaštitne zone i radijskog koridora te obveze investitora radova ili građevine» (Narodne novine, br. 42/09) i treba ih se pridržavati. (9) Prigodom gradnje poslovne ili stambene zgrade, namijenjene daljnjoj prodaji, investitor zgrade mora izgraditi kabelsku kanalizaciju za pristupnu elektroničku komunikacijsku mrežu, primjerenu namjeni te zgrade, i postaviti elektroničku komunikacijsku mrežu i pripadajuću elektroničku komunikacijsku opremu za potrebe te zgrade, u skladu s glavnim i izvedbenim projektom. Izgrađena elektronička komunikacijska infrastruktura te postavljena elektronička komunikacijska mreža i pripadajuća oprema mora omogućiti svim vlasnicima zgrade slobodan izbor operatora, a svim operatorima pristup zgradi uz ravnopravne i nediskriminirajuće uvjete. (10) Planom se predviđa poboljšanje pokrivenosti pokretne mreže postavljanjem krovnih antenskih prihvata i baznih stanica. Nove samostojeće objekte (antenske stupove) treba graditi na način da se omogući korištenje od strane više koncesionara. U cilju postizanja zadovoljavajuće pokrivenosti mreže pokretne telefonije planom se omogućava postavljanje antenskih prihvata i baznih stanica na objektima prema potrebama i dinamici razvoja telekomunikacijske mreže. 29
3.4. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja komunalne infrastrukturne mreže i vodova unutar prometnih i drugih javnih površina (opskrba pitkom vodom, odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda, opskrba plinom, opskrba toplinskom energijom, elektroopskrba i javna rasvjeta) Članak 39. (1) Vodovi komunalne i ostale infrastrukturne mreže polagat će se u koridore planiranih prometnica prema kartografskim prikazima plana. U kartografskim prikazima označena su načelna mjesta priključenja građevnih čestica na komunalnu infrastrukturu. Pri izradi detaljnije projektne dokumentacije moguća su odstupanja od prikazanog načelnog mjesta priključenja te se manja odstupanja od trasa neće smatrati odstupanjem od Plana. (2) Vodovi su dimenzionirani prema planskim prostornim pokazateljima. 3.4.1. Vodoopskrba Članak 40. (1) Rješenje vodoopskrbne mreže za prostor ubuhvata prikazano je na kartografskom prikazu broj 2c. Vodoopskrbna mreža. (2) Planom je predviđeno povezivanje cjevovoda u obuhvatu i to na način da se poveže cjevovod u ulici Put Smokovika (dio koji pripada istočnom dijelu obuhvata P26 - istočno od Ulice Zbora Narodne garde) ulicom Put Smokovika s novim priključkom u ulici Zagorski Put NO 200 (zona opskrbe 73,3 m.n.m.). Tako bi se oformila prstenasta vodovodna mreža. (3) Potrebna količina vode, koja će se distribuirati prema budućim potrošačima, osigurana je izgrađenom vodospremom Visoka II i Visoka I, postojećim cjevovodima i postojećom crpnom stanicom Ravne Njive. Kota hidrauličke linije u uličnoj mreži zadovoljava većinu predviđenih objekata, te će se uređaji za povišenje tlaka predviđati samo u visokim građevinama za sanitarne potrebe i potrebe unutanje hidrantske mreže. (4) Vanjski nadzemni hidranti su predviđeni na vanjskoj vodovodnoj mreži, radijusom djelovanja od 80 metara pokrivaju cjelokupan prostor obuhvaćen DPU-om, a maksimalni međusobni razmak je manji od 150 m. Raspoloživi tlak zadovoljava potrebama vanjske hidrantske mreže. (5) Trase vodovoda locirane su u kolniku planiranih prometnica na udaljenosti 1,0 m od ivičnjaka. Dubina ukopavanja iznosi minimum 1,2 m, računajući od tjemena cijevi do nivelete prometnice. (6) Čvorovi na glavnim vodovodnim trasama su predviđeni u armiranobetonskim šahtima sa ljevano-željeznim poklopcima. Šahtovi će biti potrebne veličine za smještaj zasuna i fazonskih komada potrebnih za montažu samog čvora. (7) Vodovodna mreža je predviđena iz ljevano-željeznih Ductil cijevi spajanih na kolčak, dok se svi priključci na cijevovod planiraju od vodovodnih lijevanoželjeznih cijevi i fazonskih komada spajanih na prirubnicu. 3.4.2. Odvodnja Članak 41. (1) Rješenje odvodnje za prostor ubuhvata prikazano je na kartografskom prikazu broj 2.d. Mreža odvodnje otpadnih i oborinskih voda. (2) Za područje obuhvata Plana prihvaćen je razdjelni sustav kanalizacije sa odvojenim odvođenjem otpadnih voda od oborinskih voda. Dio postojeće kanalizacijske mreže se ukida i spaja na novu fekalnu kanalizacijsku mrežu otpadnih voda predmetnog zahvata. Otpadne vode se odvode u predviđeni kanalizacijski kolektor u ulici Zagorski Put i odvode prema CS Dujmovača, a manji dio postojeće kanalizacijske mreže (iz postojećeg preljevnog sustava u zaštitnom zelenilu 30
