Ref. Ares(2016)6359325-10/11/2016 EUROPSKA KOMISIJA GLAVNA UPRAVA ZA ZDRAVLJE I SIGURNOST HRANE Revizije i analize u području zdravlja i hrane DG(SANTE) 2016-8974-MR ZAVRŠNO IZVJEŠĆE REVIZIJE PROVEDENE U HRVATSKOJ OD 18. TRAVNJA 2016. DO 22. TRAVNJA 2016. U CILJU OCJENE PROVEDBE PROGRAMA ZA KONTROLU I PRAĆENJE KLASIČNE SVINJSKE KUGE Na temelju informacija koje je dostavilo nadležno tijelo ispravljene su sve činjenične pogreške koje su utvrđene u nacrtu izvješća revizije; objašnjenja su navedena u bilješkama.
Sažetak U ovom izvješću opisuju se rezultati revizije provedene u Hrvatskoj od 18. do 22. travnja 2016. u okviru objavljenog programa revizije Glavne uprave za zdravlje i sigurnost hrane. Cilj revizije bio je ocijeniti: provedbu programa za kontrolu i praćenje klasične svinjske kuge u Hrvatskoj te posebno ocijeniti je li sustav nadziranja učinkovit u pogledu sljedećega: o o pružanja odgovarajuće i pouzdane slike statusa zemlje u pogledu klasične svinjske kuge; ranog otkrivanja izbijanja klasične svinjske kuge u populaciji domaćih svinja te slučajeva klasične svinjske kuge u divljih svinja; učinkovitosti službenih kontrola u pogledu provedbe programa, a posebno u pogledu premještanja i sljedivosti. U izvješću se općenito zaključuje da je sustav aktivnog nadziranja domaćih svinja dobro organiziran za sva registrirana svinjogojska gospodarstva. Njegove slabosti ne utječu znatno na povjerenje u status zemlje u pogledu klasične svinjske kuge u domaćih svinja (zadnji slučaj klasične svinjske kuge prijavljen je 2008.). Kad je riječ o divljim svinjama, u toj populaciji tijekom godina za koje se provodila revizija nije bilo kruženja virusa klasične svinjske kuge, čemu pridonosi pokrivenost aktivnim nadziranjem te provedba i praćenje nadzora na godišnjoj osnovi (tijekom sezone lova). Na mogućnost ranog otkrivanja klasične svinjske kuge u divljih svinja utječe rijetka dostava uzoraka mrtvih divljih svinja. Taj čimbenik, zajedno sa slabim pasivnim nadziranjem na malim svinjogojskim gospodarstvima (s manje od pet svinja), uzrokuje zabrinutost u pogledu sposobnosti nadležnog tijela da otkrije bolest u ranoj fazi ako se ona ponovno unese u zemlju. Zahvaljujući svojoj strukturi i organizaciji nadležno tijelo u većini okolnosti svoje zadaće kontrole u pogledu klasične svinjske kuge može obavljati na odgovarajući način, ali se postojećim sustavom kontrole nije spriječila neučinkovitost određenih županija u provedbi programa tijekom godina za koje se provodila revizija. Nacionalnim sustavom za registraciju svinjogojskih gospodarstava i identifikaciju svinja nadležnom tijelu pruža se čvrsta osnova za provedbu programa i kontrolu klasične svinjske kuge na registriranim farmama. Primjena odstupanja za jedno svinjogojsko gospodarstvo koje nije odobreno odlukom Komisije donekle je ublažena sveobuhvatnim sustavom registracije premještanja. Preventivnom kontrolom premještanja i biosigurnosnim mjerama pružaju se dodatna jamstva da će u slučaju ponovnog izbijanja bolesti njezino daljnje širenje biti ograničeno i prije njezina otkrivanja. U izvješću se daju preporuke nadležnim tijelima usmjerene na područja u kojima su potrebna daljnja poboljšanja. II
Sadržaj 1 Uvod...1 2 Ciljevi, obuhvaćena područja i kriteriji revizije...1 3 Pravna osnova...2 4 Kontekst...2 5 Rezultati i zaključci...3 5.1 Nadležna tijela...3 5.1.1 Praćenje programa nadziranja KSK-a:...4 5.1.2 Program nadzora i unutarnje revizije...4 5.1.3 Osposobljavanje...5 5.2 Registracija gospodarstava, označivanje životinja i kontrole premještanja...6 5.2.1 Gospodarstva usmjerena na proizvodnju...6 5.2.2 Tržišta...8 5.2.3 Kontrole premještanja...9 5.3 Nadziranje i kontrole domaćih svinja, informiranje...10 5.3.1 Aktivno nadziranje...10 5.3.2 Pasivno nadziranje...12 5.3.3 Biosigurnost na svinjogojskim farmama i kontrole provedbe nadziranja domaćih svinja 14 5.3.4 Programi informiranja...16 5.4 Nadziranje divljih svinja...17 5.5 Laboratoriji...25 6 Opći zaključci...26 7 Završni sastanak...27 8 Preporuke...27 III
POKRATE I DEFINICIJE KORIŠTENE U IZVJEŠĆU Pokrata ASK OV OVO NT KSK ELISA EU NRL LRP UVSH VI Obrazloženje Afrička svinjska kuga Ovlašteni veterinar Ovlaštena veterinarska organizacija Nadležno tijelo Klasična svinjska kuga Imunoenzimni test (serološko ispitivanje za otkrivanje protutijela za KSK) Europska unija Nacionalni referentni laboratorij Lančana reakcija polimerazom (virološko ispitivanje za otkrivanje gena za KSK) Uprava za veterinarstvo i sigurnost hrane Veterinarski inspektor IV
1 UVOD Revizija je provedena u Hrvatskoj od 18. do 22. travnja 2016. Revizijski tim bio je sastavljen od triju revizora iz službi Komisije. Uvodni sastanak sa središnjim nadležnim tijelom održan je 18. travnja 2016. Na tom je sastanku revizijski tim potvrdio ciljeve i plan misije, a nadležna tijela opisala su sustave kontrole. Uz revizijski tim tijekom revizije bili su prisutni i predstavnici središnjeg nadležnog tijela. 2 CILJEVI, OBUHVAĆENA PODRUČJA I KRITERIJI REVIZIJE Cilj revizije bio je ocijeniti: provedbu programa za kontrolu i praćenje klasične svinjske kuge (KSK) ( program ) u Hrvatskoj te posebno ocijeniti je li sustav nadziranja učinkovit u pogledu sljedećega: o o pružanja odgovarajuće i pouzdane slike statusa zemlje u pogledu KSK-a; ranog otkrivanja izbijanja KSK-a u populaciji domaćih svinja te slučajeva KSK-a u divljih svinja; učinkovitosti službenih kontrola u pogledu provedbe programa, a posebno u pogledu premještanja i sljedivosti. Područja obuhvaćena revizijom: program u Hrvatskoj koji je Komisija odobrila za 2014. (Provedbena odluka Komisije 2013/722/EU), za 2015. (Odluka o odobravanju nacionalnih programa i odgovarajućeg financiranja od 30. siječnja 2015. broj Odluke SANTE/VP/2015/HR/SI2.700784) i za 2016. (Odluka o odobravanju nacionalnih programa i odgovarajućeg financiranja od 29. siječnja 2016. broj Odluke SANTE/2016/HR/SI2.726011); svinjogojska gospodarstva (npr. komercijalna, dvorišna, sajmovi); divlje svinje (npr. područja na kojima se drže divlje svinje, lovišta); središnja razina i odabrane regije. Glavni kriteriji revizije navedeni su u prilogu. Pravni akti navedeni u ovom izvješću odnose se, ako je to primjenjivo, na zadnju izmijenjenu verziju. Napominjemo da su se svi provedbeni propisi ili odstupanja obuhvaćeni glavnim kriterijima revizije primjenjivali i na tu reviziju. 1
