Lovreć-Opanci LIST ŽUPE SV. DUH A GOD. 9. BOŽIĆ, 2017. BROJ 1. (9.)
Sadržaj Uvodna riječ Uvodna riječ... 1 Teološki kutak Rezilijencija Božića... 2 Božić na Franjin način... 5 Kardinalova posljednja krizma... 7 Katolički feminizam: Što je to sad?... 9 Godina majčinstva... 11 Svijet i svjetlo... 13 Iz naše župe Proslava Sv. Nikole biskupa 2016... 15 Kapelica Svete Obitelji u Podviševcu... 16 Tradicionalno župno hodočašće na festu sv. Vlaha u Dubrovnik... 17 Blaženi Alojzije Stepinac... 18 Pohod slike Gospe od Anđela... 19 Cvjetnica... 20 Veliki četvrtak... 21 Veliki petak... 22 Vazmeno bdjenje Velika subota... 23 Prva sveta pričest... 24 Tijelovo... 25 U Imotskom održan susret ministranata... 26 Svečana proslava Duhova s krizmom u Župi Lovreć-Opanci... 27 Svečano proslavljen blagdan sv. Ante... 28 Sv. Ivan Krstitelj svečano proslavljen na Nikolićima... 29 Susret Mustapića na Lovreću 22. srpnja 2017... 30 Misa zadušnica o 74. obljetnici lovrećkih mučenika... 31 Zavjetni dan župe Gospi od Anđela... 33 300. Obljetnica oslobođenja Imotskog i Imotske krajine od Turaka..34 Svečano proslavljen zavjetni blagdan u našoj župi... 38 Euharistijsko slavlje... 40 Blagoslov vozila i vozača... 41 Hodočašće u Vepric... 42 Hodočašće Majci Božjoj u Međugorje... 43 Dani kruha i zahvalnosti za plodove zemlje... 44 Imotski: Smotra dječjih zborova... 45 Proslava Svih svetih... 46 Dušni dan... 47 Ludbreg... 48 Župni zbor u Žeževici... 50 Proslava Sv. Cecilije... 51 Caritas u našoj župi... 52 Došašće u našoj župi... 52 Škola i djeca Zgodopisi iz škole... 54 Iz života Frame Izbori u Frami Lovreć-Opanci... 77 Susret HKM u Vukovaru... 78 Primanje u Framu... 79 Skupština područnog bratstva Frame u Splitu... 79 Obećanja u bratstvima Frame... 80 Vijesti iz Općine Lovreć Vijesti iz Općine... 81 Dobrovoljno darivanje krvi... 85 Poučna staza "Tinovo hodočašće po Zagori"... 85 Zaposleno 27 osoba na zimskim javnim radovima... 87 Vijesti iz Društva Lovrećana Zagreb XXIII. susret Lovrećana u Zagrebu... 88 Iz župne povijesti Kronika župnika fra Josipa Šimića (1930. - 1940. god.)... 90 Iz kulture Monografija o svim imotskim župama... 111 Nove knjige klarise Anke Petričević... 113 Kruni Bošnjaku nagrada za "Mesiju"... 115 Izložba Lice milosrđa prof. Krune Bošnjaka, akademskog kipara, u Splitu... 116 Izložba Lice milosrđa prof. Krune Bošnjaka u Splitu... 119 Nove knjige Franjevci žrtve komunističkog progona... 120 Svjedoci crvenog vremena... 123 Josip Joško Petričević... 124 Kreditni Rejting Lovas Bank - Bum Bum... 125 Pjesme o Gospi Mariji... 128 Sreća i suze... 130 Roman Dobar čovjek Ivančice Tomić-Petričević... 134 Župna statistika Iz župne kronike... 136 Kršteni 2017... 142 Krizmanici 2017... 143 Prvopričesnici 2017... 144 Vjenčani 2017... 145 Pravilnik za slavlje sakramenta vjenčanja... 146 Umrli... 149 In memoriam... 150 Telefonski imenik Telefonski imenik... 157 Božićna čestitka... 165 Blagdanske čestitke Blagdanske čestitke... 166 Lovreć Opanci, list Župe Sv. Duha Lovreć Opanci ISSN 1847-5094 Osnivač i izdavač: Župni ured Lovreć-Opanci, Tel.fax 723-255 Uredničko vijeće: fra Dinko Bošnjak, Petar Ujević, Ivan Bekavac Basić, Renata Kolovrat, Ankica Sekelez, Ante Bošnjak, Andrija Olujić Glavni i odgovorni urednik: fra Dinko Bošnjak, župnik Lektor: Petar Ujević List izlazi povremeno uz dragovoljne novčane priloge čitatelja Račun otvoren kod: SC Splitska Banka Župa Sv. Duha Lovreć IBAN: HR 3823300031100368474 Naslovna stranica korica: Crkva Sv. Duha u Lovreću, crtež Joško Petričević Četvrta stranica korica: Karta Župe sv. Duha Lovreć-Opanci Grafička priprema: Silvio Družeić Tisak: Jafra-print d.o.o. Uredništvo lista Lovreć Opanci svim čitateljima želi sretan i blagoslovljen Božić!
Lovreć Opanci LIST ŽUPE SV. DUHA GOD. 9. BOŽIĆ, 2017. BROJ 1. (9.) Uvodna riječ Uvodna riječ Dragi župljani Lovrećani i Opančani u domovini i po svijetu! Evo nam Božića! To je Dan susreta čovječanstva s Bogom. Odnosno, nije to samo susret nego je to sjedinjenje Boga i čovjeka u osobi Isusa Krista. Božić je mali Bog, što znači da se u tajni Božića krije najdublja istina kršćanske vjere, istina o Bogu koji posta čovjekom, malenim djetetom. Bog je zakoračio u ljudsku povijest i zahvatio u čovjekov život. Bog nam je postao dohvatljiv, posve nam se približio. Bog je i velik i malen, nedokučiv i pristupačan, prebiva u nedostupnu svjetlu i može ga se naći u štalici u Betlehemu. Taj Mali Bog, Božić, neprestani je izazov svima nama. On je poziv na evanđeosku malenost u kojoj možemo Bogu dati da se rodi u nama. Isus je našao stan u krilu BIažene Djevice Marije. Zatim nalazi stan u štalici u Betlehemu. Njegovim ulaskom u svaki dom ulazi spasenje. Njegovim dolaskom na svijet dolazi spasenje svijetu. Njegovim ulaskom u povijest, ona postaje povijest spasenja. Lovreć-Opanci 1 Jesmo li mi primili Isusa? Ako smo redovito na polnoćki i u svoj stan stavili božično drvce, ne znači da smo potpuno prihvatili i upoznali Isusa Krista. Možda je to samo odraz tradicionalnog božićnog raspoloženja, nostalgije za lijepim patrijarhalnim običajima... Ustima rado pjevamo božićne pjesme, a jesmo li ga primili u svoje srce? Bog kuca, a mi mu trebamo otvoriti vrata svoga srca djelotvornom ljubavlju. Pokažimo njemu koji je došao na svijet da nam oprosti, da i mi opraštamo svima. Pokažimo njemu koji je došao na svijet da nas ohrabri u teškoćama i utješi u žalosti, da i mi podižemo klonule i tješimo ožalošćene! Pokažimo njemu koji je došao na svijet da se zauzme za bolesne i sve nevoljne. Pokažimo njemu koji je došao na svijet samo zato jer je ljubio nas, da i mi, slijedeći njegov primjer, ljubimo njega! Sretan i blagoslovljen Božić i uspješna nova godina 2018.... Vaš župnik fra Dinko Uvodna riječ
Teološki kutak Rezilijencija Božića Kad me fra Dinko zamolio da napišem članak za božićni broj župnoga lista Lovreć-Opanci, bez oklijevanja sam prihvatio. No, malo iza toga sam se zapitao što ću napisati o Božiću, a da već nije napisano. Mnogo toga nalazi se i u knjižici Tajna Božića koja se može dobiti kod Uredništva Marije u Splitu. U tom razmišljanju pade mi na pamet ideja o Božiću i rezilijenciji. Netko će reći što mu je sada to. Kakve veze ima rezlijencija s Božićem, riječ koju je teško i izgovoriti, a kamoli razumjeti i to u svezi s najdražim kršćanskim blagdanom? Riječ rezilijencija, rezilijentnost dolazi od latinske riječi resilio, resilire, što bi u slobodnom prijevodu značilo skočiti, odskočiti, ponovno ustati. Taj pojam rabi psihologija, a označuje sposobnost nadvladati krizu i nju uzeti kao povod za napredak. Srodni pojmovi rezilijenciji su ponovno ozdravljenje, sposobnost otpora, samoodržanje. Riječ je, dakle, o sposobnosti na pozitivan Teološki kutak 2 način suprotstaviti se traumatskim događajima. U teškim životnim uvjetima pronaći uspješno rješenje, preurediti vlastiti život, ponovno ustati pomoću pozitivnih prigoda koje život pruža. To je moguće sjećajući se dragih uspomena iz djetinjstva i pomoću razmišljanja. I u lovrećkoj župnoj zajednici ima trenutaka kad župnik i oni koji su ostali u selima, trebaju snage da bi se suprotstavili svagdanjim poteškoćama. U tom suriječju Božić i njegova poruka predstavljaju rezilienciju. Nije sve izgubljeno ni opustošeno kako ponekad može izgledati. Bog nas ne napušta. Živimo iz nade, i na toj nadi i vjeri gradimo naš život iz dana u dan, usprkos protivština s kojima se suočavamo. Naša kršćanska nada dolazi posebno do izražaja u došašću, u iščekivanju Gospodnjega dolaska. S rođenjem Isusa Krista, Sina Božjega, koji nam je kao čovjek postao bratom, Božja je stvarnost posve i konačno došla u naš svijet. To vrijeme prije Božića priziva nam u pamet dugo iščekivanje Izabranog naroda. Prolazili su dani i godine, a izmjenjivali su se radost i nada, žalost i tjeskoba. No, nada je uvijek tinjala u narodu Božjem. Nada da će Bog poslati svoga Mesiju, da će doći Spasitelj ohrabriti klonule, ojačati koljena klecava, otkupiti palo čovječanstvo. Ta nada bila je neke vrste rezilijencije za Izabrani narod. Lovreć-Opanci
I kad se, uslijed poteškoća, činilo da će se plamičak nade ugasiti, Bog šalje proroke da nadu ožive u narodu, da ne klone duhom. I puk je vapio, što u predbožićno vrijeme i mi pjevamo: Nebesa, odozgor rosite i oblaci pravednoga daždite (Iz 45, 8). I kao da se na tu molbu, na vapaj puka, čuje Božja riječ puna obećanja: Utješi se, utješi se narode moj, jer je blizu tvoje spasenje (Iz 40, 1). Otkupitelj tvoj dolazi. Dolazi dan kad će se tvoje težnje ostvariti, kad će tvoja nada postati zbiljom. Jer i ti si se, poput Abrahama, nadao protiv svake nade. Ljudski govoreći, pa i onda kad nije bilo nikakve nade. Jučer i danas Božić nas uvjerava da je Bog na našoj strani, da je postao čovjekom, postao Emanuel, Bog s nama i Bog za nas. S tom vjerom i nadom možemo svladavati svagdanje poteškoće. Stoga nam je blagdan Božića, u vremenu kojemu živimo i u prilikama s kojima se susrećemo, neka vrst rezilijencije. Pruža nam prigodu u miru stati i razmisliti, ponovno ustati, tražiti i naći rješenja za svagdanji život. Ta snaga i sposobnost dolazi nam od Božića, od činjenice da nas Bog ljubi, da smo mu važni, da naš život, muke i nevolje nalaze u njemu svoj smisao. To bi se moglo nazvati rezilijencija Božića. Dok slavimo Božić, nadamo se dospjeti do dubine našeg srca, tamo gdje je vrelo i izvor našega života s Bogom. Od tog vrela često smo odsječeni. Božić želi odstraniti sve natruhe koje su se nakupile na našem srcu da mognemo ponovno doći u dodir s istinskom ljubavlju kojom nas Bog ljubi. S tog vrela ojačani, možemo živjeti na nov Lovreć-Opanci 3 Rezilijencija Božića način i okružje u kojem živimo ispuniti ljubavlju Boga koji je postao čovjekom. Rezilijencija Božića pomaže nam da budemo budni kako bismo prepoznali znak koji nam je dan. Poput pastira u betlehemskom događaju, u Djetetu koje se rodilo i sinu koji nam je darovan, Boga susresti i prepoznati. Ta reziliencija nas ohrabruje da se zaputimo poput mudraca s Istoka na dalek i nepoznat put, da hodimo i u tami noći. Pomaže nam da se pouzdajemo ne u sebe, nego u Onoga koji osvjetljuje naše staze, koji je i za nas put, istina i život. Ne trebamo skrivati tamnu stranu svoga života i pokazivati jedino svijetlu. Svjetlo kojem se nadamo, dolazi od Boga, a Božje svjetlo svijetli i u tami našega života. Rezilijencija je kad u svagdanji život brigâ dolazi pravi i izvorni Božić. Kad radosna vijest odzvanja u mislima i srcima kao nekoć na betlehemskim poljanama. Usred mrkle noći neka čudna svjetlost obasjava pastire. Radost i nada obuzimaju ih pri toj čudnoj pojavi. Njihov život, kao i život svakoga od nas, satkan je od običnih, malih stvari. Upravo u taj život Bog želi unijeti svjetlost svoga dolaska, radost svoje prisutnosti, nadu svog obećanja. Stoji na vratima Teološki kutak
Rezilijencija Božića našega srca i kuca. Otvorimo li mu, doći će k nama i slaviti s nama svoj i naš Božić. Božićna rezilijencija nas podsjeća na divnu činjenicu: čovjekoljublje našega Boga, koje je bilo tako jako da je postalo osobom. Božja ljubav i čovjekoljublje postali su vidljivi u Isusu iz Nazareta, Sinu Božjemu i Sinu Marijinu. Božić nam priziva u pamet istinu da je Bog postao naš suputnik i supatnik, učlanio se u našu, ljudsku obitelj, utvrdio svoje boravište među nama i prebiva među nama. Na toj istini temelje se naša vjera i nada. I to je rezilijencija Božića. Kroz čitavu našu povijest, bila ona siromašna ili bogata, sveta ili grešna, Bog nas ljubi, prihvaća i grli osmijehom djeteta, ljubavlju majke. Na toj istini temelji se naša nada. U Isusu Bog proživljava naš ljudski život, nosi svu njegovu težinu i ograničenost, osjeća svu njegovu bol, iskušava i samu smrt. U njemu se ostvaruje sve što nas čeka. Sve su težnje i želje, nade i očekivanja ispunjeni. O Božiću motrimo Boga koji postaje čovjekom i prihvaća nas i ljubi onakve kavi jesmo. Čudesan događaj Božića, njegova rezlijencija posjeduje neobičnu moć i sposobnost da nas probudi i oduševi za novi život, za nov početak. To je svjetlo nade koje proizlazi iz Božića. To je obećanje koje nam i danas daje krila da možemo vjerovati kako ima nešto više od tijela i odijela, da čovjek ne živi samo o kruhu. Dijete koje se rodilo u Betlehemu, poziva nas da događaj njegova rođenja srcem i duhom prihvatimo i uprisutnimo u svoju svagdašnjicu, jer shvatiti i prihvatiti Božić znači ponovno udariti temelje osobnom početku, preusmjeriti svoj životni put, dati smisao svom životu. Teološki kutak 4 Božićna rezilijencija temelji se na vjeri, a vjera na činjenici da je Sin Božji boravio među nama i da je ostao kao Emanuel, Bog s nama i Bog za nas. Pa i onda kad nam se čini da se više nemamo čemu nadati, pomaže nam shvatiti da nas Bog ljubi unatoč našim promašajima i grijesima. Na Božić se očituje istina da je Isus uzdanica čovječanstva. Pred očima su nam slike malog Isusa sa zemaljskom kuglom u ruci. Ili prizor triju mudraca s Istoka, koji na cilju svoga putovanja odložiše svoje krune i pokloniše se Djetetu u jaslama. I na kraju citat iz Knjige zagrljaja Eduarda Galeana. Fernando Sila je upravitelj dječje bolnice u Managui. Na badnji dan radio je sve dokasno. Izvana su već dopirali šumovi i svjetlo raketa koje su parale nebom, kad je Fernando odlučio krenuti. Kod kuće su ga željno očekivali za Božićno slavlje. Još jednom je pošao pregledati sobe da vidi je li sve u redu. Dok je tako prolazio, osjeti da ga netko slijedi. Bili su to tihi koraci. Okrenu se i ugleda bolesno dijete. U polumraku ga prepozna. Bijaše to dječačić bez roditelja i rodbine. Fernando pogleda njegovo smrću označeno lice i njegove molećive oči koje kao da su se ispričavale zbog smetnje. Približi se djetetu i pomilova ga. Pritom mu dijete šapnu: Reci nekome, da sam ja ovdje. To je i naša poruka Bogu, koji nas po Božiću uvjerava da je za nas ovdje i sada. Emanuel, Bog s nam i Bog za nas, na Božić i u sve dane....dinko Aračić Lovreć-Opanci
Božić na Franjin način U vlastitom spomenaru srca ljubomorno čuvamo sve drage uspomene kao podsjetnik na osobite susrete i doživljaje. Dio ljepote doživljenog može se naslutiti u kazivanju i u pisanom tragu. Iako je na taj način nemoguće neposredno ući u iskustvo drugoga, itekako nam zapisano svjedočanstvo može poslužiti kao poticaj za ostvarenje našega osobnoga iskustva. Vrijeme priprave za blagdan radosti, Božića, osobito je i milosno vrijeme. Tko bi nas mogao bolje uvesti u otajstvo Božjega silaska čovjeku, od onoga koji je neprestano ponavljao da Ljubav nije ljubljena? Tko nas sigurnije može dovesti do betlehemske štalice, od onoga tko je tako žarko želio proslaviti Božić uz žive osobe i životinje u špilji. Naravno, riječ je o svecu čija karizma tako rječito govori i Lovreć-Opanci 5 potiče i nakon osam stotina godina. Danas kada dođete u franjevačko svetište Greccio u Italiji, tamo ćete pronaći brižno čuvanu špilju u kojoj je Franjo htio proslaviti Božić na svoj način. Poseban i neviđen do tada! Njegov prvi životopisac Toma Ćelanski na sebi svojstven način živopisno pripovijeda što se, uz papino dopuštenje, zbilo 1223. godine u Grecciu. Po njemu je Greccio te noći postao novi Betlehem, a oltar jasle u koje silazi Spasitelj svijeta. Propovijed đakona Franje dirala je srca okupljena mnoštva, a slatkoća njegovih riječi, dok je govorio o rođenju Siromašnoga Kralja, bila je slađa od meda. Za Franju je Božić, jednostavno, blagdan nad blagdanima i razlog velike radosti i stalan podsjetnik na neizmjernu tajnu Božjega utjelovljenja. Na drugom mjestu piše: Čovječe, budi svjestan do koje te je visine Gospodin digao, koji te je u tjelesnom pogledu stvorio i oblikovao na sliku svoga ljubljenoga Sina. Braći je govorio da na ovaj dan i zidove treba namazati mrsom. Htio je da se barem toga dana siromahe do sitosti nahrani, a isto tako da i živinčad osjeti da je to osobit dan. Uz to, bilo bi manjkavo ne svratiti pozornost na povezanost otajstva Božića i euharistije. Naime, Franjo nije tražio da uz vola i magare donesu dijete ili priliku djeteta, već je u središtu te radosne noći bio oltar kao jasle i stalan podsjetnik i simbol novorođenoga Kralja. Kralja koji je jednom sišao k nama i uvijek iznova nam po rukama svećeničkim biva darovan. U slici vola i magarca možemo odčitati prikladan Teološki kutak
Božić na Franjin način Anđeo s rajskih visina Opet je ove noći Anđeo s rajskih visina Pjevao najljepšu pjesan Rođenju Božjega Sina stav za pristup jaslicama. Vol i magarac su simbol jednostavnosti i služenja, a slama simbol malenosti. Kada se slavi euharistija, u iskrenom, jednostavnom i poniznom vjerničkom srcu se iznova rađa Bog. Ili bolje rečeno, vjernik čije je srce hram Duha Svetoga, biva tim istim Duhom potaknut da sve dublje uniđe u otajstvo dostojanstva djeteta Božjega. U Franjinom se srcu rodila potreba potaknuta Božjom milošću da tjelesnim očima i očima srca promišlja veliku tajnu Božjega silaska čovjeku. Ovo je i za nas poticaj da pred jaslicama u našim domovima i crkvama, uz krasne milozvučne hrvatske božićne pjesme, otvorimo širom oči srca kako bismo tajnu utjelovljenja slavili na dostojan način. Dakako, nikada ne zaboravljajući da su jaslice podsjetnik i simbol mjesta gdje se zapravo događa Božić. To povlašteno mjesto je ljudsko srce kao hram u kojemu prebiva Bog. Stoga, skupa s psalmistom molimo: Čisto srce stvori mi, Bože, i duh postojan obnovi u meni! (Ps 50, 12) da ondje rođen, prebivajući, učiniš da i naša vjera sve više postaje utjelovljena, vidljiva i konkretna u služenju....fra Ivan Režić Teološki kutak 6 Opet je, kao nekad, Došao k ljudima malim Da navijesti veliku radost I utjehu dušama palim On poslan je Melodijom lijepom, blagom Buditi srca zaspala I uputit ih zvjezdanim tragom Dotaknut će okna mnoga I spustiti svjetlost neba Donijeti radost i nadu Svakomu tko ih treba Fra Ivan Režić Lovreć-Opanci
Kardinalova posljednja krizma Bilo je to u vrijeme Drugoga svjetskoga rata, za teških i prebolnih događaja godine 1943., 44. i 45., a i nakon njih, kada se naša obitelj našla u Zagrebu. Uz pomoć prijatelja otac je otvorio buffet u Palmotićevoj ulici, nasuprot bazilici Presv. Srca Isusova, te smo imali utjehu da se često svraćamo u istu - na molitvu. K nama su trajno svraćali naši mještani, da s nama podijele tugu i bol zbog našega mjesta Lovreća, koji bijaše zapaljen. Buffet bijaše podijeljen u dva dijela. U većemu - unutarnjemu bijaše blagovalište, jer je majka mučenica trajno kuhala i mnoge osobe prehranjivala, dok je u prvome bio oveći šank gdje se prodavalo piće. I mi mlađi pomagali smo roditeljima i posluživali goste. U to vrijeme pohađala sam kod Sestara Milosrdnica srednju školu - 2. i 3. razred gimnazije. Po mome tekstu iz hrvatskoga jezika svi su znali što nam se dogodilo, te su i plakali. Profesorica s. Marija tražila je da ga pročitam. Tada sam primila i diplomu Marijine kongregacije, u koju sam bila primljena, a diplomu nam je podijelio pomoćni zagrebački biskup mons. Lach, uz dirljivu propovijed. God. 1944. spremala se krizma, koju je imao obaviti nadbiskup mons. dr. Stepinac (tada još ne bijaše kardinal). Za mene bijaše to veliki i svečani događaj. Izabrali smo i kumu gđu Ninu Bulović-Olujić, majku našeg Lovreć-Opanci 7 glasovitoga pravnika - odvjetnika. Moju radost prekidala je žalost što mi rodielji ne mogu nabaviti bijelu haljinu za tu veliku svečanost. Ta, skoro su sve trgovine bile zatvorene ili se u njima nije mogla naći bijela svila. Na krau se sjetismo našega bivšega župnika fra Joze Šimića, koji nam je u rodnome mjestu Lovreću sagradio velebnu crkvu, najveću u našoj Biskupiji, posvećenu Bogu Duhu Svetomu; nalazio se tada baš u Zagrebu, u samostanu u Vrbanićevoj ulici. Imao je mnogo prijatelja i mogao je skoro svaku molbu ispuniti. I jednoga dana, a upravo sam i ja bila za šankom, dođe on s tašnom u ruci. Otvori je pred majkom i preda mnom. Ukaza se bijela svila... Suze mi potekoše iz očiju od silnoga ganuća. Ipak, Duh Sveti je pomogao. 0 kako mu zahvalih, kao i dobrome ocu fra Jozi, koji je s mojim ocem trajno surađivao na duhovno-moralnoj obnovi mjesta. Pod okriljem svoje kume Nine bila sam u katedrali blizu oltara, vrlo uzbuđena zbog velikog događaja. Otac Nadbiskup je naglašavao kako nam je potrebna snaga Duha Svetoga baš u tom našemu teškome vremenu, kad ne znamo što nas čeka; kada nam je život u opasnosti. Trebamo se moliti Duhu Svetomu da nas očuva. - Kada je nakon sv. Mise počeo dijeliti sakrament sv. Potvrde, došao je do mene. Još ćutim njegov blagi dodir rukom po desnom obrazu... Izmolio je nada mnom Teološki kutak
Kardinalova posljednja krizma molitvu Bogu Duhu Svetomu da me čuva i brani i bude mi snaga u teškim događajima. Nakn svečanosti, kuma mi je o vrat objesila zlatni lančić. Godine su prolazile. Više ne bijaše sv. Potvrde. To bijaše zadnja našega Oca nadbiskupa. Odveden je ubrzo - sljedeće godine Teološki kutak 8 u Lepoglavu, a potom u svoj Krašić. Često smo ga spominjali i molili za njega. Tko je mislio da će mi se on javiti iz svoga zatvora. Imala sam prigodu da mu napišem pismo, da ga ohrabrim u njegovim mukama. Ubrzo sam primila njegov odgovor. Već sam bila u samostanu sestara klarisa, kao kandidatica. U svome pismu podsjetila sam ga na sv. Potvrdu, koju mi je podijelio, a bila je to zadnja njegova krizma - god. 1944., i na njegovo mučeništvo za sve nas. - Između ostaloga on mi piše:...i sama vrlo dobro zapažate u kakvoj se teškoj situaciji moralnoj i religioznoj nalazi naš ubogi narod. Nekada su svete žene, kao što je bila Estera, Judita, Debora, Majka Makabejka, spašavale svoj narod od propasti svojom vjerom, svojim mukama, svojim suzama pred Bogom, svojim toplim molitvama, u kojima su izlijevale svoja srca pred Bogom. I našem su narodu danas krvavo potrebne Judite, Estere Makabejke. Budite i Vi jedna od njih, pa ćete, makar niste osnovala svoju obitelj, privesti jednom dragom Bogu, Isusu Svome, veće potomstvo nego je to u stanju bilo koja zemaljska majka... S tom željom šaljem svoj blagoslov Vama, Časnoj Majci Opatici i cijeloj zajednici redovnica sv. Klare, da ustraju do kraja u svetom redovničkom zvanju, Bogu na slavu, tamošnjem p. biskupu na utjehu,a besmrtnim dušama našega naroda na korist i korist cijele Crkve Božje. Uz blagoslov i pozdrav u Gospodinu +Alojzije kard. Stepinac nadbiskup zagrebački...priredila: s. Anka Marija Petričević Lovreć-Opanci
Katolički feminizam: Što je to sad? Jedna zagrebačka gradska knjižnica obilježila je Dan žena tako što je svojim čitateljicama i čitateljima ponudila prigodne naslove koji govore o feminizmu. Među izloženim knjigama prvo mjesto zauzimala je Simone de Beauvoir, uzor suvremenim feministicama, priznata filozofkinja koja je ustvrdila: Ženom se ne rađa, nego postaje. Upitala sam knjižničarku zašto u svojoj ponudi nemaju niti jedan naslov koji obrađuje temu katoličkog feminizma i izazvala svojevrsno čuđenje, kazavši da se osjećam diskriminiranom. Naime, teško je bilo objasniti da feminizam uopće može biti podržan u crkvenoj kulturi i njezinoj misli i da uopće može imati katolički predznak pokret koji se inače temelji na potpunoj emancipaciji, oslobođenju ne samo od muškoga roda nego od svakog drugog utjecaja, napose onog religijskoga. Ipak, obećano mi je da će u produžetku odabranih naslova eksponirati autore koje sam sugerirala, Teologiju tijela Ivana Pavla II., jedan naslov o svetoj Majci Tereziji ili bilo koju knjigu o Blaženoj Djevici Mariji. Vjerujem da su to i učinili, ali ne vjerujem da se ženom ne rađa, i to je ono zbog čega je katolički feminizam potrebno ozbiljnije afirmirati u suvremenom promišljanju o ženi. Postfeministička strujanja ušla su u slijepu ulicu, ne znaju odgovoriti na pitanje tko je žena kao subjekt, što ženu čini ženom, što je zajedničko svim ženama, neovisno o povijesnim i kulturološkim razlikama. Različitost definiranja pojma žene, Lovreć-Opanci 9 dovelo je do pluralizma istina a time ujedno i do relativizma u shvaćanju temeljne uloge žene i načina na koji bi trebala djelovati u društvu. Zbog toga je nemoguće oblikovati jednu zajedničku politiku koja bi uključivala svaku ženu, brinući o očuvanju njezinoga dostojanstva i ostvarenju njezinih prava a da nijednu ženu pri tome ne isključuje. Ima li takav feminizam uopće smisla ako on već u sebi diskriminira i isključuje neke žene, primjerice, one katoličke koje svoje tijelo ne doživljavaju kao inkubator niti svoje začeto dijete nakupinom stanica? Postoji li uopće specifični etos žene, unutrašnja forma, habitus koji utjelovljuje žensku bit, trajno držanje duše, konstanta na kojoj počiva ostvarenje ženskoga genija u realnom životu i svijetu? Ivan Pavao II. u svojim biblijsko-antropološkim razmatranjima o ulogama žene i muškarca, onim stvarnim ulogama koje ne isključuju ontološki princip, unosi sasvim novi pogled na naše čovještvo i našu tjelesnost. Osobitu pažnju posvećuje ženi i u ljubavi je podučava i ohrabruje, otkriva joj otajstvenu ljepotu Božje zamisli i privodi je istini zbog koje je stvorena. Unutar teologije tijela rađa se nova emancipacija, istina o ženi i njezinoj ljepoti, istina o Božjem naumu koji ima s njom kako bi bila radosna, ispunjena i sveta. Tri su bitna antropološka elementa kojima se tumači slika žene i muškarca, baš kao i njihov odnos koji jest jednakost izražena kroz»jedinstvo u dvojnosti«(istovjetnost), komplementarnosti (dvojnost u jedinstvu) i Teološki kutak
Katolički feminizam:što je to sad? recipročnosti (uzajamnu pomoć). Tako žena s muškarcem dijeli istu ljudsku stvarnost i dostojanstvo, iako se od njega razlikuje po svojoj ženskosti. Isto i različito ovdje nisu u sukobu, sve što pripada čovjeku, pripada jednako ženi i muškarcu, a spolna razlika nipošto nije osnova za sukob, nego za međusobno približavanje kako bi u susretu jedno s drugim mogli biti ostvareni darujući jedno drugome najvrjednije od svoje osobne vlastitosti i posebnosti. Sveti Ivan Pavao II. bio je zagovornik novoga feminizma, tražio je ukidanje svakog oblika nasilja i diskriminacije nad ženama, potičući očitovanje ženskoga genija u svim prilikama društvenoga života i življenja, pa ga možemo smatrati prvim aktualnim feministom. S druge strane, feminizam koji inicira isključivanje muškaraca u oblikovanju ženskih prava i djelovanja, postaje jednak šovinizmu. Utoliko, je li, primjerice, odluka o pobačaju isključivo pravo žene? Ako jest, nije li time muškarcu oduzeto pravo na očinstvo i nisu li onda ženska prava jača od muških prava? A ako su ženska prava jača i od prava djeteta na život i od muških prava na očinstvo, onda više ne možemo govoriti o jednakosti, nego o totalitarizmu. Postoji li, dakle, pravo koje je jače od muških i ženskih prava? Ako postoji, nije li to upravo pravo na život? Katolički feminizam zasigurno može dati prave odgovore na ova i mnoga druga pitanja, može značajno utjecati na izobrazbu srca svake žene, ali i muškarca koji je potrebit vlastite spoznaje i uloge koju ima u odnosu prema ženi, poštujući je i ljubeći kao što je Krist ljubio Crkvu, sve do smrti, smrti na križu... A ako se ženom ne rađa, nego postaje, onda istina ne postoji, ona se Teološki kutak 10 proizvoljno odabire. Mjerilo svih stvari više nije Bog, nije šef niti muž, to je žena - Simone de Beauvoir koja je svojom tvrdnjom postavila temelje rodnoj ideologiji. Da sam muško, zvala bih se Duško!... S. Mustapić Kairos Mučno prepoznavanje trenutka, bdijenje i tisuću pitanja u noći. Ima te, ti jesi, samo gdje si i zašto još nisi? Trebam li te naći? Govor u tajni, zrak u vodi, nebo na zemlji, srce u formalinu, noć u danu i sve moje žudnje polomljene u traganju, gdje si? Smijem li te zamisliti, oblikovati prstima tvoje lice, spustiti dah na tvoje usne, rasuti perle po tvojoj cesti? Haljine su moje uvijek bijele dok te čekam u luci. I pogled stoji u daljini. Ne, ti ne pripadaš meni. Nebo drži tvoje sidro, sve dok ploviš. Srećo, što ako sam od umora zatvorila oči? Što ako sam propustila tvoje tragove u letu? I ako si pijesak prosut prstima mojim? Na istom mjestu toliko puta, tekle su moje suze u gorčini, kao plutajuća poruka u boci. Ti, ti je nađi i srcem otvori. Kairosu, pretežak si za moje kosti! Ne nađoh ti mreže niti te ulovih. Samo, što ćeš ako ja sam sva ta sreća kojom o sebi zboriš?... S. Mustapić Lovreć-Opanci
Mons. Marin Barišić Nadbiskup metropolit splitsko-makarski Godina majčinstva Proglas svim vjernicima u Splitskomakarskoj nadbiskupiji u pripravi za Treći nacionalni susret hrvatskih katoličkih obitelji u Solinu 2018., pod geslom: Očinstvo i majčinstvo: dva lica roditeljskog poslanja Braći svećenicima, Redovnicima i redovnicama, Majkama i očevima, Svim kršćanskim vjernicima. Draga braćo i sestre! 1. Obitelj kao temelj ljudske zajednice i čuvarica kršćanskih vrijednosti odlučujuća je za budućnost naše domovine i Crkve. Drugi vatikanski sabor kaže: Spas osobe te ljudskog i kršćanskog društva usko je povezan sa sretnim stanjem u bračnoj i obiteljskoj zajednici. (GS, 47) Zbog sve većih izazova i suočavanja s rodnom ideologijom, radikalnim feminizmom, čestim rastavama braka i mentalitetom koji je zatvoren daru života, mnogi se s pravom pitaju kakva će biti sutrašnjica naših obitelji? Ipak, brojne kršćanske obitelji velikodušno obnašaju svoje poslanje u Lovreć-Opanci 11 Crkvi i društvu, i tako proročki djeluju u današnjemu svijetu. Crkva i društvo, osobito danas, trebaju živo svjedočanstvo majki i očeva, žena i muževa, koji će ohrabriti nove i mlade obitelji da još snažnije i odvažnije žive sakrament Božje ljubavi. U tom nastojanju približavamo se i Trećem nacionalnom susretu hrvatskih katoličkih obitelji koji će se održati u Solinu 2018. godine pod geslom: Očinstvo i majčinstvo - dva lica roditeljskog poslanja. Kroz pripravu za ovaj važan događaj, u protekloj godini dublje smo razmišljali o poslanju naših očeva u obitelji, Crkvi i društvu, a Teološki kutak
Godina majčinstva ovim došašćem ulazimo u godinu posvećenu majci i majčinstvu. 2. Majčinstvo je duhovno i tjelesno življenje ljubavi, izvor novoga života. Nažalost, sve je više onih koji se boje odgovoriti na poziv majčinstva. Papa Franjo u svojoj postsinodalnoj apostolskoj pobudnici Radost ljubavi upozorava da smanjenje majčinske prisutnosti u društvu predstavlja ozbiljnu opasnost. Umjesto herojske opredijeljenosti, izgrađene na Božjim temeljima i posebnosti žene da daruje život, često se prednost daje obrazovanju, napretku u poslovnom sektoru ili postizanju nekih drugih ciljeva koji bi uz majčinstvo bili teže ostvarivi. Mediji i virtualni svijet, politika i razne udruge nameću neku svoju viziju majčinstva, ali i model žene besprijekornog tjelesnog izgleda koja uživa u nesputanoj slobodi bez braka i obveza. 3. U današnje vrijeme dezorijentacije potrebno je tražiti svjetlo i snagu za majke kako bi bile blagoslov za naš svijet. Na tom tragu sjetimo se kako je Bog zamislio ženu i majku. Bog je ženu odjenuo snagom i dostojanstvom da svojim životom može očitovati istinsku veličinu ženstvenosti. Istinska ženstvenost ne vodi bitku s idejom savršenstva koju nameće moderni mentalitet, i ne dopušta da drugi određuju njezin identitet. Nije joj cilj objavljivanje slike o sebi na društvenim mrežama jer je njena prava slika i vrijednost čvrsto ukorijenjena u planu Stvoritelja. Istinska ženstvenost odiše blagošću i nježnošću, osjećajnošću i intuicijom. O tom govori i papa Franjo kada podsjeća žene na potrebu da se koriste svojim ženskim genijem, koji je danas toliko potrebit Crkvi i društvu. Teološki kutak 12 4. Drage majke, budite svjesne da ste upravo vi prve prenositeljice vjere te najljepše baštine koju možete predati svojoj djeci. Istina je da danas nije lako pomiriti dužnosti zaposlene žene, supruge i majke. Zbog toga je potrebno da svi zajedno, i Crkva i društvo, još više vrednuju majku i ženu čija je uloga opterećena, ali i nezamjenjiva. Božja zamisao majčinstva ima svoj najsavršeniji model u Mariji. Razmišljamo li o Isusovu odrastanju, uočit ćemo da Marija sve više postaje vjernica, a sve manje samo Isusova majka i odgojiteljica. U Mariji svaka majka vidi uzor i nalazi ohrabrenje za svoj odnos prema Bogu i obitelji, Crkvi i društvu. 5. Draga braćo i sestre, ovim došašćem započinjemo novu crkvenu godinu i ulazimo u godinu posvećenu majčinstvu. Sve vas pozivam: svećenike, redovnike i redovnice, sve kršćanske vjernike, a posebno vas majke i očevi, da se osobnom i obiteljskom molitvom, zajedničkim liturgijskim slavljima te ostalim prigodnim programima koji će biti posvećeni temi majčinstva, uključite u župni i nadbiskupijski pastoralni hod Godine majčinstva u pripravi za Treći nacionalni susret hrvatskih katoličkih obitelji, u Solinu 15. i 16. rujna 2018. godine. Neka sve naše obitelji, domove i domovinu prati zagovor Blažene Djevice Marije koja je u nazaretskoj obitelji postala trajnim uzorom majčinstva te na sve vas zazivam Božji blagoslov. Vaš brat i nadbiskup,... Marin Barišić Lovreć-Opanci
Svijet i svjetlo Svijet Sve više uronjen u vlastitu tišinu, Muk. Otpali list u sjeni velikog hrasta, Čovjek sam u gomili, Još uvijek i nakon svega biva začuđen svijetom... Svjetlo Iskri u toj našoj zbilji, Kao leptir što se ne plaši oluje, niti kiše. Poput cvijeta ne drhti pred silinom zime. Neustrašivo to Svjetlo za nas, U nama... O tako moćno i silno. Jedino vrijedno zahvalnosti, maleno s Lovreć-Opanci 13 velikim plamenom, Većim od svih horizonta... I može s v e. U svijetu ljudi Čovjek neki prolazio ulicom punom ljudi. Veliki je to grad. Dan bijaše zimski, hladan, a opet vedrinom i svjetlom poricao svoje vrijeme. No, čovjek je malo od te ljepote zapažao jer danu tom bijaše dao svoje osjećaje. Hladnoću je u sebi ogrnuo toplim kaputom, hodao i mislio bit će bolje. Ugrijat ću se... Išao ulicom, išao. Oko sebe nije vidio skoro pa ništa. Želio je toplinu, ali nje na vidiku ne bijaše. Kao da su vjetrovi života fijukali samo po njemu, kao da ne živi, nego eto tako, tumara sam u nekom Teološki kutak
Svijet i svjetlo čudnom stanju. Na kraju te ulice na samom hladnom pločniku sjedio je drugi čovjek. U pomalo neprikladnoj odjeći za to vrijeme, nešto je svirao na starom instrumentu. Pokraj njega u kutu je stajalo par malenih svijeća na kartonskom papiru s natpisom Za Svjetlo. Usamljeni čovjek zastade i priđe neznancu što sviraše. Oči im se sretoše i u svjetlosti tog zimskog neznanca ugleda nešto čudno. Već dugo vremena to čudno bijaše u sebi izgubio ili to bijaše nešto što mu je ovaj svijet oduzeo? (A neznanac je neumorno svirao.) Možda je nazirao ukradenu nadu grijanjem bez topline, sjajem bez svjetla... Sam sebi reče: Ma zastani! Zar sam se ja našao u pjesmi ovog čovjeka? U životu njegovih zjena. Ma gdje sam do sad bio? Kakve sam staze obio? Čije, za koga? Ne znam. Taj monolog u sebi bijaše mučan i prekide ga misao. (Ali, iza svake muke olakšanje biva silno, govori se u mom narodu.) A zapravo ni sam ne znaše što je. Nešto mu ipak privuče pozornost te malene svijeće, obične, sve u istoj boji, rekli bismo ništa novo na kartonskom papiru, na asfaltu u gradu s natpisom Za Svjetlo. Baš čudno, pomisli čovjek. Pa zar nisu sve svijeće za svjetlost? Ali... E, to je to. SVJETLO mi treba, pomisli čovjek, obično, malo, jednostavno, s gradskog ili seoskog asfalta, prašnjavih cesta, planinskih vrleti, svejedno, ali znam sigurno: treba mi SVJETLO! Izvadi čovjek par novčića i kupi malenu svijeću s te mizerne hrpice. I stavi je u džep svog debelog kaputa. Pogledom pozdravi neznanca s ulice, on ga isprati osmijehom odozdo, sjedeći na hladnom kamenu gradske ulice. (Svirač je neumorno svirao.) Taj osmijeh razgali čovjeku srce. Dodirne on svijeću u džepu i reče: Teološki kutak 14 Hvala! Onako sam sebi u bradu. Hvala najprije Onome tko me je namjerio na tog svirača, tko me doveo u tu ulicu, u taj grad. Hvala ULIČNOJ, živahnoj pjesmi u hladno zimsko podne, hvala njegovoj maloj svijeći jer sam shvatio moć VELIKOG SVJETLA. Znam, morao sam okusiti hladnoću svijeta jer bijah odvojen od SVJETLA. Svijet mi je na oko dao sve (po svojim mjerilima). Sve, a to sve je veliko Ništa. Jer bijah sam i jedino živim u SVJETLU. Svjetlo U gomili. U samoći... U jutrima duše pune inja. Kad osmijeh ledi dobrotu, Da moć svijeta ne zaboravi SVJETLO. U svojim tišinama, Za mrtve sinove čestitih ideala, U dahu bez nade, U osami. Da blještavilu svijeta podari SVJETLO. Kao oaza u pustinjama duše, Kao zadnji pogled, Kao pozdrav svijetu. Sve jest i Bi SVJETLO....Ankica Sekelez, prosinac 2017. Lovreć-Opanci
Iz naše župe Proslava Sv. Nikole biskupa 2016. Blagdan sv. Nikole biskupa, suzaštitnika naše župe Lovreć-Opanci proslavili smo procesijom s kipom sv. Nikole na početku sv. mise u 10.30. Bilo je i prekrasno vrijeme, pa je u procesiji i sv. misi sudjelovao veliki broj djece, ministranata, pjevača i vjernika. Kip sv. Nikole u procesiji su nosili naši vjernici, a išli smo kroz centar Lovreća. Lovreć-Opanci 15 Misu je predvodio fra Zoran Jonjić, župnik župe Studenaca, i uputio nadahnute riječi u svojoj propovijedi. Na kraju je izvedena kratka priredba o sv. Nikoli koju je s djecom iz škole priredila vjeroučiteljica Ružica. Nakon toga je sv. Nikola svoj djeci, i učenicima Osnovne škole u Lovreću, podijelio darove za koje se i ove godine pobrinula naša općina....štovatelj sv. Nikole Iz naše župe
Kapelica Svete Obitelji u Podviševcu Ivica. Svoj doprinos na razne načine dali su i drugi članovi naše obitelji te prijatelji (teta Smilja, tetak Branko, baba Zlata i did Sveto, Ante Lovrić Bili...). Kapelicu smo još i osvijetlili za božićne blagdane da lijepo svijetli po noći. Fra Dinko ju je lijepo blagoslovio i pomolio se sa svima nama, a nakon blagoslova moj rođak Josip Dogan, moja sestra Marija i ja smo svima podijelili blagoslovljene sličice Svete Obitelji s prigodnom molitvom. Molitva za obitelj Dana 27. prosinca 2016. godine, na blagdan sv. Ivana, župnik fra Dinko Bošnjak blagoslovio je u Podviševcu kapelicu Svete Obitelji. Dugo vremena smo razmišljali i željeli da u Podviševcu sagradimo kapelicu. Sredinom ljeta 2016. godine započeli su radovi i tada je napravljena većina građevinskih radova. Trebalo je još kupiti i staviti prozor, kip Svete Obitelji te kip anđela. Mjesec dana prije Božića stavili smo prozor, a dan prije Badnjaka i kip. Na blagoslov je došla cijela moja šira obitelj te brojni župljani. Kapelica je posvećena Svetoj Obitelji, a radili su je: moji rođaci Josip, Ivan i Ante Olujić, moj tata, moj ujko Dane, moj tetak Ante Đego, striko Matko i striko Iz naše župe 16 Gospodine Bože, Izvore života i ljubavi, blagoslivljamo te i zahvaljujemo ti što si darom svoga Sina posvetio zajedništvo obitelji. U našoj hrvatskoj domovini i dijaspori, povjeravamo ti: roditelje i djecu, djedove i bake, mladiće i djevojke. Molimo te da našim obiteljima daješ snagu za velikodušno prihvaćanje dara života. Lovreć-Opanci