Z5) se zadržava i odovodi, postojećim kanalizacijskim kolektorom, prema sjeveru odnosno u postojeći kanalizacijski sustav kroz hidrotehnički tunel Stupe. Iznimka je parcela K-1 koja se nalazi u zapadnom dijelu obuhvata. Zbog njene specifične lokacije i zbog zaštićenih građevina vodovoda i antičkog akvadukta s njene južne strane onemogućeno je gravitacijsko spajanje te čestice na sustav odvodnje. Na čestici će se predvidjeti precrpna stanica za kanalizacijske vode, te će se iste prepumpati u ulicu Zagorski put. (3) Oborinske i buične vode koje s jugoistoka dotiču do područja obuhvata Plana se uređenim zatvorenim kanalom odvode u potok Smokovik. Oborinske vode se planiraju prikupiti i odvesti u uređeni bujični kanal. Na mjestu gdje oborinska kanalizacija prolazi ispod Dioklecijanovog vodovoda prolaz kanalizacije izvesti tunelskim načinom. Sakupljene vode sa parkirališnih površina i prometnica treba prije priključka na odvodni kanal propustiti kroz separator ulja. (4) Planirani kanali kanalizacije odnosno oborinske odvodnje se planiraju locirati sredinom prometnice (75 cm od osi s jedne i druge strane), na minimalnoj dubini 1,5 m, računajući od tjemena cijevi do nivelete prometnice. Priključci objekata na kanalizacijski sustav se planiraju izvesti preko revizijskih okana. S obzirom na planirane nivelete razmatranog kompleksa svi odvodni kanali će odvoditi sakupljene kanalizacijske odnosno oborinske vode gravitacijski. Odvodni kanali su planirani okruglog presjeka, potrebno ih je pložiti na betonsku ili pješčanu posteljicu, a zatrpavaju se sitnim nevezanim i neagresivnim materijalom. (5) Na svim vertikalnim i horizontalnim lomovima potrebno je izraditi revizijska okna, minimalnog svijetlog otvora 100x100 cm (odnosno Ø100), koji se pokrivaju armirano betonskom pločom sa otvorom okruglog presjeka 600 mm, iznad kojeg je potrebno postaviti lijevano-željezni poklopac radi silaza u okno pri kontroli pojedinih dionica ili eventualnog čišćenja kanala. Unutar okna je potrebno ugraditi lijevano-željezne penjalice. 3.4.3. Bujice Članak 42. (1) DPU-om obuhvaćenim područjem prolazi potok Smokovik. Planom se predviđa regulacija zatvaranje dijela kanala koji prolazi područjem obuhvata. (2) Predviđa se zatvoreni kanal (potok Smokovik) voditi u južnom nogostupu ceste Put Smokovika po parceli javnog vodnog dobra. Ovom kanalu pridružiti postojeći preljev iz crpne stanice Ravne njive (nekada potok), te ga dijelom prelocirati u južni nogostup prometnice koja prolazi sjeverno od crpne stanice Ravne njive, te i ovaj dio pripada parceli javno vodno dobro (od crpne stanice Ravne njive do potoka Smokovik). (3) U slučju da dođe do plavljenja, ispiranja, podrivanja ili odronjavanja zemljišta i drugih sličnih štetnih pojava, te posredno do ugrožavanja života i zdravlja ljudi i njihove imovine ili poremećaja u vodnom režimu, zaštita od štetnog djelovanja povremenih bujičnih vodotoka i oborinskih odvodnih kanala će se provoditi izgradnjom zaštitnih i regulacijskih vodnih građevina, odnosno tehničkim i gospodarskim održavanjem vodotoka, vodnog dobra i regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina koje se provodi prema programu uređenja vodotoka i drugih voda u okviru Plana upravljanja vodama. U svrhu tehničkog održavanja, te radova građenja, uz bujične vodotokove treba osigurati inundacijski pojas minimalne širine od 3,0 m od gornjeg ruba korita, odnosno ruba čestice javnog vodnog dobra. U inundacijskom pojasu zabranjena je svaka gradnja i druge radnje kojima se može onemogućiti izgradnja i održavanje vodnih građevina, na bilo koji način umanjiti protočnost korita i pogoršati vodni režim, te povećati stupanj ugroženosti od štetnog djelovanja vodotoka. U posebnim slučajevima se inundacijski pojas može smanjiti, ali to bi trebalo utvrditi vodopravnim uvjetima za svaki objekt posebno. Svaki vlasnik, odnosno korisnik objekta ili parcele smještene uz korito vodotoka ili česticu javno vodno dobro dužan je omogućiti nesmetano izvršavanje radova na čišćenju i održavanju korita vodotoka, ne smije izgradnjom predmetne građevine ili njenim spajanjem na komunalnu infrastrukturu umanjiti propusnu moć vodotoka, niti uzrokovati eroziju u istom, te za vrijeme izvođenja radova radova ne smije niti privremeno odlagati bilo kakav materijal u korito vodotoka. 31