U svrhu provedbe tih ciljeva pregled je obavljen na sljedećim mjestima: Nadziranje/sastanci Br. Opis Središnje nadležno tijelo 2 Uvodni i završni sastanak Regionalni nadležnih tijela uredi Laboratorij 1 Udruženje lovaca 2 Svinjogojska gospodarstva Sajam svinjskog mesa 1 3 3 3 PRAVNA OSNOVA Revizija je provedena na temelju općih odredbi iz članka 45. Uredbe (EZ) br. 882/2004 Europskog parlamenta i Vijeća o službenim kontrolama koje se provode radi provjeravanja poštivanja propisa o hrani i hrani za životinje te propisa o zdravlju i dobrobiti životinja. 4 KONTEKST Dio državnog područja Hrvatske podliježe posebnim mjerama kontrole zdravlja životinja u pogledu KSK-a koje su utvrđene Provedbenom odlukom Komisije 2013/764/EU. U Hrvatskoj su zadnji slučajevi KSK-a u domaćih ili divljih svinja zabilježeni 2008. Aktivni sustav nadziranja za populacije domaćih i divljih svinja na snazi je od 2005., kada je cijepljenje domaćih svinja bilo zabranjeno. U Hrvatskoj se cijepljenje divljih svinja nikad nije provodilo. Otkad je Hrvatska pristupila Europskoj uniji, Europska komisija odobrava programe kontrole i praćenja KSK-a te ih financijski podupire. Hrvatska je u veljači 2016. Komisiji podnijela zahtjev za ukidanje ograničenja utvrđenih Provedbenom odlukom Komisije 2013/764/EU. Službe Komisije provele su 2010. reviziju mjera kontrole u pogledu KSK-a (s namjerom da se tada odobri uvoz u EU). Neki elementi te revizije bili su obuhvaćeni pretpristupnom općom revizijom zdravlja životinja, koja je provedena u travnju 2013. Izvješće i akcijski plan koje je predložilo hrvatsko nadležno tijelo dostupni su na sljedećoj internetskoj adresi: http://ec.europa.eu/food/audits-analysis/audit_reports/details.cfm?rep_id=2581. 2
5 REZULTATI I ZAKLJUČCI 5.1 NADLEŽNA TIJELA Pravni zahtjevi Članci 3. do 9. te članci 54. i 55. Uredbe (EZ) br. 882/2004. Rezultati 1. Informacije o organizaciji hrvatskog nadležnog tijela dostupne su na profilu države (http://ec.europa.eu/food/audits-analysis/country_profiles/details.cfm?co_id=hr) te u prethodnim izvješćima o reviziji službi Komisije. 2. Uprava za veterinarstvo i sigurnost hrane Ministarstva poljoprivrede (UVSH) nacionalno je tijelo nadležno za nadzor i koordinaciju provedbe programa. 3. UVSH je i nadležno tijelo za označivanje i registraciju svinja. Ministarstvo poljoprivrede prenijelo je ovlasti za održavanje Jedinstvenog registra domaćih životinja (elektronička baza podataka) na Hrvatsku poljoprivrednu agenciju. 4. Sektor za zaštitu zdravlja životinja UVSH-a nadležan je za razvoj programa u Hrvatskoj u suradnji s nacionalnim referentnim laboratorijem (NRL) za KSK te za izradu i ažuriranje planova postupanja u posebnim slučajevima, uključujući plan postupanja u posebnim slučajevima u pogledu KSK-a. Nadalje, Sektor za zaštitu zdravlja životinja obrađuje i analizira podatke iz provedbe programa, a Svjetsku organizaciju za zdravlje životinja (OIE) i sustav za prijavu bolesti životinja obavješćuje o pojavi zaraznih bolesti, uključujući KSK. 5. Sektor veterinarske inspekcije u okviru UVSH-a obuhvaća 13 regionalnih veterinarskih odjela (veterinarski uredi), a njihovih 65 područnih ureda nadležno je za nadzor provedbe programa i ostalog zakonodavstva o zdravlju i označivanju svinja. Veterinarski inspektori provode nacionalno zakonodavstvo i programe kontrole bolesti uz pomoć ovlaštenih veterinara koji rade u ovlaštenim veterinarskim organizacijama. 6. Sektor za lov Ministarstva poljoprivrede ima važnu ulogu u izradi i provedbi programa. Pruža informacije o veličini i strukturi populacije divljih svinja, prostorne upute za svako lovište i prema potrebi izdaje dozvole za pojačan lov na određenom lovačkom području. Zajedno s UVSH-om nadležni su za nadzor lovačkih aktivnosti koji se provodi u okviru programa. 7. Ovlaštene veterinarske organizacije (131 organizacija s kojom je nadležno tijelo sklopilo ugovor za 2016.) kao delegirana kontrolna tijela (veterinarska organizacija akreditirana u skladu s ISO 17020:1998) obavljaju nekoliko službenih zadaća u okviru programa, npr. službene kontrole na svinjogojskim farmama, uzorkovanje u okviru nadziranja KSK-a kod domaćih svinja na farmama i u klaonicama, prikupljanje i dostavljanje uzoraka u laboratorij u okviru programa nadziranja za divlje svinje, certificiranje za 3
premještanje svinja općenito te za premještanje svinja i svinjskog mesa iz županija s ograničenjem u Hrvatskoj, uključujući certificiranje za trgovinu unutar EU-a. 8. Administrativne mjere u slučaju utvrđenih neusklađenosti ne delegiraju se. Ako ovlašteni veterinar utvrdi neusklađenost pri obavljanju delegiranih zadaća, mora o tome obavijestiti veterinarskog inspektora. 9. Lovci su nadležni za uzorkovanje divljih svinja i ispunjavanje obrazaca za uzorkovanje koji se zajedno s uzorcima dostavljaju u laboratorij. 5.1.1 Praćenje programa nadziranja KSK-a: 10. Praćenje provedbe programa provodi se na središnjoj razini i na razini regionalnih/lokalnih podružnica. Nacionalni referentni laboratorij obrađuje podatke o uzorkovanju i dostavlja ih središnjem nadležnom tijelu na mjesečnoj/polugodišnjoj i godišnjoj osnovi. Podaci trebaju biti kvalitetni i dovoljno detaljni da se prema potrebi omogući prostorna i vremenska analiza. Nadalje, uredi regionalnih/lokalnih podružnica svoje inspekcije obavljaju kako bi provjerili na koji način ovlaštene veterinarske organizacije i lovci provode program, odnosno njihovu usklađenost s postojećim pravilima. 11. Predočeni su dokazi da su prikupljeni podaci analizirani na središnjoj razini kako bi se utvrdile neusklađenosti s programom i uzroci neučinkovitosti određenih županija te poduzele korektivne mjere. Posljedica aktivnosti središnjeg nadležnog tijela bile su izmjene programa tijekom godina kako bi postao učinkovitiji te kako bi se uskladio sa zahtjevima EU-a i ostvarivim ciljevima programa. Unatoč poduzetim mjerama problem postojećih razlika među županijama u provedbi programa i u nekim slučajevima trajne neučinkovitosti određenih županija još nije riješen (vidi točke 48., 51., 87., 88., 91 93.). 5.1.2 Program nadzora i unutarnje revizije 12. Sektor veterinarske inspekcije proveo je 2015. novu proceduru za provjeru učinkovitosti službenih kontrola. Provjerom se želio ocijeniti rad veterinarskih inspektora u veterinarskim uredima te kvaliteta provedene inspekcije u cilju poboljšanja i usklađivanja njihova rada. 13. Provjera se sastojala od administrativnog nadzora (u pogledu postupaka i rokova), koji su proveli voditelji odjela, te tehničkog/stručnog nadzora, uključujući preglede na licu mjesta, koje su obavili viši veterinarski inspektori iz središnjeg nadležnog tijela. 14. Viši veterinarski inspektori sa središnje razine proveli su 2015. ukupno 130 nadzora, kojima je obuhvaćen rad 109 veterinarskih inspektora (za neke od njih inspekcija je provedena više puta). Od tih 130 provedenih nadzora, 21 nadzor obuhvaćao je neke aspekte relevantne za tu reviziju (jedanaest ih je provedeno u ovlaštenim veterinarskim organizacijama, a deset u drugim prostorima). Izvješća o nadzorima bila su dostupna revizijskom timu. 4