Obiteljske domove ispuni svojim Duhom da budu mjesta molitve i kršćanskih kreposti, uzajamnoga poštivanja, nesebičnosti i opraštanja, te osjetljivosti za potrebe bližnjih. Sve nas ispuni životnom radošću da te svjedočimo u ljepoti otajstva Crkve, i da ti po uzoru i zagovoru Blažene Djevice Marije i sv. Josipa služimo u vjernosti i istini, zajedno u Kristu, koji s tobom Kapelica Svete Obitelji u Podviševcu u Duhu Svetom živi i kraljuje u vijeke vijekova. Amen Jednom je jedan svećenik rekao da su kapelice Božji poljupci zemlji i meni je baš drago da je Bog ovom kapelicom poljubio naš Podviševac i cijeli Lovreć. SVETA OBITELJI MOLI ZA NAS!... Gabrijel Olujić Tradicionalno župno hodočašće na festu sv. Vlaha u Dubrovnik I ove smo godine na već tradicionalno hodočašće zaštitniku drevnoga grada i dubrovačke biskupije, sv. Vlahi, dubrovačkom parcu, išli jednim autobusom. Na sam smo blagdan u rano jutro, predvođeni našim župnikom fra Dinkom, s pjesmom i molitvom pošli put Dubrovnika. Grad nas je dočekao u blagdanskom ozračju, prepun hodočasnika koji su pristizali sa svih strana. Ulicama su hodale procesije vjernika sa župnim i bratimskim barjacima, crkvenih i drugih udruga, zvonila su zvona, a grad je bio obasjan toplim veljačkim suncem. Po običaju smo svratili kod dubrovačkih franjevaca, u samostan Male braće na Stradunu, gdje nas je srdačno dočekao naš sumještatnin, gvardijan fra Stipe Nosić. Nakon što smo se u samostanu okrijepili, pošli smo prema Lovreć-Opanci 17 dubrovačkoj katedrali, ispred koje smo stigli pred sam početak svečanog bogoslužja. S mnoštvom svećenika, predslavio je mons. Egidije Živković, biskup Željeznog u Gradišću. Nakon svečanog euharistijskog slavlja pridružili smo se velikoj svečanoj procesiji kroz gradske ulice, u kojoj se nosio svečev kip. Ophod je predvodio domaćin feste Mate Uzinić, biskup Dubrovačke biskupije, Iz naše župe
Tradicionalno župno hodočašće na festu sv. Vlaha u Dubrovnik uz brojne svećenike, redovnike, redovnice, božji puk, među kojim smo bili i mi Lovrećani i Opančani. Poslije središnjeg misnog slavlja, duhovno okrijepljeni, radosno smo se oprostili od grada slavljenka te se autobusom zaputili put Lovreća. Usputno smo se zaustavili u Trstenu, gdje smo pohodili spomen-oblježje našim palim imotskim vitezovima, poginulima u obrani Dubrovnika i na dubrovačkom bojištu. U molitvi smo se sjetili svih naših imotskih vitezova i svih palih hrvatskih branitelja te smo se nakon odrješenja za mrtve, koje je podijelio naš fra Dinko, uputili kući stigavši sretno u predvečerje....(hodočasnica) Blaženi Alojzije Stepinac IN TE DOMINE SPERAVI "U TEBE SE GOSPODINE UZDAM" Župljani Župe Lovreć-Opanci više od deset godina proslavljaju blagdan bl. Alojzija Stepinca, hrvatskog biskupa i mučenika. Dan kada se slavi blagdan našeg velikana vjerske i nacionalne povijesti je 10. veljače. Tako se i ove godine okupio vjerni lovrećki puk u našoj velebnoj crkvi Sv. Duha. Naš župnik fra Dinko Bošnjak Iz naše župe 18 Lovreć-Opanci
započeo je molitve da sve nas, naše obitelji i cijeli hrvatski narod prati Božji blagoslov u našim potrebama po moćnom zagovoru našeg blaženika. Nakon zagovorne molitve započela je svečana procesija od naše crkve Sv. Duha pa kroz naše mjesto noseći dostojanstveno kip našeg blaženika kao i svečani barjak. Svetu misu predslavio je naš župnik fra Dinko Bošnjak uz svečano pjevanje duhovnih pjesama našeg zbora i naših vjernika. MOLITVA Gospodine, Bože naš, Ti si blaženom Alojziju Stepincu dao milost čvrsto vjerovati u Isusa Krista i spremnost trpjeti za Blaženi Alojzije Stepinac njega sve do mučeničke smrti. Pomozi nam slijediti njegov primjer i njegov nauk da bismo ljubili Krista kako ga je on ljubio i služiti Crkvi kako joj je on služio sve do darivanja vlastitoga života za nju. Njegova živa vjera u Isusa Krista i postojana ljubav prema Crkvi neka nas učvrste u borbama života na putu vječnog spasenja. Po Kristu Gospodinu našem. Amen. Po njegovu zagovoru udijeli nam milost što te molimo nadajući se da će On uskoro biti ubrojen u broj tvojih svetih. Oče naš, Zdravo Marijo, Slava Ocu......I.Batinić U Župi Duha Svetoga Lovreć-Opanci od 22. do 26. ožujka 2017. održana je korizmena duhovna obnova prigodom pohoda slike Gospe od Anđela u proslavi 300. obljetnice oslobođenja Imotske krajine od Turaka. Sliku je u srijedu 22. ožujka dovezao imotski gvardijan fra Kristian Stipanović. Nakon kratke procesije i molitve krunice vjernicima su se obratili mjesni župnik fra Dinko Bošnjak i fra Kristian. U četvrtak je u 17:30 bila krunica, a zatim sveta misa koju je predvodio fra Dinko. U petak je u 18 sati bio križni put za obitelji te prigoda za ispovijed, a potom euharistijsko slavlje koje je predvodio fra Zoran Kutleša, samostanski i župni vikar Pohod slike Gospe od Anđela Imotskog. U subotu je u 18 sati bila krunica i ispovijed, nakon čega je svetu misu predvodio fra Kristian. Zadnji dan, u nedjelju 26. ožujka, u 10:30 izmoljen je križni put, a zatim je održana procesija kao uvod u završno misno slavlje koje je predvodio fra Lazar Perica, župni vikar Imotskog. Lovreć-Opanci 19 Iz naše župe
Cvjetnica Pohitimo radosno Višnjem Kralju svi u susret, s grančicama masline slavu Kristu zapjevajmo! Cvjetnica ili Nedjelja Muke Gospodnje slavi se u nedjelju prije Uskrsa. Cvjetnica je uvod u Veliki tjedan. Crkva se spominje Isusovog trijumfalnog ulaska u Jeruzalem u dane prije pashe, opisanog u sva četiri evanđelja, ali i njegove muke koja je uslijedila nakon toga. Kad je ulazio u Jeruzalem, narod je dočekao Isusa mašući palminim i maslinovim grančicama i rasprostirući svoje haljine putem kojim je išao jašući na magarcu. Ali, samo nekoliko dana kasnije to isto veliko mnoštvo priprema veličanstven i svečan progon, uhićenje i patnju tom istom Isusu. Nakon veličanstvenog i svečanog pozdrava sada slijedi novi pozdrav i zahtjev: "Raspni ga S njime na križ!" Iz naše župe 20 Tako, još danas hvaljen, a sutra prezren! To nas opominje kako je prevrtljivo ljudsko srce! U župi na Cvjetnicu, prvi dan Velikog tjedna, slavljena je sv. misa. Prije sv. mise, ispred stare crkve na groblju, obavljen je blagoslov maslinovih grančica odakle se mnoštvo vjernika u procesiji kroz centar Lovreća uputilo u crkvu slaveći tako Kristov ulazak u Jeruzalem. Za vrijeme svete mise Muku Gospodina našega Isusa Krista po Mateju pjevao je Željko Čavrlj, Isusove riječi fra Dinko, turbu i pojedinačne uloge Mješoviti župni zbor, a prigodnu i poticajnu propovijed je uputio župnik. Lovreć-Opanci
Od 1986. godine Katolička Crkva na Cvjetnicu slavi Svjetski dan mladih i u mladima želi pobuditi osjetljivost za muke i probleme ljudi koji trpe zbog ratova, gladi i nepravdi. U svima nama liturgija Cvjetnice Cvjetnica želi probuditi vjeru, koju je u satniku pod križem probudio umirući Isus, kako bi zajedno s njim mogli reći: Doista, ovaj bijaše Sin Božji!...Ž. Čavrlj U našoj Župi Lovreć-Opanci, u crkvi Sv. Duha misa večere Gospodnje slavi se svečano u poslijepodnevnim satima. Svetu misu predstavio je naš župnik fra Dinko Bošnjak koji je oprao noge dvanaestorici apostola izabranih župljana simbolizirajući samog Krista koji je Veliki četvrtak "OVO ČINITE MENI NA SPOMEN" (Lk 22,19) to učinio svojim apostolima. Prepoznatljiva gesta pranja nogu nam pokazuje Isusovu duboku vjeru i poniznost. Veliki četvrtak je dan spomena u Isusovu posljednju večeru sa svojim učenicima i dan kada je ustanovljena euharistija, tj. sveta misa i sv. pričest, srce i duša naše vjere, srce svijeta i Lovreć-Opanci 21 Iz naše župe
Veliki četvrtak sunce spasa. Svakim slavljem sv. mise, tim svemoćnim darom, Bog nas grli i ljubi u Kristu te nam dijeli svoje milosti. Po Mariji, majci euharistije, možemo otkriti da nigdje nismo više ljubljeni do kod Isusa koji je živo prisutan u Presvetom sakramentu. Posebna čast i radost bilo je primanje sv. pričesti pod obje prilike. Nakon sv. pričesti Presveti oltarski sakrament je prenesen na pokrajni oltar kao simbol Isusova uhićenja i odvođenja. Nastavljeno je klanjanje pred Presvetim uz pjevanje Gospina plača. Kao i prijašnjih godina naš župnik je priredio svečanu večeru za apostole.... I. Batinić Veliki petak "UISTINU, SIN BOŽJI BIJAŠE OVAJ" (Mt 27,54) U našoj Župi Lovreć-Opanci na Veliki petak u jutarnjim satima započinje cjelodnevna procesija. Početak procesije je ispred križa na Letaruši gdje su se naši vjernici okupili zajedno s našim Iz naše župe 22 župnikom fra Dinkom Bošnjakom. Uz molitvu i nošenje križa stigli su do Maslinskog vrta gdje započinje pobožnost križnog puta do zavjetnog križa na Gradini. Tijekom procesije vjernici se izmjenjuju noseći križ. Lovreć-Opanci
Prolazeći kroz sela, mještani naših sela dočekuju srdačno hodočasnike pripremajući im okrepu i osvježenje. U popodnevnim satima procesija stiže do crkve sv. Ante gdje započinje Gospin plač. Stigavši u našu župnu crkvu Sv. Duha, započinje obred Velikog petka, čitanje Muke. Nakon župnikove nadahnute propovjedi i otkrivanja križa uslijedila je sv. pričest. Naš župnik fra Dinko Bošnjak predvodio je svečanu procesiju s Presvetim oltarskim sakramentom oko crkve. Nakon završetka precesije započelo je klanjanje i ljubljenje križa na kojim je visjelo Spasenje Svijeta. Nakon obreda vjernici dostajanstveno u tišini odlaze svojim kućama, ojačani vjerom, iščekujući Uskrs! MOLITVA Veliki petak Gospodine Isuse, prinosim se danas i zauvijek tebi po Mariji tvojoj Presvetoj Majci. Tvoje je sve što je na nebu i zemlji. Primi me svega sa svetim prinosom svoga dragocjenog tijela. Kajem se za svoje grijehe i prijestupe. Oprosti mi, Bože, oprosti grijehe moje radi svetoga imena svojega. Spasi dušu moju koju si otkupio svojom dragocjenom krvlju. Tvojem se milosrđu preporučujem i u tvoje se ruke predajem. Ljubim te, Isuse. Amen.... I. Batinić Vazmeno bdjenje Velika subota Isus Nazarećanin, raspeti, uskrsnu! Dan prije najvećeg kršćanskog blagdana, Uskrsa, prethodi Velika subota, kršćanski blagdan koji zajedno s Velikim četvrtkom i Velikim petkom čini Vazmeno trodnevlje. Velika subota dan je tišine i molitve. Crkva se zadržava kod Gospodinova groba i u molitvi razmišlja o Isusovoj muci, smrti te silasku u podzemlje. Dakle, na Veliku subotu vjernici posjećuju Božji grob u crkvi. Veliku subotu Lovreć-Opanci 23 karakterizira Vazmeno bdjenje koje se slavi noću te nije prikladno da započne prije nego padne noć, a mora završiti prije svanuća nedjelje, odnosno Uskrsa. U Župi Lovreć-Opanci Vazmeno bdjenje je održano u župnoj crkvi u 20 sati. Bdjenje je započelo blagoslovom ognja ispred crkve na kojem je upaljena uskrsna svijeća - naše svjetlo. Uskrsna svijeća predstavlja Isusa Krista, svećenik na svijeću stavlja Iz naše župe
Vazmeno bdjenje Velika subota simbole A i Ω koji označavaju Krista kao početak i svršetak. Potom se uskrsna svijeća u procesiji unijela u crkvu praćena s upljenim svijećama vjernika. Uz hvalospjev uskrsnoj svijeći pale se svjetla u crkvi. Nakon bdjenja slijedi Služba riječi čitanje svetopisamskih tekstova i pjevanje psalama, zatim krsna služba blagoslov vode. Nakon bdjenja je slavljena sveta misa koju je kao i bdjenje predvodio župnik. Na samom kraju svete mise obavljen je blagoslov uskrsnih jela. S. Bekavac Prva sveta pričest Četvrte vazmene nedjelje 7. svibnja u Župi Lovreć-Opanci posebno je svečano. Naime, već nekoliko godina zaredom na ovaj dan je podjela prve svete pričesti. Tako je bilo i u nedjelju, 7. svibnja kada je 5 dječaka pristupilo prvoj svetoj pričesti. Svečano misno slavlje započelo je Iz naše župe 24 u 10.30 u crkvi Duha Svetoga, predvodio ga je župnik fra Dinko koji je i pripremao djecu za prvu pričest, a recitacije s prvopričesnicima pripremila je gospođa Ružica, vjeroučiteljica. Pjevanje je predvodio naš zbor pod vodstvom gospođe Renate i orguljaša Stipe.... Sekelez Lovreć-Opanci
Tijelovo Tijelovo je svetkovina Presvetog Tijela i Krvi Kristove. Slavi se uvijek četvrtkom nakon svetkovine Presvetog Trojstva. Štovanje Presvetog Oltarskog Sakramenta razvilo se još u 12. stoljeću. Naime, Julijana iz Cornillona, poznata također kao sveta Julijana iz Liegea, živjela je krajem 12. i u prvoj polovici 13. stoljeća, trudila se uvjeriti ondašnjeg papu kako je potrebno uvesti svetkovinu tijekom koje bi vjernici mogli slaviti Euharistiju i ojačati svoju vjeru. Blagdan Tijelovo uvodi se u Lovreć-Opanci 25 Njemačkoj još 1253. godine, a papa Urban IV. uvodi 1264. taj blagdan za cijelu Crkvu. Na svetkovinu Tijelova u Župi Lovreć- Opanci svečano misno slavlje je održano u crkvi Sv. Duha u 10.30. Na svetoj misi koju je predvodio župnik, okupio se popriličan broj vjernika. Nakon svete mise uobičajna procesija s Presvetim kroz centar Lovreća nije održana zbog kiše. Svećenik je u crkvi Presvetim blagoslovio sve prisutne vjernike. Svečano pjevanje za vrijeme sv. mise i procesije predvodio Mješoviti zbor naše župe....m. Čavrlj Iz naše župe
U Imotskom održan susret ministranata Prigodom 300. obljetnice oslobođenja Imotske krajine od Turaka u Franjevačkom samostanu sv. Franje u Imotskom u subotu, 27. svibnja s početkom u 9:30 održan je susret ministranata Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja. U susretu je sudjelovalo oko 300 ministranata iz 15 župa koje poslužuju franjevci te Provincije: Imotski, Knin, Lovreć-Opanci, Metković Župa sv. Ilije, Proložac, Runović, Sinj i njegova filijala Brnaze, Split Gospa od Zdravlja, Staševica, Studenci, Šibenik Gospa van Grada, Šibenik Šubićevac, Turjaci, Zmijavci i župa Vinjani. U pripremi i održavanju susreta pomagali su provincijski postulanti, sjemeništarci i bogoslovi. Nakon doručka ispod samostanskog cedra ministranti su u 10 sati ušli u crkvu sv. Franje, gdje ih je pozdravio imotski gvardijan fra Kristian Stipanović te najavio tijek susreta. Pozdravne riječi zatim je uputio i fra Josip Repeša, provincijski promotor duhovnih zvanja. Nakon pozdrava fra Zoran Kutleša, samostanski i župni vikar Imotskog, održao je ministrantima kratko predavanje o franjevcima u Imotskoj krajini, osobito o oslobođenju od Turaka 2. kolovoza 1717. Iz naše župe 26 Lovreć-Opanci
Uslijedilo je pokorničko bogoslužje u kojem je ispit savjesti vodio fra Denis Šimunović. U 11 sati procesijom je započelo euharistijsko slavlje koje je predvodio provincijal fra Joško Kodžoman, uz koncelebraciju devetorice svećenika. Misu je pjevanjem animirao imotski dječji zbor pod ravnanjem s. Sofije Vuković. Poslije mise sjemeništarac Stipe Buljan i bogoslov fra Ivo Rastočić svjedočili su ministrantima o svom zvanju te im ukratko predstavili život u sjemeništu, postulaturi, novicijatu i bogosloviji. U Imotskom održan susret ministranata Nakon fotografiranja bio je ručak za sve ministrante pod samostanskim cedrom. Poslije ručka bila je rekreacija. Dio ministranata išao je u razgledavanje povijesnih i prirodnih znamenitosti Imotskog, a većina je išla na nogometni turnir u kojem su prvo mjesto osvojili ministranti iz Imotskog, drugo mjesto ministranti iz Sinja, a treće ministranti iz Šibenika Gospa van Grada. Naša župa uspjela je ući u osminu finala....ministrant Svečana proslava Duhova s krizmom u Župi Lovreć-Opanci Svečano smo i ove godine proslavili Duhove, liturgijsku i našu župnu svetkovinu u nedjelju, 4. lipnja. Proslavi je prethodila devetnica. Nakon krunice i pobožnosti Duhu Svetome, misu s prigodnom propovijedi predvodio je naš župnik. Na samu svetkovinu Duhova, zvanu i Pedesetnica jer se slavi pedeset dana po Isusovu uskrsnuću, svečano euharistijsko slavlje bilo je prijepodne. Po toplom lipanjskom nedjeljnom prijepodnevu krizmanici su u velikoj procesiji nosili sliku silaska Duha Svetoga na apostole okupljene oko Marije, Majke Isusove. Krizmalo se osmero polaznika drugog razreda srednje škole, a sakrament svete potvrde podijelio im je dr. don Ante Mateljan. U svečanoj službi Božjoj suslavio je naš župnik fra Dinko a pjesmom ga je uzveličao Lovreć-Opanci 27 župni zbor pod ravnanjem profesorice glazbe Renate Kolovrat i orguljaša Stipe Sekeleza....Krizmanik Iz naše župe
Svečano proslavljen blagdan sv. Ante Blagdan sv. Ante Padovanskoga, zvanog Svecem Svega Svijeta, kao i u svim franjevačkim župama tako i u našoj svečano je proslavljen 13. lipnja. Utorak, 13. lipnja osvanuo je sunčan. Prva sveta misa s procesijom slavljena je u 9 sati u kapeli, predvodio ju je župnik. U popodnevnoj procesiji u 18,30 s kipom padovanskog Sveca sudjelovalo je vjerničko mnoštvo. Imenjaci sv. Ante nosili su Svečev kip, molilo se i pjevalo, prava fešta. Krenulo se u ophodu koji je počeo kod stare župne kuće u Opancima s kipom Sveca, kako ga Talijani zovu Santo. Za vrijeme sv. mise pjevao je Mješoviti župni zbor. Svečana služba Božja s blagoslovom djece i ljiljana, također starim franjevačkim običajem, uz prigodu završetka školske Iz naše župe 28 godine, u kojoj je sudjelovao još brojniji puk te mnogo djece i mladih, završila je svečanim Te Deumom ( Tebe Boga hvalimo ).... Šamija Bara Lovreć-Opanci
Sv. Ivan Krstitelj svečano proslavljen na Nikolićima Blagdan sv. Ivana Krstitelja svečano smo proslavili u prvu nedjelju nakon njegova blagdana (25. lipnja) u istoimenoj crkvi na Nikolićima, koji ga od starine časte i slave kao nebeskog zaštitnika svoga sela i naslovnika novije filijalne crkve. Proslava je počela procesijom po sunčanom i toplom lipanjskom danu. Uz domaći Božji puk u procesiji i svečanoj misi sudjelovala je gotovo i sva župna zajednica Lovreć-Opanci. Misu je pjesmom uzveličao naš crkveni zbor pod ravnanjem prof. Kolovrat, a u prepunoj crkvi u koju svi nisu ni stali, nego je većina vjerničkog puka ostala vani, misu je predslavio naš župnik fra Dinko. U vrlo lijepoj i poučnoj propovijedi oslikao je lik tog posljednjeg starozavjetnog proroka, sv. Ivana Krstitelja, Isusova rođaka i preteče. Kazao je da većinu podataka o Ivanu Krstitelju dobivamo iz evanđelja, a njegova osoba do danas je ostala tajnovita i ne do kraja razjašnjena. Prema Novom zavjetu njegovi roditelji Zaharija i Elizabeta dugo nisu mogli imati djece i kada im se rodio sin, zavladala je velika radost. Rodbina i prijatelji htjeli su da se dječak zove Zaharija po ocu, ali s tim se nije složila Elizabeta. Rekla je da će se zvati Ivan što znači Gospodin je Lovreć-Opanci 29 Iz naše župe
Sv. Ivan Krstitelj svečano proslavljen na Nikolićima milostiv (heb. Johanan), s čime se, nakon što je progovorio, složio i Zaharija te, kada mu se vratio govor, počeo je hvaliti Boga i slaviti ga zbog njegove dobrote: I ti ćeš biti poseban. Ići ćeš pred Božjim izabranikom. Nosit ćeš poruku Božje ljubavi i opraštanja njegovu narodu. Između ostaloga je istaknuo da se sv. Ivan Krstitelj jako štuje u kršćanskom svijetu, pa su i u nas, u hrvatskom puku, mnoge crkve i kapelice posvećene Ivanu Krstitelju. I u nas u Nikolićima filijalna crkva nosi njegovo ime, na što smo vrlo ponosni, jer su u čast sv. Ivanu Krstitelju podignute i mnoge velike crkve počevši od Lateranske bazilike u Rimu i papinske katedrale....ante N. Susret Mustapića na Lovreću 22. srpnja 2017. Sa željom da sačuvamo svoje korijene i sjećanje na pretke,bez obzira gdje smo danas,udruga Mustapići za čije je osnivanje i okupljanje najzaslužniji naš Željko, ove godine smo se okupili na Lovreću. Kako po vokaciji nisam povjesničar, ne usuđujem se točno tvrditi odakle je krenulo, iz Hutova ili Imotske krajine, te se duboko nadam da među nama ima i povjesničara pred kojima se nalazi razrješenje ovog pitanja. Zahvaljujem Bogu da nas još ima diljem kugle zemaljske, i u Imotskoj krajini, i u Hecegovini, Bosni, Slavoniji te diljem Hrvatske, Europe i prekooceanskih zemalja. Moj je pokojni djed Cvitan (Mije) Mustapić, oženjen Jakom Bekavac, sa svojom djecom, trojicom sinova (Jozo, Ante i Marijan) i s kćerima (Mara, Ica, Mila i Anđa), izišao u Bugojno (1911.), naselje Vučipolje, gdje se i danas nalaze njihovi potomci. U tom su vremenu bugojanske prostore naselili brojni Lovrećani s prezimenima: Iz naše župe 30 Bekavci, Bobetići, Ćorići, Kolovrati, Nosići, Dujmovići, Udiljci, Granići, Jurčevići i dr. Po povjesničaru Anti Škegri, na prostorima uskopaljske doline (dolina rijeke Vrbas) već 1805. godine zabilježena su vjenčanja i krštenja s prezimenom Bekavac i Mustapić. Udruga Mustapići predstavlja idealnu osnovu za nadogradnju i izučavanje povijesti našeg podrijetla i rasprostranjenost, uz želju za očuvanje kontakata i ljepotu druženja na pojedinim lokacijama, gdje i kad je to moguće. Tako je bilo i ove godine gdje je naš domaćin bio fra DINKO BOŠNJAK, župnik na Lovreću. U prekrasno ljetno jutro okupljali smo se s posebnim osjećajem zadovoljstva i nadahnuća u svakom susretu i stisku ruke, jer to smo mi, to je naša loza na koju možemo biti ponosni. Svojom prigodnom propovijedi naš domaćin je pohvalio naše nastojanje da sačuvamo od zaborava svoje korijene. Lovreć-Opanci
Susret Mustapića na Lovreću 22. srpnja 2017. Nakon svete mise obišli smo Gradinu iznad Lovreća, a potom se uputili u ekoselo Grabovac gdje smo blagovali. Prekrasno i ugodno ozračje uljepšala je ekipa iz Hutova svojom pjesmom. Svima vama koji nosite ovo naše i vaše prezime, poželio bih da doprinosite istraživanju u smislu nastanka jedne cjelovite monografije. Sa željom da ste mi svi, ma gdje bili, živi, zdravi i veseli uz želju za ponovnim susretom, primite moje pozdrave....vaš ANTE MUSTAPIĆ, prof. (Bugojno-Brela) Misa zadušnica o 74. obljetnici lovrećkih mučenika U nedjelju, 23. srpnja misom zadušnicom proslavili smo 74. obljetnicu lovrećkih mučenika koji su izgorjeli u zapaljenoj kući Frankića na izlazu iz mjesta. Lovreć-Opanci 31 U gorućoj kući izgorjele su tada 24 žive osobe i 18 ubijenih. Pobijeni su pred kraj srpnja 1943. I ove smo ih se godine sjetili uz obljetnicu njihove mučeničke smrti, 22. Iz naše župe
Misa zadušnica o 74. obljetnici lovrećkih mučenika srpnja, koja je ujedno bila i 74. obljetnica tog tragičnog događaja. Ta nečuvena drama koja se prenosi i do danas s koljena na koljeno, ne zaboravlja se jer ratni se zločini, ma s koje strane i od koga bili počinjeni, ne smiju zaboraviti. Zločin su počinili talijanski vojnici kao odmazdu za partizanske zločine, što je mučeničkom smrću platilo četrdeset dvoje nedužnih Lovrećana i Opančana. Misu zadušnicu u našoj župnoj crkvi Duha Svetoga predvodio je fra Ante Bilić, župnik u Hrvatskoj katoličkoj župi u Mainzu, uz fra Dinka. U misi zadušnici sudjelovali su i potomci ubijenih mučenika. Sličnim zločinima bili smo svjedoci i u našem Domovinskom ratu prije 20-ak godina kada je srbo-četnički agresor učinio i veća i brojnija zla i pokolje nad nedužnim Iz naše župe 32 hrvatskim stanovnicima u okupiranim dijelovima Hrvatske. Ni to ne smijemo nikada zaboraviti.... M. Matkov Lovreć-Opanci
Zavjetni dan župe Gospi od Anđela Predzadnji dan devetnice Gospi od Anđela, zaštitnici Imotskog i Imotske krajine, u ponedjeljak, 31. srpnja na imotskoj tvrđavi Topani euharistijsko slavlje predvodio je mons. Vlado Košić, biskup sisački. U koncelebraciji su bili fra Kristian Stipanović, imotski gvardijan, fra Dinko Bošnjak, župnik Lovreća, župe koja je osmi dan devetnice hodočastila Gospi, te još sedmorica svećenika. Pjevanje na misi animirao je prigodni zbor sastavljen od župnih zborova iz Lovreća, Imotskog, Prološca i Studenaca, pod ravnanjem Anđelka Nikolića. Zavjetni dan imali su Medvidovića Draga, Vileničina Brista i molitvene zajednice imotske župe. Prije svete mise u 18 sati fra Zoran Kutleša, župni i samostanski vikar Imotskog, Lovreć-Opanci 33 predmolio je krunicu i molitve Gospi od Anđela, a zatim je uslijedila kratka procesija od crkve Gospe od Anđela do spomenika hrvatskim braniteljima, gdje je slavljena sveta misa. Na kraju euharistijskog slavlja prisutnima se obratio gvardijan fra Kristian te zahvalio svima koji su na bili koji način doprinijeli slavlju, a osobito biskupu Vladi. U ime samostana i župe uručio mu je prigodni dar - brončani reljef Gospe od Anđela te zovnicu i imotsko vino. Slavlje je završilo procesijom u kojoj je slika Gospe od Anđela odnesena u crkvicu u tvrđavi....f. Petričević Iz naše župe
300. Obljetnica oslobođenja Imotskog i Imotske krajine od Turaka. Gospe Anđela, čuvaj i brani, vjeru, poštenje, Imotski kraj... Stihovi duhovne himne O dobra Majko, fra Vjeke Vrčića pratili su procesiju vjerničkog puka Imotske krajine na njenom putu od crkve sv. Frane do povijesne vojne tvrđave Topana, dana 2. kolovoza 2017. godine u Imotskom, kada je svečano proslavljena svetkovina zaštitnice Imotskog i Imotske krajine, Gospe od Anđela i Dan grada Imotskog. Kao uvod u ovogodišnju svetkovinu i središnju proslavu ovog velikog ljubileja, oraganizirane su u razdoblju od 24. srpnja do 1. kolovoza 2017. godine devetnice Gospi od Anđela, koje su se održavale svake večeri u crkvi sv. Frane i na Topani. Naša župa imala je hodočašće dana 31. srpnja 2017. godine. Na misnom slavlju koje je toga dana s početkom u 18.30 na Topani Iz naše župe 34 predvodio mons. Vlado Košić, biskup sisački, uz koncelebraciju našeg župnika fra Dinka Bošnjaka nastupio je i mješoviti pjevački zbor naše župe te brojni hodočasnici. O, dobra majko Imotskog kraja, ljepote Tvoje blistavi sjaj, zanosi duše, srca osvaja sjeća nas, Gospe, na lijepi raj... Uvod u slavlje započeo je na samu svetkovinu ujutro, na tvrđavi Topana kod spomenika hrvatskim braniteljima koji je rad našeg Lovrećanina, akademskog kipara Krune Bošnjaka, polaganjem vijenaca u 9 sati i odrješenjem za sve pokojne branitelje, što je predmolio Imotski gvardijan i župnik fra Kristian Stipanović. Na svečanosti polaganja vijenaca i na svečanoj sjednici Gradskog vijeća Imotskog, sudjelovala je predsjednica Republike Hrvatske, Kolinda Grabar-Kitarović, te mnogi uzvanici iz Hrvatskog sabora, Vlade RH, Oružanih snaga RH, kulture i drugih društvenih djelatnosti. U svome prigodnom govoru Predsjednica je istaknula kako je obilježavanje 300. obljetnice oslobođenja Imotskog od Turaka iznimno velika obljetnica naše povijesti. Lovreć-Opanci
300. Obljetnica oslobođenja Imotskog i Imotske krajine od Turaka. Ovogodišnji blagdan Gospe od Anđela upisan je zlatnim slovima u povijest Imotskog, Imotske krajine i hrvatske domovine jer je bio dan oslobođenja i povratak starih hrvatskih krajeva kulturnim i duhovnim korijenjima, kako je kazala predsjednica Grabar-Kitarović, osvrćući se na 2. kolovoza 1717., kada je Imotski oslobođen od osmanlijskih okupatora. Podsjetila je i na golem doprinos Imoćana u Domovinskom ratu te je naglasila kako je potrebno početi s gospodarskom obnovom i demografskim oživljavanjem Imotske krajine koja je, kako je navela, uvijek bila ključna za obranu i jedinstvo Hrvatske. Središnji dio slavlja započeo je u 17:00 u parku ispred crkve sv. Frane, blagoslovom novog kipa Gospe od Anđela, dar zavičaju, Ante Žužula prigodom 300. obljetnice oslobođenja Imote od Turaka. Nakon uvodnog programa Gospin kip blagoslovio je mons. Marin Barišić, nadbiskup splitsko-makarski i metropolit. Zatim je usljedila procesija od crkve sv. Frane do Topane, koju je predvodio gvardijan fra Kristijan, a glazbeno su je pratili članovi HPO gradska glazba Imotski, predvođeni kapelnikom prof. Ivanom Glibotom. U procesiji su sudjelovali barjaktari župa Imotske krajine, pripadnici povijesnih hrvatskih vojnih postrojbi (sinjski alkari, kliški uskoci, Domagojevi strijelci iz Vida, Dubrovački trombunjeri, Zrinska Garda iz Čakovca) te članovi KUD Novae" iz Runovića. Kroz burnu povijest stari su naši u Tebi, Djevo, gledali spas, kod Tebe uvijek utjehu našli Ti si im sjala ko neba kras... Na Topani je pred nekoliko tisuća okupljenih vjernika euharistijsko slavlje predvodio mons. Barišić uz koncelebraciju fra Ivana Sesara, generalnog definitora OFM i osobnog izaslanika generalnog ministra OFM fra Michaela Perrya, fra Joška Kodžomana, provincijala Franjevačke provincije Presvetog otkupitelja, fra Miljenko Šteko, provincijal Hercegovačke franjevačke provincije Uznesenja BDM te još 47 svećenika. Pjevanje na središnjem slavlju animirao je veliki pjevački zbor sastavljen od župnih zborova župa imotskoga samostanskog okružja, pod ravnanjem Anđelka Nikolića i uz orguljašku pratnju Marija Cikojevića. U svojoj je propovijedi nadbiskup Barišić, između ostaloga, istaknuo važnost Gospe od Anđela i povijest njezinog štovanja ukazavši na njezino čudesno djelo kada je davne 1717. godine pomogla u oslobađanju Imotske krajine od turske vladavine. Prema programu proslave bilo je predviđeno da središnje slavlje predvodi uzoriti kardinal Josip Bozanić, nadbiskup zagrebački i metropolit, ali on iz zdravstvenih razloga nije mogao doći u Imotski. Stoga je njegovu homiliju, koju je pripremio i poslao za proslavu 300. obljetnice, pročitao fra Zoran Kutleša, samostanski i župni vikar Imotskog. Lovreć-Opanci 35 Iz naše župe
300. Obljetnica oslobođenja Imotskog i Imotske krajine od Turaka. Nakon pričesti i pjevanja "Tebe, Boga hvalimo" fra Ivan Sesar pročitao je pismo koje je franjevcima i vjernicima Imotske krajine uputio generalni ministar OFM fra Michael. Zatim je sve prisutne pozdravio provincijal fra Joško te zahvalio svima koji su na bilo koji način doprinijeli da se svetkovina Gospe od Anđela u ovoj jubilarnoj godini proslavi na svečan i dostojanstven način. Na samom kraju svečanosti o. Nadbiskup udijelio je svečani blagoslov nakon čega je uslijedila hrvatska himna, a zatim je u procesiji u crkvu sv. Frane odnesen Presveti Sakrament i Gospina slika, čime je završena liturgijska proslava 300. obljetnice oslobođenja Imotskog i Imotske krajine od Turaka. Kroz proteklih 300 godina isprepretale su se na ovim našim prostorima i radosti i tuge, mjenjali vladari, prolazile razne vojske. Iznjedrila je naša krajina brojne ugledne sinove i kćeri koji su na svojim životnim poljima diljem domovine i dijaspore osvjetlali ugled rodnog kraja radom, čestitošću, domoljubljem, vjerom, snalažljivošću i pomoći drugome u potrebi. Gotovo je nemoguće nabrojiti kakve sve su nevolje i životne poteškoće pratile Imoćane, pored životne oskudice, škrte zemlje, dugogodišnje sustavne zapostavljenosti, brojnih ratova i mnogobrojnih žrtava koje su sa sobom donijeli, svakako najbolniji su bili odlasci iz rodnog kraja, a njih je bilo jako puno i, nažalost, još uvijek traju. Čuvaj i danas baštinu svoju, krajinu našu, Imotski grad, želimo uvijek zaštitu tvoju, utjehu, jakost, kršćanski sklad! U nadi da će moćnim zagovorom naše zaštitnice Gospe od Anđela ti odlasci prestati, prisjetit ćemo se dijela završnog zapisa fra Stipana Vrljića, oca imotskog samostana i velikog dugogodišnjeg staratelja čitave Imotske krajine. Ti zapisi, nastali pred tri stoljeća koji nam i u današnjim vremenima šalju znakovite i snažne poruke, perom je ovjekovječio te zauvijek sakrio od zaborava pok. fra Fjeko Vrčić, naš neumorni sakupljač i čuvar zavičajnog blaga, u svojoj pripovjesti Posljednji bijeg. Iz zapisa Bolan rastanak donosimo dio koji prikazuje oproštaj fratara sa svojim privremenim domom na Školjiću, u selu Dračanu kod Prološca i njihove završne pripreme pred dugo očekivani povratak iz prognonstva u Imotski samostan: "... Svi su zaokupljeni mislima što ih odvode daleko unazad i još dalje unaprijed. Svaki je rastanak bolan. Ni ovaj ne može proći bez unutarnje tjeskobe, čeznuća, želja i suza. Mnogo toga treba zaboraviti, još više obećati. U ljudima to ostaje zakopano u dubini duše ali ima značajna odjeka u budućem životu. Pokućstvo je prebačeno na kopno. Večera je pod vedrim nebom svršila. Gvardijanu je torba na ramenu i u njoj javorove gusle. Trebat će mu. Pred njim je mnogo toga vesela Iz naše župe 36 Lovreć-Opanci
300. Obljetnica oslobođenja Imotskog i Imotske krajine od Turaka. i tužna što će trebati uz gusle otpjevati, kako se to stoljeća i stoljeća činilo. I nije sustalo. Stoljeća prohujaše u radosti, krvi i žalosti. U vječitoj borbi imotskoga čovjeka s tuđinom. Sjeo fra Stipan na samostanski prag. Prije ga je nekoliko puta očima opšetao. U sebi je pomislio: "Velika je stvar: kućni prag!" Skinuo torbu, izvadio gusle pa će lagano gudalom po struni, prateći zvonkim glasom tužan rastanak: Zbogom stojte, naši dvori mili, u vama smo vazda sretni bili. Uznosili slavu dobrog Boga pomagali žiće puka svoga. U srcu nam cvala vedra radost, spremala za život naša mladost, moramo vas sada ostaviti i stoljetno ime proslaviti. Kako Isus podnese na križu, slične muke i nas sada stižu. Snašla nas je časovita tuga, bog će dati, neće biti duga. Vratit će se fratar k svomu Kraju, u Imotskom gradu bit će ko u raju. Zbogom ostaj, stari samostane, čuvaj spomen na prošaste dane! Ustao gvardijan na noge. Dalje nije mogao. Pjesma mu zapela u grlu. Ništa zato. Pred njim je vrijeme. Prosljedit će je drugom prigodom i okončati veselim i radosnim zvucima. Zajednički zapjevaše "Zdravo sveti Oče", pozdraviše svetoga Franu, zatim "Zdravo Kraljice" oprostivši se od Gospe na Vrljici. Odvezaše se lađe, Lovreć-Opanci 37 Crtež bojicama, Gospa od Anđela u povodu 300. obljetnice, rad dječaka Gabrijela Olujića preveze se čeljad. Zadnji je gvardijan fra Stipan Vrljić. Pod lijevim mu je pazuhom misal okovan srebrom, u lijevoj ruci kalež s njegovim imenom. Poslužili su mu da se rekne misa na ovome svetom tlu. U desnoj mu je ruci slika svetoga Frane. Poljubio ju je kad je uskočio u lađu. Ta se uzljuljala pa se suza priljepila na Svečevo lice. Kad vesla zaveslaše, sliku je naslonio. Obazreo se prema Školjiću, izvadio iz džepa samostanski ključ, visoko ga digao, daleko hitnuo u duboku vodu i kliknuo. - Zauvijek! Dogodilo se to 22. travnja godine Gospodnje 1715." Izvori: samostan-imotski.hr, predsjednica.hr, fra Vjeko Vrčić, Posljednji bijeg, Imotski 1991....Priredio Andrija Olujić Iz naše župe
Svečano proslavljen zavjetni blagdan u našoj župi Gospa Lurdske, Dan općine i Dan domovinske zahvalnosti Svečano smo 5. kolovoza proslavili i zavjetni blagdan naše župe, Gospu Lurdsku litnju, koju tako nazivamo je se slavi usred ljeta, početkom kolovoza. U svečanoj dopodnevnoj procesiji, popraćenoj marijanskim pjesmama i molitvom, nosili smo kip Gospe Lurdske s malom Bernardicom na Iz naše župe 38 koljenima kroz centar Lovreća. Po povratku u crkvu nastavljeno je svečano euharistijsko slavlje uz pjesmu vjernika i Mješovitog župnoga zbora. Sv. misu je uz našeg župnika fra Dinka predslavio imotski župnik fra Kristijan Stipanović, dekan i gvardijan, u suslavlju s desetak svećenika. Lovreć-Opanci
Svečano proslavljen zavjetni blagdan u našoj župi Prigodni zavjetni kalež i ciborij u našoj župi Nakon mise slavlje se nastavilo jer je zavjetni blagdan Gospe Lurdske ujedno Dan domovinske zahvalnosti i Dan naše općine, pa je za tu prigodu sv. misa služena iz Lovreć-Opanci 39 zavjetnog kaleža i ciborija koji su darovali vjernici iz Imotske krajine prigodom 300-te obljetnice oslobođenje Imotskog od Turaka....M. Milinović Iz naše župe
Euharistijsko slavlje 6. 8. 2017./ 10:00 Lovreć, 2017. Zbor Mihovil gostovao je 6. kolovoza 2017. u Lovreću gdje je pjevao župnu misu u 10:00. Prisustvovalo je 10-ak pjevača. Sv. misu predovido je fra Dinko Bošnjak, župnik Župe Sv. Duha u Lovreću. Nakon mise za zbor Mihovil i lovrećki mješoviti zbor upriličen je ručak u prostorijama župne kuće. Uz pjesmu, molitvu, blagoslov prisutnih svećenika i riječi zahvale razišli smo se od domaćina te pošli u Mrnjavce gdje su nas dočekali Anđa i Marijan Čavrlj u svojoj obiteljskoj kući. Djed članice Danijele Jurčević voditelju Mati je otpjevao pjesmu uz gusle, a ostali članovi zbora dobro su se nasmijali. Nakon kratkog druženja i otpjevane katoličke pjesme članova zbora dobili su dozvolu za polazak kući. Sretno i puni dojmova stigli su svojim kućama.... Voditelj zbora Mihovil, Mate Pocrnjić za izvještaje zbora Mihovil, Danijela Jurčević Iz naše župe 40 Lovreć-Opanci
Blagoslov vozila i vozača Već po ustaljenom običaju nakon mise prve nedjelje po svetkovini Velike Gospe, 20. kolovoza 2017., obavljen je blagoslov vozača i vozila. Ovogodišnji blagoslov nije se mogao zbog nepovoljnih vremenskih uvjeta održati kod zavjetnog križa na Gradini, već je isti obavljen u središtu našeg mjesta, kod kružnog toka. Misno slavlje predvodio je naš župnik fra Dinko Bošnjak uz koncelebraciju našeg domoroca, svećenika, o. Zvonka Gavranovića, koji se tih dana zatekao na godišnjem odmoru u Lovreću, a inače je na dugogodišnjem pastoralnom radu u dalekoj Australiji. Župnik je u svojoj propovijedi između ostaloga istaknuo na nužnost korištenja Lovreć-Opanci 41 prometnih sredstava u svakodnevnom životu. Posebno je pri tome upozorio kako je dužnost svih sudionika u prometu da se savjesno i odgovorno ponašaju, uz dosljedno poštivanje prometnih propisa. Po završetku misnog slavlja župnik je u pratnji ministranata sišao do kružnog toka gdje je izvršen blagoslov vozila i vozača, a svaki od vozača na dar je dobio prigodnu sličicu sv. Nikole, zaštitnika putnika i moreplovaca. Molimo svetog Nikolu i Gospu od puta da čuvaju i štite naše župljane na svim njihovim putovanjima po domovini i dijaspori....andrija Olujić Iz naše župe
Hodočašće u Vepric Na uočnicu blagdana Male Gospe pedesetak vjernika iz naše župe hodočastilo je u marijansko svetište Vepric. Hodočašće je vodio župnik fra Dinko. U 15.30 u svetištu je održana pobožnost križnog puta, a u 16.30 bila je molitva krunice. U 17.30 slavljena je svečana sveta misa koju je predvodio mons. Marin Barišić, nadbiskup splitsko-makarski. Na kraju euharistijskog slavlja održana je tradicionalna procesija sa svijećama oko svetišta, nakon čega su prisutni vjernici primili blagoslov....gospina štovateljica Iz naše župe 42 Lovreć-Opanci
