EUROPSKA KOMISIJA Bruxelles, 1.4.217. COM(217) 167 final KOMUNIKACIJA KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, VIJEĆU, EUROPSKOJ SREDIŠNJOJ BANCI, EUROPSKOM GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM ODBORU I ODBORU REGIJA Pregled stanja u području pravosuđa u EU-u za 217. HR HR
1. UVOD Učinkoviti pravosudni sustavi potpora su gospodarskom rastu i branici temeljnih prava. Zato Europa promiče i brani vladavinu prava. 1 Ova uloga pravosudnih sustava država članica, koju je naglasio Jean-Claude Juncker, predsjednik Europske komisije, ključna je u osiguravanju da pojedinci i poduzeća mogu u potpunosti uživati svoja prava, jačanju uzajamnog povjerenja te izgradnji povoljnog okruženja za poduzetništvo i ulaganja na jedinstvenom tržištu. Osim toga, kako je naglasio Frans Timmermans, prvi potpredsjednik Europske komisije, učinkovitim se pravosudnim sustavima ujedno podupire primjena prava EU-a: Europska unija izgrađena je na zajedničkom skupu vrijednosti koje su ugrađene u Ugovor. Te vrijednosti uključuju poštovanje vladavine prava. Tako funkcionira ova organizacija, tako naše države članice osiguravaju jednaku primjenu prava EU-a na čitavom području Europske unije. 2 Zbog tih je razloga poboljšanje učinkovitosti nacionalnih pravosudnih sustava naglašeni prioritet europskog semestra EU-ova godišnjeg ciklusa koordinacije gospodarske politike. Neovisnost, kvaliteta i učinkovitost glavne su sastavnice učinkovitog pravosudnog sustava. Pregledom stanja u području pravosuđa u EU-u za 217. (dalje u tekstu Pregled stanja ) pomaže se državama članicama u ostvarivanju tog prioriteta pružanjem godišnjeg usporednog pregleda neovisnosti, kvalitete i učinkovitosti nacionalnih pravosudnih sustava. Na temelju takvog usporednog pregleda pomaže se državama članicama oko utvrđivanja mogućih nedostataka, poboljšanja i dobrih praksi te trendova u funkcioniranju nacionalnih pravosudnih sustava tijekom vremena. To je od ključne važnosti i za učinkovitost prava EU-a 3. Kad nacionalni sudovi primjenjuju pravo EU-a djeluju kao sudovi EU-a i osiguravaju učinkovitu provedbu prava i obveza predviđenih na temelju prava EU-a. Zbog toga se u Pregledu stanja pomno promatra funkcioniranje sudova pri primjeni prava EU-a u posebnim područjima. U izdanju iz 217. dodatno se razvija taj pregled te se ispituju novi aspekti funkcioniranja pravosudnih sustava: - radi boljeg razumijevanja načina na koji potrošači pristupaju pravosudnom sustavu u pregledu se ispituje koje kanale upotrebljavaju za ulaganje prigovora protiv trgovačkih društava (npr. sudovi, izvansudske metode), kako pravna pomoć i sudske pristojbe utječu na pristup pravosuđu, osobito za osobe u opasnosti od siromaštva, trajanje postupaka pred sudovima i tijelima za zaštitu potrošača te koliko potrošača upotrebljava platformu za internetsko rješavanje sporova (ODR) koja je s radom počela u 216.; - radi praćenja stanja u vezi s neovisnošću sudova u državama članicama u ovom se izdanju predstavljaju rezultati nove ankete o percepciji građana i trgovačkih društava. U njoj su prikazani novi podaci o mjerama za zaštitu neovisnosti sudova; - u ovom se izdanju i dalje ispituje način funkcioniranja nacionalnih pravosudnih sustava u posebnim područjima prava EU-a koja su relevantna za jedinstveno tržište i povoljno okruženje za ulaganja. U izdanju se predstavlja prvi pregled funkcioniranja nacionalnih pravosudnih sustava pri primjeni zakonodavstva EU-a o sprečavanju pranja novca u području kaznenog pravosuđa. Ispituje se i trajanje postupaka u vezi s privremenim mjerama za sprečavanje neposrednih šteta u određenim područjima prava; - radi dobivanja jasnije slike o trenutačnoj upotrebi informacijskih i komunikacijskih tehnologija (IKT) u pravosudnim sustavima u ovom se izdanju predstavljaju rezultati 1 2 3 Govor o stanju Unije iz 216. održan pred Europskim parlamentom 14. rujna 216.: https://ec.europa.eu/commission/state-union-216_hr http://europa.eu/rapid/press-release_speech-16-223_en.htm Vidjeti i Komunikaciju Komisije Pravo EU-a: boljom primjenom do boljih rezultata, 13. prosinca 216., 217/C 18/2. 2