15. Službene kontrole koje su proveli veterinarski inspektori obavljaju se u skladu s godišnjim planom rada Službe veterinarske inspekcije. U skladu s godišnjim planom rada sve ovlaštene veterinarske organizacije u Hrvatskoj trebaju se kontrolirati najmanje četiri puta godišnje. Područje obuhvaćeno tim kontrolama različito je; nekima od njih obuhvaćena je provedba mjera za zaštitu zdravlja životinja, uključujući provedbu pravila u pogledu KSK-a i programa. Više informacija o cilju, područjima obuhvaćenima tim kontrolama i broju kontrola tijekom godine dostupno je u točkama 65. do 67. i točki 94. 16. Zadnja nacionalna revizija programa nadziranja KSK-a provedena je 2011. Preporuke su se odnosile npr. na nedostatak nadzora koji provode veterinarski inspektori, nesudjelovanje raznih dionika u osposobljavanju u pogledu KSK-a, neispunjavanje ciljeva planiranih službenih aktivnosti te nedostatke u sustavu evidencije službenih kontrola. Sve preporuke iz revizije razmotrene su, a njihova se provedba provjeravala u okviru daljnjih revizija tijekom 2012. Međutim, ciljevi za neke službene kontrole u narednim godinama nisu ispunjeni (za više informacija vidi točku 30.), što upućuje na činjenicu da taj nedostatak i dalje postoji. Središnje nadležno tijelo obavijestilo je revizijski tim da će 2016. provesti unutarnju reviziju kriznih planova, uključujući plan postupanja u posebnim slučajevima u pogledu KSK-a. 5.1.3 Osposobljavanje 17. Službeno osposobljavanje veterinarskih inspektora i ovlaštenih veterinara organizira se na središnjoj razini. Središnje nadležno tijelo održalo je tečajeve osposobljavanja u pogledu KSK-a u u objema godinama za koje je provedena revizija (2014. i 2015). Njima je obuhvaćena provedba mjera utvrđenih Provedbenom odlukom Komisije 2013/764/EU i provedba mjera utvrđenih nacionalnom Naredbom o mjerama zaštite životinja od zaraznih i nametničkih bolesti i njihovu financiranju godišnji plan rada. Sudjelovali su svi voditelji regionalnih ureda te brojni veterinarski inspektori. Za veterinarske inspektore koji nisu sudjelovali na tečajevima organiziran je prijenos znanja na regionalnoj razini. Popis sudionika i program tečajeva bili su na raspolaganju. 5
Zaključci o nadležnim tijelima 18. Zahvaljujući svojoj strukturi i organizaciji nadležno tijelo može na odgovarajući način obavljati kontrolne zadaće u pogledu KSK-a. Kontrola KSK-a prioritet je nadležnog tijela. Sustav opsežnog angažiranja ovlaštenih veterinara za obavljanje službenih zadaća u okviru programa dobro je organiziran. Međutim, neučinkovitost određenih županija u provedbi programa u revizijskim godinama (2014. i 2015.) nije riješena na odgovarajući način. 19. Novim procedurama uvedenima 2015. ojačane su provjere učinkovitosti kontrola i usklađenost među jedinicama regionalnih/lokalnih podružnica. Redovitom provjerom i ocjenom aktivnosti, koje obavljaju viši inspektori, omogućuje se ranije otkrivanje mogućih slabosti u provedbi programa i kontrola KSK-a. 20. Osposobljavanjem osoblja pridonosi se osiguravanju ujednačene provedbe službenih kontrola. 5.2 REGISTRACIJA GOSPODARSTAVA, OZNAČIVANJE ŽIVOTINJA I KONTROLE PREMJEŠTANJA Pravni zahtjevi Direktiva Vijeća 2008/71/EZ, Direktiva Vijeća 64/432/EEZ, Odluka Komisije 2000/678/EZ, Odluka Komisije 2013/764/EU. Rezultati 5.2.1 Gospodarstva usmjerena na proizvodnju 21. Uz primjenu odstupanja predviđenog člankom 3. stavkom 2. Direktive 2008/71/EZ nadležno tijelo vodi ažurirani popis svih gospodarstava, osim onih sa samo jednom svinjom. Hrvatska nije navedena u Odluci Komisije 2006/80/EZ kao država članica kojoj je odobrena primjena tog odstupanja. Središnje nadležno tijelo tvrdilo je da su tijekom pregovora o pristupanju obavijestili službe Komisije o primijenjenom odstupanju, a u pogledu mjerodavnog poglavlja o označivanju i registraciji svinja u Hrvatskoj utvrđeno je da je u potpunosti u skladu s pravnom stečevinom EU-a. 22. Jedinstveni središnji registar svinja u potpunosti je operativan. Sadržava informacije o svinjogojskim gospodarstvima (uključujući njihove zemljopisne koordinate) i premještanjima (skupina) svinja, ali nema polja u koje nadležno tijelo može upisati sanitarne informacije, npr. ograničenja premještanja, status ili druge relevantne informacije u okviru programa EU-a ili nacionalnih programa, što je u suprotnosti s člankom 1. točkom (e) Odluke Komisije 2000/678/EZ. 6
23. Prema informacijama iz baze podataka o svinjama oko 1,5 milijuna svinja drži se na 97 412 registriranih gospodarstava. Gospodarstva s 50 svinja ili manje čine 98 % gospodarstava registriranih u bazi podataka o svinjama i 45,4 % svinja. Gospodarstva s pet svinja ili manje čine 53,2 % gospodarstava registriranih u bazi podataka o svinjama. 24. Sve svinje moraju se označiti prije napuštanja farme na kojoj su rođene (kako je predviđeno zakonodavstvom EU-a) ili najkasnije u dobi od dva mjeseca u područjima pod ograničenjem. Općenito se označavaju ušnom markicom na kojoj se nalazi jedinstveni broj farme s dodatnim troznamenkastim serijskim brojem. Nekim farmama umjesto toga dopuštena je uporaba tetovaže kodnog broja povezanog sa svakom farmom. Taj posebni broj zabilježen je u središnjoj bazi podataka i registru farme. 25. Kad svinje napuštaju gospodarstva na kojima su naknadno držane, ne označavaju se/identificiraju brojem drugog gospodarstva. U popratnom putnom listu navode se izvorni identifikacijski broj svinja koje se premještaju i broj gospodarstva s kojeg su došle. Taj se podatak unosi i u bazu podataka o svinjama te u registar na gospodarstvu. Nadležno tijelo smatra da se na taj način može utvrditi s kojeg je gospodarstva životinja došla te da je stoga ostvaren cilj članka 5. stavka 2. Direktive Vijeća 2008/71/EZ. 26. Održavanje registra na svakom gospodarstvu obvezno je za sve registrirane svinjogojske farme. Preslika u papirnatom obliku (usklađena) mora se držati na farmi i redovito ažurirati evidentiranjem premještanja svinja (uključujući identifikacijski broj svinja) te njihova rođenja i smrti. Predložak je u potpunosti u skladu sa zahtjevima EU-a. 27. Na pregledanim farmama registri farmi bili su dostupni te, uz jednu iznimku, redovito ažurirani. Registar je bio pouzdan: premještanja su registrirana u skupnom obliku, s upućivanjem na identifikacijski kodni broj svinje. Odredišta svinja bila su navedena u registru. Informacije o premještanjima bile su u skladu s podacima iz središnje baze podataka. U jednom revidiranom slučaju registar farme nije bio ažuriran informacijama iz 2016. Međutim, s pomoću drugih dostupnih evidencija (npr. podaci u središnjoj bazi podataka i putni listovi dostupni na farmi) omogućeno je uspostavljanje sljedivosti svinja. 28. Svake godine (u prosincu) vlasnik svinja treba Poljoprivrednoj agenciji prijaviti broj svinja na farmi s pomoću obrasca za popisivanje. Na pregledanoj farmi popis je unesen u registar farme, a podaci s popisa na farmi odgovarali su podacima u središnjoj bazi podataka. 29. Od 2008. do 2010. ovlašteni veterinari proveli su godišnje provjere na svim registriranim gospodarstvima. Na taj se način željelo pomoći poljoprivrednicima u provedbi zahtjeva EU-a u pretpristupnom razdoblju te doprinijeti potpunoj operativnosti središnje baze podataka. Nakon tog razdoblja središnje nadležno tijelo odredilo je na temelju analiza ili rezultata prethodnih provjera prioritete za odabir farmi za godišnje provjere kako bi se riješili utvrđeni problemi, čime su godišnje provjere postale usmjerenije. 7