Hodočašće Majci Božjoj u Međugorje Jedne tople i sunčane listopadske nedjelje punim autobusom hodočasnika iz naše župe Lovreć-Opanci, u kojem molitva i pjesma nisu prestajale, pošli smo u Međugorje na hodočašće našoj nebeskoj Majci, Kraljici Mira. Svaki je od nas u srcu nosio svoju molbu, svoju zahvalu, svoja nadanja i vjeru da ga naša nebeska Majka neće ostaviti. Krenuli smo u rano popodne, a radosno raspoloženje trajalo je sve do Međugorja, što nam od Lovreća baš i nije neki dug put, no vožnja u zajedništvu zasigurno nam ne bi smetala da smo i duže putovali. U Međugorju je po običaju bilo puno hodočasnika, koji još u lijepim listopadskim danima dolaze sa svih strana, pa se odasvud čuje pjesma i molitva. Dolaskom u Međugorje prvo smo se popeli na Brdo ukazanja, gdje smo svaki pojedinačno Majci predali svoje molitve, misli i želje. Potom smo sudjelovali u krunici i misi s ostalim hodočasnicima. Predvečer smo se vratili kućama, duhovno napunjenih baterija za svakodnevni život, s obećanjem Majci da ćemo opet doći. Iako pomalo umorni, put kućama bio je također u pjesmi i molitvi zahvalnici. Na hodočašće nas je vodio naš župnik fra Dinko....Hodočasnik Lovreć-Opanci 43 Iz naše župe
Dani kruha i zahvalnosti za plodove zemlje U našoj župnoj crkvi Duha Svetoga svečano je u nedjelju, 22. listopada proslavljen Dan kruha i zahvalnosti Bogu za plodove zemlje. Misno slavlje predslavio je naš župnik fra Dinko, pjevao je župni zbor pod ravnanjem profesorice Renate Kolovrat. Djeca iz naše škole izvela su i prigodni recital koji su pripremile Iz naše župe 44 Lovreć-Opanci
vjeroučiteljica Ružica Vuletić i gospođa Maja Madunić. Gospođe Anka Mustapić i Marija Šimundić lijepo su pred oltarom priredile izložbu kruha i kolača te plodova zemlje, koje je blagoslovio naš župnik fra Dinko. U propovijedi je istaknuo: Kruh je simbol života, kruh nas povezuje, kruh je simbol rada i ljubavi, on nas sve ujedinjuje. Naša Dani kruha i zahvalnosti za plodove zemlje obaveza je da budemo zahvalni ljudima, da budemo zahvalni jedni drugima, a ponajprije da zahvaljujemo Bogu za svaku kap vode i svaki komad kruha koje nam daruje za naš život. Ali jednako tako potreban je kruh nebeski", kazao je župnik, potaknuvši skupljene vjernike na često blagovanje Tijela Kristova....A. Mustapić Imotski: Smotra dječjih zborova U Franjevačkom samostanu sv. Franje u Imotskom u subotu, 28. listopada 2017. održana je smotra dječjih zborova imotskoga samostanskog okružja. U smotri je sudjelovalo oko 330 djece iz dječjih zborova Imotskog, Lovreća, Podbablja, Poljica, Prološca, Runovića, Studenaca, Vinjana i Zmijavaca, u pratnji svojih voditelja i župnika. Susret je počeo u 10 sati u crkvi sv. Franje pripremom za svetu ispovijed, što je održao fra Frano Laco, župnik Zmijavaca. Lovreć-Opanci 45 Iz naše župe
Imotski:Smotra dječjih zborova Nakon toga djeca su imala prigodu za ispovijed, a za vrijeme ispovijedanja molila se krunica koju je animirala s. Terezina Bašić. U 10.45 počelo je euharistijsko slavlje koje je predvodio fra Zoran Kutleša, samostanski i župni vikar Imotskog, uz koncelebraciju fra Frane Lace, fra Nedjeljka Čarapića, župnika Podbablja, i fra Josipa Sušića, župnika Vinjana. Nakon svete mise svaki je zbor nastupio zasebno te otpjevao jednu pjesmu u čast Blažene Djevice Marije. Redom su nastupili zbor iz Poljica s pjesmom Kraljice mira, zbor iz Zmijavaca s pjesmom Samo je jedna Marija, zbor iz Runovića s pjesmom Majko ljubežljiva, zbor iz Imotskog s pjesmom Zdravo, Djevo čista, zbor iz Studenaca s pjesmom Slavna žena, zbor iz Prološca s pjesmom Zrakama sunca, zbor iz Lovreća s pjesmom Evo nas pred tobom, Marijo, zbor iz Podbalja s pjesmom Sa krša ovog te zbor iz Vinjana s pjesmom Zdravo budi, Marijo. Na kraju su svi zborovi zajedno otpjevali pjesmu Marijo, o Marijo. Susret je završen ručkom ispod samostanskog cedra.... Renata Proslava Svih svetih Svetkovina je Svih svetih, dan kojim Katolička Crkva slavi sve kanonizirane, ali i svece koji su ostvarili ideal kršćanskoga života, a još nisu kanonizirani. Svečano je bilo u Župi Lovreć-Opanci. Ova je svetkovina proslavljena svetim misama u crkvi Sv. Duha u Lovreću i crkvi na groblju. Prva sveta misa bila je u župnoj crkvi u 10.30, a drugu za naše mrtve u 15 sati u crkvi na groblju predvodio je župnik fra Dinko. Tijekom mise pjevao je Mješoviti zbor Župe Lovreć-Opanci, a svirali su Stipe Sekelez i Renata Kolovrat....Nazočni Iz naše župe 46 Lovreć-Opanci
Dušni dan Proslavili smo Dušni dan, odnosno Dan spomena na vjerne mrtve. Po tradiciji naše župe sinoć su brecala zvona na svim našim crkvama u spomen na naše vjerne pokojnike, a jutros je služena sv. misa za naše mrtve u 10,30 a iza toga odrješenje na četiri mjesta na groblju. Poslije podne služena je sv. misa u crkvi sv. Ivana na Nikolićima u 15.30, a nakon toga zajedničko odrješenje na groblju koje je predvodio župnik. Spomendan vjernih mrtvih nastao je inicijativom sveca, benediktinskog opata iz Clunyja, svetog Odilona. Krajem I. tisućljeća već se na mnogim mjestima nakon blagdana Svih svetih slavio i spomendan mrtvih. Taj spomendan 998. sv. Odilon službeno je uveo u Cluny, o kojem je bilo ovisno oko tisuću benediktinskih samostana. Preko benediktinaca blagdan se proširio po Europi. Vatikan je službeno potvrdio ovaj blagdan 1311. godine....m. Milinović Lovreć-Opanci 47 Iz naše župe
Ludbreg (11. 11. 2017.) U rano subotnje jutro, točno u šest sati, krenuli smo. Sunce se podizalo iznad Biokova obećavajući lijepo vrijeme. Ugodno raspoloženje u autobusu uz šalu, smijeh, pjesmu i molitvu. Svi nasmijani i opušteni. Negdje oko podneva stigli smo u Brezarić, rodno mjesto kardinala Alojza Stepinca. Pomolivši se ispred rodne kuće, fotografirali smo se i krenuli u obližnji Krašić. Krašić, maleno mjesto na brežuljku, nazvano i Dolinom kardinala Iz naše župe 48 (jer je iznjedrilo poznata imena: kardinala F. Kuharića, J. Jezerinca). Ispred župne crkve Presvetog Trojstva veličanstveni spomenik Blaženika koji je otkriven 1998. Povodom 100 godišnjice Kardinalova rođenja. Dočekao nas je novi župnik don Ivan Vučak. Napravivši zajedničku fotografiju, uputili smo se u crkvu. Don Ivan, izvrstan retoričar, očarao nas je svojim predavanjem o životu, djelu, progonstvu i zadnjim danima blaženog Alojza Stepinca. Lovreć-Opanci
Vidno potreseni ali i ponosni na djelo i život dragog Blaženika, uputili smo se u spomen sobu u kojoj je Kardinal preminuo. Bacivši pogled na prostor Križnog puta mučenika A. Stepinca, krenuli smo put Ludbrega. U popodnevnim satima stigli smo u Ludbreg, povijesni hrvatski gradić na sjeverozapadu Hrvatske, u Varaždinskoj županiji. Ispred crkve sačekao nas je župnik don Josip Đurkan, dugogodišnji prijatelj našega fra Dinka. Ispričao nam je zanimljivosti o Ludbregu. Svakako najzanimljivija je priča iz 1411. O čudesnom događaju pretvorbe vina u krv Kristovu po kojoj je Ludbreg postao svetište Predragocjene Krvi Kristove, jedino u Hrvatskoj i ovom dijelu Europe. Papa Leon X. u svojoj buli 1513. odobrio je javno štovanje relikvije Svete krvi Kristove nastale euharistijskim čudom u Ludbregu. U znak stoljetne tradicije i papine bule 19. ožujka obilježava se kao Dan grada Ludbrega. Ludbreg Poslije svete mise prošetali smo ulicama Ludbrega pa krenuli u Zagreb. Pomalo umorni, odmah nakon večere utonuli smo u san. Ujutro, nakon doručka u crkvi svetog Leopolda Mandića štovali smo Dan Gospodnji. Misu je predvodio naš župnik fra Dinko. Lovreć-Opanci 49 Iz naše župe
Ludbreg Potom smo krenuli u grad. Osmijeh na licima pokazao je kako Zagreb uvijek pruža očaravajuću ljepotu. Neki su otišli u razgledavanje Gornjeg grada, a neki u Arenu. Svima je bilo lijepo. Uz pjesmu, šalu i molitvu krenuli smo prema našem Lovreću. Hodočasnici na misi u svetištu sv. Leopolda u Dubravi S ovog kratkog putovanja ponijeli smo razne suvenire i fotografije, ali i ono mnogo važnije - duhovnu hranu, mir i zadovoljstvo te veliku uspomenu koju će svatko od nas nositi u svom srcu....ivan Olujić (Keca) Župni zbor u Žeževici 25. studenog 2017. godine u župnoj crkvi sv. Jurja Mučenika Orje, Žeževica, održan je Susret župnih zborova u čast sv. Cecilije, zaštitnice crkvenog pjevanja i pjevača. Organizator ove smotre je Udruga Za ljepši i bolji život Šestanovčana, suorganizator Župa sv. Jurja Mučenika Žeževica, a pokrovitelj je bila Splitsko-dalmatinska županija. U programu je sudjelovalo pet crkvenih zborova i jedna muška klapa. Crkveni zbor Iz naše župe 50 župe Sv. Duha, Lovreć-Opanci uspješno se predstavio na ovoj smotri. Organizatori su otpočeli ovaj susret zajedničkim misnim slavljem, a nakon toga se svaki s zbor predstavio s dvijema pjesmama. Po završetku službenog programa u crkvi slijedila je mala zakuska i zajedničko druženje, naravno, uz pjesmu. Svi zboraši su doista uživali i aktivno sudjelovali u druženju te izrazili želju da se sve ovo ponovi i postane tradicionalno. Lovreć-Opanci
Župni zbor u Žeževici Cijeloj manifestaciji se priključila i Televizija Jadran koja je snimila predstavljanja svih zborova te razgovore s predstavnicima svakog zbora što će i emitirati ovog prosinca u svom programu....renata Kolovrat Proslava Sv. Cecilije I ove smo godine u našoj župi proslavili Sv. Ceciliju, zaštitnicu zborova i pjevača. Bilo je to 2. 12. 2017. Istina, malo kasnije od blagdana (22. studenoga), ali ništa manje lijepo i svečano. Naš župnik je predvodio svetu misu na kojoj smo svi iz srca sudjelovali i pjevali. Poslije toga za nas je priredio večeru u kojoj smo uživali, i hvala mu na tome. Uz pjesmu i smijeh vrijeme je brzo proletjelo. Daj, Bože, još ovakvih susreta i novih članova. Sv. Cecilijo, moli za nas!...antonija Nikolić Lovreć-Opanci 51 Iz naše župe
Caritas u našoj župi Caritas naše župe prigodom Božića i Uskrsa pomaže najsiromašnije i socijalno ugrožene u našoj župi. U akciju prikupljanja namirnica, robe i drugih potrepština pomažu i mladi župe, posebno framaši, koji pakete raznose starim, bolesnim i nemoćnim župljanima po zaseocima. U akciju su uvijek uključeni i dobročinitelji, a ove godine Caritas iz Splita poslao je veće količine mandarina, koje su podijeljene s ostalim namirnicama....m. Šimundić Došašće u našoj župi Došašće je vrijeme priprave za najradosniji kršćanski blagdan Božić, ali i duhovna priprava duše jer bit Božića nije u darivanju niti u lijepo okićenom boru, pa ni u punom blagdanskom stolu. Prije svega došašće je vrijeme duhovnog pospremanja nutrine, u kojem na prvom Iz naše župe 52 mjestu trebamo misliti na bližnjega u potrebi. Zato uz vlastitu duhovnu pripravu trebamo sudjelovati i u prikupljanju priloga za župni Caritas. Jer bilo kako bilo, božićni su blagdani ipak ljepši i radosniji ako stol nije prazan, ako čovjek nije sam, ako ima obilje ili ono malo, podijeliti s nekim. A Lovreć-Opanci
Došašće u našoj župi radost je tim veća ako onaj u potrebi zna da nije zaboravljen, da postoje braća i sestre koji misle i na njega. Tako i u našoj župi. Tijekom ovog došašća kao i uvijek dosada, prikupljali smo novčane i materijalne priloge, osobito namirnice, za našu braću u potrebi, a onda su, kupljeni ili od dobročinitelja, općine i župljana prikupljeni darovi za župni Caritas, podijeljeni potrebitima. Koliko je bilo radosti u samačkim domovima, među bolesnima i starim župljanima koji su potrebni pomoći i više ne mogu na zajednička misna slavlja, pa ni za velikih svetkovina kao što su Božić i Uskrs i druge župne svetkovine. U došašću se već više godina održavaju mise zornice, počinju u 6.30, još za dubokog Lovreć-Opanci 53 mraka, ali župna kapela je uvijek puna. Prije mise zajednički molimo Jutarnju....A. Frankić Blagoslov prve adventske svijeće Iz naše župe
Škola i djeca Zgodopisi iz škole Naša svojedobno glasilo Svitanja, zahvaljujući i ovogodišnjoj župnikovoj dobrostivosti, opet je našlo svoje utočište u župnome listu pod rubrikom Zgodopisi iz škole. U njima su skoro sva zapaženija događanja u školi navedena vremenskim slijedom (II. polugodište šk. godine 2016./2017. i I. polugodište šk. godine 2017./2018.). II. polugodište je otpočelo 16. siječnja. Školsko natjecanje iz GEOGRAFIJE 18. siječnja 2017. godine održano je Školsko natjecanje iz geografije na kojem su sudjelovali učenici šestog razreda: Branimir Frankić, Leo Lovrić i Toma Kristijan Nikolić te učenice sedmog razreda: Ana Lovrić i Emanuela Mustapić Šamija. Školsko natjecanje iz ENGLESKOG JEZIKA 25. siječnja 2017. godine na Školskom je natjecanju iz engleskog jezika pristupila Marija Križan, učenica osmog razreda. LiDraNo 27. siječnja u organizaciji OŠ Studenci održana je međuopćinska smotra LiDraNana kojoj su sudjelovali učenici osnovnih škola Imotske krajine. U kategoriji dramskoga stvaralaštva povjerenstvo je odabralo tri pojedinačna i dva skupna nastupa koji će 14. veljače sudjelovati na županijskoj smotri Hrvatskom narodnom kazalištu u Splitu. Među odabranima je bila i dramska skupina naše škole s predstavom Uljuđeni vuk. Školsko natjecanje iz MATEMATIKE U četvrtak, 26. siječnja 2017. godine u školi je provedeno Školsko natjecanje iz matematike na kojem je sudjelovao Nikola Mustapić, učenik četvrtog razreda. Nastupili su: Magdalena Nikolić, Marijan Frankić, Leo Lovrić, Andrea Milinović i Toma Kristijan Nikolić pod mentorstvom Krešimire Gudelj, Renate Kolovrat i Borisa Šituma. Škola i djeca 54 Lovreć-Opanci
Svitanja Školsko natjecanje iz HRVATSKOG JEZIKA Dječji festival pod maskama 2017. 2. veljače 2017. godine provedeno je Školsko natjecanje iz hrvatskog jezika na kojem su sudjelovale učenice sedmog razreda: Ana Lovrić, Emanuela Mustapić Šamija i Andrea Milinović. 59. natjecanje mladih tehničara 2. veljače 2017. godine provedeno je Školsko natjecanje iz tehničke kulture na kojemu su sudjelovale učenice petog razreda: Matea Mustapić, Anđela Milinović i Antonia Nosić. Postignuti uspjeh na Školskom natjecanju omogućio je učenici Antoniji Nosić sudjelovanje na Županijskom natjecanju održanom 3. ožujka 2017. godine u Splitu. Školsko natjecanje iz BIOLOGIJE U ponedjeljak, 6. veljače 2017. godine u školi je provedeno Školsko natjecanje iz biologije na kojem su sudjelovale učenice sedmog razreda: Ana Lovrić i Emanuela Mustapić Šamija. Školsko natjecanje iz KEMIJE U srijedu, 8. veljače. 2017. godine u školi je provedeno Školsko natjecanje iz kemije na kojem su sudjelovale učenice sedmog razreda: Ana Lovrić i Emanuela Mustapić Šamija. Svi mi katkada poželimo biti nešto drugo i barem na jedan sat bolji, smješniji, čudniji, jednostavno, drugačiji. Maškare, mačkare, poklade, fašnik, mesopust ili karneval vrijeme je kada uz pjesmu i ples možemo postati bilo tko. Tako smo i ove godine, završnoga dana poklada 28. veljače, u našoj školi organizirali Dječji festival pod maskama. Sudjelovali su svi učenici, i predškolci, a predstavili su se kao grupne maske otpjevavši pjesme po svojem izboru. Lovreć - Opanci 55 Škola i djeca
Svitanja Predškolci: Proljeće/Visibaba mala Prvaši: Neustrašivi mornari/kad naš brod plovi Drugaši i trećaši: Bubamare/Nije lako bubamarcu Četvrtaši: Dalmatinci/Večeras je naša fešta Petaši: Spužve i krple/postoji jedan Šestaši: Klapa Intrade/Croatio, iz duše te ljubim Sedmaši: Samba Brazil Osmaši: Pokopali smo 1! petašima za najbolju pjevačku izvedbu Petaši Na kraju je Povjerenstvo podijelilo nagrade: osmašima za najbolju masku Četvrtaši Šestaši Sedmaši Osmaši Predškolci Škola i djeca 56 Lovreć - Opanci
Svitanja Povijest pod povećalom forenzike Projekt Povijest pod povećalom forenzike održan je 9. veljače 2017. godine u organizaciji udruge Hrvatski identitet i Medicinskog fakulteta u Splitu. Na radionicama su sudjelovali učenici viših razreda. "POSJET UČENIKA OSMIH RAZREDA VUKOVARU" Izvanučionična nastava 17. veljače 2017. učenici naše škole su išli u Split, prošetali gradom i odgledali popularni dječji film Uzbuna na Zelenom Vrhu nastao prema prvom dječjem romanu Ivana Kušana (1933. - 2012.), poznatog hrvatskog knjiženika i akademika. U sklopu projekta Posjet učenika osmih razreda Vukovaru učenici osmog razreda naše škole bili su na terenskoj nastavi od 19. do 21. travnja 2017. Pokretač ovog projekta je Memorijalni centar Domovinskog rata Vukovar u suradnji s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i sporta te Ministarstva hrvatskih branitelja. Cilj projekta je učenje o vrijednostima Lovreć - Opanci 57 Škola i djeca
Svitanja Domovinskog rata i i važnosti Bitke za Vukovar u obrani Republike Hrvatske. U organizaciji Memorijalnog centra Domovinskog rata Vukovar učenici su prvi dan slušali predavanja na temu Domovinskog rata i Bitke za Vukovar te su posjetili Gradski muzej Vukovar i Muzej vučedolske kulture. Drugi su dan posjetili memorijalne lokacije na širem području grada Vukovara. Posjet Vukovaru je završio je aktivnostima Školom mira i kvizom znanja. NOĆ KNJIGE 2017 U ponedjeljak, 24. travnja 2017. u našoj se školi, već četvrtu godinu, održala Noć knjige. Tema manifestacije bila je Kraljevska gozba i Snaga ljubavi. Obilježavanju se pridružilo mnoštvo naših učenika, roditelja i mještana. Ovogodišnji program započeo je školski pjevački zbor izvedbom školske himne, nakon čega je uslijedila pozdravna riječ knjižničarke Renate Kolovrat. Učenici su se vratili svojim domovima prepuni emocija i uspomena koje će dugo pamtiti. S nestrpljenjem smo dočekali našeg ovogodišnjega gosta književnika Emila Raspudića s kojim smo odlučili više popričati o književnosti. Ugodni i opušteni razgovor s književnikom vodila je učiteljica Krešimira Gudelj. Književik nam je otkrio mnogo toga o svom književnom stvaranju, životnom putu i shvaćanju književnosti. Znatiželjni učenici rado su se pridružili razgovoru i postavljali pitanja književniku. Škola i djeca 58 Lovreć - Opanci
Svitanja Ujević Tinovo hodočašće po Zagori. U tematskom predavanju upoznali smo se pobliže sa životom našeg velikog pjesnika Tina Ujevića i mjestima kojima je prolazio po ovoj prekrasnoj, krševitoj Zagori. Ovogodišnju Noć knjige posebno će pamtiti lovrećka klapa Laurentius, koja je imala svoj prvi nastup i time uveličala i uljepšala našu manifestaciju. Nastavak večeri doveo nas je do Zavičajnog kviza koji je pripremio i vodio učitelj Petar Ujević uz pomoć učiteljice Anite Bušić. Tradicionalnom kvizu rado su se pridružili učenici i djelatnici koji su bili raspoređeni u tri suparničke grupe: Lapiš, List i Libar. Kviz je protekao u znaku velike napetosti i borbe između natjecatelja. Poseban doprinos dala je dramska skupina koja nam je pripremila igrokaz Uljuđeni vuk. Učenici su izmamili osmijehe na licima gledatelja i bili zaslužno nagrađeni velikim pljeskom. Time smo se još jednom uvjerili kako imamo prekrasne mlade talente koje trebamo razvijati. Noć knjige našu učionicu obogatila je bogatim stolom prepunim hrane koje su pripremile majke i učiteljice. Tijekom stanke svi posjetitelji imali su priliku kušati lijepe lovrećke delicije. Nakon književnog, glazbenog i dramskog duha koji je u našu školu unijela Noć knjige, uslijedilo je predavanje Vesne Kraj ovogodišnjeg druženja obilježili smo tradicionalnom igrom trlja koju je pripremila naša vjeroučiteljica Ružica Vuletić s učenicima. U veselom, glazbenom tonu uz klapu Laurentius otkucala su 23 sata i polako smo zatvorili našu ovogodišnju stranicu manifestacije. Nadamo se da će se obilježavanje Noći knjige u našoj školi nastaviti i iduće godine. Anita Bušić, prof. Lovreć - Opanci 59 Škola i djeca
Svitanja ŽUPANIJSKA SMOTRA UČENIČKIH ZADRUGA Našu Zadrugu predstavile su učenice sedmoga razreda: Ana Lovrić, Emanuela Mustapić Šamija i Magdalena Nikolić s temom Lovrećicabrand proizvodi inspirirani lovrećkim oblikom drevnog pisma bosančice.slova lovrećice preslikali smo na ambalažu proizvoda te po prvi put proizvode obilježili QR-kodom, čijim se skeniranjem povezuje na mrežnu stranicu škole. 5. svibnja u prodajnom centru City center one Split održana je XXIX. županijska smotra učeničkih zadruga. Naša je Zadruga osvojila drugo mjesto te se tako plasirala na Državnu smotru koja će se održati u listopadu ove godine u Zadru. Na ovogodišnjoj županijskoj smotri sudjelovalo je 38 učeničkih zadruga koje su predstavljale svoje proizvode i baštinu kraja iz kojeg dolaze. Ponosne smo što smo nastavile tradiciju uspjeha UZ LUDRUM jer ove godine deveti put predstavljamo Splitsko-dalmatinsku županiju na državnoj smotri. Ana Lovrić Škola i djeca 60 Lovreć - Opanci
Svitanja TERENSKA NASTAVA DUGOPOLJE - KLIS - TROGIR Učenici su u petak, 26. svibnja 2017. zajedno sa svojim učiteljima bili na jednodnevnom izletu, odnosno terenskoj nastavi. Odredište je bilo Dugopolje Klis Trogir. U 8h krenuli smo autobusom ispred škole uputivši se prema Dugopolju. Prvo odredište bila je špilja Vranjača. Špilja Vranjača smještena je u podnožju središnjeg dijela planine Mosor, s njene sjeverne strane, kod sela Kotlenice, na području Dugopolja, kraj Splita. Špilja s sastoji od dvije dvorane. Ulazna dvorana nema siga, a iz nje se kroz mali prirodni hodnik ulazi u drugu dvoranu prepunu sigastih ukrasa raznih oblika i boja. Druga dvorana obiluje stalaktitima i stalagmitima. Ukupna dužina špiljskih kanala iznosi oko 360 metara. Temperatura unutar špilje identična je u svako doba godine i iznosi 15 C. Špilja ima uređene stepenice, konope postavljene duž stepenica i staze za posjetitelje, postavljenu rasvjetu, vrata i nadzornu službu. Učenici su bili oduševljeni viđenim. U špilji Vranjači Nakon kratkog predaha zaputili smo se prema Klisu, odnosno Kliškoj tvrđavi. Tvrđava se nalazi na strateški važnoj poziciji u istoimenom mjestu Klis u Splitsko-damatinskoj županiji. Smještena je na prijevoju između Kozjaka sa zapadne strane i Mosora s istočne strane. Zbog svog strateškog položaja na prijelazu iz Splita u Zagoru i Bosnu, stoljećima su se na tom prostoru vodili bojevi za prevlast nad njime. Kliška tvrđava predstavlja jednu od najistaknutijih utvrda u Hrvatskoj, a prvi se put spominje već u 5. stoljeću. Svoju slavu stekla je u doba turskih ratova kad se kapetan utvrde Petar Kružić sa svojim uskocima desetljećima odupirao pokušajima turskog osvajanja, sve dok 1537. godine nije pala u turske ruke. Dotad je Klis s bližim okružjem ostao jedinim slobodnim dijelom Hrvatske na jugu, prava enklava. Kliški prijevoj najpogodnija je točka komunikacije između srednjodalmatinskih gradova i zaleđa što će dodatno dobiti na važnosti u doba osmanske prisutnosti na tim prostorima. Učenici su prošetali Lovreć - Opanci 61 Škola i djeca
Svitanja tvrđavom, fotografirali se, uživali u pogledu na Split te pošli na ručak. Ručak je bio organiziran u Kaštel Starom na samoj obali. Nakon malo odmora krenuli smo dalje. Posljednje odredište našega izleta bio je Trogir. do tvrđave Kamerlengo, veličanstvenoga zdanja iz 15. Stoljeća. Tvrđava je dobila naziv po kamerlengu blagajniku koji je vodio sve financijske poslove u dogovoru s knezom. Glavna namjena bila joj je smještaj mletačke posade koja je branila grad. Na putu prema kuli sv. Marka, koja je sagrađena u 15. stoljeću zbog bolje obrane grada od turskih napadača, prošli smo kraj Glorijeta, spomenika kratkotrajnoj francuskoj vlasti nad Trogirom. Kula sv. Marka nekada je bila spojena s tvrđavom Kamerlengo visokim obrambenim zidinama, a u njoj je danas smještena Kuća dalmatinske glazbe. Nakon šetnje i razgledavanja Trogira, već pomalo umorni, uputili smo se kući. Grad Trogir osnovali su grčki kolonisti s otoka Visa u III. st. pr. Krista. U srednjoj Europi smatran je najbolje sačuvanim romaničko-gotičkim gradom. Šetajući Trogirom, stigli smo na glavni gradski trg gdje smo vidjeli trogirsku katedralu koja se smatra najznačajnijim kulturnim spomenikom, čiji je portal zapadnih vrata izradio Majstor Radovan. Odmah nasuprot katedrali nalazi se palača Ćipiko. Provlačeći se kroz uske ulice, između već mnogobrojnih turista, stigli smo na rivu. Šetajući rivom, stigli smo Bio je to još jedan sadržajno proveden dan uz druženje, razgovor, razgledavanje, poneki radni zadatak za učenike viših razreda, ali i upoznavanje jednog dijela naše domovine i njene povijesti. Škola i djeca 62 Lovreć - Opanci
Svitanja ZADNJI DAN NASTAVE U srijedu, 14. lipnja, zadnji dan nastave, prošao je u veselom ozračju pozdrava i rastanka sa školom i prijateljima te sportskih nadmetanja. U školskoj dvorani je organizirano druženje učenika, učitelja i drugih djelatnika škole: igra graničara za najmanje te stolni tenis i nogomet za one malo veće Može li ljepše i bolje!? Stolni tenis su igrali svi, od učenika, učitelja do ostalih djelatnika škole. Pobjednik je bio naš Josip Dumančić. Nogomet su igrali učenici protiv učitelja te učenice protiv učiteljica. Učenice su pobijedile učiteljice dok su učitelji, nakon napete igre,bili uspješniji protiv učenika. Nakon druženja učenici i učitelji su krenuli svojim putem sretni jer su s radošću priveli kraju još jednu nastavnu godinu. U ovoj školskoj 2016./2017. godini školu je pohađalo 42 učenika. U 178 nastavnih dana u potpunosti je ostvaren nastavni plan i program, a svi su učenici s uspjehom i uzornim vladanjem završili školsku godinu. Odličan uspjeh postiglo je 18 učenika (42.86 %) - prvaši: Magdalena Čaljkušić, Lovre Frankić, Marija Granić, Lovre Kusić, Nikola Matkov, Andrija Nikolić, Anđela Rupčić, Petra Šamija; drugaši: Ivana Bošnjak i Kristijan Mustapić-Šamija; trećaši: Željko Frankić, Kiara Kusić, Marko Mustapić i Ivan Sekelez i četvrtaš Nikola Mustapić u razrednoj nastavi te u predmetnoj nastavi šestaš Toma Kristijan Nikolić te sedmašice Ana Lovrić i Emanuela Mustapić Šamija; vrlo dobar uspjeh imalo je 16 učenika (38.09 %) i dobar 8 učenika. Učiteljsko vijeće pismeno je pohvalilo sve učenike koji su razred završili odličnim uspjehom te učenike koji su ostvarili značajan napredak i istaknuli se u ostalim oblicima odgojno-obrazovnog rada. Pedagošku mjeru nagrade dobio je učenik Nikola Mustapić. Sveukupni je broj izostanaka s odgojno-obrazovnog rada (i svi su bili opravdani) 1717 sati (307 u razrednoj i 1410 u predmetnoj nastavi) ili u prosjeku 40,1 po učeniku. Lovreć - Opanci 63 Škola i djeca
Svitanja Sva nastava i ostale aktivnosti u školi su bile stručno zastupljene. Učenici su tijekom godine zajedno s roditeljima, djelatnicima i ostalim mještanima prikupljali stari papir. U školi su se prikupljali novčani prilozi za humanitarnu akciju Marijini obroci. Inače, tijekom cijele šk. godine svi smo se trudili, posebice učenici Likovne i Vjeronaučne grupe, uredno održavati unutarnje školske prostore i okoliš. U prigodi svakog blagdana ili dana posvećenih obljetnicama, dana (svjetskih, međunarodnih, nacionalnih ) itekako su bila uočljiva ukrašavanja panoa i pozornice za školske priredbe ili sudjelovanje u humanitarnoekološkim akcijama. Učenici su i ove godine nastavili akciju skupljanja čepova Svaki čep je bitan u kojoj su svi čepovi donirani Udruzi za limfom i leukemiju. Izdrada suvenira za Marijine obroke Članovi Učeničke zadruge Ludrum, pod vodstvom učiteljice-voditeljice Ivane Babić u suradnji s kolegama, tijekom šk. godine organizirali su i održavali prigodne prodajne izložbe u školi. K tomu, škola i ove godine nije u ljetnim danima zatvorila svoja vrata raznim lovrećkim kulturnim i sportskim događanjima koja, usputno kazano, već više od desetljeća, u suradnji s Općinom, uspješno provodi KUŠU Ludrum. Škola i djeca 64 Lovreć - Opanci
Svitanja ŠKOLSKA GODINA 2017./2018. U ponedjeljak, 4. rujna 2017. godine otpočela je nova nastavna godina. Nakon ljetnih praznika učenici su se vratili u školske klupe, svojim starim, ali i novim prijateljima. Ravnatelj, stručna služba, učiteljice i učitelji dočekali su učenike i roditelje te svima poželjeli toplu dobrodošlicu. Posebna pažnja posvećena je našim ovogodišnjim prvašima koji su svečano dočekani prigodnim recitacijama i igrokazom. Nakon što su ih učitelji upoznali s obvezama, učenici su u pratnji roditelja i učitelja, sudjelovali na svetoj misi. Veselimo se školskoj godini koja je pred nama i svemu što ona nosi. Ove školske godine broj učenika je u blagom porastu, ukupno ih je 47. Broj učenika i odjela Broj učenika Broj odjela Razred Školska godina Školska godina Razrednik/ca 2016./2017. 2017./2018. 2016./2017. 2017./2018. I. 9 7 1/2 1/2 Ruža Raos II. 2 10 1/2 1/2 Maja Madunić (Katica Lasić) III. 4 2 1/2 1/2 Ruža Raos IV. 5 4 1/2 1/2 Maja Madunić (Katica Lasić) V. 5 7 1 1 Nataša Jurenić Čorić VI. 6 5 1 1 Ivana Babić VII. 6 6 1 1 Renata Kolovrat VIII. 5 6 1 1 Ružica Vuletić Svega 42 47 6 6 6 S obzirom na zakonske obveze o prijevozu osnovnoškolskih obveznika, 21 učenik naše škole ima uredno organiziran prijevoz (19 đačkim autobusom te 2vlastitim prijevozom uz subvenciju). Prostorno-materijalni uvjeti radasu na zavidnoj razini. Škola je u stalnom procesu informatizacije. Od ove školske godine svaka Lovreć - Opanci 65 učionica ima laptop, projektor i projekcijsko platno.u planu je nabava novih računala za učionicu informatike, a od ove školske godine škola koristi e-dnevnik. U školskoj sportskoj dvorani postavljena je najsuvremenija sportska podloga, a u kolovozu je ispred škole postavljena pametna klupa. Škola i djeca
Svitanja Učitelji Škola i djeca Popis svih učenika i učitelja u prošloj i tekućoj šk. godini Školska knjižnica (ima preko 3000 jedinica knjižnične građe) ispunjava svoje zadaće. Svake godine obogaćuje svoj knjižnični fond (novi lektirni naslovi, periodika za učitelje i učenike ). Sva nastava i ostale aktivnosti u školi stručno su zastupljene. Ravnatelj škole Ante Livajić Stručni su suradnici u školi Kristina Aračić, pedagoginja, (pola radnog vremena u OŠ Josip Jović Aržano), odnosno Andrijana Šućur, pedagoginja, (zamjena zbog rodiljnog dopusta) Anđelka Čizmić, psihologinja, (pola radnog vremena u OŠ Šestanovac) Renata Kolovrat, knjižničarka, (pola radnog vremena na poslovima knjižničarke, a drugu polovicu u nastavi glazbene kulture). 66 1. Ruža Raos učiteljica razredne nastave 2. Katica Lasić (Maja Madunić) učiteljica razredne nastave 3. Ivana Babić učiteljica biologije, kemije, prirode 4. Hrvoje Ćatipović učitelj informatike (radi i u OŠ Studenci) 5. Zdenka Bilić Centić učiteljica povijesti (radi i u OŠ Studenci) 6. Petar Elez učitelj tehničke kulture (radi i u OŠ Studenci) 7. Vjekoslav Franceschi učitelj TZK (radi i u OŠ Stjepan Radić u Imotskom) 8. Krešimira Gudelj učiteljica hrvatskog jezika 9. Matea Jović učiteljica geografije (radi u OŠ Runović i Obrtničko-industrijskoj školi u Imotskom) 10. Renata Kolovrat učiteljica glazbene kulture, knjižničarka 11. Majda Rudan učiteljica matematike 12. Jelena Pavić učiteljica njemačkog jezika (radi i u OŠ Studenci) 13. Nataša Jurenić Čorić učiteljica engleskog jezika Lovreć - Opanci
14. Boris Šitum učitelj likovne kulture (radi i u OŠ Srinjine) 15. Ružica Vuletić vjeroučiteljica (radi i u OŠ Ivan Goran Kovačić u Cisti Velikoj) Više nego uzgredno, učiteljica Krešimira Gudelj doktorirala je u rujnu 2017. godine na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (Poslijediplomski doktorski studij lingvistike) radom Jezični i izvanjezični utjecaji na obiteljski idiolekt okomito višejezičnoga govornika hrvatskoga (mentor prof. dr.sc. Zrinka Jelaska). U školi radi i pomoćnica u nastavi - Snježana Rako. Ostali djelatnici Redni broj Ime i prezime 1. Marica Luetić Radno mjesto tajnica i računovođa 2. Danica Dumančić spremačica 3. Višnja Bošnjak spremačica 4. Vinka Nikolić spremačica 5. Srećko Frankić domar 6. Josip Dumančić spremač 7. Zorana Frankić spremačica I ove se školske godine, uz redovnu, izbornu i dopunsku nastavu, u školi organizirala i dodatna nastava iz sljedećih predmeta: Lovreć - Opanci 67 Svitanja matematika, hrvatski jezik, engleski jezik, biologija ikemija,za učenike koji su u ponuđenim nastavnim predmetima ostvarivali natprosječne rezultate ili iskazivali poseban interes. U izvannastavnim aktivnostima djeluju ove skupine: Dramsko-recitatorska grupa pod vodstvom učiteljice Krešimire Gudelj, Školski pjevački zbor pod vodstvom učiteljicerenate Kolovrat, Prometna grupa pod vodstvom učitelja Petra Eleza, Vjeronaučna grupa pod vodstvom učiteljice Ružice Vuletić, Sportska grupa pod vodstvom učitelja Vjeke Franceschia, Informatika pod vodstvom učitelja Hrvoja Ćatipovića, Mladi povjesničari pod vodstvom učiteljice Zdenke Bilić Centić, Učenička zadruga LUDRUM pod vodstvom učiteljice Ivane Babić. Učeničku zadrugu čine 4 sekcije: Sekcija za prikupljanje i obradu prirodnina pod vodstvom učiteljice Majde Rudan, Etnološka sekcija pod vodstvom učiteljice Ivane Babić, Likovna grupa pod vodstvom učitelja Borisa Šituma te Mali kreativci pod vodstvom učiteljice Katice Lasić (Maje Madunić). S obzirom na činjenicu da je sve manje učenika zainteresirano za prirodne i tehničke znanosti, još prošle šk. godine Odsjek za prosvjetu Splitsko-dalmatinske županije otvorio je Centar izvrsnosti matematike koji okuplja najbolje matematičare iz osnovnih i srednjih škola. Nakon provedenog testiranja ove šk. godine u spomenuti Centar uključen je Nikola Mustapić, učenik V. r. Nastava se održava subotama, u prostorijama 3. splitske gimnazije, popularnog MIOC-a, a svim je učenicima osiguran potreban pribor, prijevoz i obrok. Škola i djeca
Svitanja VIJEĆE RODITELJA Radi ostvarivanja interesa učenika i povezivanja škole s društvenom sredinom na početku šk. godine roditelji učenika svakog razrednog odjela na roditeljskom su sastanku između sebe izabrali jednog predstavnika u Roditeljsko vijeće. U ovogodišnje su Vijeće izabrane: Jelena Milinović (1. i 4. razred), Tina Frankić (2. i 3. razred), Ana Nikolić (5. razred), Božena Mustapić (6. razred), Jelena Rupčić (7. razred) i Anđela Mustapić Šamija (8. razred). RAZREDNI PROJEKT SADNJE DRVETA Naš se VII. razred, na Satu razrednika, ove godine uključio u Projekt sadnje drveta. Taj projekt je preporuka UNES- CO-a svim školama svijeta. Projekt je iniciran u Finskoj 2004. godine i do danas je zasađen veliki broj stabala. VIJEĆE UČENIKA Prema Zakonu o odgoju i obrazovanju u OŠ i SŠ (čl. 71.) u školi se osniva i Vijeće učenika koje čine predstavnici učenika svakog razrednog odjela. Predstavnik Vijeća učenika sudjeluje u radutijela škole kada se odlučuje o pravima i obvezama učenika, bez prava odlučivanja.način izbora i djelokrug njegova rada utvrđeno je Statutom škole. U Vijeće su izabrani:ivana Bošnjak (2. i 3. razred), Kiara Kusić (1. i 4. razred), Nikola Mustapić (5. razred), Marijan Frankić (6. razred), Matea Katić (7. razred) i Noa Uvodić (8. razred). ŠKOLSKI ODBOR Školom upravlja Školski odbor (7 članova). Članove su imenovali: Splitsko-dalmatinska županija, osnivač (3): Bogoslav Džaja, Josipa Olujić i Jozo Skender; Učiteljsko vijeće (2): Ružica Vuletić i Hrvoje Ćatipović; Radničko vijeće (1): Ivana Babić i Vijeće roditelja (1): Anđela Mustapić Šamija. Predsjednicom ŠO imenovana je Ivana Babić. Škola i djeca 68 Cilj ovoga programa je osvješćivanje javnosti o klimatskim promjenama i različitim ekosustavima na Zemlji, a sadnjom drveta pomažemo našem planetu. Mi smo u splitskom rasadniku Jadro kupili sadnicu drveta PHOTINIA FRASE- RI, umjetno gnojivo i humus te ga sami posadili u okolišu škole i na taj način obilježili 21. rujna Dan sadnje drveta. Zasadili smo stablo, čin nade za život Lovreć - Opanci
Svitanja OBILJEŽAVANJE DANA STARIH OSOBA više bolesnih. Bilo je tužno vidjeti one koji ne mogu, koji bolesni leže u krevetu. Zahtijevaju stalnu pomoć i skrb. Oni, raspoloženiji za razgovor, pričali su nam malo o svom životu prije doma, svojoj obitelji, ali i vremenu u domu. U sklopu razrednog projekta Obilježavanje dana starijih osoba, dana 2. listopada 2017. godine posjetili smo starački dom u Cisti Velikoj. To je bilo jedno novo iskustvo za mene. Domaćini su nas lijepo i uljudno dočekali. Korisnici su bili presretni što smo im došli i uveselili svakodnevnicu. Posebno me se dojmio jedan starac iz Rijeke koji je po zanimanju bio učitelj. Pričao nam je priče iz svoje prošlosti, o svojim životnim iskustvima i svojim ljubavima. U domu je bilo i poznatih lica. Anti je tu bio susjed koji se jako razveselio što ga je vidio. Jedna je baka vjerojatno u našem Branimiru vidjela svojega unuka, pa ga je cijelo vrijeme tražila i ljubila mu ruku. Za kraj posjeta jedna nas je baka uveselila pjesmom. Sve u svemu jedno jako emotivno iskustvo. Nadam se da ćemo ih imati prilike opet posjetiti. U domu ima pokretnih i nepokretnih starijih, onih manje bolesnih, ali i onih Matea Nosić Lovreć - Opanci 69 Škola i djeca
Svitanja 29. DRŽAVNA SMOTRA UČENIČKIH ZADRUGA 4. i 5. listopada u zadarskom ARSE- NAL-u održana je 29. državna smotra učeničkih zadruga Republike Hrvatske na kojoj je temeljem uspjeha na županijskoj smotri sudjelovala i naša UZ LUDRUM. Smotra učeničkog zadrugarstva manifestacija je koja predstavlja pravi festival stvaralaštva, kreativnosti, inovativnosti i poduzetništva djece i mladih, a svoj je rad prezentiralo 70 najboljih učeničkih zadruga iz cijele Hrvatske i jedna učenička zadruga iz inozemstva. Uz navedene zadruge na smotri je prezentirano 10 istraživačkih radova učeničkih zadruga koje djeluju u osnovnim i srednjim školama te održano 10 pokaznih radionica za sve sudionike i posjetitelje. Našu su zadrugu predstavljale osmašice Magdalena Nikolić, Emanuela Mustapić Šamija i Ana Lovrić, a predstavile su proizvode, koji su nastali ostvarivanjem projekta Lovrećicabrend, a posebnost je i primjena QR kodova na proizvodima. Ovogodišnje sudjelovanje na državnoj smotri deveto je po redu našim zadrugarima te ono potvrđuje nastavak tradicije uspješnosti i prepoznatljivosti UZ LUDRUM. PROJEKT DJECA, RIJEČ, SLIKA Inicijativom Kulturno-umjetničke udruge Ujević, početkom nastavne godine 2017./2018.,naša se škola uključila u projekt Djeca, riječ, slika. Projekt je osmišljen kao nastavak već provedenih aktivnosti Nevolje u Tinogradu, koji je iznjedrio djeci omiljenu istoimenu slikovnicu, a partneri su u projektu uz našu školu OŠ STUDENCI i OŠ IVAN LEKO, Donji Proložac. Nadamo se da ćemo na literarnim, likovnim i dramskim radionicama u školi uz pomoć i podršku naših učitelja prijateljima Miški, Aleksandri, Smokvici, Smokvi i Smokviću, Šeširku, Linolinu i Kremolinu, Kozalini, Čupalini, Vrtlarku, Digitalku, Kamenku, Dugorepu, Pauku Ivi i Svjetlećem Kamenu iz Tinograda napisati i nacrtati dobrodošlicu u Lovreću. Naime, nama je cilj prirediti nastavak navedene slikovnice, a mjesto radnje iz Krivodola preseliti u Lovreć, a možda i Opanke. Tko zna, možda baš među nama i uz nove prijatelje iz lovrećke škole Tinogradci iziđu iz nevolja. Ako s perom i kistom na krilima mašte bude tako, svoje ćemo vam riječkarije i slikarije, dragi čitatelji, predstaviti u Studencima, Lovreću, Prološcu, Imotskom i Krivodolu na ljeto. I na kraju osim vašeg pljeska nagrada će nam biti bajkovita kuća Ivane Brlić Mažuranić u Ogulinu. Tamo ćemo svi zajedno uživati u bajkaonici Škola i djeca 70 Lovreć - Opanci