ankete među odvjetnicima o načinu na koji komuniciraju sa sudovima i razlozima zbog kojih upotrebljavaju IKT; - s obzirom na to da se standardima o funkcioniranju sudova može povećati kvaliteta pravosudnih sustava u ovom se izdanju podrobnije ispituju standardi usmjereni na poboljšanje upravljanja sudovima i informiranja stranaka o napretku u njihovim predmetima. S obzirom na to da se radi o petom izdanju u Pregledu stanja analizira se i napredak ostvaren tijekom vremena. Iako podaci za određene države članice i dalje nedostaju, praznine u podacima i dalje se smanjuju, osobito za pokazatelje učinkovitosti pravosudnih sustava. Uspješnom suradnjom s kontaktnim točkama država članica za nacionalne pravosudne sustave 4 te raznim odborima i Europskim pravosudnim mrežama znatno je poboljšana kvaliteta podataka. Preostale poteškoće oko prikupljanja podataka obično su posljedica nedostatnih statističkih kapaciteta ili činjenice da se nacionalne kategorije za koje se podaci prikupljaju ne podudaraju u potpunosti s kategorijama koje se upotrebljavaju u Pregledu stanja. U vrlo malom broju slučajeva praznine u podacima posljedica su nedostatka volje pojedinih nacionalnih tijela da pridonose tomu. Komisija će nastaviti poticati države članice da dodatno smanje te praznine u podacima. Što je Pregled stanja u području pravosuđa u EU-u? Pregled stanja u području pravosuđa u EU-u usporedni je informativni alat kojim se EU-u i državama članicama pomaže poboljšati učinkovitost njihovih nacionalnih pravosudnih sustava jer se njime osiguravaju objektivni, pouzdani i usporedivi podaci o kvaliteti, neovisnosti i učinkovitosti pravosudnih sustava u svim državama članicama. Pregled stanja nije opća jedinstvena ljestvica, nego pregled funkcioniranja svih pravosudnih sustava na temelju različitih pokazatelja koji su od zajedničkog interesa za sve države članice. Pregledom stanja ne promiče se nijedna posebna vrsta pravosudnog sustava i prema svim se državama članicama postupa jednako. Pravodobnost, neovisnost, cjenovna dostupnost i jednostavan pristup za korisnike neki su od glavnih parametara učinkovitog pravosudnog sustava bez obzira na model nacionalnog pravosudnog sustava ili pravnu tradiciju na kojoj se temelji. Pregled stanja uglavnom je usmjeren na građanske i trgovačke parnice te na upravne predmete kako bi se državama članicama pomoglo u njihovim nastojanjima da utru put većim ulaganjima i okruženju koje je povoljnije za građane i poduzetništvo. Pregled stanja usporedni je alat koji se razvija dijalogom s državama članicama i Europskim parlamentom i cilj mu je utvrditi osnovne parametre učinkovitog pravosudnog sustava. Koja se metodologija upotrebljava u Pregledu stanja u području pravosuđa u EU-u? Pregledom stanja objedinjuju se podaci iz različitih izvora. Velik dio kvantitativnih podataka dostavlja Komisija Vijeća Europe za ocjenu učinkovitosti pravosuđa (CEPEJ), s kojom je Komisija sklopila ugovor za provedbu posebne godišnje studije. Ti su podaci iz razdoblja 21. 215., a države članice dostavile su ih u skladu s metodologijom CEPEJ-a. U studiji su dostupne i 4 Zbog pripreme Pregleda stanja u području pravosuđa u EU-u i radi promicanja razmjene najboljih praksi u području učinkovitosti pravosudnih sustava Komisija je od država članica zatražila da odrede dvije osobe za kontakt, jednu iz sudstva i jednu iz ministarstva pravosuđa. Ta neformalna skupina redovito održava sastanke. 3