30. Nadalje, službene kontrole na registriranim svinjogojskim gospodarstvima planirane su na 3 % svih svinjogojskih gospodarstava u Hrvatskoj, a odabrane su primjenom nekih kriterija rizika (npr. u 2015. veličina gospodarstava farme s pet ili više krmača, deset ili više svinja, položaj gospodarstva, primjena biosigurnosnih mjera, prethodne neusklađenosti itd.). Službenim kontrolama žele se postići razni ciljevi i obuhvatiti razna područja (trenutačno se prednost daje pitanjima povezanima s dobrobiti životinja), ali njima su uvijek obuhvaćeni, u određenoj mjeri, podaci o označivanju i registraciji svinja na farmi i u središnjoj bazi podataka. Cilj službenih kontrola na farmama svinja u 2015. nije ispunjen; provedeno je 78 % predviđenih kontrola. 31. Broj primijenjenih kazni za neusklađenost s pravilima o označivanju i premještanju svinja na nacionalnoj i regionalnoj razini bio je dostupan. Podaci općenito upućuju na dobru usklađenost s postojećim pravilima. 32. Trupovi ulovljenih divljih svinja dobivaju oznaku s jedinstvenim brojem koji upućuje na sezonu lova, lovca i vrstu. Tim sustavom upravlja Odjel za šumarstvo Ministarstva poljoprivrede. Njime se omogućuje sljedivost, uključujući do područja na kojem je životinja ustrijeljena. 5.2.2 Tržišta 33. Popis registriranih i odobrenih sajmova za svinje i sabirnih centara dostupan je na službenom web-mjestu Ministarstva poljoprivrede: http://www.veterinarstvo.hr/default.aspx?id=72. 34. Službene kontrole kojima se neizravno provode mjere kontrole KSK-a (uglavnom označivanje i registracija, biosigurnosne mjere te sljedivost svinja) na stočnim sajmovima obavljaju ovlašteni veterinari i veterinarski inspektori. Koriste se posebnim kontrolnim popisom radi usklađenja opsega kontrola. 35. Revizijski tim pregledao je jedan odobreni sajam. Sajam je opremljen osnovnom infrastrukturom i provode se biosigurnosne mjere. Registar sajmova za svinje uredno se vodi, a podatci odgovaraju podatcima u središnjoj bazi podataka. Kontrolu sajma obavljaju ovlašteni veterinari. Sajam se održava dvaput mjesečno. U rješenju o odobravanju sajma prihvatno područje nije ograničeno, ali prema dostupnim podatcima riječ je o malom lokalnom sajmu jer svinje koje se stavljaju u promet na sajmu dolaze s gospodarstava koja se nalaze u istoj županiji. Predočeni su dokazi o čišćenju i dezinfekciji prostora prije i nakon održavanja sajma, ali površina na kojoj se sajam održava nije popločena, zbog čega je učinkovitost čišćenja i dezinfekcije ograničena. Svinje se ne istovaruju iz prikolica i ne drže se u torovima, nego se u većini slučajeva istim vozilom prevoze izravno do odredišta, što je vidljivo iz dostupnih putnih listova. Samo su u nekolicini slučajeva svinje (kategorija prasad i prasići, prema organizatoru sajma) izravno premještene iz prikolica u nova vozila. 8
5.2.3 Kontrole premještanja 36. Prema hrvatskome zakonodavstvu, pri premještanju svinja u zemlji prilaže se: zdravstveni certifikat koji izdaje ovlašteni veterinar nakon posjeta farmi podrijetla te provjere zdravstvenog stanja životinje, označivanja svinje i evidencija koje se vode na farmi. Posjet farmi nije potreban za izdavanje zdravstvenih certifikata u svrhu uzastopnih premještanja u roku od 30 dana od prethodnog posjeta farmi, putni list koji izdaje posjednik svinja u kojem se navode brojevi ušnih markica ili tetovirani brojevi kojima su svinje označene te odredišno gospodarstvo i podatci o prijevoznom sredstvu. Izvorni dokument prati svinje do njihova odredišta, jedan primjerak dostavlja se u roku od tri dana ovlaštenoj veterinarskoj organizaciji (koja ima tri dana za unos informacija u bazu podataka), a jedan primjerak ostaje na farmi podrijetla. 37. Primatelj (posjednik svinja na odredištu) mora sva premještanja svinja evidentirati u središnjoj bazi podataka na način da ovlaštenoj veterinarskoj organizaciji dostavi putni list, koji će ona unijeti u bazu podataka (vidi i točku 36.). Premještanje na gospodarstva na koja se primjenjuju odstupanja (gospodarstva s jednom svinjom) također se mora evidentirati kao premještanje s registrirane farme posjedniku svinja koji ima svoj osobni identifikacijski broj, a taj podatak evidentira primatelj. U 2015. u središnjoj bazi podataka evidentirano je preko 15 000 takvih premještanja. Nisu predočeni dokazi o tome provjerava li nadležno tijelo ispunjuju li vlasnici gospodarstava s jednom svinjom tu obvezu evidentiranja. 38. Na pregledanim farmama svinja i sajmovima postojali su putni listovi. Provjerom putnih listova u središnjoj bazi podataka nisu utvrđena odstupanja. Bilo je moguće utvrditi izvornu farmu svinja po ušnim markicama; podatci o premještanjima svinja bili su uredno uneseni u bazu podataka. 39. Radi provedbe Odluke Komisije 2013/764/EU središnje nadležno tijelo uvelo je nekoliko dodatnih zahtjeva u pogledu premještanja živih svinja s gospodarstava smještenih u ograničenom području na gospodarstva izvan ograničenog područja. U slučajevima koji su bili obuhvaćeni revizijom ti su zahtjevi, općenito govoreći, bili uredno ispunjeni, osim u jednom slučaju u kojem nije obavljena provjera razdoblja boravka otpremljenih svinja od 90 dana (ovlašteni veterinar odobrio je pošiljku unatoč činjenici da je nekoliko svinja bilo otpremljeno na stočni sajam i vraćeno neprodano na gospodarstvo podrijetla 30 dana prije). 40. Tijekom 2015. primatelji svinja zabilježili su u središnjoj bazi podataka 35 250 premještanja svinja s gospodarstva na gospodarstvo, odnosno premješteno je 730 047 životinja. Uz to je zabilježeno 24 271 premještanje 827 902 svinje u klaonice te 663 uvozna posla (244 917 svinja) i 869 izvoznih poslova (125 773 svinje). Zabilježen je podatak o 6512 klanja, odnosno 18 068 svinja, na farmi (za osobnu potrošnju). 9