Svitanja Predavanje za prvoškolce 3. 10. djelatnici PP Imotski održalisu za učenike 1. razreda predavanje o sigurnosti u prometu: Sigurno u školu s HAK-om, Poštujte naše znakove. RADIONICA BIJELI ŠTAP U prigodi Međunarodnog dana bijelog štapa, koji se obilježava 15. listopada, naša je pedagoginja priredila pedagošku radionicu na satu razrednika 6. razreda. DANI KRUHA U ponedjeljak, 16. 10. 2017. prigodno smo obilježili Dane kruha i zahvalnosti za plodove zemlje kada se zahvaljujemo na kruhu i uloženom trudu pri njegovoj pripremi. Dani kruha se već tradicionalno obilježavaju u našoj školi. Učenici su u školu donijeli kruh, kolače i krušne proizvode koje su umijesile vrijedne ruke njihovih mama i baka. Ovim im putem zahvaljujemo na njihovom trudu. U školskoj dvorani izložili smo plodove zemlje, koje je blagoslovio naš župnik fra Dinko. Bilo je lijepo vidjeti bogatstvo plodova prirode, uživati u šarenilu boja jesenskih plodova te mirisima i okusima kruha. Naši su učenici pripremili prigodne recitacije, igrokaze, plakate i prezentacije. Bijeli štap je prometni zaštitni znak slijepih u sve gušćem prometu, ali i pomagalo koje slijepima omogućuje samostalno kretanje na poznatom terenu. Inicijativu za korištenje bijelog štapa, kao zaštitnog znaka slijepih osoba u prometu, dala je gospođica Guilly d Herbmont, 15. listopada 1930. godine. No, tek nakon Drugog svjetskog rata bijeli štap i to kao tzv. dugi bijeli štap, počinje se koristiti kao pomagalo za kretanje slijepih. Slijepe osobe često su, kažu, tretirane kao građani drugog reda, iako ih u cijeloj Hrvatskoj ima 5500. U Hrvatskoj postoji i 350 gluho slijepih osoba koji zbog dvostrukog oštećenja i vida i sluha imaju potrebu za podrškom u komunikaciji i kretanju. U našoj je školi priređeno prikupljanje donacija za pomoć slijepim osobama koje će biti proslijeđene Županijskoj udruzi slijepih osoba. Video zapis radionice moguće je vidjeti na školskom portalu. Lovreć - Opanci 71 Škola i djeca
Svitanja Terenska nastava u Imotskom 31. listopada 2017. godine išli smo u posjet Imotskom. Prva stanica bilo nam je Modro jezero. Sljedeća stanica bio je Zavičajni muzej. U prelijepoj zgradi na istočnom ulazu u grad, građenoj još za vrijeme Austro- Ugarske Monarhije, uređen je muzej koji se posljednjih godina puni eksponatima i koji zorno svjedoči o bogatom baštinskom naslijeđu s imotskih prostora. Modro jezero tipično je krško jezero, simbol Imotskoga i zaštićeni spomenik prirode. Od vidikovca na Modrom jezeru skalinima smo se popeli na tvrđavu Topanu. Muzej ima tri odjeljenja: arheološki, etnološki i poseban dio koji svjedoči o životu u gradu Imotskom te životu u našim ruralnim sredinama. Topana je smještena na klisuri nad Modrim jezerom. Topana pripada u red najznačajnijih srednjovjekovnih fortifikacijskih objekata unutrašnjeg dijela Dalmacije. Nakon fotografiranja i kratkih predavanja naših učitelja nastavili smo put. Učenicima se posebno svidjela izložba starog orijentalnog oružja koja je postavljena povodom 300-te obljetnice oslobođenja Imotskog i Imotske krajine od Turaka. Zadnja stanica bilo je opuštanje uz film Brailleovo srce u Kinu Mediteran. Škola i djeca 72 Lovreć - Opanci
Svitanja Dan škole Još prije 67 godina, 5. studenoga, osnovana je naša škola, a njezin se rođendan, već tradicionalno, svake godine svečano obilježava. Prigodni program u prostorijama škole, povodom njezina dana, pripremili su učitelji sa svojim učenicima. Sve je započelo školskom himnom, a potom i veselim pjesmama koje su otpjevali članovi školskoga zbora te je nastavljen igrokazima i pjesmama u izvedbi učenika razredne i predmetne nastave koji su na zabavan način prenijeli događaje i situacije iz školskoga i svakodnevnoga života. U sklopu Dana škole ove je godine održan i Festival znanosti - Lovreć 2017. Učitelji Aktiva prirodoslovno-matematičkog područja s učenicima predmetne nastave pripremili su zanimljiva predstavljanja prehrambenih navika zemalja Sredozemlja. Svi smo se mogli približiti tim državama, ne samo vizualno, već i okusima. obilježjima četiriju država: Grčke, Italije, Španjolske i Turske. Predstavljamo Grčku Upoznali smo njihova tipična jela, pića i deserte te vidjeli koje namirnice najčešće koriste i uvidjeli njihove hranjive vrijednosti. Posjetitelji su imali priliku kušati neke od tih specijaliteta, ali ih i u nagradnoj igri osvojiti. Predstavljamo Italiju Vesela atmosfera, smijeh i zajedništvo širili su se školom i bili vidljivi od samoga početka ovog svečanog dana, kako i priliči takvome događaju. Predstavljamo Španjolsku Tipična glazba, odjeća i hrana koju su pripremili publiku su ostavili bez daha. Prezentacijama i izlaganjem učenici su nas upoznali s osnovnim prirodno-geografskim Predstavljamo Tursku Lovreć - Opanci 73 Škola i djeca
Svitanja Predavanje Zdrav za pet 10. studenoga 2017. godine djelatnici MUP-a održali predavanje o alkoholizmu za učenike 8. razreda u sklopu projekta Zdrav za pet. Predstava Sijač sreće 24. studenog u našoj je školi izvedena dramska predstava Sijač sreće Božidara Prosenjaka. Bila je to vesela priča o odrastanju koju je izveo glumac Dubravko Sidor iz kazališta Svarog. Predstavu su s velikim oduševljenjem odgledali naši predškolci i učenici nižih razreda kao i učenici susjednih škola Studenci, Aržano i Svib. Sve je trajalo jedan školski sat, ukojem su se događale mnoge smiješne zgode, postavljala mnoga pitanja, a publika je aktivno sudjelovala jer su neki bili odabrani za male uloge. Sve je bilo puno veselja i smijeha, kako i priliči djeci tog uzrasta, pa se svi zadovoljni vratili u svoje školske klupe. OBILJEŽAVANJE 26. OBLJETNICE PADA VUKOVARA U srijedu, 15. studenog u Gradskom kinu u Imotskom održano je predavanje o Vukovaru. Predavanje je održao doc. dr.sc. Ante Nazor, hrvatski branitelj, povjesničar i znanstvenik, ujedno i ravnatelj Memorijalnog centra Domovinskog rata u Vukovaru. Predavanju su prisustvovali učenici 8. razreda zajedno s ravnateljem i učiteljicom povijesti Zdenkom Bilić Centić. Povodom obilježavanja 26. obljetnice pada Vukovara učenici viših razreda su sa svojom učiteljicom Zdenkom Bilić Centić 17. studenoga održali sat povijesti i podsjetili nas na događaje koji su prethodili tomu danu. Učenici osmog razreda pripremili su prezentaciju o svim događajima u Vukovaru prije, za vrijeme i poslije okupacije, a učenica Magdalena Nikolić u ime svih osmaša pozvala nas je da ne zaboravimo žrtvu Vukovara. Andrea Milinović pročitala je pjesmu Vukovar koju je napisala Petra Babić, učenica VI. razreda OŠ STUDENCI. Također su u vezi s vukovarskom tragedijom prigodno urađeni panoi. Obilježavanje godišnjice nastavljeno je u centu Lovreća paljenjem svijeća za sve poginule i nestale u Domovinskom ratu. Škola i djeca 74 Lovreć - Opanci
Svitanja Međuškolsko malonogometno natjecanje 16. studenoga učenici naše škole sudjelovali su u međuškolskom natjecanju u malom nogometu održanom u OŠ Ivan Leko Proložac. Igrali su: osmaši Ante Bekavac, Noa Uvodić, sedmaši Leo Lovrić, Toma Kristijan Nikolić, Ante Rupčić i Branimir Frankić te petaš Petar Kavelj. 8. prosinca naša je škola bila domaćin međuškolskoga malonogometnog turnira za djevojčice. Naše su učenice u nadmetanju ostvarile zavidan uspjeh - drugo mjesto. U poluzavršnici su pobjedile vršnjakinje iz OŠ Tin Ujević iz Krivodola rezultatom 3 : 2, i to nakon boljeg izvođenja kaznenih udaraca. No, u završnici protiv OŠ Runovići, gošće su, u neizvjesnom susretu, ostvarile pobjedu 2 : 0. U vrsti naše škole nastupile su: Anđela i Andrea Milinović, Ana Lovrić, Magdalena Nikolić i Ema Mustapić Šamija. Čestitke, cure! Međužupanijski susret učeničkih zadruga u Solinu U subotu, 25. studenoga Magdalena Nikolić, članica UZ LUDRUM, zajedno sa voditeljicom Ivanom Babić sudjelovala je na međužupanijskom susretu učeničkih zadruga podružnica Hrvatske udruge učeničkog zadrugarstva (HUUZ-a) Splitskodalmatinske i Dubrovačko neretvanske županije. Domaćin susreta je bila OŠ Vjekoslava Paraća u Solinu. Na Susretu su održane podvije edukativne radionice za učenike i dvijera dionice za voditelje učeničkih zadruga. Učenici i voditelji bili su podijeljeni u dvije grupe koje su se izmjenjivale u radu. Nakon radionica i ručka za sve sudionike domaćini su organizirali obilazak Solina i Salone. Božićna priredba Kao i prošlih godina zadnjeg dana I. polugodišta (22. prosinca) planirano je izvesti božićni program. U priredbi će sudjelovati svi, od predškolaca do osmaša, svojom će prisutnošću priredbu uveličati i roditelji naših učenika. Bit će to pravi božićni ugođaj ispunjen radosnom pjesmom, recitacijama, igrokazima koji će završiti uz pozdrave i dobre želje. S prošlogodišnje priredbe Lovreć - Opanci 75 Škola i djeca
Svitanja Predškolci Evo nas opet zajedno - Mala škola je počela! U njoj ne uče samo maleni, uče i roditelji, i učitelji... Zapravo, svi jer sitnim se koracima gaze, najduži putevi i staze! Stoga pročitajte kako, zapitane o bliskim pojavnostima, kroz svijet gaze tri lovrećke malene predškolke. - VUKOVAR? JOSIPA: Palimo svijeće da nas podsjeća na sve one koji su tamo umrli. - ŠTO BISTE ŽELJELE DA VAM DONESE SVETI NIKOLA? - PRIJATELJSTVO? LUCIJA: Prijatelji se igraju. ANA: Prijatelji pomažu. - JELOVNIK? LUCIJA: Je li lonac? JOSIPA: Ručak. - POZORNICA? ANA: Ja mislim da je škola. LUCIJA: Predstava. Sv. Nikola Josipa Gadžo LUCIJA: Ja želim malog psa. ANA: A ja barbiku. JOSIPA: Neku malu barbiku koju sam već isto dobila, ali malo drugačiju. - KAKO BISTE MOGLE OBRADOVATI MALOG ISUSA? Kiša Ana Rupčić - SIJAČ? ANA: Sije šenicu. LUCIJA: Sije kukuruz. - HIGIJENA? LUCIJA: Kad si ljut. Rođenje Isusovo Lucija Rupčić LUCIJA: Poklonima. ANA: Slatkišima. Škola i djeca 76 Lovreć - Opanci
Iz života Frame Izbori u Frami Lovreć-Opanci U subotu, 17. prosinca 2016. u bratstvu Frame Lovreć-Opanci održani su izbori za novo vijeće tog bratstva koje će u narednoj godini voditi i animirati život i rad bratstva. Izborima je presjedao Jakov Tolić, područni tajnik. Nakon molitve i zaziva Duha Svetoga lovrećki su framaši birali svoje vijećnike. Kao novo vodstvo Frame Lovreć-Opanci izabrani su sljedeći framaši: Lovreć-Opanci 77 Bože Mustapić, predsjednik Dominik Frankić, potpredsjednik Luka Olujić, tajnik Josip Bošnjak, blagajnik Josip Šamija, voditelj formacije fra Dinko Bošnjak, duh. asistent....v. Bošnjak Iz života Frame
Susret HKM u Vukovaru 29. - 30. travnja pod geslom "Krist, nada naša" održan je Susret hrvatske katoličke mladeži u Vukovaru na kojem je sudjelovalo 50 mladih iz Župe Lovreć-Opanci predvođenih fra Dinkom. Naše zajedništvo započelo je u subotu ujutro u 4 sata kad smo sjeli u autobus i krenuli autocestom put Slavonije. Naše prvo odredište bio je Vukovar u koji smo stigli malo prije 13 sati. Odmah smo posjetili Ovčaru, hangar i izmolili odriješenje na memorijalnom groblju. Naši domaćini bili su Župa Sotin. Oko 16 sati stigli smo na naše odredište. Nakon upoznavanja i srdačnog dočeka obreda i kratkog odmora kroz pjesmu, molitvu i radionice upoznavali smo se s ostalom mladeži te smo se poslije okrjepe i pjesme Iz života Frame 78 iz Doma kulture uputili u župnu crkvu na euh. klanjanje. Nakon pozdrava mjesnog župnika naš župnik fra Dinko u ime nas i župe darovao je misnicu Župi Sotin čija je crkva u Domovinskom ratu bila srušena. Iza toga pošli smo na odmor u obiteljske kuće gdje su nas srdačno primili i ugostili. Sljedećeg smo dana bili odmorni i spremni za Vukovar gdje je u 11:30 slavljena sveta misa na kojoj je sudjelovalo oko 30 000 mladih, među kojima su nazočili čak i mladi iz Poljske i Njemačke. Ispunjeni vjerom, nadom i ljubavlju iza svete mise tako duhovno obogaćeni i zahvalni svima na gostoprimstvu i ljubaznosti, uputili smo se svojim kućama.... A.Bekavac Lovreć-Opanci
Primanje u Framu U nedjelju, 11.6. u Franjevačku mladež Župe Lovreć-Opanci primljeno je osam novih članova. Svetu misu u 10:30 predvodio je župnik koji je na početku misnog slavlja najavio primanje. Iza propovijedi Božo Mustapić, predsjednik Frame, pozdravio je, prozvao i primio u bratstvo: Marijanu Mustapić, Andreu Čavrlj, Ivu Katić, Ivana Katića, Marija Frankića, Antu Petričevića, Marijana Bekavca i Viktoriju Mustapić Šamija....B. Mustapić Skupština područnog bratstva Frame u Splitu Na redovitoj jesenskoj, ujedno Osmoj izbornoj skupštini Franjevačke mladeži iz Splitsko-dubrovačkog područnog bratstva, održanoj u subotu, 21. listopada 2017. u samostanu Gospe od Lovreć-Opanci 79 Zdravlja u Splitu, izabrano je novo vodstvo bratstva Franjevačke mladeži u Hrvatskoj. Nakon pozdravnih riječi koje je pristiglim framašima uputila dosadašnja područna predsjednica Matea Lončar iz Frame Iz života Frame
Skupština područnog bratstva Frame u Splitu Podbablje, započela je molitva i duhovni nagovor koji je predvodio područni duhovni asistent fra Josip Repeša, a nakon rada po grupama u koji je poseban naglasak stavljen na povezanost mjesnih bratstva u Splitsko-dubrovačkom području te poboljšanje komunikacije između bratstava, duhovnih asistenata i OFS-a, započeo je izborni dio Skupštine kojem su predsjedale članice Nacionalnog vijeća Frame: Anamarija Tomašević, predsjednica, zatim Marijana Mijatović, potpredsjednica, i Dijana Krišto, nacionalna tajnica, a potom je 26 framaša, predstavnika mjesnih bratstava Frame, uz nazočnost duhovnih asistenata fra Josipa Repeše, fra Miljenka Vrabeca i domaćina fra Ante Bešlića izabrali novo vodstvo. Za predsjednicu područnog bratstva izabrana je Tereza Marković iz Frame Gospe od Zdravlja u Splitu, a za njezinog zamjenika Luka Grgić iz mjesnog bratstva Frame Metković. Nova voditeljica formacije je Zrinka Magazinović iz Frame Gospe od Pojišana-Split, tajnica Tea Obšivač iz Frame Metković te blagajnik Krešimir Ruić iz Frame Gospe od Pojišana-Split. Skupštini je nazočila i područna ministra Franjevačkog svjetovnog reda Mila Šuto, a cijeli program završio je zajedničkom molitvom i blagoslovom nacionalnog duhovnog asistenta fra Miljenka Vrabeca. Dosadašnjem regionalnom vijeću Frame na čelu s Mateom Lončar od srca zahvaljujemo za dosadašnji rad, a novom vijeću želimo obilje blagoslova i uspjeha u radu....j. Šamija Obećanja u bratstvima Frame Običaj je u imotskome samostanskom okružju da novi članovi svih bratstava Franjevačke mladeži (Frame) svoja prva obećanja daju na večernjoj misi na svetkovinu sv. Franje. Tako je i ove godine u srijedu, 4. listopada na misi u 18 sati 105 mladih prvi put obećalo da će svoju mladost posvetiti Kristu u bratstvu Frame. Obećanja su dali framaši iz sljedećih bratstava: Iz života Frame 80 Imotski (37), Lovreć (9), Podbablje (16), Proložac (21), Runović (3), Vinjani (15) i Zmijavci (4). Euharistijsko slavlje predvodio je fra Lazar Perica, župni vikar Imotskog, uz koncelebraciju petorice svećenika. Nakon svete mise slavlje se nastavilo zakuskom za framaše pod samostanskim cedrom....predsjednik Lovreć-Opanci
Vijesti iz Općine Lovreć Vijesti iz Općine Na lokalnim izborima koji su održani 21. svibnja 2017. godine stanovnici općine Lovreć izabrali su općinsku načelnicu Anitu Nosić te zamjenika načelnice Petra Petričevića. Odmah nakon izbora Općina je aktivno krenula s izvršavanjem projekata iz programa. Na svečanoj sjednici je dodijeljena Povelja profesoru i kiparu Kruni Bošnjaku, a Lovrećko lito je bilo obogaćeno mnoštvom manifestacija koje je nakon dugo godina obilježio i koncert pjevača Mate Bulića. U centru Lovreća je otvoren novi poštanski ured te je sa Hrvatskom poštom sklopljen ugovor da Općina Lovreć snosi sve Lovreć-Opanci 81 troškove poštarine u Lovreću i Studencima za sve stanovnike koji plaćaju komunalnu naknadu za Općinu. Također, uređen je i Poštanski ured u Studencima. Hrvatska poštanska banka je postavila bankomat koji se nalazi na novoj prostoriji Vijesti iz Općine Lovreć
Vijesti iz Općine Naše vatrogastvo je odlično organizirano, a da bi zadaće obavljali što profesionalnije, Općina Lovreć i Splitsko-dalmatinska županija su izdvojili sredstva za kupnju novog vozila koje je višenamjensko. U Dobrinčima je u tijeku izrada mrtvačnice, a u ovoj godini je nastavljeno i kontinuirano asfaltiranje te uređenje ostale komunalne infrastruktue. Ljetos je na javne radove zaposleno 30, a u zimskom periodu 27 osoba. Sve to i još mnogo novosti koje nas čekaju možete pratiti na novom portalu Općine te vam Općina stoji na raspolaganju za sve ostale upite i prijedloge. Hrvatske pošte na adresi dr. Franje Tuđmana 42. Općina Lovreć do sada nikad nije imala bankomat, pa je mještanima olakšano podizanje gotovine jer više ne moraju putovati u druge općine. Vjerujemo da je riječ o dobrodošloj novoj usluzi koja je odsada na raspolaganju mještanima Lovreća i okolice. Jedna od bitnijih stavki je i rekonstrukcija unutrašnjosti Zdravstvene stanice. Rekonstrukcijom se promjenio i raspored prostorija. Cilj obnove je u cijelosti unaprijediti zdravstveni sustav te unaprijediti kvalitetu života naših mjueštana. Zdravstvo je jedna od važnijih djelatnosti gdje trebamo čitavi niz usluga kako bismo imali bolje i zdravije uvjete za život. I naše Dobrovoljno vatrogasno društvo Lovreć bogatije je za jedno vatrogasno vozilo koje je bilo neophodno i s kojim će rad vatrogasaca biti učinkovitiji. Vijesti iz Općine Lovreć 82 Ljeto je obilježio i senzacionalan uspjeh mladog Lovrećanina! Reprezentacija hrvatskih mladih robotičara ostvarila je iznimne rezultate u Junior kategorijama na RoboCup natjecanju koje Lovreć-Opanci
se održalo od 27. lipnja do 30. srpnja u japanskom gradu Nagoya. Učenik osmog razreda splitske Osnovne škole Plokite Antonijo Nikolić te učenik sedmog razreda OŠ Knez Trpimir iz Kaštel Gomilice Paško Zekić pod mentorstvom kaštelanskog profesora Zorana Vukića osvojili su zlatnu medalju na Svjetskom prvenstvu robotičara Robocup 2017. RoboCup je najveća svjetska manifestacija u natjecateljskoj robotici i održava se jednom godišnje. Oni su nastupali u kategoriji sooccer light primary ili u robotičkom nogometu, naravno u kategoriji osnovnih škola. Čestitamo našem Antoniju te kolegi Paški i želimo i dalje puno uspjeha! Sportski turnir Kao i prošlih godina od svih su programa Lovrećkog lita bili najposjećeniji oni u vezi sa sportskim natjecanjima. Na sreću svih onih koji vole gledati naša međuseoska malonogometna nadmetanja, na ovogodišnjem je turniru sudjelovalo više ekipa nego lani. Održana su zapravo tri turnira: Dječji, Međuseoski i Memorijalni u sjećanje na Marjana Sekeleza, dragu osobu i izuzetnog sportaša. Pobjednik Dječjeg turnira bila je ekipa Batina jata koja je u završnici pobijedila Lovreć centar rezultatom 3 : 0, a treće su mjesto osvojili Čaljkušići pobjedivši Kulu 3: 1. Najboljim igračem proglašen je Jure Vrdoljak, a najboljim vratarom Mate Vrdoljak dok je Leo Lovrić bio najbolji strijelac. Pobjednik Memorijalnog turnira Marjan Zdravko Sekelez bila je momčad Blata na Lovreć-Opanci 83 Vijesti iz Općine Cetini koja je u završnici svladala ekipu Ričica (3 :0). Najboljim igračem proglašen je Jure Bartulović, prvi je strijelac bio Frane Pericić te najbolji vratar Dario Perisić. Na najzanimljivijem Međuseoskom turniru sudjelovalo je deset momčadi, čak tri više negoli prošle godine, podijeljenih u dvije grupe: GRUPA A Kula Batino jato Juniori Lovreća Bošnjaci Torina GRUPA B Čaljkušići Katići Dubrava Ljubitelji janjetine Opanci united U poluzavršnicu su dospjele po dvije najuspješnije momčadi iz svake grupe. Poluzavršnica Čaljkušići Kula 3 : 0 Dubrava Batino jato 4 : 3 Za treće mjesto Batino jato Kula 2 : 2 (nakon penala 6 : 5) Završnica Čaljkušići Dubrava 0 : 0 (nakon penala 3 : 1) Uz dosadašnja dva osvojena turnira momčad je Čaljkušića nakon vrlo dopadljivih igara, a posebice uzbudljivog izvođenja Vijesti iz Općine Lovreć
Vijesti iz Općine penala, zasluženo (treći put) osvojila lovrećki Međuseoski turnir. Malonogometna momčad Dubrave Najboljim igračem proglašen je Petar Čaljkušić (Čaljkušići). Najboljim vratarom proglašen je Frano Batinić (Dubrava). Najbolji strijelac bio je Ivan Nikolić (Dubrava). Na kraju upućujem/o sve čestitke pobjednicima i veliku zahvalu svima koji su na bilo koji način pomogli pri organizaciji natjecanja.... Nikola Šamija (rezultate priopćio Josip Dumančić) Pobjednička momčad Čaljkušića (Ante Čaljkušić Munđo, Ante Čaljkušić Čaki, Marin Čaljkušić, Petar Čaljkušić, Jure Čaljkušić, Frano Čaljkušić, Ante Čaljkušić Mandićev, Leo Čaljkušić, Mario Sekelez, Petar Sekelez i Zvonimir Šamija) s oduševljenim navijačima Vijesti iz Općine Lovreć 84 Lovreć-Opanci
Dobrovoljno darivanje krvi U našoj lovrećkoj Općini se već treću godinu zaredom organizira plemenita akcija - dobrovoljno darivanje krvi. I ove je godine (subota, 4. kolovoza) odaziv bio dobar te se i ovim putem zahvaljujem svim darivateljima. Ostajem u nadi da će i sljedeće godine u ovom nesebičnom, humanom činu sudjelovati još veći broj naših (su)mještana. Velika hvala i svima onima koji su na bilo koji način pomogli da se ovo darivanje održi.... Anđela Mustapić-Šamija, organizatorica Poučna staza "Tinovo hodočašće po Zagori" Tin u Lovreću (29. rujna) dobio prvu poučnu stazu Poučna staza prolazi kroz četiri općine Imotske krajine (Lovreć, Lokvičići, Podbablje i Proložac) i grad Imotski. Na stazi su obilježene točke vezane za događaje iz pjesnikovog života ili spomenike posvećene virtuozu riječi. Uz Tina ponešto se da naučiti i o prirodnim ljepotama, povijesti i drugim umjetnicima dotičnog kraja. U knjizi Na našim izvorima (i autobiografskom romanu Žeđa za Vječnom Ljubavlju) Anka Petričević (S. Marija od Presvetog Srca) opisala je susrete s pjesnikom Lovreć-Opanci 85 Tinom Ujevićem. Najranijih susreta sjeća se iz djetinjstva. U Lovreću su njeni roditelji imali gostionicu pred kojom su se zaustavljali autobusi i ostala prometala na relaciji Split Imotski. Tinovi izleti u Krivodol uglavnom su vezani za boravke u Splitu. Anka Petričević se rodila 1930., kada se pjesnik preselio u Sarajevo i u njemu ostao sedam godina. Tin se 1937. Vraća u Split i u njemu boravi do 1940., a onda odlazi u Zagreb, pa u taj vremenski okvir možemo smjestiti njezin opis prvog susreta. Vijesti iz Općine Lovreć
Poučna staza "Tinovo hodočašće po Zagori" Fotografija snimljena u Zagrebu 1954. Anka Petričević (sestra Marija od Presvetog Srca) i Tin Ujević (Prema portalu http://imotski-svitnjak.com/ index.php/zanimljivosti/item/233-poucnastaza-tinovo-hodocasce-po-zagori) Kako je Tin prolazio kroz mnoga mjesta Imotske krajine u kojima je crpio ideje za svoja pjesnička djela, pa tako i kroz Lovreć, u njemu je predstavljena prva poučna staza Tinova hodočašća kroz Zagoru. U prigodi T1 Lovreć, magistralna cesta Split - Imotski otvaranja prof. Branka Buljan Petričević, klarisina nećakinja, čitajući Ankin recital posvećen 100-toj obljetnici Tinova rođenja, istaknula je kako je Tin na klarisinu tankoćutnu dušu ostavio snažne dojmove, što je najbolje izrazila kroz svoje Mistične ruže....(prema portalu https://dalmacijaplus.hr/ tin-lovrecu-dobio-prvu-poucnu-stazu/) Vijesti iz Općine Lovreć 86 Lovreć-Opanci
Zaposleno 27 osoba na zimskim javnim radovima U ponedjeljak (4. prosinca) u Općini Lovreć potpisuju se ugovori za 27 novozaposlenih djelatnika koji su imali uvjete da budu primljeni u javne radove. Radovi su u trajanju od 6 mjeseci s ciljem poboljšanja uvjeta života na području općine, a svi će zaposleni dobiti i božićnice! Program je usmjeren na općedruštvenu korist. Nadamo se da ćemo i nakon ovih 6 mjeseci moći dobiti produženja roka. Povećane naknade za novorođenu djecu, stipendije i sufinanciranje vrtića Molitva i počast generalu Slobodanu Praljku U četvrtak (30. studenoga) u 17 sati u centru Lovreća okupilo se na desetke mještana te su zapalili svijeće i izrekli molitve sa svojim župnikom fra Dinkom za preminuloga generala Slobodana Praljka i sve ostale nepravedno osuđene čelnike Hrvatske zajednice Herceg-Bosne. Na miran i dostojanstven način smo odali počast preminulom generalu koji je nakon izricanja presude počinio samoubojstvo popivši otrov. Blago progonjenima zbog pravednosti, njihovo je kraljevstvo nebesko. Vijeće je na sjednici održanoj 1. 12. donijelo odluku da od 1. 1. 2018. Općina Lovreć pomaže svako novorođeno dijete na području općine: Prvo dijete dobiva 3000,00 HRK, drugo 6000,00 HRK, a treće i svako iduće 50 000,00 HRK u roku deset godina (svake godine 5000,00 HRK). Studentima po svakoj upisanoj godini Općina je podigla stipendije na 3000,00 HRK. Također, od 1. siječnja 2018. sufinanciranje vrtića se podiže na 80 %. Ova prava ostvarit će oni koji su prijavljeni s mjestom i boravka i prebivališta u našoj općini. Lovreć-Opanci 87 Vijesti iz Općine Lovreć
Vijesti iz Društva Lovrećana Zagreb XXIII. susret Lovrećana u Zagrebu Ovogodišnji susret zagrebačkih Lovrećana i Opančana sa župnikom župe Lovreć-Opanci i predstavnicima Općine Lovreć bio je u nedjelju, 18. lipnja 2017. u crkvi Gospe Lurdske u Vrbanićevoj ulici 35 u Zagrebu. Susret je počeo pozdravnim govorom gvardijana u Samostanu Gospe Lurdske fra Mate Matića, a sv. misu s lijepom i poticajnom propovijed održao je župnik Župe Lovreć-Opanci fra Dinko Bošnjak naglašavajući da trebamo ostati odani vjeri pradjedova i da ne zaboravimo naše porijeklo. Na susret je iz sela došla i načelnica Općine Lovreć, gospođica Anita Nosić. U samoj crkvi poslije sv. mise prisutnima se obratila načelnica općine i izvjestila o aktivnostima u općini. Kako su u svibnju ove godine bili lokalni izbori, načelnica nas je obavijestila o izborima i novom sazivu Općinskog vijeća. Od 11 mogućih članova Općinskog vijeća HDZ je dobio 10 vijećnika, a HKS i HDS jednog vijećnika. Potom je Ivan Bekavac Basić u ime Društva Lovrećana Zagreb govorio o aktivnostima Društva i pojedinim članovima koji se ističu svojim radom u Gradu Zagrebu i šire, te o preminulim članovima. Naglasio je da je u siječnju izišao novi broj Lovrećkog libra, br. 17. Broj je posvećen akademskom kiparu i svučilišnom profesoru Kruni Bošnjaku povodom 80. obljetnice Nedjelja, 18. lipnja 2017. u 12,30 u crkvi i samostanu Gospe Lurdske u Zagrebu, Vrbanićeva 25 Vijesti iz Društva Lovrećana Zagreb 88 Lovreć-Opanci
XXIII. susret Lovrećana u Zagrebu njegova rođenja koja pada na dan sv. Frane Asiškoga, 4. listopada. Također je u srijedu, 25. siječnja 2017. predstavljen župni list Lovreć-Opanci, br. 8, u Vjeronaučnoj dvorani samostana i župe Gospe Lurdske, Zagreb, Vrbanićeva 35. Predstavljanje je predvodio glavni i odgovorni urednik, župnik fra Dinko Bošnjak koji je tih dana bio na Svećeničkom tjednu u Zagrebu. Uz urednika fra Dinka govorio je i predsjednik Društva Lovrećana Zagreb Ivan Bekavac Basić. Najvljeno je i otvaranje izložbe sveučilišnog profesora, akademskog kipara Krune Bošnjaka, Lice milosrđa u galeriji Skočibučić Lukaris na Peristilu u Splitu za 21. lipnja 2017. u 18,00. Izložbu će otvoriti mons. Marin Barišić, nadbiskup splitsko-makarski. Autorica izložbe i likovnog postava je Maja Juras, prof., na otvaranju izložbe sudjelovat će i sam autor Kruno Bošnjak. Pozvani su članovi Društva da obavijeste svoju rodbinu u Splitu o izložbi, a i da sami članovi kad na ljeto dođu u Split posjete izložbu jer će izložba bit otvorena do sredine kolovoza 2017. Koliko je autor ovoga zapisa uspio dobiti obavijesti, izložba je svečano otvorena i bila vrlo dobro posjećena. Na dan otvaranja izložbe bilo je puno našega svita. Posebno ih je obveselila Krunina neposrednost i poznavanje naših sumještana koji su držali da ih Kruno neće prepoznati jer se dugo nisu uspjeli vidjeti i susresti. Naš član, mladi Ante Čaljkušić, ima puno aktivnosti u udruzi Betlehem-Zagreb za promicanje dostojanstva ljudskog života i obrane nerođenog djeteta te u 40 dana za život, pro-life molitvenoj inicijativi za zaštitu majki i nerođene djece, koja je započela Lovreć-Opanci 89 2004. u lokalnim kršćanskim zajednicama u Bryan College Station u Teksasu. - Udruga je objavila i prijevod knjige 40 dana za život s engleskog jezika te imala predstavljanje 24. rujna 2017. u zagrebačkoj Kinoteci, Kordunska 1, s početkom u 20 sati. Uz predstavljače don Damira Stojića, Antu Čaljkušića i pjesme slavljeničkog tima 40 dana za život, organizatori su pripremili bogat program te bonus program s vrijednim nagradama. Istoga dana knjiga je predstavljena i u Križevcima u crkvi sv. Ane, a tijekom kampanje, promocije su održavane i u svim ostalim gradovima sudionicima inicijative. Mnogo je još aktivnosti naših članova, koji intezivno djeluju u kulturnom i društvenom životu Grada Zagreba i šire, o čemu su izvješćivala sredstva javnog informiranja, bilo elektronička, bilo novine i časopisi. Poslije sv. mise u samostanskoj Dvorani po običaju bila je zakuska. Za nabavu hrane pobrinuli su se Evelin Mustapić, Marinko Olujić, Mate Olujić, Frano Olujić, Jozo Joko Milinović, Ante Milinović - Peranov, Ivan Ikica Čaljkušić - Šimaka, Tomislav Nikolić, Spomenko i Anđelka Eljuga i Slađana Bekavac Basić te obitelj Ivana Bekavca Basića. Posluživali su članovi obitelji Ivana Bekavaca Basića, supruga Zorka i djeca, Anđelka Eljuga i Slađana Bekavac Basić. Župnik je po običaju za goste donio iz sela domaći kruh i vino. Na susretu se moglo kupiti časopis Lovreć-Opanci, list Župe Svetog Duha, br. 8. Mnogi su sudionici susreta u opuštenom razgovoru sa župnikom razgovarali o temama koje se tiču i župe i nas ovdje nastanjenih u Zagrebu.... Ivan Bekavac Basić Vijesti iz Društva Lovrećana Zagreb
Iz župne povijesti Kronika župnika fra Josipa Šimića (1930. - 1940. god.) (II. dio) Iz župne povijesti G. 1935. Blagoslov novoga barjaka župe kao i dječijeg Pošto je stara zastava propala, te se nije mogla upotrebljavati u više navrata zamolio sam župljane, da bi nabavili jednu novu zastavu. Odredio sam da se sabire po komšilucima i sabralo se je 4145. Ukupno je dalo u župi 240 kuća. Nikolići nijesu htjeli da dadu ništa. Pošto je sama zastava zapala preko 7.100 din, a mala 1000 suviše prevoz, a pošto je narod želio, da se nabavi i jedan topić, jer su mačkuli zabranjeni pucati, radi toga eda doneklen bar izadjen iz troškova proglasio sam da se sabiru kumovi za zastave. Evala ljudima, pozivu su se odazvali i upisalo se je 60 kumova, u prvi red se je upisalo 38 t.j. onih koji su platili preko 100 din, a u II. red 22 t.j. onih koji su platili ispod 100 din. Na kumstvu se je sabralo 7160 din, a opet po župi prigodom proslave 1133 din. Ukupno 12.438 din. 90 Ipak je stvar uspjela dobro, jer su se troškovi i prihodi izjednačili i nijesam ostao u deficitu. Maloj zastavi je kumovao Olujić Jozo Jakovljev učenik IV. raz. škole u Opancima a velikoj je bila kuma Olujić Ica ud. Ante. 1 Pošto se proslava nije mogla održati dne 11. II. kako smo bili poslali proglase, to smo je radi slaba vremena odgodili za 3. III. Blagoslov kipa Srca Isusova, Gospe Lurdske i 14 slika Obavljen je isti dan, dne 3. III. Blagoslov je obavio o. Luiđ Šimić profesur iz Sinja, te je iza blagoslova održana veličanstvena procesija sa ovim kipovima i slikama. Nešto nevidjeno. Kip Srca Isusova kupio je Olujić Ivan Adamov, a Gospu Lurdsku braća Mate i 1 Jozo Olujić r. 1925., Jakova i Marice r. Nosić (U travnju 1943. kao pripadnik partizanske jedinice umire od tifusa u Kalinoviku, u istočnoj Bosni). - Iva (Ica) Olujić r. 1866. Frankić, udovica pok. Ante Lovreć-Opanci
Toma Kasum. Oni su se u jutru ispovjedili i sami svoje kipove sa svojom svojtom nosili. 2 Takodjer oni koji su kupili slike nosili su ih sami ili su ih dali nositi od sebi povjerenih osoba. Kumovima je održan zajednički svečani ručak u kući Frankić Mate pk. Marka. 3 Tu je držao župnik nazdravicu i sve ih osokolio da u ovoj godini moraju započeti građu nove crkve. Svi su bili oduševljeni. Za ovu je prigodu došla i glazba iz Sinja, ali zbog slaba vremena nije se svečanost mogla održati onako kada je glazba bila u Lovreću (prethodne godine, 25. veljače, za proslave sv. Godine, op. pr.). Građa crkve u Nikolićim Nagovoreni od jednog mirskog (umirovljenoga, op. pr.) svećenika i još nekojih neprijatelja crkve i sadašnjeg župnika, Nikolići njih 47 kuća odlučili su da grade sebi crkvu. Fundamentali su je na Jakovcu, ispod Nikolića. Radili su na svoju ruku iako im je došla bila zabrana od strane Bisk. Ordinarijata. Oni nijesu imali ni nacrta ni dozvole građe, ali im je išao na ruku Sreski Načelnik u Imotskom Tefedžić (Tufegdžić, op. pr.) koji je htio tim predobiti Nikoliće da glasuju za 2 Ivan Olujić r. 1911., Adama i Mare r. Olujić - Braća: Mate r. 1903. i Toma r. 1906. Kasum, sinovi Josipa i Ružice r. Rupčić 3 Mate Frankić r. 1891., Marka i Ive r. Milinović, pripada opanačkim Frankićima. Matin otac Marko, priženio se 1872. g. u Milinoviće. Svečani ručak održan u novosagrađenoj Matinoj kući na Privorcu, uz cestu, nasuprot budućoj crkvi i gdje će se 22. srpnja 1943. dogoditi najveća tragedija u povijesti župe - dvadesetčetvero živo zapaljenih nevinih ljudi. Kronika župnika fra Josipa Šimića (1930. - 1940. god.) Jeftića na izborima 5 maja, ali im u tome svaka čast, da ma nijedan za Jeftićevu listu nije glasao, a nekoji, koji nijesu bili uneseni u izborni spisak vidjevši da ne mogu glasatai sve su plakali od muke. 4 Iza izbora im je bila zabranjena rađa, koju su bili podigli oko 2 m tri zida. Apsidu nijesu ništa. Crkva je imala biti duga 16 m, a široka 8. Nikolići neimaju razloga da grade posebnu crkvu, jer njima nije velika udaljenost od crkve matice oko 4 km. te će im župnici a i Preuzvišeni Biskup uvjek protivni. Polazak župnika u Inozemstvo Eda prikupi nešto novca, da bi mogao početi zidati novu crkvu župniku je palo na pamet originalna misao da se dade na daleki put u Njemačku, Češku i Austriju. 5 Zatražio sam putnu kartu, ali mi je Srez Split po nagovoru g. Olujić Jakova trgovca iz Opanaka nije htjeo izdati, jer sam bio žestoki opozicionalac za vrijeme 5 majskih izbora, ali kašnje kada je Jeftićev režim propao, tada su mi dali pasuš i pošao sam u društvu sa o. fra Nikolom Bilićem žup. pomoćnikom iz Imotskoga. 4 Na izborima za Skupštinu Kraljevine Jugoslavije 5. svibnja 1935. bile su dvije glavne liste: Vladina lista s nositeljem Bogoljubom Jeftićem i lista Udružene opozicije čiji je nositelj bio Vladko Maček. U imotskom kotaru (bez Opanaka koji su u splitskom kotaru) premoćno pobjeđuje Mačekova lista s kandidatom dr. Antom Trumbićem (8646 glasova), nasuprot Jeftićevoj listi s kandidatom Jankom Rakom (805 glasova). A. Ujević, Imotska krajina, Imotski 1991., str. 316. 5 Vidi fotografije župnika o. Šimića s lovrećko-opanačkim galantarima u Königsbergu (danas Kaliningrad), Nemeckom Brodu i Stettinu (danan Szczecin) u A. Šimić, Lovreć, Lovreć 1993., str 115, 117 i 124. Lovreć-Opanci 91 Iz župne povijesti
Kronika župnika fra Josipa Šimića (1930. - 1940. god.) Obašao sam sva naselja naših ljudi u Njemačkoj. Ljude smo tamo ispovjedali i pričešćivali i davali im duhovne utjehe. U svim većim naseljima držali smo svete Mise preko kojih smo predikali. Narod se u Njemačkoj lijepo odazvao i darovao je prema svojoj mogućnosti za građu crkve u Češkoj malo slabije. U Njemačkoj sam bio prisutan sprovodu Marijana Bekavca iz Lovreća koji je umro u Oppelnu te sam iz Štettina pošao za sprovod 560 km. udaljenosti. 6 Narod je bio sa našim dolaskom veoma razdragan, ali smo mi radi toga što smo išli u našoj redovničkoj haljini habitu morali mnogo gorkih da popijemo jer smo većinom putovali kroz protestantske krajeve gdje nikada franjevce nijesu vidjeli. U nas su se neprestano zagledali, te bi na naš račun i štogod izvalili. Ni vrijeme nije bilo najzgodnije, jer je upravo počeo da bjesni kulturkampf u Njemačkoj. 7 Iz domovine smo pošli 21. VII. a ja sam se povratio 14. IX. u župu dočim fra Nikola se povratio 1. IX. radi škole. Narod je župnika svečano dočekao te već u Provi izašao pred njega sa zastavama 6 Marijan Bekavac r. 1885., Josipa i Jakovice r. Raos. Oženjen Matijom r. Batinić. Umro je i pokopan u Oppelnu (tada u Njemačkoj, a od 1945. Opole u Poljskoj) 28. srpnja 1935. 7 Kulturkampf (njem. kulturna borba) je pojam koji se javlja 70-ih godina od 19. stoljeća u Drugom Reichu kao sukob katoličke crkve i njemačkoga carstva oko nekih ograničenja prava Katoličke Crkve. Iako je 20. srpnja 1933. sklopljen konkordat između Vatikana i Njemačke po kojemu su osigurane slobode katoličkoga vjerskoga života, u većinskom protestantskom okruženju događale su se povrede tih prava, posebice kad je papa Pio XI. 1934. javno osudio rasizam kao političku doktrinu. hrvatskim, a u Lovreću na autobusu ga je pozdravila djevojka Petričević Anđelka Marijanova i dala boket cvijeća. Narod je zasuo župnika sa cvijećem. Početak građe nove crkve Na 6. X. 1935. g. župnik je svečano župljanima najavio početak radje u crkvi preko velike sv. Mise i pozvao narod da složno rade, da ne vjeruju kojekakovim glasinama, koje će neki nezadovoljnici širiti protiv građe crkve, za to što in se odnosi od njih. On je narod upozorio, da prema opstojećim zakonim državnim, da se danas ne smidu graditi nove crkve na grobištima, a niti pokraj grobišta nego u najbližoj udaljenosti 200 m. Pošto braća Olujići nijesu se pokazali spremni da ustupe svoje zemljište pokraj grobišta, ne samo da se nijesu spremnim pokazali, nego je najstariji brat Petar rekao da nebi svog zemljišta ustupio da mu se dade za svaku stopu milijun dinara, a stara im je mater (Iva-Ica, op. pr.) još žešća bila i nikako se nije htjela prignuti da zemljište ustupi. Župnik znajući za sve to, a znajući za raspoloženje Dubrave i Kule ipak je izjavio, da ako li se Olujići predomisle do ujutro i dadu svoje zemljište, da će radja početi na njihovu, ali kada mi nijesu htjeli dati tada je počeo radjom na Privorcu kod škole Opanačke. To je najkrasniji položaj u župi i crkva će tu biti remek djelo. Za uravnanje tla pozvao je župnik da svaka kuća odradi po dvije nadnice. Bilo je prilično odazova, ali kada su Olujići vidjeli, da in se crkva ozbiljno odmiče od njihovih gostiona i dućana, tada uz pomoć lola koje Iz župne povijesti 92 Lovreć-Opanci