iscrpne primjedbe i obrasci s informacijama po državama kojima se pruža širi kontekst. Treba ih čitati zajedno s brojčanim podacima. 5 U podacima o trajanju postupaka koje je prikupio CEPEJ prikazano je vrijeme potrebno za donošenje odluke, a radi se o izračunanoj duljini trajanja sudskih postupaka (na temelju omjera između predmeta koji su u postupku i riješenih predmeta). U podacima o učinkovitosti sudova u primjeni prava EU-a u posebnim područjima prikazano je prosječno trajanje postupaka izvedeno iz stvarnog trajanja predmeta pred sudovima. Treba napomenuti da se trajanje postupaka može znatno razlikovati u zemljopisnom smislu unutar države članice, osobito u gradskim središtima gdje zbog trgovačkih aktivnosti opterećenost brojem predmeta može biti veća. Ostali izvori podataka su: skupina osoba za kontakt za nacionalne pravosudne sustave, 6 Europska mreža sudbenih vijeća (ENCJ), 7 Mreža predsjednika vrhovnih sudova Europske unije (NPSJC), 8 Udruženje državnih vijeća i vrhovnih upravnih sudova Europske unije (ACA-Europe), 9 Europska mreža za tržišno natjecanje (ECN), 1 Odbor za komunikacije (COCOM), 11 Europska promatračnica za povrede prava intelektualnog vlasništva, 12 Mreža za suradnju u području zaštite potrošača (CPC), 13 Stručna skupina za sprečavanje pranja novca i financiranja terorizma (EGMLTF), 14 Eurostat, 15 Europska mreža za pravosudnu izobrazbu (EJTN), 16 Vijeće odvjetničkih komora Europe (CCBE) 17 i Svjetski gospodarski forum (WEF) 18. Metodologija koja se upotrebljava u Pregledu stanja dodatno je poboljšana bliskom suradnjom sa skupinom osoba za kontakt za nacionalne pravosudne sustave, osobito putem upitnika i prikupljanja podataka o određenim aspektima funkcioniranja pravosudnih sustava. 5 6 7 8 9 1 11 12 13 14 15 16 17 18 http://ec.europa.eu/justice/effective-justice/scoreboard/index_en.htm Zbog pripreme Pregleda stanja u području pravosuđa u EU-u i radi promicanja razmjene najboljih praksi u području učinkovitosti pravosudnih sustava Komisija je od država članica zatražila da odrede dvije osobe za kontakt, jednu iz sudstva i jednu iz ministarstva pravosuđa. Ta neformalna skupina redovito održava sastanke. U ENCJ-u objedinjene su nacionalne institucije u državama članicama EU-a koje su neovisne o izvršnoj i zakonodavnoj vlasti i odgovorne za podupiranje sudstva u neovisnom izvršavanju pravde: https://www.encj.eu/ NPSJC osigurava forum preko kojeg europske institucije mogu tražiti mišljenja vrhovnih sudova te se približiti njima poticanjem rasprave i razmjene ideja: http://network-presidents.eu/ ACA-Europe sastoji se od Suda EU-a i državnih vijeća ili vrhovnih upravnih sudova svake države članice EU-a: http://www.juradmin.eu/index.php/en/ ECN je osnovan kao forum za rasprave i suradnju europskih tijela za tržišno natjecanje u slučajevima u kojima se primjenjuju članci 11. i 12. UFEU-a. ECN predstavlja okvir za mehanizme bliske suradnje iz Uredbe Vijeća 1/23. Komisija i nadležna tijela za tržišno natjecanje iz svih država članica EU-a međusobno surađuju kroz Europsku mrežu za tržišno natjecanje: http://ec.europa.eu/competition/ecn/index_en.html COCOM se sastoji od predstavnika država članica EU-a. Njegova je glavna uloga pružanje mišljenja o nacrtima mjera koje Komisija namjerava donijeti: https://ec.europa.eu/digital-single-market/en/communications-committee