Zaključci o registraciji gospodarstava, označivanju životinja i kontrolama premještanja 41. Nacionalni sustav registracije svinjogojskih gospodarstava, označivanja svinja i kontrola premještanja velikim se dijelom vrlo dobro provodi te nadležnom tijelu pruža solidnu osnovu za provedbu programa i kontrole KSK-a na registriranim gospodarstvima. Trenutačno nedostaje polje za unos sanitarnih informacija u bazu podataka, no taj se nedostatak ublažava dobro organiziranim kontrolama premještanja i bilježenjem podataka o premještanju svinja u središnju bazu podataka. 42. Primjena odstupanja za gospodarstva s jednom svinjom nije odobrena u Odluci Komisije i u suprotnosti je sa zahtjevima EU-a. Njezin se učinak može ublažiti provedbom sveobuhvatnog sustava registracije premještanja, no nema dokaza o provedbi takvog sustava u svim segmentima gospodarstva. 5.3 NADZIRANJE I KONTROLE DOMAĆIH SVINJA, INFORMIRANJE Pravni zahtjevi Direktiva Vijeća 2001/89/EZ, Odluka Komisije 2002/160/EZ; Odluka Komisije 2013/722/EU. Rezultati 5.3.1 Aktivno nadziranje 43. U Hrvatskoj se od 2005. provodi politika kontrole KSK-a bez preventivnog cijepljenja, uključujući nadziranje domaćih svinja. Zadnji potvrđeni slučaj KSK-a u domaćih svinja zabilježen je u ožujku 2008. 44. U skladu s programima nadziranja KSK-a za 2014. i 2015. nadležno je tijelo odlučilo provoditi serološko nadziranje. Cilj serološkog nadziranja uglavnom je otkrivanje moguće nezakonite primjene cjepiva protiv KSK-a i informiranje posjednika svinja i veterinara o rizicima i sprečavanju KSK-a. Osim toga, prikupljeni podatci koristan su dokaz nepostojanja KSK-a. 45. Program nadziranja proveden tijekom 2014. uključivao je ispitivanje domaćih svinjogojskih gospodarstava u cijeloj zemlji, koja su odabrana metodom slučajnog odabira i razvrstana u tri sljedeće skupine: komercijalne svinjogojske farme na kojima se drži 100 ili više svinja u tovu, farme na kojima se drži pet i više rasplodnih krmača te farme s 10 ili više svinja za miješani uzgoj. 46. Bilo je planirano da se uzorkovanjem dobije procjena očekivanog širenja među krdima i unutar krda. Gospodarstva i broj svinja za uzorkovanje odabrani su na središnjoj razini na temelju informacija iz središnje baze podataka. 47. Osim toga, temeljitije i ciljano nadziranje provodilo se u ograničenim područjima i obuhvaćalo je naselja koja se nalaze u blizini lovišta za koja su u prošlosti postojali 10
izravni ili neizravni dokazi postojanja virusa KSK-a u divljih svinja te u naseljima koja se nalaze na granici s državama nečlanicama. Bilo je planirano da se u tih 60 naselja provede uzorkovanje na 20 gospodarstava po naselju na kojima se drži od pet do 50 svinja. Za uzorkovanje i serološko ispitivanje na KSK bile su prihvatljive samo svinje starije od četiri mjeseca. 48. Iako su na cijelom području ostvareni ukupni ciljevi u pogledu broja farmi i životinja na kojima su provedene pretrage tijekom 2014., analizom podataka prikupljenih tijekom nadziranja utvrđeno je da uzorkovanje nije jednako provedeno u svim županijama. Od ukupno 21 županije, njih 14 nije ostvarilo svoj cilj i uzorkovanje je provedeno na manjem broju farmi od planiranog. No, u županijama u kojima je rizik od KSK-a viši (koje podliježu ograničenjima) postignuti su vrlo dobri rezultati. Središnje nadležno tijelo nije provelo, odnosno nije mu poznato jesu li provedene, dodatne epidemiološke, odnosno statističke analize rezultata iz 2014., posebno u pogledu otkrivanja bolesti, postignute osjetljivosti nadziranja na razini pojedinačnih županija te pitanja kako je na planiranu osjetljivost utjecalo nedovoljno uzorkovanje u nekim županijama. 49. U 2015. izmijenjeni su program uzorkovanja i ciljna populacija za serološko ispitivanje na KSK kako bi se više pozornosti obratilo farmama u ograničenim područjima (farme na kojima se drži pet ili više rasplodnih krmača, farme sa 100 ili više svinja u tovu te farme s 10 ili više svinja za miješani uzgoj). Izvan ograničenih područja odabrana su miješana krda u kojima se drži 10 ili više svinja i u kojima nisu dobiveni zadovoljavajući rezultati u pogledu provedbe biosigurnosnih mjera. 50. Kao i u 2014., bilo je planirano da se uzorkovanjem dobije procjena očekivanoga širenja među krdima i unutar krda za svaku ciljanu populaciju. Samo svinje starije od četiri mjeseca bile su prihvatljive za serološko ispitivanje na KSK. Gospodarstva obuhvaćena istraživanjem odabrana su metodom slučajnog odabira s popisa svih gospodarstava u svakoj skupini. 51. U 2015. pretrage su provedene na predviđenom broju farmi na cijelom području (1304 farme, uzorkovanje i pretrage provedeni su na 15 873 svinje, a bilo je planirano obaviti pretrage na 765 farmi i uzeti oko 18 500 uzoraka). Podatci pokazuju da su smanjene razlike među županijama u pogledu provedenog uzorkovanja u odnosu na stanje u 2014. No, od ukupno 21 županije, njih sedam još uvijek nije ostvarilo svoj cilj i uzorkovanje je provedeno na manjem broju farmi od planiranog. Osim toga, dvije od sedam županija s višim rizikom od KSK-a u 2015. (jedna je dio ograničenog područja, a u drugoj je 2015. evidentirana serološki pozitivna divlja svinja) postigle su znatno lošije rezultate od planiranih (u jednom je slučaju ispitivanje bilo planirano na 76 farmi, a provedeno je na njih 25; u drugom slučaju ispitivanje nije provedeno ni na jednoj od četiri planirane farme). 52. Male farme na kojima se drži manje od pet svinja nisu bile uključene u odabrane potpopulacije u objema godinama za koje se provodila revizija, 2014. i 2015.; stoga one nisu ni bile obuhvaćene aktivnim planom nadziranja KSK-a. 11
53. Rezultati serološkog ispitivanja na KSK u domaćih svinja u razdoblju 2008. 2015. prikazani su u tablici u nastavku: 54. Pozitivni rezultati pretrage ELISA dobiveni su na tri gospodarstva u istoj županiji u 2014. i jednom gospodarstvu u 2015., a sva se nalaze u ograničenom području. Na gospodarstvima je provedeno epidemiološko istraživanje, kliničko ispitivanje, dodatno uzorkovanje i laboratorijske pretrage na protutijela i virus KSK-a kako bi se isključila prisutnost bolesti (i cijepljenja). 5.3.2 Pasivno nadziranje 55. Program pasivnog nadziranja uveden je kako bi se omogućilo rano otkrivanje zaraze KSK-om. Glavna obilježja programa za 2014. i 2015. uključivala su praćenje i uzorkovanje svinja s odgovarajućim kliničkim znakovima KSK-a ili lezijama koje upućuju na KSK. 56. Jedna klinička sumnja prijavljena je 2014. (iz ograničenog područja) te još jedna u 2015. (izvan ograničenog područja). 57. U oba ispitana slučaja poduzete su mjere u skladu sa zahtjevima EU-a koje su uključivale epidemiološko istraživanje, kliničko ispitivanje svinja na farmi, dodatno uzorkovanje, ograničenje premještanja te laboratorijske pretrage. KSK je isključen tek nakon što su dobiveni negativni rezultati laboratorijskih pretraga (seroloških i viroloških) koje je NRL proveo na KSK i afričku svinjsku kugu (ASK) u skladu s kriterijima utvrđenima u dijagnostičkim priručnicima EU-a za obje bolesti. 58. Uz sustav obveznog izvješćivanja, istraživanje slučajeva u kojima nije lako isključiti prisutnost KSK-a (i ASF-a) dodatna je značajka programa. Može se provoditi npr. praćenjem i uzorkovanjem svinja na gospodarstvima kod kojih nisu primijećeni znakovi KSK-a, ali kod kojih nakon petodnevne antibakterijske terapije nije došlo do pada temperature ni do poboljšanja zdravstvenog stanja svinje (ili je temperatura svinje samo 12