su dobro napojili počeše kupit podpise po Dubravi i Kuli najprije da će oni crkvu na starome, ali kada su obišli sve Vlasti i crkvene i civilne i nijesu ništa uspjeli, tada su počeli kupiti podpise proti župnika, da se njega makne odavlen misleći da bi tako rad se nove crkve omeo. Zatim su počeli kopati sami po sebi uz zapadnu stranu grobišta. Od velike želje sama su braća radila i tralje nosila, a pridošlo im je nešto Dubravljana i Kuljana. To je potrajalo 6 dana. Oni su bili sretni Kronika župnika fra Josipa Šimića (1930. - 1940. god.) da su iza sebe imali žandare, koji nijesu htjeli izvršavati naloge Sreskih Načelnika i radju odmah njima obustaviti. Sreska Načelštva i Splitsko i Imotsko poslalo je najprije pismenu zabranu na žandare a zatim brzojavom, ali kada i poslije toga nijesu žandari poslušali, sam je Sreski načelnik došao na lice mjesta i on je Olujićin građu zabranio. Sada Olujići agitiraju, mi nećemo graditi u ovin teškim vremenima. Nama je dostatna i stara. Darovatelji zemljišta za gradnju crkve Lovreć-Opanci 93 Iz župne povijesti
Kronika župnika fra Josipa Šimića (1930. - 1940. god.) Već su počeli ljudi u Kuli i Dubravi uvidjati, da ih Olujići vuku za nos, te su se počeli od njih emancipirati i pomalo pridolaziti za građu na Privorcu, a na čelo ovoga pokreta nahodi se Bulović Marijan pk. Jure. Tako za kratko vrijeme će svi doći osim par tvrdokornih pristaša kuće Olujića, koji su u svakom pogledu od njih ovisni! Svi gospodari zemljišta na Privorcu su dali badava svoje zemljište i tako će se moći nesmetano raditi, a crkva će imati oko sebe ogromni prostor, koji je u tom mjestu i potrebit radi procesija i radi toga, što se mjesto nahodi između 4 puta. 8 Pošto Kuljani, Dubravljani, Nikolići, pa i Katići nijesu dolazili na radju, a radnika je bilo potrebito veliki broj župnik, je zamolio da još svaka kuća dade po dvije nadnice. Ukupno 4. I rado su davali osim par kukavica. Kada je župnik vidio da sam dalje ne može da radi sve tada je pozvao narod da svako selo izabere po jednoga čovjeka ili ako li je komšiluk prošao 25 kuća 2 čovjeka koji će biti članovi odbora za građu nove crkve i narod je poslušao i kao članove poslao sljedeće. 8 Na Vršeljku (Privorac) bijahu Bošnjakove ograde koje darovaše pisanom Darovnicom 15. siječnja 1936. župi za izgradnju crkve, 7 obitelji Bošnjaka: Bože r. 1900. i Toma r. 1881., sinovi pok. Mije (Zele), Marijan r. 1906. pok. Luke, Nikola 1892. pok Bariše, Petar r. 1897. pok. Mate, Josip r. 1872. pok Jakova i Jakov r. 1907. pok Izaka. Svjedoci Darovnice bijahu župnik o. Šimić i Marijan Bulović pok. Jure, glavar Dubrave. Za Lovreć. Dubrava: Bulović Marijan pk. Jure, Mustapić Ivan Tuntrić, za Lovreć Petričević Matko (glavar) za Bošnjake: Bošnjak Toma, za Mrnjavce: Frankić Marko Talin i Lugonjić Marijan (Kulje), za Stajare Petričević Marijan, za Rupčiće: Rupčić Iviša, za Katiće: Katić Marin, za Bekavce: Bekavac Marijan, Nikolići nijesu poslali nikoga. Delegati iz Opanaka: Za Bekavce: Bekavac Bernard Tomin, za Basiće: Basić Iko, za Nosiće Beg Nosić, za Batiniće: Batinić Ivan za Sekeleze-Lapte: Lapat Jozo, za Milinoviće: Milinović Ante (Skičić) i Milinović Cvitan (Kilić), za Šimundiće- Bendiće: Šimundić Juko i Bendić Nikola, za Čaljkušiće: Čaljkušić Marko i Čaljkušić Andrija. God. 1936. Sabor za građu crkve prvi put sretao se dne 5. I. u Župskoj kući. Tu je zapisnički odlučeno, da se rađa oko temelja podijeli na komšiluke. Dne 12. t.mj. sastao se je odbor II. put na vijećanje. Na toj sjednici je bilo ustanovljeno broj obitelji i koliko svaka obitelj ima članova. Dne 14. ustanovljeno je koje su obitelji dužne platiti, a koje odraditi. Svi su župljani tražili da im se saopći kod koga se nahode pare, koje su dobivene za crkveno prodano zemljište. Župnik o. Šimić pozvao je sve dužnike i 5 članova delegiranih od odbora i bilo je zaključeno, da svaki dužnik ima povratiti novac njemu pozajmljen u ovoj godini i to polovicu do Male Gospe, a drugu polovicu do svršetka godine, uz pogodnost da se sve Iz župne povijesti 94 Lovreć-Opanci
Kronika župnika fra Josipa Šimića (1930. - 1940. god.) kamate svedu na 7 %, tako da tim crkvi propada oko 60.000 din. Za nedjelju dne 2. veljače zakazan je blagoslov temeljnoga kamena nove crkve na koji je pozvan i Biskup, koji je prije izrazio želju da će doći. Blagoslov temeljnoga kamena nove crkve obavljen je najsvečanije dne 2. II. 1936. g. Došao je Preuzvišeni Biskup iz Splita i Sreski Načelnik iz Imotskoga. Sa Preuzvišenim je došao Breschler duhovnik u sjemeništu i vel. Žiška ceremonijer. Iz Sinja je došao o. Šimun Jelinčić i dr Vladimir Radonić i dr Ivan Glibotić, te glazba Gospe Sinjske. Nebo je bilo oblačno u jutro je malo roskalo. Ove je pomelo strani svijet da ne dodje. Lovrećani su ipak došli u potpunom broju. Konjanici su pošli u granicu u Provu pred Preuzvišenoga Biskupa po vodstvom Bulović Marijana Starijega. Na granici je pozdravilo Biskupa kćerka Bulović Marijana, i glazba je zasvirala. Biskup je prolazio kroz slavoluke pobjedonosno. Oko 9 sati zaputili smo se svečano od župske kuće u povorci prema gradilištu, koje je bilo dan prije najsvečanije iskićeno od zastava i zelenila. Započeo je obred blagoslova, a iza toga je slijedila sv. Misa na gradilištu, koju je pjevao o. Vlade dr Radonić, a prisustvovali Preuzivišeni Biskup Bonefačić, sveć. Breschler, Žiška, Sreski Načelnik i nepregledno mnoštvo naroda. Preko sv. Mise govorio je Preuzvišeni Biskup i potakao narod na složan rad za gradju. Iza sv. Mise govorio je o. Š. Jelinčić vatreno i uvjerljivo, tako da je narod svaku njegovu riječ gutao. Lovreć-Opanci 95 Kumstvo Par dana prije ovoga blagoslova o. župnik Šimić obišao je cijelu župu i poticao ljude da prigodom blagoslova temeljnoga kamena nastoje se upisati kao kumovi eda im ime ostane u potomstvu u vječnoj uspomeni. Uspjeh je bio sjajan. Kao prvi i glavni kum u natjecanju je ostao: Gavranović Miško sa obećanim darom od 11.000 din. 9 Drugi kum je bio Olujić Ante i sinovi sa 10.000 din. 10 Zatim slijede 5 kumova od koji je svaki obećao po 2000 din. a ti su: Petričević Ante Klipina i sinovi Nosić Frane Mijin Lugonjić Kulje - - Luka Sinovi Frankić Ante p. Marka Hiljadari su slijedeći: 1. Jelić Marijan p. Ante 2. Petričević Matko glavar 3. - - Marijan p. Ante 4. Biškić Đin 5. Mustapić Ante Jakovljev 6. - - Ivan Tuntrić 7. - - Marijan Bego 8. Bulović Marijan stariji 9. Baletić Mate (Mustapić, op. pr.) 10. Petričević Srećko p. Joze 11. - - Matko p. Ike 12. - - Garan 9 Mijo (Miško) Gavranović r. 1903., Ivana i Mare r. Matkov. Trgovac u Njemačkoj. 10 Ante (Gale) Olujić (1868. -1952.), Lovre i Matije r. Bošnjak sa sinovima Marijanom, Matom, Markom (Zekota) i Vinkom. Obrtnička obitelj na Privorcu i Viševcu. Iz župne povijesti
Kronika župnika fra Josipa Šimića (1930. - 1940. god.) 13. - - Josko p. Luke 14. - - Josko Jacić i braća 15. - - Miško p. Stipana i brat 16. Frankić Mate p. Marka 17. - - Franić 18. - - Breša 19. Bošnjak Toma 20. - - Petar 21. Rupčić Ante Petrov 22. Olujić Mate p. Joze 23. - - Marijan Turičin 24. Čaljkušić Gazić Matan 25. - - - - Marijan 26. Muratović Marijan (Gavranović, op. pr.) 27. Zaradić Matišica Petstotinjari 1. Petričević Keso 2. Zaradić Kute 3. - - Mate Prže 4. Bošnjak Marijan p. Luke 5. - - Čelan Ante i Marijan 11 6. - - Juko 7. Dragun Jozo 12 8. Frankić Marko 9. Šimundić Baći 10. Bendić Nikola 11. Šimundić Marijan p. Ante 12. Mustapić Milinović Marijan p. Joze 13. Biškić Dunda 14. Bošnjak Ante Martinov 15. Gavranović Marijan i braća 16. Petričević Marinkica 11 Prezime Čelan ulazi u Bošnjake priženjenjem Petra Čelana iz Ciste Velike 1868., oženivši Jelu Bošnjak, Petra i Ruže r. Zaradić. 12 Jozin otac, Mate Dragun iz Dolića Drage, priženio se na Mrnjavce 1895. oženivši Tomicu Petričević, jednu od 3 kćeri Matije Petričević ud. pok. Ante. 17. Mustapić Stipe p. Mate 18. Jelić Ivan p. Ante 19. Zaradić Stipe Zelin Ženske 1. Rupčić Mara ud. Mate 2. Sekelez Anđa ud. Ante 3. Matkov ud. Mara (Karinuša) 4. Biškić Iva ud. Ivana Tristotinjari 1. Bošnjak Ivan p. Nikole reč. Zec Dvistotinjari Zaradić Ante Matin 2. - - Mašina 3. Matkov Marijan i brat 4. Bošnjak Ivan p. Marijana 5. - - Bože i brat Marijan 6. - - Nikola Rajišić 7. Milinović Ante Skičić 8. Žižanović Marijan (Bike) 9. Biškić Nikola 10. Mustapić Bile Tuntrić 11. - - Petar - - 12. - - Stipe 13. Žižanović Ante p. Nikole Stotinjari 1. Nosić Beg 2. - - Ante Ivanov 3. - - Toma - - 4. - - Ivan Marijanov 5. - - Šimun p. Tome 6. - - Ivan Jurin 7. - - Marijan Barišin 8. - - - - p. Mate 9. - - Mate p. Ante i brat Iz župne povijesti 96 Lovreć-Opanci
10. Bekavac Bernard Tomin 11. - - Mate - - 12. - - Toma Antin 13. - - Iko p. Nikole 14. - - Toma Ivanov 15. - - Jozo p. Cvitka 16. Čaljkušić Lastalo Marko 17. - - - - Antuka 18. - - Mateslović Marijan p. Ante 19. - - - - - - p. Joze 20. Lovrinčušić Jerko Ivanov (Čaljkušić, op. pr.) 21. - - Marijan p. Ante 22. - - Toma p. Joze 23. - - Crkavica Ivan p. Jure 24. - - - - Ante p. Nikole 25. - - Ivan p. Mate 26. - - Grgo p. Ante 27. Bendić Zele 28. Šimundić Mate p. Petra 29. - - Marijan Ćorušin 30. - - Marko Martinov 31. - - Koje p. Ante 32. - - Andrija p. Ivana 33. - - Marijan p. - - 34. - - Mijo Matin 35. - - Bendić Mijo p. Ante 36. Milinović Grgo p. Marka 37. - - Stipe p. Marka 38. - - Marijan p. Ante Gujić 39. - - Ante Marijanov 40. - - Ante Jakovljev 41. - - Mate p. Ante (Kaurin) 42. - - Tadija 43. - - Mijo p. Petra 44. - - Bariša p. Ilije 45. - - Cvitan Jozin 46. Petričević Marijan Popov 47. Matusinović Jozo Kronika župnika fra Josipa Šimića (1930. - 1940. god.) 48. - - Grgo 49. Bošnjak Jakov 50. - - Ivan p. Ivana Cvitan 51. - - Bože p. - - 52. - - Stipan p. Lovre 53. - - Martin p. Petra 54. - - Mate p. Grge 55. Mustapić Bože p. Jure 56. - - Marinko p. Mije 57. Rupčić Iviša 58. Sekelez Stipe Antin 59. - - Mate p. Ivana 60. Bobetić Iko p. Marijana 61. Zaradić Marijan Grgin 62. - - Frano Grgin 21.000 10.000 27.000 9.500 2.000 300 2.600 6.200 78,600 Na dan blagoslova temeljnoga kamena za kumstvo je obećano 78.600 din. što samo Bože daj, da svatko bude pošten i da u redu podmiri ono što je obećao. U jedan sat je bio svečani banket u lokalu Petričević Marijana p. Ike na kojem su bili prisutni: Svećenstvo s Biskupom na čelu, Sreski Načelnik Rajević, te kumovi hiljadari. Župnik je nazdravio gostima, a osobito se zahvalio Preuzviš. Biskupu i Sreskom Načelniku. Takodjer Preuzvišeni je održao zdravicu kao i Sreski Načelnik, te se je klicalo Lovreć-Opanci 97 Iz župne povijesti
Kronika župnika fra Josipa Šimića (1930. - 1940. god.) Katoličkoj Vjeri, hrvatskom Svećenstvu, Kralju Petru II., dru Mačeku i hrvatskom pokretu. Preko objeda je svirala glazba. Oko 4 sata se je najavila deputacija Nikolića, koji su tražili gradju svoje crkve. Preuzvišeni Biskup je upozorio Nikoliće da su dužni oni graditi župsku crkvu na Lovreću kao i ostali župljani, a glede gradje njihove kapele da će on izdati konačnu odluku, kada bude na krizmi u Imotskoj Krajini, jer da će se iz Lokvičića svratiti na Nikoliće, eda se uvjeri o svemu na licu mjesta. Na večer je glazba sa župnikom na čelu pošla pozdraviti glavnog prisutnog kuma Olujić Galu, te je u njegovu dućanu odsvirala nekoliko komada, a Gale Olujić i sinovi su došli na večeru preko koje je dva puta župnik nazdravio glavnom kumu, tako da je nekima to bilo i krivo a u prvom redu glavaru Petričević Matku. 13 Na večer smo se kasno rastali. Padala je velika kiša. Izbor poduzetnika Dne 27. II. 1936. u Župskom uredu bila je održana u prisustvu sviju članova odbora za gradju nove crkve licitacija za gradju nove crkve. Bila su dvojica glavnih natjecatelja i to Stipe Mršić poduzetnik iz Glavine i Grgo Ćelić poduzetnik iz Poljica Imotskih. Jednoglasno je bio izabran prisutni Mršić Stipe koji je preuzeo nase gradju prema nacrtima Banske uprave u Splitu ito za 268.000 din. Kompletno da cjelokupna 13 Matko Petričević r. 1889., Ante (Škegre) i Lucije r. Batinić. Trgovac. Čelnik HSS-a u Lovreću i glavar glavarluka Lovreć. radja ima biti gotova do Božića svrhe 10 mjeseca. Kao garancija predao je Knjižicu Hrvat. Pučke Blagajne u Imotskom koja glasi na 33. 000 din. Poduzetnik je počeo vaditi kamen, a crkovinarstvo je pomoću seoskih nadnica ubrzalo čišćenje temelja, da bi se moglo čim prije predati temelje sposobne za zidanje. Crkovinarstvo u sporazumu sa odborom za gradju izabralo je sebi nadzornika radje u osobi Šore Josipa poduzetnika iz Splita. Isti je došao dne 15. 4. 1936. On se je hranio kod Marinkice Petričevića i tu bijo na stanu, a plata mu je bila 1200 din. mjesečno. Marinkici je plaća odbor ili bolje rekuć odbijao od njegova duga crkvi za Šorinu hranu i spavanje mjesečno 800 din. Kamen za crkvu je vadjen u Provi 4 km od gradje. Provljani su se bunili i bili su zabranili spočetka vaditi kamen, a kašnje je župnik išao do Stipe Madunića i stvar se makla i bilo je dopušteno da se i unapred kamen vadi. 14 Dne 30. IV. 1936 došao je na lice mjesta gradje Lavoslav Horvat arhitekt iz Zagreba 15 koji je bio zamoljen da preuredi nešto nacrte, koja je izradila Banska uprava jer da je nemoguće u današnjoj krizi izradjivati ovako 14 Kamen za crkvu je vađen na predjelu Vrsnovca, u blizini starih kuća Madunić Bajića. Stipe Madunić Ivankov, ugledni Provljanin, glavar, čelnik HSS-a i graditelj crkve Sv. Petra u Provi. 15 Lavoslav Horvat (1901. - 1989.), ugledni zagrebački arhitekt. U to vrijeme kao mladi arhitekt i suradnik u majstorskoj radionici Ivana Meštrovića u Splitu, projektira i nadzire gradnju crkve Gospe od Zdravlja u Splitu (1936. - 1937.). Banska uprava (koja je darovala nacrt crkve u Lovreću, a izradio arhitekt Zvonimir Celić), šalje ga u Lovreć kako bi preprojektirao (pojednostavio) i pojeftinio nacrt crkve. Iz župne povijesti 98 Lovreć-Opanci
Kronika župnika fra Josipa Šimića (1930. - 1940. god.) skupe nacrte, a i sam Mršić bi bio potpuno nastradao da je odbor gonio mak na konac i tražio od Mršića da se pogodba izvrši. Dne 28. V. Preuzvišeni Biskup Bonefačić svratio se je da pregleda radju, ostao je zadovoljan i blagoslovio radnike. Istoga dana došao je i Horvat i pregledao radju. Dao neke opaske i tražio da se uvaže. Dne 14. VI. Sreski Načelnik iz Imotskog došao je i pregledao radju. Istoga dana se oprostio bivši narednik i on je došao i prije odlaska pregledao radju. Nego kako smo nacrte preuredjene od arhitekta Horvata primili, to smo zatražili od Mršića da pogodbu preuredi. Iako se je Mršić ustao i htjeo odtrgnuti ipak nam ga je uspjelo prisiliti da mora da pogodbu podpiše, ali smo isključili iz pogodbe gradju zvonika, jer smo vidjeli da je ionako neće zgotoviti do odredjenog roka. Golu crkvu Mršić se je obvezao posušiti na 200.000 din. do svršetka rujna t. g. Rad se je nastavio, ali je Mršić imao dosta poteškoća, jer nije raspolagao nikakovom glavnicom, te su ga radnici ostavljali, tim štetovao Mršić kao i sama radja. Prema pogodjenim ratama Mršića je odbor za gradju preko svoga povjerenika redovito isplaćivao, ali kad je u odboru Lovreć-Opanci 99 ponestalo novca, a ljudi se iz svijeta slabo odazivali župniku nije preostajalo drugo nego da podje najprije u Slavoniju, a kašnje u Češku i da sabere potrebitu svotu za isplatu. Drveni materijal je uradjen kod firme J. Krstanovića Glamoč, koji nam je dao najbolje uvjete. Kad je župnik skupio po Slavoniji, Banatu i Bačkoj, tada je iz Zagreba poslao 27.000 din. za Mršića i Krstanovića, a zatim je krenuo u Češku. Po Češkoj je išao u društvu sa Nikolić Ivanom Bilinim i skupio je nekih 10.000 Č.K. (Čeških kruna, op. pr.) kroz 10 dana i povratio se u Zagreb. 16 Kada se je župnik povratio kući oko 16. X. Mršić je slabo napredovao, jer su radnici otišli kući, a pošto ih nije mogao plaćati, te nije imao velikog auktoriteta nad njima te su oni spasavali svoje kukuruze i vinograde, a zaboravili na gradju Lovrećke crkve, te je tako Mršić kriv bio što nije u propisanom roku svršio po pogodbi. Dne 21. XI. zadnji je dan radje na crkvi jer su okrenuli mrazovi i velike bure i nije bilo moguće dalje se boriti za gradju proti nevremenu. Iza toga su radnici otpušteni, eda se ponovo na proljeće radjom započme. U početku XI. mjeseca župnik je počeo obilaziti po župi i tražiti od ljudi da uplaćuju dužnu svotu za crkvu, ali je većinom bio loše sreće i cijeloj župi nije skupio nekih 15.000 din. Podmirio je Krstanovića za drvo a Marku Katiću drvodjelcu u Sinju isplatio je nekih 16 Ivan Nikolić r. 1907., Joze (Bile) i Ive r. Nikolić. Iz župne povijesti
Kronika župnika fra Josipa Šimića (1930. - 1940. god.) 12.000 din. za vrata i prozore, zvizdu (rozetu, op. pr.) i ostalo što je pogodio izraditi. Kada su se ljudi povraćali iz svijeta i vidjeli onako divnu gradju nove crkve spočetka su bili svi za gradju, ali kašnje kada su došli u dotjecaj sa neprijateljima gradje Olujićim sinovima Ante, te nekim ženskim koje su se dale podkupiti od Olujića čašom vina onda su počeli ljudi mijenjati svoj prvi dobri utisak i nijesu htjeli kašnje opet davati dugujuću svotu i tim stavili odbor za gradju, a osobito svoga župnika Šimića pred jednu užasnu činjenicu, tako da već u prvoj godini odbor je ostao u deficitu za 70.000 din. što je sve župnik morao sam da zajme kod svojih znanaca i prijatelja, jer odboru nitko nije vjerovao ni 20 dinara. Prije nego je radja crkve počela zatražio sam bio dozvolu sabiranja milodara za Bulović Marijana pok. Jure i Rupčić ud. Mare p. Mate. Medjutim su mu u većini bili protivni i Rupčić Mari i Bulović Marijanu. Kašnje, kada je Srez odbio dati dozvolu za inozemstvo Bobetić Iki, Petričević Matko, a šnjim još neki odbornici bili su zato da se dozvole za sabiranja isposluje Bobetiću Iki, što je sve učinjeno. 17 Nego Bobetić nije udovoljio povjerenju kojemu je odbor povjerio i on je sramotno iz Zagreba poslao sabirnu knjigu na Župski ured, a dozvolu kod sebe zadržao, dočim Bulović je samo jednom usput ponio knjigu sa sobom, kad je išao u Beograd i tako je sakupio nekih 2.700 din. 17 Ivan (Iko) Bobetić r. 1904. Marijana i Mare r. Milinović-Batinić (Škopčeva). Kada su se na sjednici Seljačke sloge 18 održane 13. XII. posvadili Petričević Matko uz kojega su pristajali članovi njegova glavarluka i Bulović Marijan uz kojega je pristajala Dubrava i većina Kamenjaka radi kokuruza poslata od Dra Mačeka preko Sloge u Lovreću ta se je svadja osjetila i u odboru za gradju crkve i Petričević Matko, Petričević Marijan i Lugonjić Škare kao i još neki članovi odbora tražili su pošto poto da se Buloviću oduzme dozvola sabiranja radi zloupotrebe. I župnik je dao na uvid dne 14. XII i jednu i drugu dozvolu. I tako radi ličnih mržnja dobivenim dozvolama odbor za gradju nije se ništa okoristio a da nije bilo mržnje u prvoj godini sa time dozvolama, koje smo mogli imati na raspolaganje mogli smo biti korisni bar za 60.000 din. a ovo je velike štete, jer je teško odboru do ovolikih para doći!!!! Učitelj zloduh U početku g. 936. dodje u školu Opanke kao pomoćna sila učitelj Tudor Luka. Vidjelo se je na njemu da mu ne miriše tamnjan, ali da je tako pokvaren niko nije mogao slutiti. 19 18 Na inicijativu župnika o. Šimića u župnoj kući osnovano je 31. listopada 1935. društvo Sloga sa svrhom zaštititi župljane od gladi, stvarajući pričuve pšenice i kukuruza, solidarnim sredstvima upisnine i članarine. Za predsjednika je izabran župnik, za potpredsjednika Matko Petričević, a za tajnika učitelj Nikola Frankić. Zbog nesloge među članovima društvo Sloga je uskoro prestalo raditi. (Vidi preslik zapisnika u A. Šimić, Lovreć, str. 365.) 19 Luka Tudor, učitelj, rodom iz Brusja na otoku Hvaru. Objavio članak u šibenskom dnevniku Tribuna. Nakon suspenzije učitelj Tudor je premješten u Dolac Donji. Iz župne povijesti 100 Lovreć-Opanci
Crkva u izgradnji krajem 1936. g. Bez ikakova povoda pošalje on polovinom prosinca u Šibensku Tribunu jedan člančić: Škola crkva učitelj Svećenik, u kome napadne župnika o. J. Šimića i svoga kolegu učitelja Frankića. Učitelja napada što gradi crkvu, a neće školu, a svećenika da se služi sredovječnim (srednjevjekovnim, op. pr.) metodama, te u članku očito išao za tim da pokaže svima javno kako mu nije drago vidjeti, da se svećenik i učitelj slažu. Kada listovi Novo doba i Jadranski dnevnik nijesu htjeli primiti odgovor na ovaj izazovni članak, tada je glavar sela Opanaka Nosić Ivan 20 napisao tužbu protiv Opanačkog učitelja i pečatio ju i poslao nadležnim Vlastima i to: Općini, Srezu, Banovini i Ministarstvu Prosvjete. U tužbi je žigosan skandalozni život kojega provodi učitelj Tudor sa učiteljicom Anuncijatom Gamulin, s kojom žive u suložništvu i to ne samo š njome nego i njezinom mlađom sestrom koja je kod nje. Proti njemu je navedeno mnogo krimina i sve je dokazano sa svjedocima. Par dana iza predane tužbe na Sresko Načelštvo došao Nazornik iz Splita i na 20 Ivan Nosić r. 1901., Mije i Barbare r. Mustapić. Kronika župnika fra Josipa Šimića (1930. - 1940. god.) licu mjesta je provjerio cijelu tužbu, a isto poslije podne kada je došao nazornik oko 200 roditelja muških je došlo nazorniku i tražilo da ga se smjesta makne. Svi su svjedoci posvjedočili istinitost navoda u tužbi, dapače još su nadodavali tako da se je i sam Nazornik čudio. Poslati od učitelja Tudora dolazili su u njegovu obranu Olujić Petar i Jakov pk. Ante, ali je narod odma ušao sa njima nije im dopuštao govoriti, tako da ih je sam Nazornik odstranio. Kašnje su učitelj i učiteljica bili pozvani u Split. Učitelj je suspendiran od službe, dotjeran na pola plaće, a obuka predana jednoj mladoj učiteljici kao i upravu Škole. Gamulinka je ostala u školi. Takodjer učitelj je konfisciran u Opancima i predan Sudu, eda se stvar na čisto izvede, te ima nade, da će ga se potpuno izbaciti iz škole. Pomoćna služba Ova župa koja je u g. 1936. broji oko 3800 duša, te ima tri škole, a neima crkve pristojne u koju bi se mogli vjernici sakupiti u većem broju, a kamoli djeca, tako da za djecu mora biti posebna Misa sa propovjedju, a pošto svijet, a osobito mladji dobro pristupe na sv. Sakramente, tako da jedan župnik teško da je mogao odolijevati ovoliku poslu, a k tome sama gradja nove crkve dosta ga je okupirala te mu je sve to više bilo nemoguće vršiti u redu svoje dužnosti, a k tome i sam Preuzv. Biskup je tražio da bi u Imotsku krajinu Provincija dala u svaku župu pomoćnike, tako da je uprava Provincije imenovala najprije mještanina o. Lovreć-Opanci 101 Iz župne povijesti
Kronika župnika fra Josipa Šimića (1930. - 1940. god.) Franu Petričevića, 21 koji je došao u srpnju, a napustio župu 31. XII. 1936. i bio premješten za župnika u V. Brdo, a na njegovo mjesto došao o. Ivan Abrus. 22 On je počeo da se bavi pjevanjem, te smo stali sakupljati za jedan Harmonium i sakupili smo nekih 1700 din. za kratko a za harmonium dali 2200 din. Maestro dr Glibotić preporučio nam je da izradimo harmonium kod Erhalića u Splitu. On je izradio, ali kako se kašnje pokazalo harmonium nije najbolje strukture, češće se kvario. Pjevanjem se prilično napreduje. Najprije ih je naučio pjevanje nekih crkvenih pjesama, a s Misom će ići malo teže, jer nikakova pjevačica ne poznaje nota. Za pjevanjem o. Abrus je uzeo djecu butigarsku, koji imaju uho i neke veće djevojke isto butigarke, koje su i prije pjevale. Ima nade da će se tekom vremena ipak razviti od ovoga zbora priličan Zbor za selo. Velike nedjelje su odgovarali kao Zbor za Muku na V. Petak i Cvjetnicu, Puče moj, Ispovjedite se. Ovi su komadi dobro uspjeli, ali efekt bi bio kod i kamo bolji, da je pjevanje bilo u jednoj prostranoj crkvi. Osnutak Katoličkih Muževa Dne 28. II. godine 1937. župnik je pozvao pismenim putem oko 100 boljih ljudi iz župe na sastanak u Žup. ured. Najprije je župnik protumačio svrhu osnivanja 21 Fra Frano Petričević (1911. - 1999.), Marijana i Tomice r. Matković. Za svećenika je zaređen 1936. u Splitu. 22 Fra Ivan Abrus, rođen u Drnišu 1911. Za svećenika zaređen 1936. u Splitu. Istaknuti franjevac, glazbeno obrazovan (orguljaš). društva, a zatim je o. Abrus pročitao pravila iz Priručnika Zagrebačkog Kat. Akcije. 23 Razvila se je mala debata prema kojoj se vidjelo, da neki neznaju rastaviti Kat. Akciju od političkog društva. Župnik je pozvao na upisivanju, upisalo se je nekih 58 ljudi a ostali su ostavili za drugi put. Izabrana je uprava. Odmah iza toga počeli su neki Mustapići nastrojeni komunističkim idejama stvar razbijati i ljude odvraćati, da se ne upisuju. Dapače su pisali H.S.P. (sic, HSS, op.pr.) u Splitu i u Zagrebu i išli presjedniku Organizacije u Lovreću, da on to mora zabraniti, a pošto je presjednik Petričević Matko počeo ljude odvraćati, župnik je pisao Matku Petričeviću u kojem ga je upozorio da se Kat. Akcija ne bavi politikom i da on ne smije da se stavlja u crkvene stvari. Osnutak Katoličkih Mladića Dne 8 III. sazvan je bio sastanak mladića iz župe. Odazvalo se je oko 80. Župnik im je kazao svrhu sastanka i protumačio svrhu radi koje je potrebito u današnje doba ovakove organizacije po selima ustanovljavati, a zatim im je o. Abrus pročitao pravila organizacije. O. župnik je zatim pobijao krive glasove koje se u zadnje vrijeme šire po župi o Kat. Akciji, jer da su to proširili komunisti i neprijatelji Kat. crkve. 23 Papa Pio XI. je 1922. godine enciklikom UBI AR- CANO definirao novi oblik udruženja katolika laika pod nazivom Katolička akcija (KA) sa svrhom vjerskomoralnim djelovanjem. Zagrebački nadbiskup Antun Bauer u božićnoj poslanici 1934. je iznio načela katoličkih društava muževa, žena, mladića i djevojaka te je iduće godine tiskan Priručnik KA. Iz župne povijesti 102 Lovreć-Opanci
Kronika župnika fra Josipa Šimića (1930. - 1940. god.) Pozvao je mladiće na upis i upisalo ih se je 52. Zatim je bila izabrana uprava. Nego u to vrijeme dr Maček je podpisao jedan članak Ni klerikalizam ni komunizam što su neprijatelji Kat. Akcije na Lovreću protumačili, da je i dr Maček proti Kat. Akcije i prisili su Petričević Matka presjednika H.S.S. na Lovreću da je iza Pučke Mise dne 8/III. javno sa šimatorja pozvao narod, da se ispiše iz Kat. Akcije i da se tu dalje nitko ne smije upisivati, jer da to dr Maček zabranjuje. Iza toga se je došlo desetak upisanih što mladića što ljudi ispisati. Medjutim smo se mi obratili na Zagreb i stigao nam je odgovor, da dr Maček nije mislio na Kat. Akciju, te dr Košutić koji je tada zamjenjivao dr Mačeka kazao, da će on dojdućeg mjeseca doći u Dalmaciju i da će on kazati ljudima da se slobodno tu upisuju jer da Kat. Akcija idje samo za tim da kršćane odgaja. Iza toga župnik je s oltara u prvu nedilju protumačio Kat. Akciju i kazao stav dr Mačeka, te kako su neprijatelji Kat. Akcije krivo tumačili riječi dr Mačeka, koji nije ni spomenuo Kat. Akciju, nagovorili presjednika da on učini što je u zadnju nedjelju učinio, što nije smio, ali da to neće zaustaviti na započetom putu i da ćemo ići dalje. Iza toga je došlo 5, 6 novih članova i upisalo se je i stvar je pošla na bolje, a presjednik H.S.S. na Lovreću je uvidio, da je zlo učinio kada je narod pozvao da se ispišu iz Kat. Akcije. Nestanak Važnih dokumenata iz Općina Imotski i Šestanovac Buduć da braća Olujići, udovica Bulović Mara (ud. Jure, op.pr.) i još nekima je uspjelo zavarati veći broj župljana da ne dadu ništa za gradju nove crkve, to je župnik ipak poslužio se zakonom i preko Općine htjeo utjerati silom ono za što su se sela na svojim seoskim Zborovima obvezali. Nego kad je došao u Imotsku Općinu nije našao ovoga zapisnika Seoskog Zbora u Lovreću na kojem se je zaključila gradja crkve, dočim svi drugi su bili na mjestu, a tako isto kad je došao na Općinu Krajišku jednako je falio zapisnik Seoskog Zbora u Opancin dočim svi drugi bili na mjestu. Iz ovoga je jasno, da je jedna te ista ruka izvukla te važne dokumente računajući da će tako onemogućiti prisilno utjeranje. Medjutim su se prevarili, jer se zapisnik za Lovreć našao u Općini, kad se je na Vijeću riješavao utok Nikolić Josipa, koji je učinio proti gradje na Lovreću, a zapisničar Zen, je prepisao i zapisnik Seoskog Zbora. Župnik je predao najprije 24. od toga 12 Nikolića na prisilno utjeranje, 2 Katića, 2 Bošnjaka, 2 Olujića, 4 iz Dubrave eda narod vidi da je zakon rubanji (ovrhe, op. pr.) u kreposti. Općina je najprije pozvala pismeno da plate na lijep način, a kada su se oni oduprli poslala je svoga presjednika Lugonjića Marijana Ivanova rubača (robač, ovršitelj, op. pr.) i jednoga redara, koji su svakome zapisali 1 komad blaga. Oni su se opirali, te prijete da će biti krvi ali da se neće dati porubati. Lovreć-Opanci 103 Iz župne povijesti
Kronika župnika fra Josipa Šimića (1930. - 1940. god.) Župnik je upozorio na to Sresko Načelštvo u Imotskom i upozorio ga da je kucnuo čas da se ona dva metra zidova nove crkve na Nikolićin poruši, jer da su oni glavna smetnja zašto se Nikolići neće da prilagode gradji. Suviše da pozove glavne kolovodje na Nikolićin i da ih Sreski pouči, da je rubačina na svrsi te da ih na lijep način nastoji skloniti, a ako li se budu opirali, da ove učini odgovornim za svaku eventualnost što bi se mogla dogoditi. Suviše da dade četiri žandara u asistencu ako li dodje do rubačine, te da kolovodjama stavi pred oči koliko su zlo učinili kada su ljude odvraćali od radje jer da oni danas moraju svoje prodavati, a plaćati, dočim su prvo mogli udovoljiti, te da bi on bio mišljenja, da bi to kolovodje morali platiti za siromahe. Svetogrđe na V. Petak na Mrnjavcima Da živimo u doba zaraženo komunističkim protucrkvenim idejama pokazao je ovogodišnji V. Petak, kada su se neke osobe i to pomješane muške i ženske u pripitome stanju odsjekli pršuta komad i jeli i to pred djecom u kući Grge Lugonjića, dapače su davali i samoj Grginoj djeci. 24 A što je u sebi najstrašnije, da su pršut rezali u obliku partikule (komadića, op.pr.) i jedno drugo pršutom na porugu pričešćivali. Prisutni su bili koliko sam do sada mogao doznati: Lugonjić Grgo i njegove dvoje djece, Gavranović Lale, Biškić Mara Žutanova, Lugonjić Pilina žena Škarina. 24 Grgo Lugonjić, r. 1895. pok. Nikole i Ivanice r. Mustapić. Nego djeca su kašnje izjavila, da Biškić Mara Žutanova nije jela. Ovaj dogadjaj sam žigosao na prvi dan Uskrsa sa oltara i pozvao sve župljane eda činimo zadovoljštinu povridjenom Spasitelju, te da radi toga naredjujem za cijelu župu: 1. Sat klanjanja pred izloženim Svetotajstvom taj dan iza podne od 4-5 sati. 2. U petak sv. Misu u 7 sati pjevanu na koju da nastoje doći iz svake kuće bar po jedno čeljade u župi. 3. Da u taj petak u svakoj kući suši (posti, op. pr.) bar jedno čeljade o kruhu i vodi. 4. Oni pak koji su to zločinstvo počinili da suše za tri petka zasebice, a pošto im je vino bilo uzrokom da su tako duboko pali i cijelu župu škandalizirali i nanijeli sramotu pred poštenim ljudima da se moraju sustegnuti od vina sve do V. Petka g. 1938. Što se tiče župe izvrsno su poslušali naredbu, te su došli na sat klanjanja izvrsno tako da je bilo preko trista duša izvan crkve. Kroz taj sat sve su krčme bile zatvorene na Lovreću. Prestali su igrati na balote, samo što su dva žandara i dva listonoša igrali. Svatko je od Lovrećana došao ucrkvu. U petak je na misi bila masa svijeta više pred kapelom, nego što je stalo u kapeli a ispovidilo ih se i pričestilo oko 80. Takodjer su i sušili veoma dobro. Neki su se suzdržavali da preko cijeloga dana nijesu ni zalogaj kruha ni čašu vode okusili a većina je o kruhu i vodi taj dan provela. Sam župnik Šimić ništa se nije cijeli dan okusio, nego dvije crne kafe popio. I djeca od 10 godina su sušila. Iz župne povijesti 104 Lovreć-Opanci
Kronika župnika fra Josipa Šimića (1930. - 1940. god.) Do sada su prijavljeni slijedeći koji su sušili: 15 1. U Milinovića komšiluku u 15 kuća više osoba 9 2. Kod butige: Petričević Anka, Šeminica, Iva, Franka, Kasumuša, Janja, Miljenko, Anđelka, Marica. 12 3. Čaljkušić Coca, Zaraduša, Agata, Ljuba, Iva Zelić, Ruža, Ruža Marijanova, Marica, Ljuba, Jela p. Jure, Mara, Mila p. Nikole. 15 4. Ćorić Jakova obitelj 5, Iva Martinova, Mara Marijanova, Mila Marijanova, Mila Matina, Mara Ivanova, Ljuba Jurina, Zelina nevjesta i kćer. 12 5. Batinić Iva, Mara p. Paške, Mara p. Joze, Luca, Ana p. Joze, Iva Markova i Mara, Kata ž. Matina, Mara kćer Martina, Stipe, Žan Mije, Iva Lazina. 40 6. Šimundić Iva Stipina, Luca, Mara p. Luke, Iva Maćina, Milica, Mila, Nedjeljka, Marica, Slavka, Iva p. Ivana, Kata p. Mate, Mara Franina, Mara p. Ivana, Jela, Stana, Mara ud. Mije, Ana Antina, Jakovica p. Ivana, Jurka ud. Mate, Matija p. Ilije, Iva Markova, Anđa ud. Marijana, Ana ž. Nikole, Ana Filipova, Matija Mijina, Iva Petrova, Mara Matina, Mara ud. Mate, Mara Jurina, Mar kći Ivanova, Zorka p. Ilije. Bendić Iva Matina, Iva Ivanova, Mara ž. Matina, Matija Nikolina, Anica ž. Nikolina, Iva Matina, Mara ud. Luke, Mila ž. Nikole. 12 7. Bobetić Mara ž. Joze, Jelićuša, Sekelez Ana Antina, Mate p. Ante, Sekelez Marijan Antin, Marta, Ana i Iva Jozina, Danica Ante p. Ivana, Mate Matin i Anica ž. Mate. 17 8. Batinić Ana p. Marijana, Iva Antina, Iva kćer Jurina i Ana, Mara ž. Grge, Iva Grgina, Čelanuša, Mara p. Ike, Manda, Mara, Marijan Pintin, Iva Pintina, Mara i Ruža p. Marijana, Ruža ž. Stipe (bez išta), Anđa Adamova, Jela p. Josipa. 6 9. Basić Mila Ivanova, Ljuba Matina, Iva Ikićeva, Ana Ikićeva, Ruža p. Marka, Ruža p. Ante 4 10. Bekavac Serafin, Mara Matina, Mila Antina, Kata Antina. 12 11. Šamija Mara Filipova, Iva Stipina, Ivan Šamija, Anđa Ivanova, Ana Jurina, Marijan Martinov, Mara Matina, Mara ž. Grgina, Janja Marijanova, Mila Filipova, Mara ž. Ivanova, Mara Bilina. 14 13. Matusinović Ana Lukina, Iva Jozina, Zaradić Milica, Petričević Mara, Mara Markova, Petričević Ruža Antina, Frankić Klara, Mara p. Jure, Ljuba p. Jure (dalje nečitljivo, op.pr.) 7 14. Mustapić Iva Antina, Anka Antina, Iva p. Andrije, Ruža Ilijina, Matija ud. Andrije, Mila Ivanova, Mara Jozina. 10 15. Kasum Janja p. Grge, Iva p. Joze, Iva p. Mate, Marica ž. Antića, Iva ud. M., Mara ž. Srećka, Mila ud. Ante, Stana žena M., Iva ž. J., Mara. 2 16. Rupčić Matija Marijana, Gavranović Mila Antina, 2 17. Olujić Iva Turičina, Mila ž. Stipe. 6 18. Ivanović Ana Tomina, Ana Antina, Ana Markova, Ruža ž. Marka, Matija Matina, Matija Jozina. 10 19. Dumančić Pera Stipina, Ljuba Nikolina, Janja Stipina, Tomica ž. Božina, Jaka ž. Frane, Ana Martinova, Ljuba Stipina, Iva p. Mate, Martin p. Jakova, Mara p. Nikole. Cijeli komšiluk o suhom kruhu. 51 20. Nosić Mijo p. Tome, Frano Mijin, Vera Franina, Mate p. Ante, Mara p. Ante, Ivan p. Tome (2), Petar p. Ivana (2), Blaž p. Ante (2), Grgo p. Šimuna (2), Jure p. Ivana (1), Toma p. Tome (3), Manda p. Ilije (1), Stipe p. Mate (2), Bariša p. Mate (2), Beg (4), Iva p. Marka (3), Grgo p. Stipana (1), Ante p. Joze (2), Nikola p. Tome (1), Jure p. Tome (1), Marijan p. Joze (1), Stipe p. Joze (2), Petar p. Joze (1), Marijan p. Mije (2), Ivan p. Jerka (2), Mijo p. Stipe (3), Ilija p. Mate (1), Čojić Ilija (1). Lovreć-Opanci 105 Iz župne povijesti
Kronika župnika fra Josipa Šimića (1930. - 1940. god.) 4 21. Zaradić Mila Matina, Zaradić Mara Matina, Žižanović ud. Ruža, Zaradić Iva Antina. 130 22. Nikolić komšiluk ukupno: 130 Pomoćnik u ovoj župi Pošto je župnik preopterećen sa školom, gradjom nove crkve i drugim zvaničnim poslovima, to mu je samo starješinstvo bez njegova pitanja poslalo pomoćnika najprije u osobi o. Petričevića domorodca, koji je došao 5. VII. 936., a starješinstvo je našlo shodnim da ga premjesti te je napustio ovo mjesto dne 31. 12. 1936. Na njegovo mjesto imenovali su Starješine po traženju samog župnika o. Ivana Abrusa, pošto je župniku bilo stalo, da se uvede pjevanje u crkvi po notama i za to se je postarao te sabrao milodare i kupio harmonium, a otac Abrus je dobro znao svirati. Osnovao je pjevački Zbor i to djevojački i dječiji. Učio ih je razne pjesme i osnovu koralnu sv. Misu. O. Abrus je kroz kratko vrijeme svojim Zborom lijepo napredovao, tako da je bio u stanju držati svirkom svrh nje lijepu akademiju sa preopterećenim programom. Akademija je trajala 4 sata. Slušateljstvo je bilo prekozadovoljno, a bilo je oko 1000 osoba. Akademija se držala pod vedrim nebom gdje je bila napravljena improvizirana pozornica. Na istoj se Akademiji bile i dvije predstave ito šaljiva: Fotografskinja i ozbiljna Bez roditeljskog blagoslova. Prvom je rukovodio o. Abrus, a drugom o. Šimić. Predstave su ako se uzmu sve okolnosti u obzir veoma dobro uspjele. Nakon održane Akademije o Abrus je napisao jedan dopis Hrvatskoj Straži koji je bio previše fantastičan Odlazak pomoćnika o. Abrusa Buduć da je došlo do nesuglasica izmedju župnika Šimića i pomoćnika o. Abrusa, ito samo radi toga što je Petričević Marinkica, rekao svojoj kćeri (Anđelki, op. pr.), neke rječi, na ime o. Šimića, koje župnik nije nikada rekao. Stvar se toliko zaplela, da je o. Abrus zatražio pismeni premještaj, kojemu je starješinstvo udovoljilo. O. Abrus je bio premješten za župnika Velikogbrda. Ispratile su ga ženske pjevačice u posebnu autobusu braće Olujića, a navečer je došao novi pomoćnik o. Librenjak s istim autobusom. 25 O. Šimić je zatražio od Starješinstva da mu dadu klerika Glibotu 26 da vodi pjevanje, buduć da je pjevanje lijepo se počelo razvijati, a novi pomoćnik nije upućen u zbornjavu i starješinstvo je udovoljilo i klerik Glibota je za tri mjeseca vodio pjevanje ito sa samom djecom dočim zbor djevojački nikada nije za njega pjevao. Gusjenice Ove godine su u srpnju navalile velike gusjenice na kupus i potpuno su ga obrstile tako da je izgledalo, da će ga potpuno uništiti. Neki su seljaci dolazili župniku i molili za pomoć, pošto su gusjenice i dalje sve trovale i uništile to je župnik naredio sa oltara, da cijela župa mora u utorak 26. 7. 25 Fra Bernadin Librenjak r. 1912. u Karakašici kod Sinja. Zaređen za svećenika 1937. 26 Fra Pavao Glibotić r. 1913. u Slivnu. Za svećenika zaređen 1938. u Splitu. Kao bogoslov glazbeno nadaren pomaže župniku u vođenju crkvenoga zbora. Kapelan je u župi 1941. - 1943. Nakon odlaska župnika o. Šimića u Zagreb (pol. 1942.), obavlja sve župne poslove do pol. 1943. kada se sklanja u rodno mjesto u Slivno. Iz župne povijesti 106 Lovreć-Opanci