Europska promatračnica za povrede prava intelektualnog vlasništva je mreža stručnjaka i dionika specijalista. Sastoji se od predstavnika javnog i privatnog sektora koji surađuju u aktivnim radnim skupinama. https://euipo.europa.eu/ohimportal/en/web/observatory/home CPC je mreža nacionalnih tijela odgovornih za izvršavanje zakona EU-a o zaštiti potrošača u zemljama EU-a i EGP-a: http://ec.europa.eu/internal_market/scoreboard/performance_by_governance_tool/consumer_protection_cooperat ion_network/index_en.htm EGMLTF se redovito sastaje kako bi se razmijenila stajališta te Komisiji pomoglo u definiranju politike i izradi novog zakonodavstva: http://ec.europa.eu/justice/civil/financial-crime/index_en.htm Eurostat je statistički ured EU-a: http://ec.europa.eu/eurostat/about/overview EJTN je glavna platforma za izobrazbu i razmjenu znanja u europskom pravosuđu te glavni promicatelj toga. Izrađuje standarde i programe izobrazbe, koordinira razmjene i programe izobrazbe u pravosuđu, širi stručno znanje u vezi s izobrazbom te promiče suradnju među ustanovama EU-a za pravosudnu izobrazbu. EJTN ima oko 34 članova koji predstavljaju države EU-a i transnacionalna tijela EU-a. http://www.ejtn.eu/. CCBE je međunarodno neprofitno udruženje koje predstavlja europske odvjetničke komore. Članstvo CCBE-a uključuje odvjetničke komore iz 45 zemalja EU-a, EGP-a i šire Europe: http://www.ccbe.eu/ WEF je Međunarodna organizacija za javno-privatnu suradnju, a članovi su joj trgovačka društva: https://www.weforum.org/ 4
U Pregledu stanja nalaze se slike o svim trima glavnim sastavnicama učinkovitog pravosudnog sustava: kvaliteti, neovisnosti i učinkovitosti. Treba ih čitati zajedno jer su sve tri sastavnice neophodne za učinkovitost pravosudnog sustava te su često međusobno povezane (inicijative usmjerene na poboljšanje jedne od njih mogu utjecati na ostale sastavnice). Kako se Pregledom stanja u području pravosuđa u EU-u pridonosi Europskom semestru? Pregledom stanja pruža se usporedni pregled kvalitete, neovisnosti i učinkovitosti nacionalnih pravosudnih sustava te se njime pomaže državama članicama u poboljšanju učinkovitosti njihovih nacionalnih pravosudnih sustava. Time se olakšava utvrđivanje nedostataka i najboljih praksi te vođenje evidencije o izazovima i napretku. U kontekstu europskog semestra posebna ocjenjivanja po državama obavljaju se s pomoću bilateralnog dijaloga s uključenim nacionalnim nadležnim tijelima i dionicima. Tijekom ocjenjivanja uzimaju se u obzir posebnosti pravnog sustava i kontekst tih država članica. Komisija slijedom toga Vijeću može predložiti donošenje preporuka za pojedinačne države članice za unaprjeđenje nacionalnih pravosudnih sustava 19. 2. KONTEKST: REFORME PRAVOSUĐA OSTAJU VISOKO NA DNEVNOM REDU Razvoj događaja na nacionalnoj razini i razini EU-a Veliki je broj država članica 216. nastavio sa svojim nastojanjima oko poboljšanja učinkovitosti nacionalnih pravosudnih sustava. Reforme pravosuđa traju te je katkad potrebno nekoliko godina od prve najave novih reformi preko donošenja zakonodavnih i regulatornih mjera do stvarne provedbe donesenih mjera. Na slici 1 nalazi se pregled donesenih i predviđenih reformi pravosuđa. To je pregled činjenica o tome tko što radi bez ikakvih kvalitativnih ocjena. U tom je pogledu važno naglasiti da bi se pri bilo kojoj reformi pravosuđa trebalo pridržavati vladavine prava i europskih standarda o neovisnosti sudstva. Na slici 1 vidi se da se i dalje u nizu država članica posebna pozornost pridaje postupovnom pravu te da je najavljen znatan broj novih reformi za pravnu pomoć, alternativne načine rješavanja sporova (ADR), specijalizaciju sudova i zemljopisni raspored sudova. Usporedba s Pregledom stanja iz 215. pokazuje da je razina aktivnosti ostala općenito stabilna, i u pogledu najavljenih reformi i u pogledu mjera o kojima se pregovara. 