privremeno pala i ponovno se povećala) ili praćenjem iznenadnog uginuća svinja bez kliničkih znakova ili patoanatomskih lezija koje upućuju na KSK, ili drugih epidemioloških razloga za sumnju na KSK. Središnje nadležno tijelo tvrdi da se takvim pristupom povećava osjetljivost sustava nadziranja te da bi trebao doprinijeti ranom otkrivanju pojave egzotične ili nove bolesti. Ti se događaji nisu smatrali kliničkom sumnjom i kao takvi nisu prijavljeni na propisani način (te stoga nisu obuhvaćeni službenim ograničenjem premještanja). Pretrage na KSK obavljene su istovremenom primjenom metode Real-time PCR i metode testiranja antigena ELISA. 59. Na taj su način 2014. obavljene pretrage na 42 gospodarstvima, a 2015. na 38 gospodarstava. U 2016., u vrijeme revizije, taj je postupak primijenjen na dvjema svinjama. Dobiveni podatci upućuju na nejednaku zemljopisnu rasprostranjenost uzoraka; uzorci su uzeti u 12 od ukupno 21 županije. Nadalje, 52,5 % gospodarstava na kojima su u dvije godine uzeti uzorci (42 od 80) nalazi se u jednoj županiji (izvan ograničenog područja). Središnje nadležno tijelo predstavilo je tijekom revizije svoju novu inicijativu za proširenje pristupa i to povećanjem broja stanja na temelju kojih se pokreću pretrage na KSK. Tom se inicijativom promiče ispitivanje uzoraka uzetih od svinja koji su poslani u laboratorij zbog drugih dijagnostičkih razloga, a njezina provedba ovisi o raspoloživim financijskim sredstvima. 60. Iako male farme na kojima se drži najviše pet svinja čine 53,2 % registriranih svinjogojskih gospodarstava u Hrvatskoj (s oko 9 % registrirane populacije svinja), one nisu zastupljene u slučajevima sumnje ni u uzorcima koji su ispitani na KSK u okviru dijagnoze o isključenju. 13
61. Rezultati virološkog ispitivanja na KSK u domaćih svinja u razdoblju 2008. 2015. prikazani su u tablici u nastavku: 5.3.3 Biosigurnost na svinjogojskim farmama i kontrole provedbe nadziranja domaćih svinja 62. Prema nacionalnom zakonodavstvu sva svinjogojska gospodarstva dužna su provoditi posebne biosigurnosne mjere radi sprečavanja pojave zaraznih bolesti. 63. Biosigurnosne provjere na farmama provode ovlašteni veterinari u skladu s programom. U 2014. kontrole su uglavnom provedene na farmama koje se nalaze u četirima ograničenim županijama. U 2015. provjere su, osim na njima, provedene i na svim farmama obuhvaćenima programom nadziranja KSK-a (koje su odabrane za aktivno nadziranje KSK-a). 64. U izvješću ovlaštenog veterinara na jednoj farmi koja se nalazi u ograničenom području zabilježena su dva nedostatka povezana s preprekom za dezinfekciju prijevoznih sredstava pri ulasku u objekte i vođenjem evidencije o tome. Unatoč tim nedostacima ovlašteni veterinar smatrao je da je farma usklađena s propisima o biosigurnosti. U izvješću nisu bile navedene preporuke. Farma je imala odobrenje za otpremu svinja na gospodarstva izvan ograničenog područja. Poljoprivrednik je otklonio nedostatke, no mjera koju je poduzeo postavljanje privremene prepreke za dezinfekciju u obliku tepiha natopljenog sredstvom za dezinfekciju ne može se smatrati odgovarajućim rješenjem. 65. Veterinarski inspektori tijekom nadzornih posjeta provjeravaju provedbu programa, a posebno plana uzorkovanja, kako bi mogli ocijeniti rad ovlaštenih veterinarskih organizacija. Izvješća iz županija koje su pregledane pokazuju stupanj provedbe plana uzorkovanja u trenutku inspekcijskog pregleda i u njima su navedeni popisi svih farmi na kojima još treba obaviti uzorkovanje i pretrage kako bi se ostvario cilj. U 2015. u jednoj je županiji veterinarski inspektor odlučio (na temelju prethodno utvrđenih nedostataka) povećati učestalost inspekcijskih pregleda te da će se oni provoditi na 14
mjesečnoj osnovi. No taj cilj nije ostvaren (zbog nedostatka ljudskih resursa) i u 2016. učestalost inspekcijskih pregleda ponovno je svedena na propisani minimum (četiri puta godišnje). 66. Osim toga, veterinarski inspektori provode različite službene kontrole kojima je obuhvaćena i provedba programa nadziranja KSK-a te povezanih zahtjeva i mjera (npr. označivanje i registracija svinja, sljedivost i ostale teme) na svinjogojskim farmama, prijevoznim sredstvima, kod trgovaca, na stočnim sajmovima i u klaonicama. Sažeti prikaz rezultata tih kontrola naveden je u tablici u nastavku: Službene kontrole u okviru programa KSK-a (domaće svinje) 2014. Predmet kontrole (ovlaštena veterinarska Broj kontrola organizacija, klaonica, farma, s utvrđenim Opis Poduzete mjere prijevoznik, trgovac, sajam) Broj kontrola nepravilnostima nepravilnosti (izdana rješenja) Praćenje poduzetih mjera biosigurnost, označ. i reg., evidencije, zdravlje i premještanje životinja, Farma 461 (4) 70 (4) sumnja Da Da Ovlaštena veterinarska organizacija 124 1 mjere zaštite zdravlja životinja Klaonica 43 0 Prijevoznik 34 1 vođenje evidencije Da Da Trgovac 7 0 Sajam 18 4 biosigurnost, evidencije Da Da Predmet kontrole (ovlaštena veterinarska organizacija, klaonica, farma, prijevoznik, trgovac, sajam) Službene kontrole u okviru programa KSK-a (domaće svinje) 2015. Broj kontrola Broj kontrola s utvrđenim Opis Poduzete mjere nepravilnostima nepravilnosti (izdano rješenje) Praćenje poduzetih mjera biosigurnost, označ. i reg., evidencije, zdravlje i premještanje životinja, sumnja Da Da Farma 921 (2) 137 (2) Ovlaštena veterinarska organizacija 233 5 mjere zaštite zdravlja životinja Da Da Klaonica 40 1 označivanje i registracija Da Da Prijevoznik 42 7 vođenje evidencije Da Da Trgovac 8 1 vođenje evidencije Da Da Sajam 26 1 biosigurnost, evidencije Da Da Predmet kontrole (ovlaštena veterinarska organizacija, klaonica, farma, prijevoznik, trgovac, sajam) Službene kontrole u okviru programa KSK-a (domaće svinje) 2016. Broj kontrola s utvrđenim nepravilnostima Opis Poduzete mjere Broj kontrola nepravilnosti (izdano rješenje) Praćenje poduzetih mjera biosigurnost, označ. i reg., evidencije, zdravlje i Farma 139 15 premještanje životinja Da Da Ovlaštena veterinarska organizacija 17 0 Klaonica 4 0 Prijevoznik 5 2 vođenje evidencije Da Da Trgovac 0 0 Sajam 3 0 67. Revizijski tim pregledao je dva svinjogojska gospodarstva (oba u ograničenim područjima) na kojima su veterinarski inspektori u 2015. proveli službenu kontrolu. Glavni cilj bila je provjera usklađenosti s biosigurnosnim mjerama. Tijekom inspekcijskog pregleda veterinarski inspektori koristili su se usklađenim kontrolnim popisom. Vlasnik je otklonio zabilježene nedostatke, što su veterinarski inspektori provjerili tijekom naknadnog inspekcijskog pregleda. 68. Nadalje, ovlašteni veterinari provode kliničke inspekcijske preglede na svinjogojskim farmama prije premještanja svinja (vidi točku 36.) te u okviru nacionalnog programa bolesti Aujeszkoga: tim su aktivnostima obuhvaćene sve vrste farmi, uključujući i male (u 2015. u okviru tog programa posjećeno je 85 % malih farmi u ograničenom području). 15