da šuši (posti, op. pr.), a u srijedu da će biti pjevana Misa na koju treba da svaka kuća pošalje po jedno čeljade. Preko Mise je župnik zakleo gusjenice i blagoslovio vodu. Isti dan je gusjenica nestalo. Narod se dobro odazvao i izvršio. Akademija dne 22. VIII. Društva K. A. (Katolička akcija, op. pr.), održali su vjerničku akademiju. Proslov je držao o. Librenjak. O. župnik je govorio Marijo hrvati Te zovu, a o. Šime Jelinčić svrhu Društava K. A., fra Pavao Glibotić izvježbao pjevački Zbor 5 pjesama sa velikim uspjehom. Studenti su držali deklamacije (recitacije, op. pr.) i mala Bošnjak Nevenka. 27 Akademija je svršila s velikim uspjehom. Nastavak gradje crkve Početkom lipnja Mršić je nastavio gradjom crkve. Nadzor vodi župnik o. Šimić. Pošto je imao malo majstora to se radja otezala i jedva je gradja zidova bila dovršena oko 25 VII. a krovnu konstrukciju su izvodili banatski Švabe koji su radju izveli odličnim rezultatom. Pokrov su izveli naši radnici i to ciglom iz Sinja. Gurle na krovu, koje su sustavljene da se odbije voda od zidova izveo je majstor iz Imotskog Bradvica, koji je učinio ugovor sa banskom upravom i kojem će ista isplatiti na teret čatrnje koju će Banska uprava izvesti blizu nove crkve. Inkarti. Inkarti su pogodjeni sa Antom Leticom iz Baškevode, koji je doveo još tri majstora. 27 Nevenka Bošnjak r. 1923. Tome i Matije r. Bošnjak. Kronika župnika fra Josipa Šimića (1930. - 1940. god.) Radju su započeli dne 19. IX. 1937. a svršiti će 23. X. t. g. Rade veoma dobro. Čišćenje oko crkve. Sa sjeverne strane počelo se čišćenjem 19. VIII. ito pozvati su bili svi kojima je moguće raditi, a da će im se priznati i odbiti od onoga što imadu kao kuća doprinijeti a koji su više izradili time će se i platiti. Buduć da se još tvrdokorno drže Dubrava, Kula Nikolići, Katići i nijesu gonili pržinu to je župnik izmolio s oltara za zdravlje blaga da bi se svaki onaj koji ima konje gonio za zdravlje blaga po 2 dana i prilično su se odazvali. Oltari. Župnik je pogodio oltare za novu crkvu sa gvardijanom na Dobrome u Splitu ito 3 oltara mala i pola velikoga ito za 30.000 din. a za uredjenje oltara, prevoz, namještaj te polovicu velikoga oltara od novog mramora iz Srbije pogodjen je sa Frankon iz Splita ito za 32.000 din. 28 Kapela Gospe Lurdske. Izvedba je povjerena akademskom slikaru Marijanoviću, koji će sam izraditi i kipove ito za 8500 din. Izradba zida ispred crkve. Župnik je činio molbu na Bansku upravu da bi ista izradila novi zid i Banska uprava izradila 28 Župnik i gvardijan fra Karlo Nola prodao je župniku o. Šimiću 3 mala oltara i pola velikoga (bez stipesa, podnožja) iz prethodne barokne crkve Gospe od Zdravlja (sagrađene 1771. godine) te kipove sv. Tome apostola i pape sv. Silvestra. Veliki oltar iz 1768. godine sa spomenutim kipovima potječe iz ranokršćanske bazilike sv. Tome u Zadru (V. st.), koja mijenjaše titulara u Sv. Križ i Sv. Silvestar. Crkva Gospe od Zdravlja u Splitu kupila je taj oltar s kipovima 1822. godine kad je crkva u Zadru porušena i prestala biti bogoštovni prostor (desakralizirana 1807. godine). Kipovi sv. Tome i sv. Silvestra nisu nikad bili postavljeni u splitsku crkvu na Dobromu. Vidi: Fra Ante Crnica, Naša Gospa od Zdravlja i Njezina Slava, Šibenik 1939. Lovreć-Opanci 107 Iz župne povijesti
Kronika župnika fra Josipa Šimića (1930. - 1940. god.) je nacrte i odobrila 30.000 din za izradbu istih zidova, te je već držana licitacija bez uspjeha, a sada se traži nova za brzu ruku. Župnik je učinio molbu za vagon cementa za pod i Banska je uprava u cijelosti odobrila i preko veletrgovca Alačevića ovaj je cement dobiven. Čatrnja. Ministar dr Kožul 29 je na molbu o. Šimića odobrio gradju čatrnje na 110.000 din. ali kašnje kad je projekt došao u Split na Banovinu ta je stavka bila izbačena. Na što je Načelnik Stella župnika odmah brzojavom upozorio. Župnik je stvar razložio Banu, 30 a ovaj je naredio Stelli da ponovo uvrsti i Stella je uvrstio i tako je Stella spasio čatrnju za Lovreć. Treba kroniku župe pisati redovito i stvarno za opomen i poticaj onima koji dolaze. Vidio u kraćem pastoralnom pohodu prigodom posvete nove župne crkve. Lovreć-Opanci dne 12 prosinca 1937...+ Dr Kvirin Kl. Bonefačić biskup Kor u crkvi Kor u crkvi izradjen je od betona. Izradio ga je Letica Ante iz Baškevode. Cjelokupni materijal je u njemu prvoklasni. Skale za kor izradio je majstor u radioni Marka Katića iz Sinja slovenac Joža. 29 Dr. Marko Kožul, ministar graditeljstva (1935. - 1937.) u vladi Milana Stojadinovića. 30 Josip Jablanović (1875. - 1961.), istaknuti član Radikalne stranke u Dalmaciji, ban Primorske banovine 1932. - 1938. godine. Posveta nove crkve Posveta je obavljena dne 12. XII. 1937. g. Za posvetu je župnik narod dugo spravljao. Učinjeno je bilo dosta reklame. Kiša je dosta omela da svijet nije mogao doći. Za posvetu je došao preuzvišeni gosp. Biskup dr Bonefačić iz Splita i Miho Pušić biskup hvarski, Dr fra Petar Grabić Provincijal. Prisustvovali su posveti Dr Ante Rajević Sreski Načelnik iz Imotskog i Ljubomir Tecilazić Sreski Načelnik iz Splita. Prisustvovao je Stipe Matijević narodni poslanik Mačekove hrvatske stranke, Dr Mile Vuković Načelnik iz Imotskog, Vukušić Tadija Načelnik iz Šestanovca i Juraj Jurišić načelnik iz Makarske, Dr Josip Luetić općinski liječnik iz Imotskog, Dr Koloman Jerković općinski Vijećnik za Cistu. Došli su gvardijani: o. Ćiro Ujević iz Imotskog, o. Konrad Rudan iz Zaostroga, o. J. Mikulić iz Omiša. Profesuri iz Makarske: o. Leonardo Bajić, o. Ante dr Jadrijević, o. Božo dr Vuco. Profesuri iz Sinja: o. Šimun Jelinčić, o. Jozo dr Olujić rodjeni Opančanin, o. Anušić, o. Librenjak bivši pomoćnik, o. Ivan Glibotić Maestro glazbe, o. Vlade dr Bilobrk iz Splita, fra Lovre Kovačević župnik iz Prološca, o. Nikola Bilić župnik Studenaca, don Milan Pavlinović misionar, don Luka Pavlinović župnik Lokvičića, don Miro Vulić župnik Katuna i don V. Macanović župnik Zadvarja, te o. Luiđ Šimić župnik Vrpolja kraj Knina. Bile su prisutne dvije glazbe limene ito Gospe Sinjske iz Sinja i Napredkova iz Imotskog i pjevački Zbor Makarskih klerika Iz župne povijesti 108 Lovreć-Opanci
Kronika župnika fra Josipa Šimića (1930. - 1940. god.) Milovan koji je pratio cijelu funkciju i skladno pjevao višeglasnu Misu. Tog dana bila su prisutna na Lovreću 63 auta, koja su dovezla razni svijet. Usprkos ružnom vremenu masa je svijeta bila, tako da je crkva bila dupkom puna. Iza obavljene posvete i pontifikalne sv. Mise koju je pjevao Preuzvišeni Biskup Bonefačić slijedila je sv. Krizma jer su Biskupi radi smrti nadbiskupa Bauera morali ići u Zagreb na sprovod. Funkcija je svršila u crkvi u 2. 50 časa a banket je bio u tri sata. Biskupi su se zadržali ½ sata preko Banketa i otputovali autom a š njima i M.P. Provincijal uz poklike naroda Kat. crkvi, Svećenstvu i dru Mačeku. Glazbe su davale koncerte. Preko banketa je palo više nazdravica. Mir je pomućen kada je držao nazdravicu don Milan Pavlinović misionar, koji se je povratio iz Australije, on je počeo da fali mir u Državi. Reagirali su najprije vel. Macanović, a iza njega još žešće Jurišić Jure načelnik Makarske. Vrijedjali su Vlast i Sreskog Načelnika, koji je bio tu prisutan što im je malo tko odobravao. Na večer su bile upaljene vatre naravne i umjetne. Druga Misa Drugu Misu u novoj crkvi rekao je o. župnik Šimić dne 13. XII. u 6 ½ izjutra. Bilo je prisutno oko 100 osoba većinom butigara. Prva Ispovjed i sv. Pričest u novoj crkvi Prvu Ispovjed i sv. Pričest u novoj crkvi primila je Bošnjak Mara ud. Zele dne 19. XII. Prvi sprovod i prva ispovjed Prvi sprovod u novoj crkvi je bio istovremeno Čaljkušić Mati pk. Jakova i Čaljkušić Ruži ženi Mijinoj, koji su umrli istoga dana i bili sprovodjeni. Istog dana se je držao sprovod i Nikolić Josipu (pok. Bože, op. pr.) dne 27. XII. Toga je dana bio veliki led i pušavica a bila je u novoj crkvi prva božićna ispovjed. Prenos zvona Pošto još nije izgradjen zvonik niti su se mogla nabaviti zvona, to smo bili prisiljeni prenijeti zvono sa stare crkve. To je učinjeno dne 9. XII. 31 Olujić ud. Ica se je usprotivila, dapače je ufatila za konop od zvona i nije dala skidati zvono, a napila je i nekoliko neodgovornih mladića, koji su bili u stanju zametnuti kavgu. K tome su još došli u pomoć nevjeste Marica i Iva. Župnik Šimić kad je uvidio situaciju zatražio je žandarsku intervenciju, a pošto se je smrkavalo to je žandarima stavio u dužnost da čuvaju zvono obnoć, a da će ga on tek sutra prenositi. 31 7. travnja 1909. dovezena su iz Splita tri zvona za župnika fra Stanka Borića koja bijahu obješena na tri ukopane grede uza zid stare crkve. Pri kraju Prvoga svjetskoga rata austrijska vlast je oduzela dva zvona (veće i manje). Srednje zvono (oko 300 kg) prenijeto je 9. prosinca 1937. i postavljeno na ukopanu gredu uza zid nove crkve. Iduće godine nakon izgradnje zvonika, uz još tri kupljena zvona, to zvono je postavljeno u novi zvonik gdje se nalazi i danas, kao drugo po veličini. Lovreć-Opanci 109 Iz župne povijesti
Kronika župnika fra Josipa Šimića (1930. - 1940. god.) Sutra dan je otišlo 12 ljudi, skinulo i prenijelo zvono i postavili su ga pokraj nove crkve. Pristanak Nikolića Kroz ovo vrijeme Nikolići videći, da ne mogu ništa učiniti bez župnika prilagodili su se, da će uplatiti kao što uplaćuju svi ostali župljani, a župnik in je obećao ako li oni sve urede i uplate do sv. Ante (1938., op. pr.) da će se on starati za kapelu u Nikolićim. Kula, Dubrava Buduć da ih Olujića kuća uvjek buni, to se oni drže tvrdokorno i malo ih je uplatio, te pošto se na miran način nemože š njima stvar urediti neće preostati drugo, nego pomoću zakona nepokornjake svesti u red Pjevačka smotra Dne 19. XII. održana je u Lovreću u novu crkvu pjevačka smotra. Bili su prisutni seljački Zborovi iz raznih sela Imotske Krajine. Bila je Mara Matočec 32 seljačka spisateljica i jedna engleska novinarka. Od svih Zborova najviše su se istakli Zbor iz Podbablja i Studenaca. Pjevački Zbor sastavljen od djevojaka Kat. Akcije i bivše presjednice pjeva sv. Misu. Pjevanje idje prilično. Narod pohadja crkvu veoma dobro. 32 Mara Matočec (1886. - 1967.), rodom iz Đelekovca (Koprivnica), pučka spisateljica i političarka. Prihvaća politički i socijalni nauk braće Radić i bijaše izabrana kao prva žena članica Glavnog odbora HSS-a. Božić Spomenica posvete crkve. Likovni rad ak. slikara Vlade Na Božić obnoć je crkva bila gotovo puna svijeta. Bio je potpuni mir. Pucale su mačkule i bacane su rokete. Oduševljenje je bilo izvanredno. Olujića kuća nije prisustvovala, nego je autom pošla u Provu na Misu osim samo Petrove žene Danice, koja je bila u novoj crkvi. Proslava sv. Nikole i Silvestra Buduć da su njihovi kipovi na glavnom oltaru, to smo i na jedan i drugi dan držali pjevanu sv. Misu. Svijet se je slabo odazvao....priredio Marijan Milinović Iz župne povijesti 110 Lovreć-Opanci
Iz kulture Iz kulture Monografija o svim imotskim župama Knjiga fra Joze Grbavca Na blagdan sv. Kate 25. studenoga 2017. u punoj crkvi sv. Franje u Imotskom predstavljena je monografiju "Povijest, vjera i kulturna baština u Imoti" autora fra Joze Grbavca. Knjiga u izdanju zagrebačke Školske knjige velikog je formata na 476 kolor stranica s više od tristo fotografija tiskana je u prigodi 300. obljetnice oslobođenja Imote od osmanlijske vlasti te njezinim predstavljanjem u Imotskome završava ovogodišnje obilježavanje tog velikog povijesnog jubileja. Ova je knjiga blago dične Imote, kraju donedavno zabranjenih ljudi, gdje se oštrila intelektualna znatiželja i hrvatska sloboda, prelijepom kraju s toliko tvrdoće, ali i mekanih suza, ova je monografija dar i Imotskom i Hrvatskoj kazao je u ime nakladnika predsjednik uprave (i donator kipa Gospe od Anđela pred imotskim Franjevačkim samostanom) dr. sc. Ante Žužul. Naš istaknuti publicist prof. dr. sc. Slobodan Prosperov Novak istaknuo je da je autor cijeli svoj istraživački život utkao u ovu knjigu koja je sukus Hrvatske, zavičajna monografija kakve nemaju mnogi gradovi, a posebno je vrijedna i mudra njegova naracija povijesti, fra Jozino viđenje povijesti 20. stoljeća trebalo bi ući u školski kurikul povijesti. Knjiga je balans između znanosti i turističkog vodiča, između povijesti i zavičaja sreće življenja, autobiografija Imote sa sjajnim citatima i ponosim se što je time Imotski kao dio Hrvatske i moj zavičaj zaključio je Novak. - I na predstavljanju knjige na Intereliberu sam kazao da se 'mlada nikada ne Lovreć-Opanci 111 Iz kulture
Monografija o svim imotskim župama kudi na vjenčanju', ali mi je ipak neugodno da me Novak toliko hvali - kazao je autor knjige fra Jozo Grbavac, povjerivši se da ju je pisao šest godina, kako je temelje imotske povjesnice postavio Ante Ujević, a da je fra Vjeko Vrčić kao ledolomac istraživao naše župe, no javile su se i neke greške koje se ponavljaju iz knjige u knjigu, pa sam to ispravio u ovom izdanju, ali sam sretan da će netko nadopuniti i mene, dodao je fra Jozo, koji je točnijim ispisao i popis svih poginulih hrvatskih branitelja imotske krve (202 bojovnika), a u knjizi su prvi put tiskane i katastarske karte današnje 24 župe Imotskog dekanata. Podsjetio je na povijesne zapise o osmodnevnom boju mletačke vojske predvođene Zanom Franceshijem, koja je u osvit blagdana Gospe od Anđela 2. kolovoza 1717. oslobodila imotsku tvrđavu Topanu koja je 224 godine bila pod turskom vlašću. Fra Jozo je zahvalio svim suradnicima na ovoj vrijednoj knjizi, od recenzenata Joška Belamarića i Juraja Kolalarića do brojnih fotografa, među kojima su najzastupljeniji Živko Bačić te Braco i Boško Ćosić. Program je kroz zanimljiv razgovor sa sudionicima predstavljanja vodila urednica knjige Miroslava Vučić, a izabrane tekstove iz monografije te knjiga Petra Gudelja ("Gospa od Anđela", "Imotska knjiga", također u izdanju Školske knjige) čitao je glumac Milan Štrljić, profesor na Umjetničkoj akademiji u Splitu. U monografiji je na nekoliko stranica, s fotografijama četiriju crkvi, predstavljena i Župa Sv. Duha Lovreć-Opanci. Tekst počinje citatom fra Silvestra Kutleše o lovrećkim galantarima, slijedi kratki prikaz povijesti, spomen moćnog vlaškog plemena Opanci u srednjem vijeku po kojemu je župa dobila i ime, i koja je prije tri stoljeća uključivala i područje Studenaca i Svibića, a bila je pod upravom omiškog franjevačkog samostana. Slijede brojna odseljavanja stanovništva (samo od 1971. do 2001. popisi stanovništva svjedoče da je općina Lovreć izgubila 3541 stanovnika), a toponim Lovreć polako istiskuje izvorno ime Opanci iz imena mjesta i župe. Ove su godine i dva vrijedna jubileja iz lovrećke župe 280 je godina od nastanka slike "Silazak Duha Svetoga" u staroj crkvi na groblju, a 80 je ljeta prošlo od dovršetka najveće nove župne crkve, najveće u Imotskoj krajini, oko čije gradnje je nekoliko desetljeća bilo prijepora, a u njoj je glavni oltar koji je prethodno bio u crkvama u Zadru i Splitu. U monografiji fra Joze Grbavca su i fotografije lijepo ukrašenih stećaka s Kamenjaka (Mramora), među kojima je jedan potpisan imenom kovača Jurine, što je prava rijetkost na tim srednjovjekovnim kulturnim spomenicima koje je UNESCO zaštitio kao svjetsku spomeničku baštinu na svom zasjedanju 15. srpnja u Istanbulu....Mladen Vuković Iz kulture 112 Lovreć-Opanci
Nove knjige klarise Anke Petričević središnja proslava bila 2. kolovoza 2017. pred crkvom Gospe od Anđela na tvrđavi Topani, prate i književna djela. Užežin tog jubilarnog jubileja klarisa Anka Petričević objavila je zbirku HRVATSKA, DOMOVINO MOJA, koja je 115. knjiga u biblioteci Symposion Samostana svete Klare Split. Knjiga slično naslovljena HRVATSKA, ZEMLJO MOJA Klarisa Anka Petričević - sestra Marija od Presvetog Srca objavila je ove godine dvije nove knjige. U prvoj naslovljenoj SJAJ SVJETLOSTI sabrala je izbor od sedamdesetak svojih predgovora i pogovora (zapravo teološko-filozofskih studija i rasprava, eseja i meditacija o naučiteljima Crkve) za knjige u knjižnici asketsko-mističnih djela Symposion koju od 1975. objavljuje samostan sv. Klare u Splitu i u kojoj je do danas tiskano više od 130 naslova iz patristike, skolastike, moderne teologije i suvremene duhovnosti. Pogovore ovoj knjizi koja opseže 660 stranica (koja svjedoči o iskonskoj težnji i čežnji ljudskog srca i duše o Bogu - izvoru vječnog života) ispisali su O. fra Josip Lucić i dr. sc. Miljenko Buljac. Knjiga je popraćena crtežima Darije Karmele Kovačević. Obilježavanje 300. obljetnice oslobođenja Imotske krajine od Turaka, čija je Lovreć-Opanci 113 Iz kulture
Nove knjige klarise Anke Petričević ima 90 domoljubnih lirsko-epskih pjesama, objavljena je 2000. godine, i iz nje je nekoliko pjesama pretiskano i u ovoj zbirci, među njima i uvodna poema "Pjesma o oslobođenju Imotske krajine od Turaka" u pet poglavlja s 284 stiha u 71 katrenu u desetercu s dvostrukom abab rimom, prvotno napisanih prije 50 godina, u prigodi 250. obljetnice oslobođenja od Osmanlija. Pjesma je posvećena franjevcu Stjepanu Vrljiću, koji je hrabrio svoj imotski puk pod turskim jarmom, turske age su ga mučili, svezali užetom i spuštali u Crveno jezero, ali franjevac nije napuštao svoju kršćansku vjeru. Pobjegao je s braćom iz samostana s Prološkog blata u Omiš, a po oslobođenju se vratio i u uskoro u Imotskom izgradio današnji samostan. Među završnim strofama poeme je i četverostih: Od Anđela dan Gospe osvanu, Zore rumen sav istok ukrasu, Sav puk moli, Turci bježat stanu, Polumjesec nebom se ugasi. Slijedi u knjizi 18 pjesama u ciklusu "Pjesme Domovini" te pet novih pjesama u zaključnom ciklusu "Gospi od Anđela". Pogovore su ispisali Josip Lucić i Miljenko Buljac, koji o pjesnikinjinu opusu ističe: Čitavoga života pjesnikinja ne predstaje šaputati molitve, nižući u sutonima zvonkim glasom Angeluse, snivajući Vespere, Njegov dolazak i susrete, kako bi mu ublažila bol, uljuljkala ga u snove, pripravila mu staze, a vlastita iskustva patnje prinijela na Njegov žrtvenik. Autori crteža u ovoj lijepoj knjizi su don Mario Čagalj i Darija Karmela Kovačević. Okoristimo se i mi snagom i duhom svojih predaka i molitvom Onoj kojoj Njezin Sin, a naš Otkupitelj i Spasitelj, ne može odbiti ni jednu molitvu ističe u proslovu autorica spjeva. Zanimljivo je da je Ante Tresić Pavičić 1902. godine u sarajevskom časopisu Nada objavio u 18 nastavaka roman "Moć ljepote" o oslobođenju Imotske krajine od Osmanskog carstva (koji nikada nije cjelovito objavljen u knjizi). Franjevac Klement Bušić 1917. godine u omiškom časopisu Jadranska vila objavljuje spjev o oslobođenju Imotske krajine od Turaka, u prigodi 200. obljetnice tog povijesnog jubileja. Imotska Matica hrvatska namjerava uskoro pretiskati i ta dva naslova....mladen Vuković Iz kulture 114 Lovreć-Opanci
Kruni Bošnjaku nagrada za "Mesiju" Na 13. Danima kršćanske kulture održanim početkom travnja u Splitu, u sklopu prvog bienalnog Salona suvremene sakralne likovnosti, dodijeljena je Velika nagrada Salona, a ove godine prema izboru Umjetničkog vijeća Salona u sastavu dr. sc. Branka Matulića, akademske kiparice Dijane Ive Sesartić i akademskog slikara Stjepana Ivaniševića, odabrana su dva laureata: akademski kipar Kruno Bošnjak s radom "Mesija" i akademski slikar Vladimir Meglić sa slikom "Abrahamovi posjetitelji". Obrazloženje dodjele nagrade akademskom kiparu Kruni Bošnjaku pročitao je Stjepan Ivanišević, a u njemu među ostalim stoji: "Skulptura Mesija nastala na inspiraciji i sama pokreće spiralu nadahnuća i asocijacija o pomazaniku Božjemu. Uznosita desna ruka gordo drži nevidljivu partituru iz koje se forte fortissimo ori:... i čast!, i slava!, i moć!, u vijeke vjekova amen!, a lijeva nas ruka istovremeno prizemljuje, usporava, smiruje i piano pianissimo nam šapće glasom koji je nemoguće ne čuti kako nema ni časti, ni slave, a ponajmanje moći bez muke, bez nesebičnog davanja za druge, bez ljubavi. Kompozicija skulpture uskladila je prikaz dostojanstva veličanstvenog Mesije sa smirenošću i blagošću Lovreć-Opanci 115 Iz kulture
Kruni Bošnjaku nagrada za "Mesiju" njegove ustrajne i nesebične nakane da nas u ljubavi privede sebi." Nagradu je Kruni Bošnjaku uručio dr. sc. Miro Radalj, ravnatelj priredbe Dani kršćanske kulture i nakladničke kuće Verbum (kip Mesija vidi se iza na postolju). Time je Kruno Bošnjak osvojio pravo da se dogodine pred Uskrs predstavi samostalnom izložbom na 14. Danima kršćanske kulture u Splitu. I prije toga, Bošnjak se predstavio samostalnom izložbom skulptura i grafika Lice milosrđa koja je otvorena lipnja 2017. u palači Skočibučić Lukaris na Peristilu u Splitu, budućem Muzeju sakralne umjetnosti Splitsko-makarske nadbiskupije. Izložbu je u ime organizatora Splitsko-makarske nadbiskupije otvorio nadbiskup mons. Marin Barišić, a prigodne su riječi uputili splitsko-dalmatinski župan Blaženko Boban i splitski gradonačelnik Andro Krstulović Opara. Autorica izložbe i likovnog postava je prof. Maja Juras, a program su pjesmom uzveličali Vokalisti Salone. Izložba je bila otvorena do 20. kolovoza, a njome je Kruno Bošnjak u studenom 2016. obilježio 80. rođendan, kada je prvotno otvorena u Nadbiskupijskom pastoralnom institutu u Zagrebu, na kraju Godine milosrđa, a tom jubilejskom prigodom posvećen mu je i 17. broj godišnjaka Lovrećki libar u nakladi Društva Lovrećana u Zagrebu....Mladen Vuković Izložba Lice milosrđa prof. Krune Bošnjaka, akademskog kipara, u Splitu 21. lipnja 2017. - 20. kolovoza 2017. Prvi je dan ljeta godine Gospodnje 2017. dan za pamćenje. Palača Skočibušić- Lukaris na Peristilu u Splitu okupila je uglednike splitske i hrvatske kulture i crkvenog života. Možemo slobodno reći da ljepše otvaranje tog muzejsko-galerijskog prostora nije moglo ni biti. U ambijentu koji sav odiše antičkom - rimskom starinom, koja svjedoči još o vremenima kad se na kršćanstvo gledalo s prezirom i kad su kršćani bili progonjeni, danas je taj prostor odisao pobjedom Raspetoga koji svjedoči o milosrdnom licu Očevu, koji je sam milosrđe - izložba koja je okupljenima svjedočila i kroz dva sljedeća mjeseca će svjedočiti o umjetničkim ostvarenjima našeg Lovrećanina Iz kulture 116 Lovreć-Opanci
Izložba Lice milosrđa prof. Krune Bošnjaka, akademskog kipara, u Splitu Krune Bošnjaka gdje on skulpturom, olovkom i bojom ostavi svom narodu trag svojega odnosa prema Kristu Isusu, njegovoj Majci i njegovim ugodnicima kako je to ponio iz rodne kuće, iz Župe Lovreć-Opanci i obogatio svojim školovanjem u glavnom gradu Hrvata - Zagrebu, a sad se vratio i zavičajnom Splitu. Izložbu je otvorio splitsko-makarski nadbiskup i metropolit Marin Barišić uz nazočnost dubrovačkog biskupa Mate Uzinića i aktivno sudjelovanje splitsko-dalmatinskog župana Blaženka Bobana i splitskog gradonačelnika Andre Krstulovića Opare, koji je ujedno izaslanik predsjednika Vlade Republike Hrvatske Andreja Plenkovića, i razumije se autora Krune Bošnjaka, te autorice izložbe i postava prof. Maje Juras u suradnji s autorom. Ništa manje nisu značajni i drugi uzvanici kao i veliki broj Kruninih sumještana koji žive u Splitu ili su došli iz sela Župe Lovreć-Opanci da s njim proslave taj svečani trenutak. Nazočnim Lovrećanima bilo je osobito drago kad je gradonačelnik Krstulović Opara istaknuo poveznicu Meštrović - Kršinić - Bošnjak te dodao Krunina "snažna uklopljenost u baštini koja isplivava iz svakoga centimetra njegova djela je podjednako čvrsta kao i kamen iz kojega je iznikao iz tvrdoga, plemićkog lovrećkog kamena", te pozvao nazočne da uživaju u toj izložbi kao i u novom Muzeju sakralne umjetnosti. Profesorica Maja Juras dugi niz godina prati Krunin rad, te nam je samo naznačiti jedan dio iz njezina govora pri otvaranju izložbe: Otvaranje izložbe u trenutku jednoga umjetnika je velika radost i uzbuđenje ali i krhkost. To je trenutak kad umjetnik pred svima, ali i pred svakim osobno otvara svoju dušu i biće do same srži. Ona se predaje našim pogledima, sudovima i prosudbama. To je veličanstven trenutak objave, dubokog otkrivenja, ali i velike umjetničke i ljudske poniznosti, trenutak ispovijedi umjetnika i njegove umjetnosti. I zaista Kruno je svoj rad predao pogledima, sudovima i prosudbama prošle jeseni u prostoru Nadbiskupskog pastoralnog instituta u Zagrebu, a danas u Splitu. Nadbiskup Marin Barišić je biranim riječima uveo prisutne u izložbu kao i otvaranje novog muzejskog prostora, zahvalio svima koju su sudjelovali u postavu izložbe (prof. Bošnjaku i autorici izložbe prof. Juras te katedralnom župniku don Tomislavu Ćubeliću, mr. don Josipu Perišu i konzervatorici dr. Vanji Kovačić) te dodao da je izložba Lice milosrđa prof. Bošnjaka najbolji blagoslov prostorija novoga Muzeja, ali i blagoslov gradu Splitu. Naglasio je da izložba o milosrđu nije u zakašnjenju - kao što neki govore jer je završila Godina izvanrednog milosrđa - ona je svojevrsna memorija na tu važnu dimenziju ljudskoga života. Srce je vidljivo u licu, koje izražava dubinu. Ono je ekran duše. Promatrajući njegove likove, vidimo da su oni skupljeni od boli i patnje, ali njihova lica izražavaju nadu i vjeru. Ako i nemamo talent poput Krunina, nastavio je Lovreć-Opanci 117 Iz kulture
Izložba Lice milosrđa prof. Krune Bošnjaka, akademskog kipara, u Splitu nadbiskup, imamo dar življenja milosrđa na koji smo svi pozvani jer pravednost svoju puninu ima u milosrđu. Program otvaranja vodila je lic. theol. Silvana Burilović Crnov, a Vokalisti Salone su pjesmom pridonijeli nezaboravnom otvaranju izložbe. Kako rekosmo na početku, izložba je bila otvorena za posjetitelje tijekom ljeta sve do 20. kolovoza i razgledali su je domaći ljudi i strani turisti. Što se moglo vidjeti na izložbi? - Izložba je bila retrospektivna i obuhvaća skoro pola stoljeća Kruninih radova, a svi su izlošci vezani oko glavne teme "Lice milosrđa", ja bih naslov proširio - "Milosrdno lice Očevo - Iskus Krist, njegova Majka Marija i Božji miljenici. Kruno je po vokaciji kipar, te je izloženo oko 30 skulptura, tj. kiparskih motiva, među njima i nekoliko skica i fragmenata ( Raspelo, Skidanje s križa, Pietà Pred Pilatom, Quid est veritas? - Što je istina?, Majka, Gospa od Puta, Sv. Josip, Mesija i Fidelissima advocata Croatiae - Najvjernija zagovornica/odvjetnica Hrvatske ) u raznim tehnikama: gips, terakota, glina, kamen i bronca. Kruno je izložio i oko 30 svojih crteža, odnosno slika, u kombiniranim tehnikama pastel - olovka - plakatna tempera. Slike predočuju najčešće lik raspetog Isusa, a nekoliko ih predočuje Majku koja u krilu drži mrtvo sinovo tijelo - Pietà i Bol i tuga svagdašnja. Iako mi stariji bolje poznajemo Krunu, navest ću za mlađe nekoliko biografskih podataka o njemu. Kruno je rođen u Lovreću 1936., osnovnu školu je završio u Lovreću, srednju i likovnu akademiju u Zagrebu, ima svoj atelier u Zagrebu, koji je uvijek, kao i danas, stjecište kulturnih i društvenih radnika, a posebno ljudi iz šireg zavičaja (Lovrećani, Imoćani i Hercegovci). Bio je profesor na Akademiji, sada je u mirovini, ali uvijek nemiran jer zna raditi dnevno i dva radna vremena. Iz svoje je radionice darovao rodnom selu više djela, što u crkvu, što u školu, što li u privatne zbirke. Njegova se djela mogu vidjeti diljem Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine, a njegovi medaljoni krase vitrine mnogih uglednih građana Hrvatske. Sretni smo da su zavičajni Split i naša Nadbiskupija na tako veličanstven način ugostili našega Krunu.... Iko Nede Križanove Iz kulture 118 Lovreć-Opanci
Izložba Lice milosrđa prof. Krune Bošnjaka u Splitu U vruće litno predvečerje 21. lipnja godine Gospodnje 2017. veliki događaj u Splitu. Otvara se izložba skulptura i umjetničkih slika poznatog, priznatog i cijenjenog umjetnika Krune Bošnjaka, našeg Lovrećana. Skupili se crkveni i svjetovni oci grada Splita, Županije i dalje, velik broj ljubitelja umjetnosti, naših Lovrećana, Opančana i svih drugih znatiželjnika koji vole i cijene umjetnost i umjetnika. Pozdravom i govorom o umjetniku i djelu njegovih ruku, njegovoj predanosti Bogu i viri koja se vidi u svakoj njegovoj skulpturi, nadbiskup Marin Barišić je i zvanično otvorio izložbu. Govorom i hvalom za umjetnika i njegova djela pridružili su se, župan Blaženko Boban i gradonačelnik Andro Krstulović Opara. Autorica izložbe profesorica Juras upotpunjuje svojim govorom ovaj predivan događaj. Da bi sve bilo još lipše i uzvišenije da umjetnost ide uz umjetnost, "Vokalisti Salone" svojim klapskim pismama dočaravaju takav ugođaj koji u srce dira. Polako hodajuć od slike do slike od skulpture do skulpture, slušajući govore hvale i divljenja i predivne dalmatinske pisme i potiho šaputanje prisutnih imala sam osjećaj kao da sam u nekom drugom svitu. Slike su me vratile u ditinjstvo i ponovo dočarale slike teškog života u našem kraju. Na žalost, ni danas nije puno bolje, samo puno praznije. Prije odlaska iz galerije kao i svi ostali i ja sam htjela pružit ruku umjetniku. Samim dolaskom do umjetnika pružam ruku i počinjem govorit da sam sestra Ivana B. B., ali tu bivam zaustavljena pokretom ruke i ričima: "Ne tribaš ti meni govorit kad ja znam 'ko si, ti si moja mala Neda, ista si mater kad je bila mala". Kod mene šok, nevirica i veselje sve odjednom. Tako velik i cijenjen umjetnik ostao je u duši uvik naš čovik iz Lovreća....Serafina Marinković, Split Lovreć-Opanci 119 Iz kulture
Nove knjige Franjevci žrtve komunističkog progona Stjepan Čovo, Franjevci samostana Majke Božje Lurdske u Zagrebu žrtve komunističkog progona, Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja, Samostan Zagreb, Zagreb, 2017., str. 130, format B5 Fra Stjepan Ante Čovo (Karakašica, Sinj,1937.), redovnik, svećenik i ugledni sveučilišni profesor u miru, član Franjevačke provincije Presvetoga Otkupitelja sa sjedištem u Splitu, autor desetak knjiga ove je godine objavio knjigu o franjevcima samostana Majke Božje Lurdske u Zagrebu koji su, što bi naš narod rekao, na pravdi Boga 1947. uhićeni, suđeni i osuđeni: dvojica na smrt strijeljanjem, a ostala četvrica na dugogodišnji zatvor. Jedan od te četvorice umro je u zatvoru. Evo imena tih franjevaca: fra Matej Vodanović, župnik, (Vis, 3. siječnja 1885. - Zagreb, 4. rujna 1947., strijeljan i pokopan na nepoznatom mjestu), fra Serafin Rajić, kapelan, (Cista Velika, 2. prosinca 1913. - Zagreb, 4. rujna 1947., strijeljan i pokopan na nepoznatom mjestu), fra Josip Visković, kapelan, (Tučepi, 21. ožujka 1915. - Stubičke Toplice, 24. siječnja 1997.), 15 godina zatvora, fra Petar Grabić, provincijal (Širitovci, Miljevci kod Drniša, 28. listopada 1882. - Split, 29. ožujka 1963.), 14 godina zatvora, fra Leonard Bajić, gvardijan (Vojnić kod Sinja, 28. rujna 1889. - Stara Gradiška, umro u zatvoru 17. veljače 1948., nepoznato mjesto pogreba), 12 godina zatvora, fra Albert Bukić (Šibenik, 26. studenoga 1877. - Šibenik, 30. siječnja 1953.), sedam godina zatvora. Njima treba pribrojiti još troje optuženih građana u tom Zagrebačkom procesu u vezi s tzv. diverzijom u tvornici C. D. Gaon, a to su: Ivan Matošić (Sanski Most, 12. svibnja Iz kulture 120 Lovreć-Opanci
1926. - 1947., strijeljan), Ivica Salamon (Zagreb, 10. ožujka 1919. - 1947., strijeljan) i Jolanda Bauer (Siverić, 27. travnja 1911. -?). Optužnicu je potpisao državni tužitelj Vladimir Ranogajec (Zagreb, 6. studenoga 1913. - Zagreb, 2. ožujka, 1975.). Bit optužnice se sastoji u tome da je fra Jozo Mikulić (Proložac, 3. travnja 1898. - San Jose, 15. ožujka 2000.), vojni kapelan za II. svjetskog rata, koji je napustio zemlju 7. svibnja 1945. dolazio tajno iz Austrije u Zagreb i prikupljao određene "informacije za inozemni tisak, koje bi služile kao propaganda protiv Jugoslavije". Štoviše, o. Mikulić je - kako je optužba tvrdila - donio i "pakleni stroj" za rušenje tvornice C. D. Gaon (str. 17). Ta neutemeljena optužnica da je fra Jozo dolazio u Zagreb iz Austrije u svrhu rušenja nove vlasti i na to poticao subraću, te nepravedna presuda odnijele su neposredno pet života (četiri osobe strijeljane 1947., a peta umrla u zatvoru 1948.) i nanijele mnogo patnje ostalim optuženicima i njihovim bližnjima. Građu knjige autor je rasporedio u dva poglavlja: 1. Lažne optužbe i osuda franjevaca i 2. Osuđeni franjevci samostana Majke Božje Lurdske. Tekstovima prethodi Predgovor provincijala fra Joška Kodžomana i autorov Uvod, a iza drugog poglavlja slijede: Zaključak, Bibliografija, Prilozi koji donose šest prijepisa iz sudskog spisa, kao i fotokopije dijelova tih spisa, zatim tekstove sa spomen-slavlja za progonjene i ubijene franjevce koje je održano u Zagrebu, 19. travnja 2015. pod naslovom Duše su pravednika u ruci Božjoj.To euharistijsko slavlje i uvod u slavlje vodio je zagrebački pomoćni biskup Ivan Šaško. Nove knjige Franjevci žrtve komunističkog progona Tu je i fotografija spomen-ploče, podignute istog dana 19. tranja 2015. na samostanu Majke Božje Lurdske u Zagrebu na spomen progonjenim fratrima u navedenom Zagrebačkom procesu. Autor je knjigu izradio stručno i u skladu sa znanstvenim uzusima koristeći arhivsku građu franjevačkih samostana u Omišu, Sinju, Splitu, Visovcu i Zagrebu, zatim relevantnu povijesnu i memoarsku dostupnu literaturu. Knjiga je značajna i za našu župu jer jedan od osuđenika na smrt fra Serafin Raič (Čovo ga piše kao Rajić) iz susjedne Ciste Velike, koji je imao mladu misu u novoj lovrećkoj crkvi 13. ožujka 1938. za župnikovanja fra Joze Šimića. Uhićen je 19. travnja 1947. kao kapelan u župi Majke Božje Lurdske u Zagrebu. Saslušavan je 48 puta, a zapisnik obuhvaća 148 strojem gusto tipkanih stranica. Trideset i pet zapisnika potpisao je istražitelj Branko Violić, deset ih je nepotpisano, a jedan je istražitelj (?) potpisan samo kao Marijan. Sud je donio najstrožu kaznu strijeljanjem. Žalba nije usvojena i fra Serafin je strijeljan 4. rujna 1947. godine zajedno sa župnikom fra Matejom Vodanovićem. Knjiga je predstavljena javnosti uoči 70-e godišnjice pogubljenja fra Mateja i Serafina u nedjelju, 3. rujna 2017. u crkvi Majke Božje Lurdske u Zagrebu poslije večernje sv. mise. Knjigu preporučujem svima koji žele upoznati vrijeme izričito nesklono slobodnu čovjeku i u kojemu se nisu poštivala osnovna ljudska prava na pravednu i pravnu obranu.... Ivan Bekavac Basić Lovreć-Opanci 121 Iz kulture
Svijeća Jesenja veče I svo vrijeme u kući mojoj svijeća gori; za svakog blagdana, u ostale dane i u po bijela dana. Kako ne svijetli tako u drugim kućama, i čega se boje i zašto liježu rano, za sama vidjela? Što im oči odaju strahom, a sloboda iz njih još besmislenije gleda? I stalno se šapuću i zatvaraju u kuće u sam kraj dana. Dok slobodari u sumrak na rubovima daljine, snopove žita pale, da žare i svijetle za sutra. Dok i dalje svo vrijeme u kući mojoj svijeća gori; za svakog blagdana, u ostale dane i u po bijela dana. Srpanj '72...Željko Šimundić - Bendo O svete li slike, o svete li slike u jesenjoj noći na pragu zime; dok uz prozor oganj tinja i plami uzanj pognuta starica sjedi: U misnoj je robi, s očenašima u ruci i maramom crnom na glavi. A gore iznad bibljiska je slika; poviruje mjesec, oblici klize, svebojnim nebom paraju munje; nestaju stvari i kopreni se obzor. I koga li to čeka godine tolike? I odavna je sama, uboga i stara; dosta je jatka vidjela u životu svome: Zaputi se do nje toj svetosti lika dok je u njoj nade, a Tebe nije. O svete li slike, o svete li slike u jesenjoj noći na pragu zime; dok uz prozor oganj tinja i plami uzanj pognuta starica sjedi: U misnoj je robi s očenašima u ruci i maramom crnom na glavi. Studeni '71 Željko Šimundić Bendo Iz kulture 122 Lovreć-Opanci
Svjedoci crvenog vremena pjesma koju nisam mogao nigdje objaviti Sadržaj Biblije su ubijali u meni i davno prije u mom Ocu. I pričali mi bajke kao malom, o utopiji... Kapitalu, o nekakvom Marksu i Englesu, o teorijama koje ne stoje, na obje noge; o Darvinu koji se porekao! Ćaća je bio u Malesničkom vrtu pedeset godina, a ja na Golgoti, putu Istine. Ćaću bi pokupili u rezervu za godišnji svaku godinu, a mater bi plakala i totala. Okružila bi svojim rukama nas petero kao malenu loptu s kojom bi se drugi igrali. I jednog je dana ćaća otišao u Njemačku "u neprijateljsku zemlju". Prije toga nas je izljubio nebrojeno puta i pelio prstom i tuvio nam u gladu da ne zaboravimo i da iz kuće ništa ne izlazi na svjetlo. I ćaća zadugo nije dolazio; mater je bila nekako odsutna, kao da nije bila svoja. Lovreć-Opanci 123 Tako su svi skoro otišli; neki su se ulizivali Narodnim odborima, neki su dolazili iz tuđih krajeva. Naseljavali se i jeli naš kruh I govorili: "Kako je lepa ova naša zemlja!" "Kako je lepo ovo naše more!" Željko Šimundić Bendo Ham iz davnine Moja je mater nosila pet svjetova i ostala zadnja u kući kao uteg životu; iz koje će je iznijeti u haljini mladosti, koja će bijeliti noć kao svoju sobu. Dok se glasovi dopiru koracima iz daljine, u dojeku život korotnim likom ide i otišli svijet slavi navodno rođenje. I ova vrata stružu glasovima hrđe uz vjetar što žicom zavezuje škure. I prozorom u svijet našu kuću zovem i Ona ima karizmu od kamene živice, zato ću je zvati Hramom iz davnine. Godina 1986. Željko Šimundić- Bendo Iz kulture