5.3.4 Programi informiranja 69. Informacije o stanju u pogledu KSK-a i preventivnim mjerama (uključujući zakonodavstvo, smjernice i upute) redovito se objavljuju na web-mjestu Uprave za veterinarstvo i sigurnost hrane. 70. Osim toga, središnje nadležno tijelo navodi i druge načine informiranja (npr. TV, lokalne radijske postaje, državni i lokalni tiskani mediji, javna okupljanja) koji su se primjenjivali u prošlosti radi informiranja javnosti i dionika o područjima koja podliježu ograničenjima, o statusu bolesti, preventivnim mjerama, trenutačnim i budućim djelovanjima, predviđanjima mogućeg budućeg širenja te o rezultatima napora koji se ulažu u pogledu iskorjenjivanja bolesti i mjera koje treba poduzeti radi uklanjanja ograničenja. 71. Prema nadležnom tijelu, svi dionici, npr. veterinari, posjednici svinja i lovci u proteklih su nekoliko godina informirani s pomoću različitih letaka. 72. Održavane su i radionice u cilju informiranja o mjerama sprečavanja i iskorjenjivanja bolesti u životinja; npr. Hrvatska poljoprivredna agencija i nadležno tijelo organizirali su osposobljavanje o temama koje se odnose na KSK za poljoprivrednike koji se bave uzgojem svinja. 73. Na pregledanim farmama poljoprivrednici nisu dobili/predočili letke o KSK-u. No, stječe se dojam da su upućeni u svoje obveze u pogledu prijavljivanja sumnje na KSK i označivanja svinja te zahtjeva povezanih s vođenjem i ažuriranjem evidencije o farmi te uporabe putnih listova. 74. O stanju KSK-a u domaćih i divljih svinja te mjerama koje se provode u cilju iskorjenjivanja zaraze KSK-om raspravljalo se u nekoliko navrata sa susjednim državama nečlanicama i to na središnjoj i lokalnoj razini. 16
Zaključci o nadziranju, kontrolama domaćih svinja i informiranju 75. Nadležno tijelo prati učinkovitost nadziranja KSK-a u populaciji registriranih svinja. Nisu pronađeni dokazi o kruženju virusa u domaćih svinja tijekom razdoblja 2014. 2016., koje je bilo obuhvaćeno revizijom. 76. Aktivno serološko nadziranje domaćih svinja provedeno je u objema godinama obuhvaćenima revizijom 2014. i 2015. Unatoč tome što nije u cijelosti proveden i što su se pojavila neka regionalna odstupanja, odobreni program ipak pruža pouzdanu sliku stanja, posebno na svinjogojskim gospodarstvima u ograničenim područjima. 77. U programe odobrene za 2014. i 2015. nije bilo uvršteno aktivno nadziranje KSK-a malih farmi (na kojima se drži manje od pet svinja), koje čine oko 53 % svih registriranih farmi. Pasivno nadziranje domaćih svinja nije dovoljno uspješno i to uglavnom na malim gospodarstvima te je kao takvo nepouzdano u pogledu kontinuiranog isključenja KSK-a kao mogućeg uzroka bolesti ili smrtnosti u svinja. Zbog toga je upitna učinkovitost sustava ranog otkrivanja KSK-a na tim malim farmama. 78. Sustavom ranog otkrivanja bolesti povećava se osjetljivost sustava nadziranja pa će se njegovim daljnjim proširenjem još više doprinijeti ranom otkrivanju moguće ponovne pojave virusa KSK-a. 79. Postojeće preventivne mjere jamstvo su da će u slučaju ponovne pojave bolesti njezino širenje biti ograničeno i prije njezina otkrivanja. Poduzimaju se mjere kojima se sprečava prijenos KSK-a s divljih na domaće svinje, posebno u zaraženom području, i daljnje širenje na druge dijelove Hrvatske. 80. Svi poljoprivrednici pokazali su dobro poznavanje učinka KSK-a, kliničkih znakova, mjera koje treba poduzeti i preventivnih mjera, razmjerno njihovoj ulozi u sustavu kontrole bolesti. 5.4 NADZIRANJE DIVLJIH SVINJA Pravni zahtjevi Direktiva Vijeća 2001/89/EZ, Odluka Komisije 2002/160/EZ, Odluka Komisije 2013/722/EU. Rezultati 81. U Hrvatskoj je trenutačno zemljopisno razgraničeno 1065 lovišta (319 državnih lovišta i 746 zajedničkih lovišta). U određenom broju lovišta divlje svinje nisu rezidentne vrste. Ukupna je veličina lovnog područja u zemlji oko 36 000 km². U sezoni lova 2015./2016. u program su bila uključena 792 lovišta. 17
82. Prema podacima koje je dostavila Uprava šumarstva, lovstva i drvne industrije Ministarstva poljoprivrede, procijenjeni broj divljih svinja stalno prisutnih u aktivnim lovištima jest oko 27 000, dok je procijenjeni broj tih životinja na vrhuncu sezone lova oko 55 000. Sezona lova počinje 1. travnja i završava 31. ožujka sljedeće godine. Veličina ulova jest oko 26 000 divljih svinja. Lovci imaju obvezu prijaviti broj ulovljene divljači do 31. svibnja. 83. Cilj programa sezone lova 2013./2014. i 2014./2015. bio je dati potporu tvrdnji da u Hrvatskoj nema zaraze KSK-om u divljih svinja i omogućiti rano otkrivanje ponovne pojave virusa u područjima koja graniče sa zemljama koje nisu članice EU-a. 84. U sezoni lova 2013./2014. program je zahtijevao uzorkovanja za serološka i virološka ispitivanja u dvama različitim područjima: Zona 1., koja je obuhvaćala 20 km dugačak pojas duž granice s državama nečlanicama, u kojoj se planiralo uzorkovanje i serološko i virološko ispitivanje svih ulovljenih divljih svinja (do najviše 340 po lovištu). Zona 2. ostatak zemlje, podijeljen u 60 područja uzorkovanja, gdje se predviđalo izvođenje seroloških ispitivanja (s granicom otkrivanja od jednog seropozitivnog uz 95 %-tnu pouzdanost otkrivanja 2 % seroprevalencije). Sve divlje svinje koje su pronađene mrtve ili bolesne moraju se uzorkovati i virološki ispitati na virus KSK-a bez obzira na područje u kojem su pronađene. 85. Za potrebe ovog programa veličina uzorka izračunata je na temelju jedne lovne godine. Većina (70 80 %) uzoraka prikupljena je tijekom glavne sezone lova za divlje svinje od studenoga do kraja siječnja. 86. Dostupni podaci za sezonu lova 2013./2014. (tablica 1.) pokazuju da je ukupni broj ispitanih uzoraka za čitavo područje Hrvatske (7709) bio iznad ciljnoga (7680). Međutim, samo su dvije županije ostvarile svoj cilj i prikupile više uzoraka nego što je bilo planirano. Većina županija (19) podbacila je, uključujući i dvije županije pod ograničenjima. 87. Rezultati uzorkovanja u sezoni lova 2013./2014. razlikovali su se od županije do županije, a u jednoj (koja se nalazi izvan ograničenog područja) broj prikupljenih uzoraka iznosio je tek 20 % od plana uzorkovanja, čime je granica osjetljivosti/otkrivanja smanjena s 0,02 na 0,1 (vrijednost za otkrivanje jedne seropozitivne divlje svinje ako je seroprevalencija veća od 10 %). Najnoviji dostupni podaci (sezona lova 2014./2015.) pokazuju da je u toj županiji plan lova i ulov iznosio samo 48 % plana uzorkovanja, što pokazuje da plan uzorkovanja u toj županiji nije bio dobro usklađen s planom lova. Isti problem (neusklađenost planova uzorkovanja i lova) utvrđen je u drugim dvjema županijama s manjim brojem prikupljenih uzoraka. 18