Josip Joško Petričević Ovogodišnji ilustrator naslovne korice župnoga lista Lovreć-Opanci, br. 9. jest naš dugogodišnji nastavnik likovnoga odgoja Joško Josip Petričević u OŠ S. S. Kranjčevića na Lovreću. Ukratko ćemo donijeti njegov životopis. Joško Josip Petričević je naš Lovrećanin, iako se rodio na poluotoku Pelješcu u Gornjoj Vrućici 1940. godine. Njegov otac Ante se nastanio na Pelješcu i tamo je dobio sina Joška koji je po završetku školovanja u Splitu dobio posao nastavnika likovnog i tehničkog odgoja u rodnom selu svoga oca na Lovreću davne 1963. godine. Tu je ostao raditi čitavi svoj radni vijek i tu je zasnovao i obitelj, tako da je postao pravi Lovrećanin, ali nije zaboravio ni svoje rodno mjesto na Pelješcu. Posebno me s Joškom vežu uspomene iz osnovne škole jer mi je bio nastavnikom likovnoga i tehničkog odgoja. Pamtim ga kao vrlo zaljubljenog u svoj predmet i zauzetog nastavnika da što više i što bolje svoja znanja prenese učenicima. Što se tiče bar mene, Joško mi je i iz svoje privatne knjižnice posuđivao knjige da upoznam velikane likovne umjetnosti. Tako mi je bio posudio knjigu o Leonardu Da Vinciju. Kako je moja sestra Marija počela raditi u istoj školi kao nastavnica matematike i fizike, to mi je omogućilo da budem u bližem dodiru sa svojom osnovnom školom i da se češće vidim i s nastavnikom Joškom i pratim rad svoga učitelja. Onaj prvi Joškov zanos koji sam doživio kao učenik, ostao je u njega i danas dok je u mirovini. Njegovo nastojanje da se učimo crtati predmete našeg okruženja - mrtvu prirodu, posebno mi je ostalo u sjećanju. Predmete, djela ruku naših djedova i baka: stolce, stolove, sinije, bukare, vučije, prakljače, ali i samare, rala, plugove, te opremu za konje kad se upregnu u kola ili plug; pletene guće, bičve, buzavce, torbice - zovnice i slično koji su pomalo nestajali, Joško je nastoja očuvati, te je u školi počeo prikupljati te predmete i tako je nastala Etnografska zbirka OŠ S. S. Kranjčevića - Lovreć. Osim tih predmeta, Joško je osjetio da treba očuvati i nematerijalnu kulturu naših roditelja, te je 1974. godine s učenicima nastupio na Smotri folklora u Zagrebu. Tu je učenik Tomislav Batinić nastupio pjevajući uz zvuke konjskih struna na guslama. Ovdje ne bih više o tome jer Iz kulture 124 Lovreć-Opanci
to možete pročitati u monografiji Župe Lovreć-Opanci, Lovreć, 1993., str. 438. - 440. Joško je olovkom i kistom nastojao očuvati ljude i krajolike lovrećkog i opanačkog kraja, ali i predmeta koji su svakodnevno bili u upotrebi u našoj seoskoj sredini. To je radio i fotoaparatom. Predmete Etnografske zbirke je crtao i objavljivao u školskom listu Svitanja i godišnjaku Društva Lovrećana Zagreb Lovrećki libar. I primorske je krajeve isto tako likovno prenosio na papir i platno. Njegove slike susrest ćemo u mnogim kućama naših ljudi, ali mnoge su slike otišle i u inozemstvo. Na poticaj Ivana Branka Šamije već postojeće slike predmeta nadopunio je mnogim novima i s njim je i Pericom Tucakom objavio Slikovni rječnik Imotske krajine, Josip Joško Petričević Zagreb, 2010., a potom ove 2017. godine s I. B. Šamijom Slikovni rječnik hrvatskog uzmorja. Smrt Ivana Branka Šamije zaustavila je dalji rad na projektu još jednog slikovnog rječnika, ali nadam se da će se posao nastaviti u novim uvjetima i da će naš Joško nacrtati još mnogo slika za neki budući rječnik. I na kraju što reći osim da mi, Joškovi učenici, možemo zahvaliti dragom Bogu da nam je dao tako vrijednog učitelja i da je svoj radni elan prenio na svoje učenike, da nas je odgojio da trebamo čuvati i cijeniti svoju kulturnu baštinu koja nije zanemariva i u odnosu na velike sredine i narode koji su brojniji od nas.... Ivan Bekavac Basić Kreditni Rejting Lovas Bank - Bum Bum U tom Lovas Bum Bum udruženju bijaše više lovaca nego što Jozip Bartulica mišljaše. Doduše, jesu još mali i zeleni, ali jedan po jedan, kuna na kunu, izbroji se, razmnoži se - I u Zaplandišću pod Velimom se dobro živi, bolje nego u Doičlandu, jer Velimci imaju plaće i mirovine, taman za preživit, niti mogu umrit', niti mogu živit' promrmlja Jozip Bartulica, slušajući izjavu Brež Zuma. - Ne triba mene opominjat' na kršćansku dužnost, a niti meni od ovi' triba pomoći, ni u zgodi ni u nezgodi. Mi ćemo se i dalje snalazit' kako znamo i umimo. Ne tribaju nami njiove nagrade, ni vaučer-vau. Onako dostojanstveno i uznosito, udari Jozip Bartulica šakom o stol, i zamoli pomoć od Božjeg Imena. O čemu su na vijestima govorili, Mariji, ženi Jozipovoj, nije ništa bilo jasno. Činilo joj se kao da to nije njezin jezik, i malo joj se po glavi mutilo, je li ona od starosti zaboravila riječi i nije znala što se s njom događa, je li prestalo vrijeme njenih riječi Lovreć-Opanci 125 Iz kulture
Kreditni Rejting Lovas Bank - Bum Bum ili je došlo vrijeme novih riječi. Pokušavao je i Jozip Bartulica dokučiti i svojoj ženi objasniti što je lovački rejting i zašto su oni ugrađeni u lovni sustav. - Kako to misliš, ako se smanji ili digne, taj tvoj, vrag bi ga zna, rejting? upita Marija. - Ako ga se smanji, onda je manje ulagača. - Kako? - Evo! Ovako! U jednoj su državi snimili stanje smeća, i taj grad u Rikni Portu doživio je procvat jer su ti rejtingisti bili veliki poticatelj krize u Luci Gal. - Oho, to je rejting, zvani rat, moj Jozipe, ovi će izgleda prominit' cili svit. - toliko će Marija, pa stade, dok je on iskosio oči, pa malo se uspravi, okrenivši lice prema otvorenom prozoru. Dugo je šutio, a onda će polako: - A ta rejting srestva na trenutak udahne pa produži - povezana su s novcen u obrani od napada na novčanu valutu. I tako je smanjena UHU moć. Kreditni rejting počinje osamdeseti' vožnjon Fić Fiće, ali već devedeseti' godina nije više pošten. - Oho, hoo! Fiće! Ali, to auto još uvik postoji i vozi. - izusti Marija, očito iznenađena. - Nije auto fićo, nego Fić kuća. - Jozipu se Bartulici misao zavrže u glavi. Sve muke i patnje izlaze i dolaze u novcu. Taj nesretni rejting i novac upravlja cijelom planetom, svim ljudima, lovcima i vrholovcima, kako siromajima koji ga nemaju, tako i lovašima koji mu robuju No, brzo mu se stiša gnjev u srcu pa nastavi: - Sad ti UHU rejtingisti, oli našin domaćin govoron rečeno, prociniteji, nepovoljno govore o našem Zaplandišću, a Iz kulture 126 Lovreć-Opanci
nisu u nj ni došli niti su ga poznavali. No i nevidljivi imaju oči koje vide. Svidio im se, pa su mu snizili vridnost, kako bi ga se lakše domogli. To ti je, ženo moja, kao kad imaš kravu koja je dobra po mliku, ne mereš je ranit, pa je moraš prodati da ne bi krepala, pa brzo nađeš prociniteja koji će vikati da je krava loša, slaba po mliku, kravi brzo padne rejting, zvan vridnost, i odman se proda. Je li ti sad jasno? Procinitelj krave dobro zaradi, kupac možda nadrlja, prodavač strada, a šta je s kravom, to nikoga nije briga. Agencije plaćaju rejting za one fićproizvode koje žele proturiti na tržište. Milom ili silom. Jesi li u ulagačkom rangu ili si ocinjen ko smeće? Sve ti je to odlučeno u kući Fić Fići na Vall Sttritu, moja ženo. - Tako kažeš - iznenađeno će Marija - ali bome će ta tržišta, bože sačuvaj Fića, onda upravjati Engelon i Frakon. Mnogo je ona čula o njima. Nikada se nije varala u svojim spoznajama. - Kad su države u pitanju, ti rejtingisti više gledaju pulitiku nego gospodarstvo. Tako ti je taj Love Moody's snizio vridnost, oli ti rejting, našen Zaplandišću? Snažni su prema slabima, slabi prema snažnima. Bijaše uboda u tim njegovim riječima. - Zato tom Fić-Fići za vridnost nije stalo do država i judi. - dometne Marija. Jozip nastavi, ali tako tiho da mu se glas jedva čuo: - Više se oni raduju dangubama na ulici nego radnicima u tvornici. Jer, prema njima, bolje je imati neradnike nego radnike. Za neradnike i dangube primaju pomoć i dobro žive. Stoga se zatvaraju tvrtke, otpušta se Kreditni Rejting Lovas Bank - Bum Bum radnike. Jer judi koji ne rade i ne gladnu. Tako niti ima rada, niti ima glada. A u bankama lipo uveli puš pauzu, pa izađu vanka i sve gledaju kako će jadne 'jude što brže ispušiti da se ne bi predomislili. I mene su dobro ispušili. Je mi lipo, je! Nisan gladan, nisan! - Moj Jozipe? Kojim to mi jezikom govorimo? - začuđeno će ona. - Pratin te. Ma ti govoriš, ja ništa ne vatan. Ni sebe, ni tebe. Zaškripi katriga pod Jozipom, a ona ponovno upita: - Za koga oni rade? - Rejt-Fićo-Fići rade za svoje klijente Bank-Lovčare, zvane Ose zemunice. - Za ose? - Eee, za Ose i Stršljene. Marija se silno začudi, te upita: - Šta je to? On tvrdo odgovori: -To ti je rejting za stalni porast nekretnina. A gazde su im u Danskoj, Australiji, Kanadi, Šejla Mobli, Philadelfiji, Svetom Petersburgu Jozip se digne te velikim koracima prijeđe preko kuće, tamo-ovamo, pa će opet, još tvrđe: - Kažu da taj kredit, rejting kredit, olakšava pozajmljivanje zlata u švercu kapitala. Uzima se što Rejting naredi. A oni su naše velimsko zlato jedne noći budzašto prodali tome Rejtingu. - Koliki će biti rejting i prvi kamenjak za Velim? - bojažljivo će ona. - Iz središta razvikane Lovas Lukavice, ponude su stigle, trista milijuna odman za Zaplandišće pod Velimom. Izdavatelji dolaze iz Lovas Lovice za rejting prociniti Lovreć-Opanci 127 Iz kulture
Kreditni Rejting Lovas Bank - Bum Bum što još imamo. Dobra si, moja Marija, i naš kamenjak. Sve što je vridno. Svi slušaju Rejting Lovicu. Baš svi koji žele na tržište, pa tako i Zaplandišće, mora se podvrgnuti lovačkoj procini rejtinga. Tko vodi Lovas Rejting, među javnima, iz više razloga, ne bi bilo uputno imenovati, ali odakle je došao, i tko ga je izmislio, kamo on vodi, to nitko živ ne zna. Stara priča. reče Jozip Bartulica, vrteći glavom, mijenjajući izraz na licu. Riječi što mu bijahu navrh jezika, ostadoše neizgovorene. Marija se križa govoreći: - Križ na čelo, Isus na usta, Gospa na prsa. Bog s vr' mene, Anđeli oko mene, biž, Vraže, od mene, ništa ja to ne razumin....dragica Zeljko Selak Pjesme o Gospi Mariji Djevice, oj kruno slave Mati Božja, dike prave, primi našeg srca glas primi našeg srca glas. Ti bo jesi prava mati, uza Te je blago stati, u Tebi je pravi spas. Kako jeste sretan oni kom u duši Tvoje zvoni slatko ime Marija, slatko ime Marija. Mati Božja, ti luč trajna, pravednika zvijezdo sjajna, Moli za nas, Marijo, Moli za nas, Marijo. Iz kulture 128 Lovreć-Opanci
Pjesme o Gospi Mariji O, Marijo, zvijezdo mora O, Marijo, zvijezdo mora, Svijetli nama dana kraj, Preko tvoga zagovora, Daj nam doć u vječni raj. O, Marijo, lijep si cvijet, Tebe štuje cujeli svijet. (2 x) Brani našu domovinu I hrvatski narod vas, Daj da jadi svi ga minu, Daj mu sreću, vječni spas. PRIPJEV: O, Marijo, lijep si cvijet Lijepa si, Marijo Lijepa si Marijo, divna ko no raj, ko je Tebi mio, neba daj mu sjaj. Lijepa si, Marijo, ko anđela kor, Ti za Boga prva najljepši si stvor. Tisuć puta zdravo budi Tisuć puta zdravo budi, O, Marijo, o naša nado, Zdravo zoro štono rudi Na obzorju plavednom, O, Marijo, o naša nado, Srce tebi dajemo. Prečista si i preblaga, Ti si sunce vedra neba, Ti si alem svega blaga, Radost puka našega. O, Marijo, o naša nado, Srce tebi dajemo, Čudo divno toga raja. Blagi pogled na nas svrni I usliši molbe naše, Tvoji, Majko, jesmo mi. O, Marijo, o naša nado, Srce tebi dajemo. S visokoga brda S visokoga brda doziva ljepota, Do ljepote putem premnoga strahota, Pogibelji strašni prijete mi sa strana, Mila moja lijepa kraljice ljiljana. Kao dijete majku i ja tebe volim, Dijetinjim te srcem, majko moja, molim, Svojom rukom bijelom za ruku me primi, Svijetla zvijezdo, putem noću svijetli ti mi...zapisala Danica Bošnjak Lovreć-Opanci 129 Iz kulture
Sreća i suze Promišljanjem o životu često razmišljam o tome što to čovjeka čini sretnim i zadovoljnim ili, bolje rečeno, što je to sreća i gdje se ona nalazi, u čemu se očituje. Je li sreća u materijalnom imetku, dobitku na lotu ili druženju s prijateljima, činjenju dobrih djela, darivanju ljubavi? Čine li nas sretnim dobra odjeća, dobar skupocijeni sat? Jesu li to dobra kola, luksuzna jahta, dobra kuća, vila na moru? Ljudski gledajući, mislim da sve navedeno ima smisla i čovjeka čini zadovoljnim i sretnim, a po gotovo kad je to čovjek stekao i posjeduje te uživa u blagodatima svoga truda i rada. Kad pričamo o sreći i zadovoljstvu svakako valja pripomenuti da nas i male, naizgled bezvrijedne i beznačajne stvari i predmeti koji nas okružuju, mogu činiti sretnim i zadovoljnim. Da bismo se osjećali sretnim, ne moramo niti posjedovati nešto vrijedno u materijalnom smislu. Sretnim nas može činiti posjedujući osobne stvari i predmete naših djedova i baka, npr. stari džepni sat, šešir i sl. ili posjedovati staru dotrajalu kuću naših prednika. Iz moga viđenja sreća je emocionalni osjećaj koji proživljavamo, može biti trenutan ili stalno prisutan. Dakle, sreća se nalazi u našem promišljanju, doživljajima koji čini sretnim naše srce i dušu, naše biće. Za nas vijernike katolike sreća se nalazi u dragom Bogu koji nas ljubi. Kad kažem u dragom Bogu, mislim na sve ono čemu nas uči naša katolička vjera koju živimo. Veliki trenutak sreće za mene je bio sklapanje svetog braka s svojom suprugom Rosom, a najveće radosne trenutke i sreću sam osjetio o spoznaji trudnoće moje supruge i kada su se rađala moja djeca: Marija, Vinka, Kristina i Ivan. Oni su moj ponos, moja radost i sreća najveća kao i svim roditeljima njihova djeca. Onaj trenutak radosti je neopisiva sreća za majku kod kad čuje prvi plač svog djeteta, odnosno za oca kad dobije glas, rodilo se dijete živo i zdravo. Moji prvi susreti s mojim bebaćima su bili preemotivni, puni uzbuđenja i suza radosnica. Zapravo, rođenje djeteta za supružnike je najveći Božji dar kojim nas On dariva, ta radost i sreća uvijek je prisutna u našim srcima. Mi, roditelji, neprestano bdijemo nad našom djecom, pratimo njihovo odrastanje, strepimo nad njima jesu li dobro, napreduju li i rastu. Nosimo ih u jaslice, vodimo u vrtić, pratimo do škole i upućujemo u druge životne aktivnosti, odnosno pripremamo ih na život koji nam koji put zna biti težak, pun patnje i suza. Moju su životnu sreću često pratile suze koje su se javljale u mojoj nevolji koja je snašla mene i moju suprugu, odnosno našu obitelj. Suze su postali moji pratitelji, čak i onda kad ih ne bi trebalo biti, kad su slavlja u mojoj obitelji, moje suze su prisutne, pa se izmjenjuju suze radosnice i suze tuge. Kroz jedan period mog života upoznao sam puno ljudi i djece koji su emotivno doticale moju dušu. Izdvojit ću jednu situaciju Iz kulture 130 Lovreć-Opanci
Sreća i suze koja me navela na promišljanje o ljudima o kojima nisam nikad promišljao, a na čiji način života sam do tada gledao drugim očima. Ti ljudi koje spominjem su bili Romi i njihovo dijete, njihov sin koji se liječio od zloćudnog tumora kao i moja djevojčica. Bilo je to u Zagrebu 2003. godine u šestom mjesecu u dječjoj bolnici Zagreb, koja još po nazivu ulice u kojoj se nalazi nosi naziv Klaićeva bolnica, kad je mojoj Kristini dijagnosticirana vrlo teška bolest, zloćudni tumor (sarkom) kosti. Na drugom katu iste bolnice, na Odjelu dječje onkologije, u maloj polumračnoj sobici stojim uz krevetić moje Kristine, uz njeno uzglavlje, pričam s njom, dajem joj marendu i čekam što će mi njena doktorica reći, kakvi su nalazi i kakve daljnje aktivnosti liječenja slijede. U tom trenutku, kao i bezbroj puta tijekom njenog liječenja, osjećao sam se kao osuđenik što streljački vod čeka. Neizvijesnost i strepnju prekida plač maloga Roma i njegovih roditelja, trpio je jake bolove. Bilo je jako teško vidjeti takvu patnju, suze su i meni potekle, morao sam izići iz sobe van da ne uznemirim time svoju djevojčicu koja je u meni vidjela sigurnost i zaštitu. Moje suze i jecaj nije smjela vidjeti jer onda ja u njenim očima ne bih bio njen heroj koji je ohrabruje i snaži. Morao sam biti jak, a kako, dragi Bože!? Nakon nekoliko dana mali Rom je preminuo Suze maloga Roma i njegovih roditelja navele su me na promišljanje o tim ljudima, patnji njihovog djeteta i o Romima općenito i načinu njihova življenja. Kroz različitosti kultura, načina života i običaja vidio sam da imamo jednu zajedničku osobinu, imamo iste osjećaje, sreću i suze. Suze maloga Roma su me usmjerile da pozitivnije gledam na svijet i ljude drugih nacija, vjeroispovijesti i kultura. Mali Rom je bio sreća svojim roditeljima, kao što je to i moja Kristina bila meni. Suze tih roditelja su iste kao i moje suze, bol i patnja za djetetom je ista kao i moja bol i patnja. Lovreć, 7. 11. 2017....Dušan Petričević Molitva majci Mariji Marijo, dobra majko, prvi osmijehu rumene zore, svojom milošću Ti probudi sve koji se s jadima bore. Probudi i one moćnike koji baš nisu blage ćudi, prosvijetli im razum i dušu da postanu čestiti ljudi. Probudi, dobra majko, i zabludjelo srce moje pa da u sjaju rane zore slijedim svete putove Tvoje....Jozo Joko Milinović Lovreć-Opanci 131 Iz kulture
Gospođa jesen Letjela je nasmiješenog lica, kao raširenih krila ptica. Letjela je niskim kotlinama i visokim planinama. Zamaglila je cijelo selo, kao vruće jelo. Puhala je stalno, puhala je vrlo hladno. Stresla je lišće, ubrala cvijeće. I tako je ušla zima, a iz kuća mnogo dima.... Sara Bošnjak Dušni dan Dragi moji, pritisnut teretom potrošenih godina, evo me ovdje. Dugo me nije bilo, davno sam vas ostavio, napustio vaše trude. Odavno nisam upalio svijeću na vašem grobu, ni cvijeće položio, ni molio se nisam. Vi ste mi svoje vrijeme oporučno ostavili da ga nastavim. U meni nisu sazreli plodovi vaši, nisam ih razumio. Ispred ovog počivališta nad vašim prahom milujem smilje izniklo iz pukotine grobnog kamena, kajem se i molim. A ledena bura vije niz Gradinu, kao i nekad, raspleće mi umorno tijelo i skida posljednju sumnju moje pripadnosti vama. Dragi moji, ako je u molitvi vjera, u vjeri nada, ako u kajanju ima oprosta, oprostite mi Iz kulture Sara Bošnjak 132...Jozo Joko Miličević Lovreć-Opanci
Sreća i suze Hrvatskim mučenicima Mučenicima Križnog puta 1945.: Milinović Anti - Magiću, Anti - Šakiću, Ivanu - Ikiši, Juri, Marijanu, Marijanu - Zeli, Mati, Petru, Stipi - Capi Stipanu i Tomi - Tonki Bio je jedan od onih među prvim u stroju, koji je rodnoj Hrvatskoj dao svu ljubav svoju. Svršetkom Drugoga rata na Križnom putu bio, o strašnim mukama Puta govorit nije smio. Vlast ga je pratila svuda, trn im je bio u oku, dok on je u duši svojoj nosio ranu duboku. Pod križem, na kraju sela, molitvom liječio rane, a šutnjom vješto skrivao čemerne, teške dane. Tek katkad bi rekao tiho Za Dom mnogi su pali!, zašto se o tome šutjelo mi tada nismo znali. Taj patnik, nakon Oluje, u ruke dao se Bogu, blažen što svi mu Hrvati slobodno živjet mogu....jozo Joko Miličević Izvor utjehe Dugo sam gledao Izvor utjehe molitvenik moje pokojne žene ostavljen uz uzglavlje na noćnom ormariću. S posebnim osjećajem zebnje otvorih korice, prvi put od njenog odlaska Stvoritelju. Na savinutoj 83. stranici, zadnjoj joj ovozemaljskoj molitvi u pripremi za Vječnost, naslovljena je Pripravna molitva Križnog puta. Čitajući i one molitve koje ona nije stigla, opijen tugom prepoznah kalvariju, osjetih težinu svog križa. U Izvoru utjehe molitveniku moje pokojne žene pronađoh Izvor milosrđa za njeno blaženstvo Raja, za moje strpljenje i utjehu.... Jozo Joko Miličević Lovreć-Opanci 133 Iz kulture
Roman Dobar čovjek Ivančice Tomić-Petričević Čovjek stvara i razara U nakladi imotskog ogranka Matice hrvatske tiskan je treći roman splitske autorice Ivančice Tomić- Petričević. Ideja za podlogu romana Dobar čovjek neobična je i originalna. Ona je, naime, utemeljena na romanu Sve je bilo iz inata koji je Ivančica Tomić-Petričević objavila daleke 2004. godine. Povezuje ih autoričina okrenutost istoj obitelji, njezinim usponima i padovima, pobjedama i porazima. Nastavak je to sudbina istih ljudi, ali sa sasvim drugoga motrišta, iz perspektive drugoga člana lovrećke obitelji Matković. Novi promatrač u zbivanja unosi i nove odnose, različita tumačenja događanja unutar obitelji, ali i društva. Uvodni dijalog počinje pozivom: Ustaj, Jakove! koji svojemu najstarijem sinu, plahom i čitanju sklonom dječaku, upućuje otac Petar Matković, čovjek iz čijih usta nisi čuo riječi hvale, s čijih su usana stizale samo naredbe ili prijekori. Živeći u sjeni takvoga oca, a baštineći majčinu toplinu i strpljivost, Jakov je onaj dobri čovjek iz naslova romana koji pred čitatelja stavlja vječnu dvojbu koliko je dobro biti dobar. Radnja paralelno prati njegovo odrastanje, propadanje i nemoć njegovih roditelja da sačuvaju obiteljsko bogatstvo pred moćnom mašinerijom vlasti koja prisvaja privatno vlasništvo za društvene potrebe te neobičan koloplet odnosa unutar obitelji. Jakovova braća i sestre, izdanci oca čiji je izbor morao biti i njihov izbor, iznašli su način da se izbore za svoje ciljeve. On je, međutim, uzmicao pred zahtjevima drugih, popuštao nasrtajima sredine, shvaćao sebičnost ljudi i okrutnost vremena, boljela ga je nepravda i bezdušnost, ali se nikada nije suprotstavio onima koji su sjedili za njegovim stolom i njemu dijelili savjete, odlučivali u njegovo ime što će raditi i kako živjeti, uzimali dio koji njemu pripada. Spektar tema koje zanimaju autoricu širi se od onih obiteljskih (veličanje muških Iz kulture 134 Lovreć-Opanci
potomaka), preko društvenih (iseljavanje, oduzimanje imovine) do općeljudskih (sukob različitih ideologija i svjetonazora). Ivančica Tomić-Petričević želi sačuvati vrijeme, razjasniti razloge postupanja, spoznati kako okolnosti oblikuju osobnosti. Naglasak je na promišljanju Dobra. Nije li dobro zapreteno i u gordom Petru Matkoviću kojemu je borba za interese obitelji pokretač svih njegovih postupaka? I dobrom čovjeku Jakovu obitelj je bila iznad svega, toliko da ju je uspio održati na okupu sve do kraja svoga života. Zar nije njegova smjerna i skromna žena Mirna također doprinijela očuvanju obitelji? Nije li Marica, žena Jakovova rano Roman Dobar čovjek Ivančice Tomić-Petričević umrloga brata, svojom odlučnošću i muškom energijom uspjela svojoj djeci osigurati dom? Svi su Matkovići griješili i lutali u traženju boljega života. Svi su oni svojim činjenjem ili nečinjenjem, poput Jakova, težili Dobru. Autorica za njih traži opravdanje čak i onda kada rade protiv sebe i svojih bližnjih. Optimizam je prisutan čak i u trenutku smrti Jakova Matkovića. Završni dijalog: Ustaj, Jakove nije više tvrd i odlučan glas njegova oca Petra (s početka romana), nego mek i kristalno čist glas Nebeskoga Oca. Autorica zna kamo ga taj Glas poziva....divna Šušić, prof. Lovreć-Opanci 135 Iz kulture
Župna statistika Iz župne kronike 2016. godina 5. 11. Naši framaši na susretu Frame Imotske krajine. 16. 11. Župnik na dekanatskom sastanku u Imotskom. 19. 11. Proslavljena Sv. Cecilija s pjevačkim zborom. 27. 11. U župi preko mise predstavljeni ovogodišnji prvopričesnici i krizmanici počeo advent. 28. 11. U župi započele mise zornice u 6,30. 30. 11. Župnik na rekolekciji u Vepricu. 6. 12. Proslavljen blagdan sv. Nikole putnika suzaštitnika naše župe. (vidi izvješće) 7. 10. 12. Obavljena ispovijed starih i nemoćnih u župi prigodom Božića. 12. 12. Započeli smo s postavljanjem božićnih jaslica i jelki za Božić. Radilo 20- ak župljana. 16. 12. Obavljena Božićna ispovijed u župi. Na ispovijedi priličan broj vjernika. Župniku pomagali u ispovijedanju okolni svećenici. 25. 12. Misa ponoćka. Crkva dupkom puna. Sve prošlo mirno i dostojanstveno. 27. 12. U župi započeo blagoslov po rasporedu. Blagoslovljena kapelica Sv. Obitelji u Olujića. (vidi izvještaj) 2017. godina 1. 1. Novu godinu započeli smo zazivom Duha Svetoga i sv. misom. Župnik je pročitao statistiku duhovne i materijalne aktivnosti u župi i plan za tekuću godinu. Na misi priličan broj vjernika. Statistika Krštenih...10 Vjenčanih...6 Umrlih...36 Krizmanih...14. 3. 1. Pao prvi snijeg oko 20 cm. Usprkos snijegu župnik obavio blagoslov obitelji u Kuli. 5. 1. Završen blagoslov obitelji u župi s Lovreć - Centrom. 6. 1. Bogojavljenje - blagoslov vode i soli u 10,45 a zatim sv. misa koju je predslavio župnik uz dupkom punu crkvu vjernika. Vrijeme dosta hladno (- 8 C) 8. 1. Krštenje Gospodinovo - završili smo božićno vrijeme s misom u 11 sati. 23. 27. 1. Župnik pošao na teološko-pastoralni tečaj u Zagreb i podmirio pretplatu za tisak. 2. 2. Svijećnica. Misa u 10,45. Prije mise obavljen blagoslov svijeća. 3. 2. Sv. Blaž. Tradicionalno hodočašću u Dubrovnik. (vidi izvješće) Župna statistika 136 Lovreć-Opanci
4. 2. Započeo župni vjeronauk (drugo polugodište). 12. 2. Proslavljen blagdan bl. Alojzija Stepinca. (vidi izvješće) 13. 2. Obavljen blagoslov župne kuće u Lovreću. 1. 3. U župi smo započeli korizmu na Pepelnicu s misom u 10,30 i blagoslovom pepela. 8. 3. Župnik na sastanku u Vepricu. 18. 3. Održani izbori u Frami. 20. 3. Započela Uskrsna ispovijed za stare i nemoćne u župi. 22. 3. Pohod slike Gospe od Anđela. (vidi izvješće) 24. 26. 3. Održana duhovna obnova u župi. 31. 3. Postavljeni novi reflektori za osvjetljenje crkve. Iz župne kronike 6. 4. Naši mladi iz Frame organizirali korizmenu akciju za pomoć siromašnima u župi. 7. 4. Obavljena Uskrsna ispovijed za župljane. Okolni svećenici bili na ispomoći. 9. 4. Cvjetnica blagoslov maslinovih grančica obavljen ispred stare crkve na groblju zatim procesija kroz centar Lovreća do župne crkve. Obredi u crkvi uz dupkom punu crkvu vjernika. Muku pjevao gosp. Željko Čavrlj. 13. 4. Veliki četvrtak obredi počeli u 18 sati. Obredu pranja nogu apostolima pristupili su članovi Pastoralnog i Ekonomskog vijeća i ostali vjernici. Nakon mise pjevao se Gospin plač. Apostoli kod župnika na večeri. 14. 4. Veliki petak. (vidi izvješće) 15. 4. Velika subota. Obrede vazmenog bdijenja započeli smo s blagoslovom ognja ispred crkve u 20 sati. Zatim sv. misa u prepunoj crkvi, a preko mise gotovo su svi pristupili sv. pričesti. Nakon mise obavljen je blagoslov uskrsnih jela. 16. 4. Uskrs najveći kršćanski blagdan proslavljen je dostojanstveno, sv. misa u 11 sati. 18. 4. Naši krizmanici pošli na susret s nadbiskupom prigodom ovogodišnje krizme u dvoranu Gripe u Split. 19. 4. Župnik na dekanatskom sastanku u Imotskom. 20. 4. Župnik poslao potpise peticije Za život. Skupljeno u župi 1500 potpisa. 23. 4. Obavljen blagoslov polja u Čaljkušićima kod kapelice sv. Jure u 18,30. Lovreć-Opanci 137 Župna statistika
24. 4. Obavljen blagoslov polja na Gradini na čast sv. Marka u 10,30. 29. 4. Župnik s mladima župe pošao na susrte mladih u Vukovar ( vidi izvješće) 7. 5. Prva pričest. (vidi izvješće) 25. 5. Uzašašće Gospodinovo. Blagoslov polja u Nosićima u 18 sati, zatim sv. misa u kapeli sv. Ante čime je počela devetnica Duhu Svetom. 27. 5. Obavljen blagoslov polja na Letaruši u 17 sati, zatim blagoslov kod kapelice Gospe Karmelske, potom je bila sv. misa u 18 sati. 3. 6. Susret s roditeljima i krizmanicima i podjeliteljem krizme obavio don Ante Mateljan i završio devetnicu s misom. 4. 6. Duhovi i krizma. (vidi izvješće) 15. 6. Misa u 10,30. Iza mise nije održana Tijelovska procesija zbog kiše. 27. 5. Ministranti sa župnikom pošli u Imotski na ministrantski susret. Natjecali se u nogometu. 12. 6. Uređivao se okoliš za proslavu Sv. Ante. 13. 6. Sv. Ante. Blagdan sv. Ante proslavio se u kapeli sv. Ante kod stare župne kuće. Prva misa i procesija je bila u 9 sati, a misa i blagoslov djece u 18, 30. Preko mise pjevao je župni zbor. 18. 6. Održan tradicionalni susret Lovrećana i Opančana u Zagrebu (vidi izvješće) 19. 23. 6. Župnik obavio duhovne vježbe u Imotskom. 25. 6. Proslavljen Sv. Ivan na Nikolićima. (vidi izvješće) 2. 7. Počeo ljetni raspored: sv. misa nedjeljom u župi (10 sati). 6. 7. Počeli s molitvom i misom 30-dnevne molitve za hrvatski narod po zagovoru sv. Josipa. 16. 7. Župnik na proslavi Gospe Karmelske u Runoviću. 20. 7. Župnik na proslavi Sv. Ilije u Studencima. 23. 7. Misa za lovrećke i opančanske mučenike. (vidi izvješće) 31. 7. Župa Lovreć-Opanci imala je svoj hodočasnički dan prigodom devetnici Gospi od Anđela. (vidi izvješće) 2. 8. Župnik na proslavi u Imotskom prigodom 300-te obljetnice oslobođenja od Turaka po zagovoru Gospe od Anđela. 3. 8. Don Zvonko Gavranović došao na odmor u svoje Mrnjavce iz Australije i boravio u našoj župi, a nakon mise pozdravio svoje sumještane. 5. 8. Zavjetni blagdan Gospe Lurdske. (vidi izvješće) Župna statistika 138 Lovreć-Opanci
9. 8. Hodočasnik Želimir Mudrovčić iz Zagreba primljen na odmor u župnu kuću na putu za Međugorje. Iz župne kronike 15. 8. Župnik na proslavi Velike Gospe u Prološcu. Obiteljski zbor Nikolić-Šimundić uz gitaru i instrumente pjevao preko mise u našoj crkvi. 12. 8. Hodočasnik Josip Klišanin na putu hodočašća u Međugorje primljen na odmor u župnu kuću. 16. 8. Župnik u Medovu Docu prigodom proslave Sv. Roka. 20. 8. Misa na Gradini ove godine nije održana zbog nevremena. Održana je u župnoj crkvi, a blagoslov auta u centru Lovreća. 3. 9. Bravarska radionica Abramović iz Biorina postavila je ispred crkve rostfrajne rukohvate, a prošle godine donirala je rostfrajno postolje za sliku Milosrdnog Isusa. Lovreć-Opanci 139 Župna statistika
Iz župne kronike 24. 9. Župnik na sv. misi zadušnici u Imotskom za pobijene fratre Provincije u Drugom svjetskom ratu i poraću. 1. 10. Započeli smo s listopadskim pobožnostima svaku večer u 17 sati. 4. 9. Započela nova školska godina. Ispovijed za djecu, roditelje i nastavnike; zaziv Duha Svetoga i sv. misa; Božji blagoslov za početak nove šk. godine (u 10,30). 6. 9. Župnik na samostanskom kapitulu u Imotskom. 6. 9. Započeli bojiti metalnu ogradu oko crkve. 7. 9. Tradicionalno hodočašće u Vepric. Župnik poveo jedan autobus vjernika. 23. 9. Započeo župni vjeronauk u župi za sve razrede. 3. 10. Župnik sudjelovao na preminuću sv. Franje u Imotskom. 4. 10. Sv. Franjo svečano je proslavljen u Imotskom. Preko večernje sv. mise naši su framaši dali svoja prva obećanja. 15. 10. Župa jednim autobusom hodočastila u Međugorje. 16. 10. Župnik blagoslovio kruh za Dan kruha u školi. 16. 10. Proslavljena nedjelja zahvala za plodove zemlje i Dan kruha u župi. (vidi izvješće) 22. 10. Proslavljena Misijska nedjelja u župi i dan zahvalnosti Bogu za primljena dobroćinstva i plodove zemlje. (vidi izvješće) 28. 10. Naš dječji pjevački zbor pod vodstvom gospođe Renate i župnika hodočastio u Imotski. (vidi izvješće) 31. 10. U župi završile listopadske pobožnosti. Župna statistika 140 Lovreć-Opanci
1. 11. Svi sveti. Blagdan je proslavljen sv. misama u 10,30 i u 15 sati u crkvi na groblju uz mnoštvo vjernika. 2. 11. Dušni dan sv. misa u crkvi na groblju u 10.30, a iza mise na četiri mjesta Iz župne kronike odrješenje za mrtve. U 15.30 sv. misa na Nikolićima i odrješenje u groblju. 28. 11. Kapelica u Katićima pri samom završetku radova. Lovreć-Opanci 141 Župna statistika
Kršteni 2017. 1. Frane Čaljkušić, sin Ante i Nene r. Frankić (8. 1. 2017.) 3. Matej Nikolić, sin Lukice i Katice r. Majstorović (15. 10. 2017.) 2. Marta Katić, kći Nediljka i Slave r. Tolić (23. 4. 2017.) 4. Ante Sekelez, sin Ive i Marijane Simundić (22. 10. 2017.) Župna statistika 142 Lovreć-Opanci
Krizmanici 2017. 1. Frano Batinić 2. Frano Nikolić 3. Filip Šamija 4. Antonijo Matkov 5. Josip Šamija 6. Iva Dumančić 7. Luka Olujić 8. Josip Bošnjak Krizma 4. lipnja 2017., crkva Sv. Duha Lovreć-Opanci, podjelitelj dr. don Ante Mateljan, vjeroučitelj fra Dinko Bošnjak Lovreć-Opanci 143 Župna statistika
Prvopričesnici 2017. 1. Željko Frankić 2. Ivan Sekelez 3. Marko Mustapić 4. Frane Čavrlj 5. Ivano Čaljkušić Prva pričest 7. svibnja 2017., crkva Sv. Duha Lovreć-Opanci, župnik fra Dinko Bošnjak Župna statistika 144 Lovreć-Opanci
Vjenčani 2017. 1. Mate Bakavić i Zrinka Dumančić (3. 6. 2017.) 3. Tomislav Bekavac i Suzana Vidović (22. 8. 2017.) 2. Stipe Ćelić i Božena Katić (24. 6. 2017.) 4. Ivan Marušić i Marijana Bobetić (22. 9. 2017.) Lovreć-Opanci 145 Župna statistika
Pravilnik za slavlje sakramenta vjenčanja Potaknuti raznim praksama koje slavlje sakramenta vjenčanja udaljuju od njegova smisla i svetosti, donosimo ovaj pravilnik za slavlje tog sakramenta u Župi Duha Svetoga Lovreć-Opanci. Ove odredbe stupaju na snagu 1. siječnja 2018. godine i cilj im je da slavlja vjenčanja u našoj župi budu dostojanstvena i sveta. Prijava vjenčanja Vjenčanje trebaju prijaviti sami mladenci u Župnom uredu barem dva mjeseca prije vjenčanja. Pri prijavi trebaju ostaviti svoj kontakt (telefon ili mobitel). Termin vjenčanja treba uskladiti s drugim slavljima u župi u određeni dan (sveta misa, ispovijed ). Da ne bi bilo neželjenih nesporazuma, molimo vas da ništa ne ugovarate niti određujete prije nego što se dogovorite sa svećenikom. Koliko je god moguće, izići ćemo vam u susret te uvažiti vaše prijedloge i želje. Kod prijave vjenčanja mladenci će dobiti ovaj pravilnik radi što bolje priprave za vjenčanje. Dokumenti za vjenčanje Za vjenčanje su potrebni sljedeći dokumenti: Krsni i slobodni list za mladence koji nisu kršteni u Lovreću (ne smije biti stariji od 6 mjeseci u odnosu na datum vjenčanja); Potvrda o završenom zaručničkom tečaju (vjeronauk za vjenčanje); Potvrda u dva primjerka od nadležnog matičnog ureda o ispunjenju pretpostavki za sklapanje braka u građanskom obliku (ne smije biti starija od tri mjeseca u odnosu na datum vjenčanja) ili Župna statistika 146 Lovreć-Opanci
kopija vjenčanog lista ako je brak već sklopljen kod matičara. Krsne i slobodne listove treba donijeti mjesec dana prije vjenčanja radi ženidbenog navještaja (napovijedi). Ženidbeni navještaj treba se obaviti u župama prebivališta, odnosno onim župama u kojima mladenci žive. U našoj župi ženidbeni navještaj obavlja se u nedjelju prije vjenčanja na kraju župne mise u 10,30. Zaručnički tečaj obvezan je za sve koji se žele vjenčati u Katoličkoj Crkvi. U Imotskom se održava tri puta godišnje. Može se obaviti i u drugim mjestima. Priprema za vjenčanje Nakon obavljenog ženidbenog navještaja treba u župnom uredu sa svećenikom obaviti neposrednu pripremu za obred vjenčanja. Termin priprave dogovara se kad mladenci donesu krsni i slobodni list za ženidbeni navještaj, odnosno barem mjesec dana prije vjenčanja. Na pripremi se trebaju utvrditi uvjeti za valjanu i dopuštenu ženidbu te probati sam obred vjenčanja. Na pripravu trebaju doći samo mladenci. Svjedoci na vjenčanju ( kumovi ) redovito su isti kao i kod matičara. Uvjeti za biti svjedok na vjenčanju jesu punoljetnost i prisebnost. Uređenje (kićenje) crkve organiziraju sami mladenci. Oni koji uređuju crkvu za vjenčanje trebaju to učiniti neposredno prije vjenčanja te raspremiti nakite odmah poslije vjenčanja. Uređenje (kićenje) crkve treba biti umjereno i prikladno. Ako se želi ostaviti Pravilnik za slavlje sakramenta vjenčanja cvijeće za oltar, treba to reći svećeniku na pripremi. Sviranje na vjenčanju također organiziraju sami mladenci. Oni koji sviraju, trebaju se javiti svećeniku radi dogovora pjesama. Mladenci i svjedoci trebaju se ispovjediti dan prije vjenčanja. Slavlje vjenčanja Na vjenčanje treba doći na vrijeme, odnosno barem 15 minuta prije termina vjenčanja. Po dolasku svi svatovi osim mladenaca i svjedoka trebaju ući u crkvu mirno i dostojanstveno. Svatovi koji nisu prikladno odjeveni, neka ne ulaze u crkvu jer je crkva za vjernike sveti prostor! Tijekom obreda sudionici trebaju pratiti obred vjernički i dostojanstveno, bez priče, korištenja mobitela i sl. Fotografiranje neka obavljaju samo službeni fotografi vjenčanja. Samo je njima dopušteno kretanje oko oltara i to diskretno, bez smetnje slavlju. Ako svatove prate svirači, ne smiju svirati na popločanom prostoru ispred crkve, nego u parku. Zabranjeno je bacanje ikakvih stvari ispred crkve (latice, riža, bomboni ) te paljenje bilo kakvih pirotehničkih sredstava ispred crkve (benglake i sl.). Nadamo se da ćete ove odredbe dobronamjerno shvatiti jer nam je želja da vam budu od pomoći i koristi u pripremi i slavlju vjenčanja koje treba svakom vjerniku biti sveti događaj, a ako bude takav, ostat će vam u lijepoj uspomeni. Lovreć-Opanci 147 Župna statistika
Župna statistika 148 Lovreć-Opanci
Umrli 2016. 33. NADA LUCA RAOS 11. 12. 2016., Kaštel Stari 34. 2. KATA NOSIĆ 16. 12. 2016., Stuttgart 35. 3. IVA ŠAMIJA 18. 12. 2016., Lovreć 36. 4. MANDA MUSTAPIĆ 25. 12. 2016., Split 2017. 1. ANTE DUMANČIĆ ŠESTIĆ 30. 12. 2017., Zagreb 2. ANA BEKAVAC 4. 1. 2017., Split 3. PETAR SREĆKO MUSTAPIĆ 4. 1. 2017., Knin 4. PETAR-PETRICA ĆORIĆ 13. 1. 2017., Split 5. NEDO BEKAVAC 14. 1. 2017., Tuttlingen 6. IVAN-NIKICA ČALJKUŠIĆ 28. 1. 2017., Cista Velika 7. MARA BEKAVAC 28. 1. 2017., Cista Velika 8. NEDILJKA KASUM 3. 2. 2017., Opanci Lovreć-Opanci 149 9. MARA OLUJIĆ 13. 2. 2017., Split 10. BOŽE BENDIĆ 27. 12. 2017., Opanci 11. MATE OLUJIĆ 16. 3. 2017., Split 12. JOZA BEKAVAC 27. 3. 2017., Lovreć 13. TOMISLAV BOŠNJAK 30. 3. 2017., Zagreb 14. MIJO BOŠNJAK 1. 4. 2017., Lovreć 15. ANKA ŠIMUNDIĆ 20. 4. 2017., Split 16. IVA ČAVRLJ 28. 4. 2014., Cista Velika 17. MATE SEKELEZ 9. 6. 2017., Split 18. ANTE BATINIĆ 20. 6. 2017., Split 19. IVA SEKELEZ 22. 6. 2017., Zagreb 20. NILKA MUSTAPIĆ 23. 6. 2017., Split 21. ANTE KASUM 24. 7. 2017., Opanci 22. FILIPA PETRIČEVIĆ 6. 8. 2017., Split Župna statistika
Umrli 23. ANTE NIKOLIĆ 10. 8. 2017., Split 24. BOŽE MUSTAPIĆ 11. 8. 2017., Opanci 25. IVICA BIŠKIĆ 11. 8. 2017., Split 26. MARIJA NIKOLIĆ 24. 8. 2017., Split 27. DRAGICA VUKUŠIĆ 26. 8. 2017., Split 28. VINKO BEKAVAC 8. 9. 2017., Split 29. ENDOKSIJA ČAVRLJ 9. 9. 2017., Split 31. ANKA RUPČIĆ 20. 9. 2017., Cista Velika 32. VESELKA PETRIČEVIĆ 11. 10. 2017., Split 33. ANTE BENDIĆ 11. 10. 2017., Split 34. TOMISLAV ŠIMUNDIĆ 19. 10. 2017., Dubrovnik 35. VLADO ŠLOGAR 29. 10. 2017., Donja Brela 36. IVA BATINIĆ 25. 11. 2017., Split 37. IVA DUMANČIĆ 29. 11. 2017. Opanci, Kula 30. NEDILJKA FRANKIĆ 20. 9. 2017., Split In memoriam Ante Dumančić, Dumo-Šestić 1965. - 2016. U Zagrebu 30. XII. 2016. iznenada je preminuo naš član Ante Dumančić. Za Božić je bio u svojim Olujićima i božićao s majkom i bratom i njihovom obitelji te ostalom rodbinom, a u očekivanju Nove 2017. iznenada je preminuo od zatajenja srca. Sutradan, 31. 12. 2016. ispratili smo ga s groblja na Miroševcu u Zagrebu Župna statistika 150 Lovreć-Opanci