Tablica 1. Planirani i prikupljeni broj uzoraka za serološko nadziranje u sezoni lova 2013./2014. Županija Planirani uzorci Prikupljeni uzorci Zagrebačka 384 294 Krapinsko-zagorska 128 39 Sisačko-moslavačka 640 3065 Karlovačka 640 1082 Varaždinska 128 77 Koprivničko-križevačka 128 114 Bjelovarsko-bilogorska 512 305 Primorsko-goranska 384 241 Ličko-senjska 512 264 Virovitičko-podravska 384 125 Požeško-slavonska 256 231 Brodsko-posavska 512 259 Zadarska 512 155 Osječko-baranjska 512 274 Šibensko-kninska 256 144 Vukovarsko-srijemska 768 599 Splitsko-dalmatinska 512 227 Istarska 128 106 Dubrovačko-neretvanska 128 42 Međimurska 128 41 Grad Zagreb 128 25 Ukupno 7680 7709 88. U županijama u ograničenom području granica otkrivanja u sezoni lova 2013./2014. iznosila je najmanje 0,05 (omogućujući otkrivanje 5 %-tne seroprevalencije s 95 %- tnom pouzdanošću); stoga je bila u skladu s vrijednostima utvrđenima u Poglavlju IV. dijelu H točki 3 Priloga Odluci Komisije 2002/106/EZ. U sedam županija (izvan ograničenog područja) granica otkrivanja nije dosegnuta; od toga tri županije graniče s nekom državom koja nije članica EU-a (i u kojoj je stanje u pogledu KSK-a nepoznato ili slabo poznato). 89. Za sezonu lova 2015./2016. program nadziranja divljih svinja izmijenjen je i usklađen s rizikom od KSK-a i pravilima iz Provedbene odluke Komisije (EU) br. 2013/764. Zemlja je podijeljena u dvije nove zone: Zona 1. obuhvaća područje pet županija (četiri pod ograničenjima i jednu s većim rizikom od KSK-a, kako je utvrdilo središnje nadležno tijelo zbog blizine serološki pozitivnih divljih svinja otkrivenih u susjednoj zemlji koja nije članica EU-a). Zona 2. ostatak zemlje koji obuhvaća 16 županija. 19
Zemlja je podijeljena u 65 područja uzorkovanja na temelju statusa županija i broja divljih svinja na vrhuncu sezone lova. 90. Programom je predviđeno uzorkovanje: u zoni 1. ulovljenih divljih svinja za serološka i virološka ispitivanja. U svakom području uzorkovanja bilo je planirano 138 uzoraka kako bi se ostvarila utvrđena granica otkrivanja (najmanje jedna seropozitivna divlja svinja ako je seroprevalencija u tom području 2 % ili veća, s 95 %-tnom pouzdanošću); u zoni 2. ulovljenih divljih svinja za serološko ispitivanje. U svakom području uzorkovanja bilo je planirano 59 uzoraka krvi kako bi se dosegnuo utvrđeni cilj (otkrivanje najmanje jedne seropozitivne divlje svinje ako je seroprevalencija u tom području 5 %, s 95 %-tnom pouzdanošću). Osim toga, bilo je planirano da se sve divlje svinje pronađene mrtve ili bolesne uzorkuju za virološka ispitivanja. 91. Dostupni podaci za sezonu lova 2014./2015. (tablica 2.) pokazuju da je ukupni broj ispitanih uzoraka za čitavo područje Hrvatske (8.501) bio iznad ciljnoga (5.968). Četiri su županije bile uspješne i ostvarile cilj. Deset županija nije ostvarilo cilj, uključujući jednu županiju pod ograničenjima (s 98,5 %-tnim ispunjenjem plana uzorkovanja). 92. U usporedbi s prethodnom sezonom lova razlike među županijama u učinkovitosti uzorkovanja smanjile su se, no jedna županija (koja se nalazi izvan ograničenog područja) ostvarila je manje od 50 % planiranog uzorkovanja. Ista županija podbacila je i u prethodnoj sezoni lova 2013./2014. (županija s niskim planom lova i ulovom). 20
Tablica 2. Broj divljih svinja ispitanih u cilju serološkog nadziranja u sezoni lova 2014./2015. po županiji prikazan je u tablici u nastavku Županija Planirani broj uzoraka Broj serološki ispitanih divljih svinja Ispitan i organi/ LRP Zagrebačka 177 256 2 Krapinsko-zagorska 59 49 0 Sisačko-moslavačka 1242 3141 2991 Karlovačka 690 1480 1346 Primorsko-goranska 118 299 1 Požeško-slavonska 177 238 63 Brodsko-posavska 414 405 335 Zadarska 118 110 61 Osječko-baranjska 966 267 136 Splitsko-dalmatinska 118 206 122 Varaždinska 59 102 0 Koprivničkokriževačka 118 138 2 Bjelovarskobilogorska 354 286 1 Ličko-senjska 354 229 19 Virovitičkopodravska 236 163 0 Šibensko-kninska 59 165 155 Vukovarskosrijemska 414 721 686 Istarska 118 130 2 Dubrovačkoneretvanska 59 35 15 Međimurska 59 55 0 Grad Zagreb 59 26 1 Ukupno 5968 8501 5938 93. U županijama u ograničenom području granica otkrivanja u sezoni lova 2014./2015. iznosila je najmanje 0,05, slično kao prethodne sezone lova 2013./2014. (vidi točku 88.). Međutim, u devet županija (izvan ograničenog područja) granica otkrivanja nije dosegnuta; od toga tri županije graniče s nekom državom koja nije članica EU-a (i u kojoj je stanje u vezi s KSK-om nepoznato ili slabo poznato), iste tri županije kao prethodne sezone lova2013./2014. 94. Slično kao kod aktivnog nadziranja domaćih svinja, središnje nadležno tijelo nije provelo ili nije bilo svjesno da postoje dodatne epidemiološke/statističke analize rezultata iz sezona lova 2013./2014. i 2014./2015., posebno u pogledu podataka o otkrivanju/osjetljivosti bolesti dobivenih nadziranjem na razini pojedinačnih županija i toga kako je na planiranu osjetljivost utjecao premali broj uzoraka prikupljenih u nekim županijama. 21
22
95. U vrijeme revizije podaci za sezonu lova 2015./2016. još nisu bili dostupni. No broj uzoraka za nadziranje KSK-a u divljih svinja prikupljenih u kalendarskoj godini 2015. već je bio dostupan i prikazan je u sljedećoj tablici: 96. U jednom je lovištu u području pod ograničenjima 2014. utvrđeno da je jedna divlja svinja starija od dvije godine bila serološki pozitivna. Za potvrdu je proveden test neutralizacije virusa, koji je bio pozitivan. Uzorak je podvrgnut i virološkoj (molekularnoj) metodi (QRT-PCR), s negativnim rezultatom. Sve ustrijeljene divlje svinje iz tog lovišta bile su uzorkovane i laboratorijski ispitane serološkim metodama i metodama LRP-a, no svi su drugi uzorci (njih 223) iz iste sezone lova bili negativni. 97. 2015. su serološki pozitivne bile četiri divlje svinje u četiri različite županije, od kojih su tri slučaja bila izvan trenutačno ograničenih područja. Za potvrdu je proveden test neutralizacije virusa, koji je bio pozitivan. Uzorak je podvrgnut i virološkoj (molekularnoj) metodi (QRT-PCR), s negativnim rezultatom. Na temelju analize dostupnih podataka i epidemiološkog stanja u istragama središnjeg nadležnog tijela došlo se do zaključka da je seropozitivnost posljedica nespecifičnih reakcija zbog slabije kvalitete (citotoksični učinak) prikupljenih uzoraka krvi. 98. U lovištima u ograničenom području ili u onima u kojima su u jednoj divljoj svinji ili više njih otkrivena protutijela za KSK, sve ustrijeljene divlje svinje ili trupovi divljih svinja čuvaju se dok ne stignu negativni nalazi (serološki i virološki). U jednom slučaju, nakon pozitivnog nalaza testa neutralizacije virusa na protutijela za KSK, naložen je pojačani lov u pogođenom lovištu u skladu s programom. Time se željelo dobiti dodatne uzorke najmanje 60 divljih svinja u kratkom vremenskom razdoblju. U dva druga slučaja 2015. koje je pregledao revizorski tim takvo intenzivno uzorkovanje nije bilo ni naloženo ni provedeno. Nadležno tijelo istaknulo je da je u obama pogođenim lovištima uzorkovanje divljih svinja i njihovo testiranje na KSK već bilo u tijeku. No u jednom je primjeru revizorski tim ustvrdio da je seropozitivan slučaj uočen na samom kraju glavne 23