uz riječi sjećanja na njega i obitelj iz koje potječe. Pogreb dragog pokojnika obavljen je 2. 1. 2017. (ponedjeljak) u 14.30 na mjesnom groblju Lovreć-Opanci. Za njim tuguju: majka Nediljka, sestra Dragica s djecom Ivanom i Petrom, brat Ivan sa suprugom Anitom i djecom Jakovom i Ivom, tetka Dragica Jelić, obitelj strica Marka te ostala mnogobrojna rodbina i prijatelji. Ante je bio uvijek rado viđen u društvu. Po struci je bio diplomirani predagog. Studij je završio na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Vidjeli smo se nekoliko tjedana prije nego je umro. Bio je In memoriam presretan da je radio, iako privremeno, u jednoj osnovnoj školi na periferiji Zagreba. Razgovarali smo o njegovim planovima i rodbini. Bio je dušom i tijelom vezan za rodnu župu Lovreć-Opanci. Na ispraćaju na Miroševcu osjetio sam kako je bio poznat i rado viđen među ljudima bez obzira na vjeru i naciju. Bio je čovjek među ljudima, što bi se kod nas reklo, te su mnogi došli ispratiti na posljednji počinak svoga Dumu. Dragi Ante, počivaj u miru Božjem i bila ti laka hrvatska gruda. Ivan Bekavac Basić Ante Zovko (Zmijavci, 15. veljače 1937. - Zagreb, 19. svibnja 2017.) Počasni člani Društva Lovrećana Zagreb, dugogodišnji liječnik na Lovreću šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog stoljeća, umro je u Zagrebu dana 19. svibnja 2017., u 81. godini života. Posljednji ispraćaj dragog pokojnika obavljen je dana 23. svibnja 2017. u 16 sati na mjesnom groblju sv. Josipa u Zmijavcima uz prisutnost brojne obitelji, rodbine i prijatelja. Jedan od sinova dr. Zovke je svećenik - don Ante Zovko. Dr. Ante je dolaskom u Zagreb bio u stalnoj vezi s ovdje nastanjenim Lovrećanima i Opančanima, tako da smo ga držali jednim od svojih. Ostao je u lijepom sjećanju našim ljudima iz vremena svojega liječničkog djelovanja na Lovreću te su mnogi članovi koji su ga dobro poznavali, predložili da, iako nije po rodu Lovrećanin, bude primljen među počasne članove, što je i učinjeno i primao je obavijesti o našim aktivnostima, te se veselio svakom uspjehu i pothvatima članova našega Društva. Neka mu dobri Nebeski Otac udijeli blažen vječni život. Ivan Bekavac Basić Lovreć-Opanci 151 Župna statistika
In memoriam Ivan Branko Šamija (Lovreć, 24. studenoga 1937. - Zagreb, 13. rujna 2017.) Oproštajni govor na Mirogoju 18. rujna 2017. u 13.20 Poštovana obitelji Šamija: Dobrila, Sanja i Ive, poštovani Brankov zete i unuke, poštovana Brankova rodbino, poštovani Brankovi prijatelji, poštovani Lovrećani i Opančani, poštovani Imoćani i svi danas ovdje okupljeni na ispraćaju našega Branka u vječnost, dopala me je dužnost da u ime Društva Lovrećana Zagreb prozborim nekoliko riječi o našemu Branku. IVAN BRANKO ŠAMIJA rođen je 24. studenoga 1937. godine u Lovreću, gdje je i završio osnovnu školu. Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirao je francuski jezik i komparativnu književnost. Radio je kao nastavnik francuskoga i hrvatskoga jezika u OŠ Milan Bakić u Bjelovaru, a u gimnaziji u Bjelovaru predavao je francuski. Prevodi s francuskoga na hrvatski jezik. Iz nastave prelazi u novinarstvo. Zapošljava se u INI (Industriji nafte) kao novinar i novinar urednik i tu je proveo punih devetnaest godina. Sudjelovao je i na znanstvenim skupovima i objavljivao svoje priloge u zbornicima s tih skupova. Ogledao se kao rječničar i pisac monodrama. Urednik je godišnjaka Društva Lovrećki liba koji redovito izlazi svake godine. Uredio je i pripremio za tisak više knjiga drugih autora. Redovito je sudjelovao i u natječaju časopis Jezik za najbolje novotvorenice i dobitnik je dviju nagrada toga časopisa. Iako smo iz iste Župe Lovreć-Opanci, iako smo išli u istu crkvu i istu osnovnu školu na Lovreću, Branka sam upoznao tek prije nepunih dvadeset godina. Došao je na jednu sjednicu Izvršnog odbora Društva u prostorije tvrtke Strojorad gdje nam je prostor za sjednice ustupio gospodin Tomislav Nikolić, i uključio se u raspravu o projektima koje bi Društvo trebalo imati. Iako smo već imali bilten Lovreć za informiranje članstva koji nije prelazio više od 16 stranica, a redovito su bile četiri, Branko je predložio da tiskamo godišnje barem jedan broj pravog časopisa. Tada smo raspravljali o imenu i uredništvu. Bilo je najlogičnije da predlagatelj bude i urednikom. Tako smo časopis nazvali Lovrećki libar, a glavnim uredikom izabran je Branko. Predložak naslovne korice izradio je naš zagrebački Lovrećanin Tomislav Gavranović, a Branko se odmah prihvatio posla i prvi broj izlazi oko Božića 1999. Branko je imao dugodišnje novinarsko iskustvo i Župna statistika 152 Lovreć-Opanci
rad u izdavaštvu te je preuzeo sve poslove od prikupljanja članaka, pripreme za tiska, nadzirao tiskanje i prikupljao novac da se pokriju svi troškovi. Odmah je uključio i novinare značajne u hrvatskom novinarstvu, kao i u bivšoj državi, ali i međunarodnom novinarstvu, naše Lovrećane Jozu Petričevića i Antu Gavranovića. Dobio je mnoge suradnike u Zagrebu i Splitu. Što se pak tiče priloga lijepe književnosti, bilo proze, bilo poezije uz poznata imena otvorio je vrata i novim imenima bez obzira na dob i dotadašnju afirmaciju. Tako je Lovrećki libar iznjedrio i dva tada nepoznata, a danas ugledna književna imena rodom iz župe Lovreć-Opanci - Josipa Joku Milinovića i Ivana Čaljkušića Šimaku. Ni likovnu stranu nije zapustio te je naš ugledni kipar, ali i slikar i pjesnik, profesor na Akademiji likovnih umjetnosti, Kruno Bošnjak bio redovito svojim prilozima suradnik Lovrećkog libra. Tu su i prilozi akademskog kipara Jože Marinovića i mnogih pjesnika iz šireg Imotskog zavičaja, ali i iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine, da ih sada poimenično ne nabrajam. Također je Lovrećki libar br. 13 iz 2011. donio blok članaka posvećenih našoj Lovrećanki s. Mariji od Prevetog Srca (Anki Petričević) povodom 80. obljetnice rođenja, a broj 17 od prošle godine našemu Kruni Bošnjaku isto povodom 80. obljetnice rođenja. Ovogodišnji broj na moj prijedlog trebao je izići proljetos i biti posvećen našemu Branku o 80. obljetnici. Branko se nećkao i suzdržao, ali je ipak prihvatio da bi bilo prikladnije da iziđe najesen kad mu je rođendan, a to je 24. studenoga 2017., no smrt ga je pretekla, te nam je ostalo da taj broj Lovrećkog libra njemu priredimo kao In memoriam zahvalu za sav njegov trud i napor koji je učinio za Društvo. Branko je u hrvatskoj javnosti poznatiji po svojim leksikografskim radovima, koji su različito primani i ocjenjivani, ali ipak je uzburkao javnost. Na tom polju bio je otkad je otišao u mirovinu instutucija. Toliko je radio uz svesrdnu pomoć svoje samozatajne supruge Dobrile, da toliko nisu radile i institutcije koje su od države za to plaćene. I tu je Brano pridonio imenu Društva jer je ono bilo nakladnik uz ostale izdavače nekolicine njegovih knjiga. Navest ću samo naslove njegovih rječnika: Rječnik imotskoga govora, u suautorstvu s Petrom Ujevićem, Zagreb, 2001.; Rječnik imotsko-bekijskoga govora, Zagreb, 2004.; Prinosi rječnjaku i pravopisu hrvatskomu, Zagreb, 2008. i 2009.; Slikovni rječnik Imotske krajine, u suautorstvu s Pericom Tucakom i Josipom Joškom Petričevićem, Zagreb, 2010.; Rječnik jezika hrvatskoga, Zagreb, 2012.; Rječnik tuđica i hrvatskih riječi, Zagreb, 2014.; Hrvatski (što-kaj-ča) rječnik, I (A - G), II (H-Nj) sa suradnicma (za kajkavski: Božica Brkan, Mijo Lončarić, za čakavski: Andrija Željko Lovrić, Srećko Lorger), Zagreb, 2015.; Slikovni rječnik hrvatskog uzmorja s Josipom Joškom Petričevićem, Zagreb, 2017. Branko je do zadnjeg daha radio na novom slikovnom rječniku zavičajnog govora Okobiokovlja u suradnji s Josipom Joškom Petričevićem i očekujemo da će već gotovi rukopis biti tiskan uskoro. Osim leksikografskih knjiga objavio je i knjigu tragikomedija Prkos u kojoj je i istoimena monodrama za koju je dobio književnu nagradu Ivan Raos. Lovreć-Opanci 153 Župna statistika
In memoriam Od prijevoda s francuskoga objavio je knjigu Nathalie Sarraute: Doba sumnje, Zagreb, 2015. O onom dijelu od šezdeset godina (dakle 3/4 njegovog života) kada Branka nisam poznavao neću gvoriti dugo. Branko mi je to prenio usmeno recitirajući svoju monodramu Prkos, materi Anđi u spomen, koja je kad je napisana i poslana na natječaj za Nagradu Ivana Raosa osvojila prvo mjesto. Ta je monodrama za mene jedan od najboljih antiratnih tekstova u svjetskoj knjiženosti, a izrečena je govorom lovrećkog kraja na usta Anđe, Brankove matere, žene koja je ni kriva ni dužna ostala s troje dice i svekrom i svekrvom dok je muž Mirko morao ostati u emigraciji poslije Drugog svjetskog rata. Branko će drugi tekst naslovljen Uskrsniće posvetiti ćaći Mirku u kojemu daje i drugo viđenje i patnju supruga odvojenog od očinskog ognjišta, ali i vjeru u bolje sutra - zato naslov Uskrsniće (Uskrsnut će). Dragi Branko, kad ti nije bilo dano za života da kao dijete i odrastao maladić, a potom i muž budeš u društvu sa svojim roditeljima, želim Ti da sada u vječnosti nadoknadiš taj gubitak i da sa svojom majkom Anđom i ocem Mirkom koji su te toliko voljeli uživaš u krilu Oca Nebeskoga i da svojim zagovorom kod Boga brižno bdiješ nad svojom Dobrilom, Sanjom i Ivom, kao i nad unučicama. Dragi Branko, bila ti laka zemlja hrvatska u kojoj će tvoje umorno tijelo odmarati! Primi posljednji pozdrav ovdje na Mirogojskom groblju od svojih Lovrećana i prijatelja sa svih strana svijeta ovoga.... Ivan Bekavac Basić Mirko Šamija (Strizivojna, 1943. - Zagreb, 3. 11. 2017.) Mirko Šamija, jedan od najuspješnijih hrvatskih liječnika, specijalist radioterapije i onkologije, redovni profesor u mirovini, član Društva Lovrećana Zagreb, preminuo je u Zagrebu 3. studenoga 2017. u 74. godini života. Rođen je 1943. u Strizivojni kod Đakova. Njegov otac je odselio iz Lovreća u Strizivojnu gdje se rodio Mirko. Ratni vihor mu je odnio oca. Mirko je u rodnoj Strizivojni završio osnovno školovanje, gimnaziju u Đakovu, a studij medicine na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Na istom je Sveučilištu magistrirao i doktorirao. Kao Župna statistika 154 Lovreć-Opanci
liječnik opće medicine radio je u Slavonskom Brodu (1970.), Slavonskom Kobašu (1971. - 1974.) i Križevcima (1974. - 1975.). Potom odlazi u Zagreb na specijalizaciju u Klinici za tumore. Od 1993. do 2009., kad odlazi u mirovinu, voditelj je na toj klinici službe za radioterapijsku onkologiju. Svojim praktičnim i znanstvenim radom ostavio je vidnog traga u hrvatskoj, ali i svjetskoj radioterapiji i onkologiji. Mirko se rado družio sa svojim Lovrećanima. Postao je i član Društva Lovrećana Zagreb. Druženjem s našim ljudima, a posebno s Ivanom Brankom Šamijom koji mu je davao podršku da obnovi kuću na djedovini u Šamićima. To je i učinio te se navraćao u rodni kraj svjega oca. Zadnjih nekoliko godina nosio s teškom bolešću, ali je stalno bio aktivan. Mirko je kao vrsni liječnik, sveučilišni profesor i ugledni i priznati stručnjak u svojoj struci zaslužan za značajne promjene i pomake u području onkološke edukacije, primarne prevencije i ranog otkrivanja raka. Radio je na razvoju i uvođenju novih tehnika u radioterapijskoj onkologiji te povezivanju hrvatske sa svjetskom onkologijom. Objavio je preko 300 stručno-znanstvenih radova, uredio 30 zbornika radova i 22 knjige među kojima je i znanstveno djelo "Radioterapija" za koje je dobio nagradu J. J. Strossmayer za medicinsku znanost, a dvije od njih su prvi hrvatski udžbenici za dodiplomsku i poslijediplomsku nastavu iz kliničke onkologije. Pripremio je 30-ak međunarodnih, regionalnih i domaćih kongresa i simpozija te jednako toliko knjiga sažetaka s tih simpozija. Autor je i dokumentarno-edukativnog filma o borbi protiv pušenja "Rakova In memoriam obratnica" u režiji Nikole Ivande. Bio je stručni i znanstveni mentor većini danas vodećih kliničkih onkologa. U Hrvatsku je uveo 3D konformalnu radioterapiju, koja omogućava primjenu većih doza zračenja na tumor uz veću zaštitu zdravog tkiva. Osnovao je 2000. godine Hrvatsko onkološko društvo Hrvatskog liječničkog zbora i osam godina bio njegovim predsjednikom, unutar društva je osnivao i 20-ak sekcija. Izradio je prijedlog za prevenciju i rano otkrivanje raka u Hrvatskoj, koji je temelj Nacionalnih programa ranog otkrivanja raka dojke, debelog crijeva i vrata maternice. Uspostavio je odličnu suradnju s desetak onkoloških svjetskih centara, a posebno s Nacionalnim institutom za rak Sjedinjenih Američkih Država s kojim su započele pripreme za osnivanje Hrvatskog virtualnog instituta za rak. Osnovao je i Digitalnu onkološku akademiju. Odlaskom u mirovinu prije šest godina osnovao je Zakladu onkologija i pokrenuo brojne aktivnosti među kojima se posebno ističu tečajevi o onkološkoj edukaciji liječnika i medicinskih sestara obiteljske medicine. U suradnji s Hrvatskim društvom za farmakoekonomiku i ekonomiku zdravstva prvi je put u Hrvatskoj održao četiri kampanje na temu "Bolesnik treba znati, htjeti, tražiti i sudjelovati" s ciljem proaktivnog uključivanja bolesnika, obitelji i udruga u njihovo liječenje. Ističu se i dva njegova znanstvena projekta: "Preventivna onkološka dijagnostika - PrOnDi" i "Proteomska analiza tkiva u bolesnika s karcinomom prostate", na kojima je radio u suradnji s tvrtkom Ericsson Nikola Tesla i Institutom Ruđer Bošković. Lovreć-Opanci 155 Župna statistika
In memoriam Dobitnik je mnogih nagrada i priznanja, među kojima i nagrade Hrvatskog liječničkog zbora za razvoj znanstvene i medicinske misli i znanosti "Ladislav Rakovac" te priznanja začasnog člana HLZ. Dobio je i četiri visoka državna odličja: Spomenicu domovinske zahvalnosti, Red Danice hrvatske s likom Katarine Zrinske, Red kneza Domagoja s ogrlicom i Orden Ruđera Boškovića. Grad Zagreb mu je 2016. godine dodijelio Nagradu Grada Zagreba za iznimne zasluge u razvoju i međunarodnom povezivanju hrvatske onkologije. Mirka sam upoznao kao mirna, staložena, zauzeta, nenametljiva i dobrohotna čovjeka. Mnogi su se naši ljudi njemu obraćali za pomoć i uvijek je bio na raspolaganju. Treba spomenuti da je Mirko liječio i predsjednika Hrvatske Franju Tuđmana i ministra obrane Gojka Šuška. Neka ga dobri Nebeski Otac nagradi vječnim blaženstvom za sva ona dobra djela koja je učinio mnogim ljudima koje je liječio i kojima će ubuduće njegov znanstveni rad i postignuća u struci, kao i znanja koja je prenio na svoje učenike i u budućnosti koristiti.... Ivan Bekavac Basić Župna statistika 156 Lovreć-Opanci
Telefonski imenik BATINIĆI 723-301 Marijo Batinić (Migarićev) 723-378 Iva Batinić Mila pok. Frane 723-136 Ivan Batinić (Katušić) 723-242 Marijan Batinić (Brajkan) 723-239 Marijan Batinić (Mrko) 723-226 Martin Batinić pok. Ivana 723-384 Ante Batinić (Katin) 723-391 Mara Batinić pok. Mate BEKAVCI (DONJI-GALINOVIĆI) 723-025 Ante Bekavac (Cvijić) 723-024 Ante Bekavac (Lukić) 723-171 Ante Bekavac (Šaminičić) 723-320 Vinko Bekavac pok. Bernarda 723-231 Cvitan Bekavac pok. Joze 723-291 Marko Bekavac pok. Blaža (Baškić) 723-267 Serafin Bekavac pok. Ivana 723-216 Toma Bekavac (Drdin) 723-172 Zvonko Bekavac (Lojin) 723-320 Dinko Bekavac pok. Bernarda 723-374 Vinko Bekavac pok. Stjepana 723-350 Bože Mustapić 723-388 Željko Bekavac (Baškić) Lovreć BEKAVCI (GORNJI) 723-149 Ana Bekavac ud. Ante (Juribešina) 723-113 Ante Bekavac pok. Frane 723-260 Ante Bekavac (Biberov) 723-252 Ante Bekavac (Antić) 723-315 Ante Bekavac pok. Ike 723-212 Cvitan Bekavac (Pušev) 723-227 Damir Bekavac pok. Serafina 723-259 Iva Bekavac ud. Ivana (Jokića) 723-150 Ivan Gabrijel Bekavac (Mačićev) 723-258 Ivan Bekavac pok. Rade 723-271 Ivan Bekavac (Smotić) 723-148 Branimir Bekavac pok. Marijana 723-067 Jozo Bekavac (Škrabić) 723-147 Marija Bekavac ud. Joze (Ćoće) 723-224 Marijan Bekavac pok. Ikana 723-019 Marijan Bekavac (Picanov) 723-254 Marin Bekavac (Puzin) 723-007 Marko Bekavac (Andrijin) 723-151 Mate Bekavac (Nanin) 723-190 Vinko Bekavac pok. Ivana BEKAVCI BASIĆI 723-215 Ivica Bekavac Basić pok. Mate 723-295 Ljubica Bekavac Basić ud. Vinka 723-278 Marija Bekavac Basić pok. Mate 723-340 Nediljko Bekavac Basić pok. Ivana BENDIĆ 723-283 Ante Bendić pok. Mate 723-155 Božo Bendić pok. Ante BIŠKIĆI 723-219 Frane Biškić Marijanov 723-488 Ante Biškić (Bibe) 723-200 Ante Biškić (Kesić) BOBETIĆ 723-218 Ivo Bobetić pok. Marijana BOŠNJACI 723-028 Ana Bošnjak ud. Srećka 723-156 Ante Bošnjak (Ćorušin) 723-138 Boško Bošnjak (Kekićev) Lovreć-Opanci 157 Telefonski imenik
Telefonski imenik 723-257 Dinka Bošnjak ud. Petra 723-268 Dinko Bošnjak pok. Matka 723-128 Frano Bošnjak (Bilić) 723-026 Frano Bošnjak (Ćubo) 723-191 Mara Bošnjak ud. Juke 723-027 Maša Bošnjak ud. Ante 723-269 Nediljko Bošnjak (Ćirin) 723-309 Rade Bošnjak pok. Petra 723-157 Ruža Bošnjak ud. Ike 723-154 Slavko Petar Bošnjak (Čovin) 723-275 Vesna Bošnjak pok. Miljenka 723-217 Veljko Bošnjak (Mašin) 723-367 Višnja Bošnjak pok. Srećka 723-342 Zoran Bošnjak (Boka) Mijin 723-137 Željko Bošnjak (Kekićev) BULOVIĆI 722-122 Mladen Bulović pok. Ante 722-273 Nada Bulović ud. Jure ČALJKUŠIĆI 723-132 Ante Čaljkušić pok. Jure (Čovo) 723-189 Ante Čaljkušić (Lelić) 723-265 Ante Čaljkušić pok. Mate (Džoko) 723-014 Dinko Čaljkušić pok. Marijana (Mandić) 723-293 Frano Čaljkušić pok. Marijana (Zelin) 723-194 Iva Čaljkušić ud. Petra 723-186 Ivan Čaljkušić pok. Marijana (Mandić) 723-376 Ivan Čaljkušić (Ikić) 723-012 Ante Čaljkušić pok. Ivana (Ćiko) 723-370 Ante Čaljkušić (Marićev) 723-092 Ivan Čaljkušić Matin (Lucin) 723-232 Jerko Čaljkušić pok. Ivana 723-058 Mara Čaljkušić pok. Ante (Antića) 723-121 Marko Milan Čaljkušić (Bikić) 723-131 Mara Čaljkušić ud. Frane (Nosuša) 723-103 Mara Čaljkušić ud. Jure 723-003 Marijan Čaljkušić pok. Mate (Malan) 723-117 Marinko Čaljkušić pok. Tome 723-127 Marko Čaljkušić pok. Manje (Anačić) 723-222 Marko Čaljkušić (Markiša) 723-305 Petar Čaljkušić pok. Ivana (Klarin) 723-105 Vesa Čaljkušić ud. Vlatka 723-245 Mladen Čaljkušić Ivanović pok. Viktora 723-398 Ante Čaljkušić pok. Marijana (Mandić) 723-124 Anka Čaljkušić ud. Ivana ČAVRLJI 722-091 Tomislav Čavrlj pok. Nediljka 722-290 Mara Čavrlj ud. Srećka 722-289 Viktor Čavrlj pok. Jure 723-192 Željko Čavrlj Stipin (Mrnjavci) 723-052 Marijan Čavrlj (Mrnjavci) 723-261 Ivan Čavrlj (Mrnjavci) ĆORIĆI 722-380 Ante Ćorić pok. Jure 722-227 Frano Ćorić pok. Marijana (Jakovljevi) 722-228 Frano Ćorić pok. Marijana (Kuks) 722-180 Ivan Ćorić (Sančušić) 722-236 Ivan Ćorić pok. Marijana (Zeko) 722-229 Mara Ćorić ud. Srećka 722-231 Ivo Ćorić pok. Stipe 722-230 Marijan Ćorić pok. Ivana (Marinkica) 722-130 Martin Ćorić pok. Ivana (Šamije) 722-232 Petar Ćorić pok. Bože 722-234 Petar Ćorić pok. Marijana (Peša) 722-235 Srećko Rade Ćorić pok. Marijana 722-349 Mara Ćorić pok. Marijana (Matanović) 722-342 Ante Ćorić (Ćantara) DOMIĆI 722-275 Petar Domić pok. Ivana 722-353 Željko Roko Domić Telefonski imenik 158 Lovreć-Opanci
Telefonski imenik DUMANČIĆI 722-208 Stana Dumančić ud. Ante (Đane) 722-205 Ante Dumančić (Zelić) 722-212 Jakov Dumančić pok. Joze 722-209 Neda Dumančić ud. Jakova (Šestić) 722-210 Jozo Dumančić pok. Nikole 722-206 Marko Dumančić pok. Nikole 722-220 Nediljka Dumančić ud. Petra 722-207 Siniša Dumančić pok. Srećka 722-333 Stipe Dumančić pok. Marijana (Peša) 722-223 Ivan Dumančić (Šestić) DUVNJACI 722-372 Hermina Duvnjak FRANKIĆI 723-073 Ante Frankić pok. Marka 723-238 Danica Frankić (Mrnjavci) 723-349 Ivan Frankić pok. Marka (Đivo) 723-106 Mara Frankić ud. Srećka 723-235 Mara Frankić ud. Ante 723-017 Marijan Frankić (Mrnjavci) 723-223 Nikola Frankić pok. Marka (Mrnjavci) 723-276 Tomislav Frankić pok. Marka 723-048 Srećko Frankić (Keko) 723-273 Željko Frankić pok. Frane 723-202 Neda Frankić ud. Voje GAVRANOVIĆI 723-013 Ante Gavranović (Mekin) 723-018 Marijan Gavranović pok. Mate (Dugić) IVANOVIĆI 723-153 Dinko Ivanović pok. Jure 723-247 Ica Ivanović (Žukićeva) 723-129 Mila Ivanović ud. Joze 723-029 Matko Ivanović (Bajin) 723-288 Marija Ivanović ud. Miljenka 723-152 Žarko Ivanović pok. Marka JELIĆI 723-030 Ante Jelić pok. Mate 723-339 Frano Jelić 723-193 Ivan Jelić pok. Marijana 723-185 Tomislav Jelić Franin 723-006 Ruža Jelić ud. Mate KASUMI 722-218 Darko Kasum Antin (Kusonjić) 722-266 Ivan Kasum pok. Mate 722-263 Mara Kasum ud. Marijana (Pekićeva) 722-217 Marijan Kasum pok. Antuke 722-285 Mate Kasum (Joskanov) 722-202 Edo Kasum pok. Petra (Kusonjić) 722-219 Ivan Kasum pok. Marijana (Pekića) 722-083 Ruža Kasumova Ivanova KATIĆI 723-162 Ana Katić ud. Ivana 723-237 Ante Katić (Đugumov) 723-316 Ante Katić pok. Joze (Bekaušić) 723-161 Ante Katić pok. Tadije 723-159 Bože Katić pok. Mate 723-158 Dinko Katić pok. Ante 723-160 Iva Katić ud. Ante (Pinće) 723-317 Ivan Katić pok. Mate 723-450 Ivan Katić (Lujin) 723-209 Jozo Katić pok. Ante 723-043 Jozo Katić pok. Grge 723-123 Nikica Katić pok. Ante (Begović) 723-205 Lujo Katić pok. Mate 723-205 Mate Katić (Lujin) 723-306 Miro Katić pok. Petra 723-318 Petar Katić pok. Mate (Đugumov) Lovreć-Opanci 159 Telefonski imenik
Telefonski imenik 723-206 Vlade Katić pok. Mirka 723-034 Jure Katić pok. Ivana 723-307 Željko Katić 723-412 Zdravko Katić pok. Ivana 871-135 Renata Kolovrat LUGONJIĆI 723-336 Vlade Lugonjić MATKOV 723-162 Anka Matkov 723-165 Zlata Matkov ud. Frane (Šiškićeva) 723-180 Josip Željko Matkov pok. Ljubomira MATUSINOVIĆI 723-031 Ana Matusinović ud. Kažimira 723-168 Mara Matusinović ud. Marijana 723-036 Ivan Matusinović (Ziko) 723-360 Branko Matusinović MILINOVIĆ 723-422 Ana Milinović 723-032 Ana Milinović ud. Ante (Šakića) 723-246 Anka Milinović ud. Josipa Vlade 723-108 Ante Milinović (Gujić) 723-294 Ante Milinović (Zenzić) 723-297 Ante Milinović (Tošićev) 723-065 Ivan Iko Milinović pok. Marijana 723-240 Jozo Milinović (Lazin) 723-135 Jure Milinović (Čagljušin) 723-444 Mara Milinović ud. Tonka 723-281 Marija Milinović ud. Braje 723-144 Marijan Milinović (Kalić) 723-248 Mate Milinović (Tošićev) 723-332 Nediljko Milinović Marijanov (Marun) 723-297 Nediljko Frano Milinović pok. Ante (Družušić) 723-298 Petar Milinović (Gigo) 723-134 Petar Milinović (Peran) 723-261 Vlade i Nada Milinović (u Kuli) MUSTAPIĆI 722-183 Ante Mustapić (Tabak) 722-216 Braco Mustapić Ivanov (Kasumi) 722-189 Frano Mustapić pok. Davida 722-190 Frano Mustapić pok. Grge (Šamušin) 722-181 Iva Mustapić ud. Mate (Željko) (Ćorušić) 723-173 Ivan Mustapić (Buja)(Galinović) 722-276 Ivan Mustapić pok. Mije (Ika) 722-192 Ivan Mustapić pok. Petra (Baletušić) 722-115 Kosa Mustapić ud. Ivana (Tabak) 722-278 Mara Mustapić pok. Marijana (Baletić) 722-308 Marija Mustapić (Maksova) 722-193 Marija Mustapić (Slovenka) 722-254 Marija Mustapić ud. Ante Pere 722-256 Marija Mustapić ud. Vladimira 722-099 Marijan Mustapić pok. Mate (Brig) 722-184 Marijan Mustapić pok. Petra (Baletić) 722-194 Mijo Mustapić pok. Ivana (Seperov) 722-268 Mila Mustapić ud. Marijana (Brig) 722-195 Mirko Mustapić pok. Mate (Maćićev) 722-177 Nediljko Mustapić pok. Mate (Brig) 722-224 Nilka Mustapić ud. Marijana (Krešićeva) 723-139 Petar Mustapić Franin (Lovreć C.) 722-286 Slava Mustapić ud. Marijana (Šistin) 722-226 Stipe Mustapić pok. Nikole (Marukić) 722-182 Veselka Mustapić ud. Petra (Radić) 722-118 Živko Mustapić pok. Mate 722-107 Zlata Mustapić pok. Marijana 723-333 Grgo Mustapić-Šamija NIKOLIĆI 723-009 Ana Nikolić ud. Andrije (Lovrić) 723-063 Ante Nikolić (Nunić) Telefonski imenik 160 Lovreć-Opanci
Telefonski imenik 723-280 Ana Nikolić ud. Tomice 723-090 Anka Nikolić ud. Frane (Kosa) 723-047 Ante Nikolić pok. Ante (Bebčev) 723-091 Ante Nikolić pok. Ivana (Gago) 723-051 Ante Nikolić pok. Joze (Milanov) 723-174 Ante Nikolić pok. Tomice (automeh.) 723-066 Ante Nikolić pok. Joze (Kavaz) 723-059 Darinka Nikolić ud. Miće 723-098 Dragutin Nikolić pok. Ivana 723-321 Frano Nikolić pok. Blaža 723-046 Iva Nikolić ud. Dane 723-087 Iva Nikolić ud. Marijana (Prološka) 723-056 Ivan Nikolić pok. Dane 723-346 Ivan Nikolić (Jocić) 723-304 Ivan Nikolić Matin (Dalašev) 723-093 Ivan Nikolić (Kalabić) 723-250 Ivan Nikolić pok. Ivana (Kavaz) 723-039 Ivan Nikolić (Maričić) 723-042 Ivan Nikolić Marinkičin (Lovreć C.) 723-195 Ivan Nikolić (Tomišić) 723-037 Ivan Nikolić pok. Ante (Bilin) 723-109 Ivka Nikolić ud. Mirka (Kavez) 723-080 Jozo Nikolić pok. Ivana (Malićev) 723-178 Jozo Nikolić pok. Ivana (Mlečkov) 723-102 Lovre Nikolić pok. Jure (Lovrić) 723-084 Luka Nikolić pok. Jure (Lovrić) 723-194 Luka Nikolić (Migučev) 723-167 Luka Nikolić (Lovrić) 723-201 Marica Nikolić pok. Ivana 723-096 Marica Nikolić ud. Ivana (Cige) 723-052 Marijan Nikolić pok. Ivana (Bačić) 723-041 Marijan Nikolić pok. Josipa (Karadžić) 723-085 Marijan Nikolić (Miljenko Kavaz) 723-061 Marijan Nikolić pok. Ivana (Mlečkov) 723-115 Marinkica Nikolić pok. Mije (Lovreć) 723-060 Mate Nikolić pok. Grge (Dalašev) 723-197 Mila Nikolić ud. Tome (Joskićeva) 723-308 Mila Nikolić ud. Petra (Peće) 723-176 Miljenko Nikolić ud. Marijana (Tokićeva) 723-048 Miro Nikolić pok. Mate (Baćić) 723-440 Miroslav Nikolić (Tokić) 723-177 Petar Nikolić pok. Ante (Bebčev) 723-049 Petar Nikolić pok. Joze (Jokanov) 723-114 Petar Nikolić pok. Joze (Mečkin) 723-210 Petar Nikolić pok. Tomice (Šušin) 723-221 Silvana Nikolić ud. Mira 723-053 Stipe Nikolić pok. Luke 723-038 Toma Nikolić (Jakić) 723-203 Toma Nikolić pok. Joze (Martinovi) 723-107 Tomislav Nikolić pok. Joze (Kavaz) 723-057 Toma Nikolić pok. Mije (Maček) 723-054 Veljko Nikolić pok. Mate (Baćić) 723-337 Vesela Nikolić Petrova 723-324 Vinka Nikolić (Baćićeva) 723-198 Vinko Nikolić pok. Mije (Migučev) 723-095 Petar Nikolić (Pirićev) NOSIĆI 723-270 Ana Nosić ud. Ivana (Ikanićeva) 723-296 Ana Nosić pok. Marijana (Maže) 723-314 Ante Nosić (Bilušić) 723-245 Ante Nosić pok. Mate 723-145 Ante Nosić pok. Stipe 723-099 Darko i Lidija Uvodić 723-249 Mate Milan Nosić 723-251 Frano Nosić pok. Ivana 723-331 Frano Nosić pok. Joze (Rod) 723-143 Frano Nosić pok. Marijana (Calumov) 723-319 Zvonimir Nosić pok. Šimuna 723-285 Ivan Nosić (Cvitić) Lovreć-Opanci 161 Telefonski imenik
Telefonski imenik 723-228 Marija Nosić (Zeka) 723-302 Ivica Nosić (Miličić) 723-279 Marijan Nosić (Kovač) 723-340 Nikola Nosić Jozin 723-146 Slava Nosić 723-387 Marijan Milenko Nosić 723-058 Ivica Nosić Kovačev OLUJIĆI 722-267 Anđa Olujić ud. Petra (Tunjića) 723-442 Anđa Olujić ud. Jakova 722-340 Anica Olujić (Đena) 722-257 Ante Olujić (Egljušić) 723-363 Ante Olujić pok. Nediljka 723-292 Ante Olujić Svetin (Lovreć C.) 722-204 Bernardo Olujić pok. Ivana 723-140 Boško Olujić (Lovreć C.) 722-203 Eleonora Olujić ž. Ivana 723-188 Ivan Olujić pok. Marka (Điđo) 722-258 Ivan Olujić pok. Stipe 722-215 Marijan Olujić ud. Ivana (Maruškića) 723-141 Mara Olujić ud. Ante (Kore) 723-181 Mate Olujić pok. Ante (Kore) 722-233 Mate Olujić pok. Stipe 722-344 Ivanka Olujić ud. Mije 722-262 Mila Olujić ud. Joze 722-213 Milica Olujić ud. Stipe 722-259 Neda Olujić ud. Mirka 722-260 Nevenka Olujić ud. Ante (Lalina) 722-265 Petar Olujić pok. Jakova (Čovin) 723-377 Žarko Olujić pok. Petra (Lovreć C.) 722-214 Andrija Olujić Stipin (Pela) 723-163 Sveto Olujić pok. Jakova (Lovreć C.) 723-184 Zvonko Olujić pok. Ante Lalin (Lovreć) 722-105 Slavica Sikirica 643-079 Ivan Olujić sin Ante OLUJIĆ PIRIĆ 722-200 Dušan Olujić Pirić 722-264 Marinko Olujić Pirić pok. Slavka PETRIČEVIĆI 723-076 Darko Petričević pok. Ante (Škegrić) 723-179 Dominik Petričević 723-335 Dušan Petričević pok. Mate (Popov) 723-018 Frano Petričević pok. Petra (Mrnjavci) 723-112 Gabrijel Petričević (Lovreć C.) 723-286 Iva Petričević pok. Mate (Mrnjavci) 723-274 Ivan Petričević pok. Petra (Lovreć C.) 723-434 Ivić Petričević 723-344 Josip Petričević pok. Petra 723-142 Janja Petričević ud. Mate (Lovreć C.) 723-170 Neda Petričević ud. Joze (Garca) 723-256 Joško Petričević pok. Ante (Lovreć C.) 723-070 Marijan Petričević Dominikov 723-075 Marko Petričević (Jacin) 723-079 Mijo Petričević pok. Mate (Popov) 723-347 Mate Petričević (Lulica) 723-065 Vesna Petričević 723-277 Matko Petričević (Lovreć C.) 723-183 Nevenka Petričević ud. Petra 723-071 Stipe Petričević (Ćićkov) 723-078 Toma Petričević pok. Ante (Zelin) 723-175 Zdravko Petričević pok. Frane 723-313 Žarko Petričević pok. Petra (Lovreć C.) RAJIĆI 723-214 Iva Rajić ud. Ante REPUŠIĆI 723-253 Slavko Repušić RUPČIĆI 723-004 Tonko Rupčić pok. Nikole Telefonski imenik 162 Lovreć-Opanci
Telefonski imenik 723-126 Anka Rupčić ud. Branka 723-005 Ante i Karlo Rupčić pok. Ante 723-187 Ivan Rupčić pok. Jure 723-023 Josip Dragan Rupčić pok. Mate 723-021 Marijan Rupčić pok. Ante 723-213 Sofija Iva Rupčić ud. Ante 723-133 Vinko Rupčić pok. Marka 723-236 Tihomir Rupčić SEKELEZI 723-229 Branko Sekelez Boškov 723-329 Marija Sekelez pok. Frane 723-016 Petar Sekelez pok. Marijana ŠAMIJE 722-238 Ante Šamija (Dumanjkušić) 722-280 Stipe Šamija Antin (Martinović) 723-116 Ante Šamija pok. Marijana (Nikolići) 722-240 Ante Šamija (Slijanović-Đuka) 722-022 Ante Šamija (Bara) 722-272 Branko Šamija pok. Mirka 722-270 Damir Šamija (Rijanović) 722-314 Davor Šamija Franin 722-381 Dinka Šamija ud. Ivana (Slijanović) 722-243 Drago Šamija pok. Petra 722-244 Frano Šamija pok. Ivana 722-253 Frano Šamija (Stipe) (Pavlovi) 722-185 Ivan Šamija pok. Filipa (Kristić) 722-242 Ivan Šamija pok. Mije (Dinko) 722-277 Jozo Šamija pok. Ivana (Milan) 722-237 Ljubomir Šamija pok. Ivana (Anetić) 723-208 Mara Šamija ud. Ante (Cura) Nikolići 722-283 Mara Šamija ud. Ivana (Ćikina) 722-241 Mara Šamija ud. Joze 722-246 Mara Šamija ud. Mate 722-167 Mara Šamija ž. Frane 722-209 Marijan Šamija Stipin (Martinović) 722-123 Marijan Šamija (Pavlovi) 722-252 Zoran Šamija pok. Mate (Bebin) 722-248 Nikica Šamija pok. Ivana (Slijanović) 722-343 Nikola Šamija Jozin 722-247 Nikola Šamija pok. Mate 722-269 Petar Šamija pok. Ivana (Kanin) 722-245 Frano Šamija pok. Petra (Jurinović) 722-249 Slavka Šamija ud. Mate 722-295 Stanka Šamija ud. Ivana (Neda) 722-250 Stipe Šamija pok. Marijana (Janjin) 722-280 Stipe Šamija pok. Marijana (Martinović) 722-251 Viktor Šamija-Mustapić pok. Grge 722-312 Velimir Šamija pok. Ante 722-003 Jure Šamija Franje ŠIMUNDIĆI 723-055 Anđa Šimundić ud. Ante 723-011 Ante Šimundić (Vrankušin) 723-262 Ante Šimundić (Ćorić) 723-077 Ante Šimundić (Nešin) 723-022 Branko i Ratko Šimundić (Zorini) 723-010 Ana Šimundić ud. Ivana (Bepović) 723-282 Ivan Šimundić (Sitno) 723-500 Jerko-Frane Šimundić pok. Mije 723-220 Jure Šimundić (Žižin) 723-104 Marijan Šimundić pok. Mate 723-244 Marijan Šimundić (Krivušić) 723-100 Mate Šimundić pok. Mije (liječnik) 723-433 Ana Šimundić ud. Mate 723-064 Ivan Šimundić (dr.) pok. Mate 723-320 Mara Šimundić ud. Petra 723-066 Petar Šimundić pok. Bože 723-233 Zdravko Šimundić (Dušanov) 723-044 Zdravko Šimundić (Đilin) Lovreć-Opanci 163 Telefonski imenik
Telefonski imenik 723-166 Željko Šimundić (Jukanović) 723-499 Rubić Anđa ž. Joze 723-081 Marijan Šimundić Dajkin ŠIMUNDIĆI-BENDIĆI 723-040 Mara Šimundić-Bendić ud. Ivana 723-104 Marijan Šimundić- Bendić pok. Mate (Đoni) 723-033 Marijan Šimundić-Bendić pok. Mije 723-110 Matija Šimundić-Bendić ud. Mate 723-088 Stipe Šimundić-Bendić pok. Marijana ŠTAMBUK 723-404 Anđelka Štambuk (Lovreć) (učiteljica) UJEVIĆ 723-207 Petar Ujević (učitelj) ZARADIĆI 723-069 Ante Zaradić (Betlem) 723-164 Jure Zaradić pok. Ivana 723-348 Marko Zaradić (Mašinov) 723-230 Mate Zaradić pok. Ivana 723-234 Radoslav Zaradić (Cigo) 723-068 Vinko Zaradić (Mišetić) 723-035 Marijan Zaradić (Rine) ŽIŽANOVIĆI 723-015 Ante Žižanović pok. Ivana USTANOVE 723-255 Župni ured Lovreć Opanci 722-064 Župni ured Cista Provo 724-506 Župni ured Studenci 726-123 Župni ured Cista Velika 723-811 Župni ured Medov Dolac 725-174 Župni ured Svib 726-020 Župni ured Biorine 853-600 Župni ured Lokvičići 841-178 Samostan Imotski 723-001 Općina Lovreć 723-002 Općina Lovreć (fax) 723-225 Pošta Lovreć 723-322 Pošta Lovreć (fax) 723-089 Škola Lovreć 723-303 Škola Lovreć 723-094 Zdravstvena stanica dr. Peran 723-300 Zdravstvena stanica dr. Ivan Milas 091-5137885 Dr. Marko Rađa 091-5565357 Dr. Jadran Peran 841-744 Dom zdravlja Imotski 722-147 Veterinarska stanica Cista Provo 841-405 Veterinarska stanica Imotski 722-007 Matični ured Cista Provo 841-124 Policijska postaja Imotski 722-060 Splitska banka Podružnica Cista Provo 722-126 Privredna banka Zagreb Podružnica Cista Provo 722-010 Nadcestarija Lovreć (fax) 841-400 Elektrodalmacija Imotski 841-268 Autobusni kolodvor Imotski 723-120 DVD Lovreć 556-111 Bolnica Firule Split 557-111 Bolnica Križine Split RADNJE 723-042 Mesnica Nikolić Lovreć 722-130 Tommy 722-321 Pekara (Zoran) Lovreć 723-311 Poduzeće Lilly Company Lovreć 722-292 Diskont Čavrlj Lovreć 723-400 Kafić Leader Lovreć 723-042 Kafić Gloria Lovreć 723-139 Kafić Pirelli Lovreć Telefonski imenik 164 Lovreć-Opanci
Telefonski imenik 723-292 Kafić Queen Lovreć 725-487 Komunalac: Petar Udovičić Studenci 723-341 Alfe Berinovac d.o.o. 841-404 Topana Imotski 725-777 Cvjećarna Vrisak Lovreć 091-1725777 Petar Udovičić (0992725777) 723-057 Ljekarna Lovreć 723-393 Stomatolog Ante Mustapić Božićna čestitka Drage mještanke i mještani 0pćine Lovreć, dragi prijatelji, ljudi dobre volje i svi vi koji slavite blagdan Isusovog rođenja! Božić je vrijeme ljubavi prema bližnjima, ali i vjere u postojanje nade i svjetla koje nas vodi u bolju budućnost. Njegujući običaje izvanjskoga slavlja, okićenih ulica, kuća i borova te bogatih stolova, ne zaboravimo istinski značaj Svete noći i prisjetimo se svih zaslužnih za to što živimo u slobodi, posebno poginulih hrvatskih branitelja, ali i svih potrebitih, bolesnih i siromašnih u našoj blizini. Postanimo svjesni vrijednosti drugoga i drugačijeg kako bismo mir i ljubav - koje nam mali Isus nesebično daruje - darivali svima oko nas. Drage moje Hrvatice i Hrvati, u ovo božićno vrijeme, pozivam vas da zaboravimo sve nesporazume i oprostimo jedni drugima. Budimo kao pojedinci, kao obitelji i kao nacija jedinstveni, jaki i ispunjeni vjerom u bolje sutra našeg Lovreća i jedine nam Hrvatske. Provedite Božić i božićne blagdane u miru, s obiteljima i dragim ljudima! Od srca vam želim čestit i blagoslovljen Božić i sretnu Novu godinu!... Vaša načelnica Anita Nosić Lovreć-Opanci 165 Telefonski imenik
Blagdanske čestitke Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo DUŠAN PETRIČEVIĆ Uzgajivačnica peradi i kunića G R E L I N Dušan Petričević želi svim župljanima sretan Božić i uspješnu novu godinu. Petričevići 15 21257 Lovreć Tel: 021/723 335 Prvih Hrvatskih Redarstvenika 18 21000 Split Tel: 021/382 746 Mob:098/1702815 e-mail:dusan.petricevic1@gmail.com Web: www.uzgajivacnicagrelin.blog.hr Sretan Božić i blagoslovljenu Novu godinu MARIJAN MILINOVIĆ Kuća za odmor Vita **** Put sv. Ante 2 21257 Lovreć tel: 021 723 012 e-mail: marijan.milinovic2@gmail.com Sretan Božić i blagoslovljenu Novu godinu žele vam Ordinacija opće medicine dr. JADRAN PERAN med. sestra DANICA KUSIĆ Lovreć Dr. Franje Tuđmana 66 TEL: 021/723-094 mob: 091/5565357 Čestit i blagoslovljen Božić i sretnu Novu godinu želi vam Ordinacija OM Lovreć tel. 021 723 003 dr. IVAN MILAS mob. 091 583 1 888 ms MARIJA REPUŠIĆ mob. 098 940 9912 Blagdanske čestitke 166 Lovreć-Opanci
Blagdanske čestitke Sretan Božić i blagoslovljena Nova godina Mob 095 8538086 Sretne blagdane želi vam Sretan i blagoslovljen Božić i uspješnu novu godinu! KATIĆ-CAT, obrt za prijevoz i građevinarstvo Dr. Ante Starčevića 4 tel. 021-723 162 Sretan Božić i novu godinu! Stomatološka ordinacija dr. Ante Mustapić Dragi prijatelji i suradnici, ovim putem vam želimo blagoslovljen Božić te puno sreće i uspjeha u Novoj godini kako poslovno tako i u privatnom životu. Tel: 021/ 723 393 Sretni božićni blagdani želi vam! Građevinski obrt "BIŠKIĆ" Lovreć - Mrnjavci Mob: 091 25 06 889 Iskreno se zahvaljujemo na povjerenju i uspješnoj suradnji te se veselimo budućoj. Srdačno vas pozdravljamo uz najbolje želje, Vlasnik Nikola Knezović i svi djelatnici NK Commerce d.o.o. NK Commerce d.o.o Cesta Josipa Jovića 20 21246 ARŽANO Tel. 021/724-010; 724-018 Diskont Lovreć: 021/722-050 Sretan božićni blagdani želi vam! NUNIĆ d.o.o. Lovreć - Nikolići Mob: 095 773 77 34 Lovreć-Opanci 167 Blagdanske čestitke
Blagdanske čestitke Želimo Vam sretan Božić i uspješnu Novu godinu! Svim potrošačima sretan Božić i blagoslovljena Nova godina! Market Lovreć Franje Tuđmana 5 Tel, 021 722-130 Sretan i blagoslovljen Božić i uspješnu novu godinu! Najljepše želje povodom božićnih i novogodišnjih blagdana! Lovačka udruga GRADINA DVD LOVREĆ Blagdanske čestitke 168 Lovreć-Opanci
RASPORED BOGOSLUŽJA I BLAGOSLOV OBITELJI 1. BOŽIĆ KRISTOVO ROĐENJE (PONEDJELJAK, 25. 12.) Sv. misa točno u ponoć, dnevna u 11 sati. 2. SV. STJEPAN PRVOMUČENIK (UTORAK, 26. 12.) Sv. misa u 11 sati. Poslije podne sv. misa u crkvi sv. Ivana na Nikolićima u 15,30. 3. SV. IVAN (SRIJEDA, 27. 12.) Sv. misa u 11 sati. Blagoslov obitelji Šimundići i Bendići u 14 sati zatim Petričevića Staje i Žižanovići. BLAGOSLOV OBITELJI 4. ČETVRTAK, SVETI MLADENCI (28. 12.) Blagoslov obitelji Mrnjavci i Rupčići. 5. PETAK (29. 12.) Nikolići i Bošnjaci. 6. SUBOTA (3O. 12.) Katići, Gornji Bekavci, Donji Bekavci i Basići. 7. NEDJELJA (31. 12. - Sv. Obitelj) Nosići, Jelići, Batinići, Sekelezi i Bobetići. 8. UTORAK (2. 1. 2018.) Ivanovići, Čaljkušići, Milinovići. 9. SRIJEDA (3. 1. 2018.) Dumančići, Pirići, Olujići i Kasumi. 10. ČETVRTAK (4. 1. 2018.) Čavrlji, Bulovići, Domići, Ćorići, Šamije i Mustapići. 11. PETAK (5. 1. 2018.) Lovreć (Centar) BLAGDANI 12. NOVA GODINA Sv. Marija Bogorodica (PONEDJELJAK, 1. 1. 2018.) Sv. misa u 11 sati. 13. BOGOJAVLJENJE TRI KRALJA VODOKRŠĆE (subota, 6. 1. 2018.) Blagoslov vode i soli 10,45 zatim sv. misa u 11 sati. 14. KRŠTENJE GOSPODINOVO (nedjelja, 7. 1. 2018.) Završetak božićnog vremena. Sv. misa u 11 sati. N.B. Blagoslov obitelji počinjat će u 10 sati, a poslije podne u 14 sati. U vrijeme blagoslova, ako je moguće, neka cijela obitelj bude na okupu. Sretan Božić i Novu godinu želi vam vaš župnik fra Dinko Bošnjak