19 Komisija razloge za preporuke za pojedinačne države članice i izvješća o napretku u provedbi tih preporuka predstavlja jednom godišnje u izvješćima za pojedinačne zemlje u obliku radnih dokumenata službi koji su dostupni na: https://ec.europa.eu/info/publications/217-european-semester-country-reports_en 5
BE BG CZ IE EL FR HR IT LV MT RO SI SE BE BG CZ DK EL HR CY LV LT HU MT NL PT SI SK FI SE BE CZ LV BE EL HR IT LV LT MT NL SI FI BE LV LT BE BG CZ DK EE EL LV LT HU SK FI BE FR HR IT LT MT NL SE CZ DK EE IE HR CY SK FI LV LT HU AT BE CZ HR IT LV PT SI FI EL RO SI FI CZ CY LT NL FR IT LT RO FI BE CZ HR CY RO SI FI EE EL FR IT HU MT RO FI BE CZ DK IE HR RO SI BG FR IT CZ IE HR RO SI FI BE FR LV MT RO BG IE HR IT CY HU NL PT SI SK EL FR IT LV LT HU PT SI BE CZ DK EL HR LV HU NL SI SK BE BG LT BE HR FI Slika 1: Zakonodavne i regulatorne aktivnosti koje se odnose na pravosudne sustave u 216. (donesene mjere/inicijative o kojima se pregovara po državi članici) (izvor: Europska komisija 2 ) 18 16 14 12 1 8 6 4 2 Postupovne reforme Promicanje metoda ADR-a Pravna pomoć Razvoj IKT-a Optimiziranje zemljopisnog rasporeda sudova Sudske pristojbe Upravljanje sudovima Suci Sudbena vijeća Specijalizacija sudova Pravnici Ostale aktivnosti Doneseno Pregovori u tijeku EU potiče pojedine države članice na poboljšanje učinkovitosti pravosudnih sustava. Na temelju prijedloga Komisije u europskom semestru 216. Vijeće je šest država članica u tom području uputilo preporuke 21. Dvije države članice kojima su 215. upućene preporuke po pojedinim državama nisu ponovno dobile preporuke 216. zahvaljujući ostvarenom napretku 22. Osim onih država članica kojima su upućene preporuke, dodatnih osam država članica i dalje se suočavaju s posebnim izazovima te ih Komisija temeljito prati kroz europski semestar i programe ekonomske prilagodbe 23. Komisija i dalje potpomaže reforme pravosuđa u Rumunjskoj i Bugarskoj kroz mehanizam suradnje i provjere 24. Komisija je na temelju Okvira EU-a za vladavinu prava 25 216. donijela dvije preporuke u pogledu vladavine prava u Poljskoj u kojima se navode zabrinutosti Komisije te se preporučuju 2 21 22 23 24 25 Informacije su prikupljene u suradnji sa skupinom osoba za kontakt za nacionalne pravosudne sustave za 25 država članica. PL i UK nisu dostavili informacije. DE je objasnio da je u tijeku niz reformi u vezi s pravosuđem kod kojih se područje primjene i opseg reformnog postupka može razlikovati među 16 saveznih zemalja. BG, HR, IT, CY, PT, SK; vidjeti Preporuku Vijeća od 12. srpnja 216. o Nacionalnom programu reformi Bugarske za 216. i davanje mišljenja Vijeća o Programu konvergencije Bugarske za 216. (216/C 299/8), Preporuku Vijeća od 12. srpnja 216. o Nacionalnom programu reformi Hrvatske za 216. i davanje mišljenja Vijeća o Programu konvergencije Hrvatske za 216. (216/C 299/23), Preporuku Vijeća od 12. srpnja 216. o Nacionalnom programu reformi Italije za 216. i davanje mišljenja Vijeća o Programu stabilnosti Italije za 216. (216/C 299/1), Preporuku Vijeća od 12. srpnja 216. o Nacionalnom programu reformi Cipra za 216. i davanje mišljenja Vijeća o Programu stabilnosti Cipra za 216. (216/C 299/7), Preporuku Vijeća od 12. srpnja 216. o Nacionalnom programu reformi Portugala za 216. i davanje mišljenja Vijeća o Programu stabilnosti Portugala za 216. (216/C 299/26), Preporuku Vijeća od 12. srpnja 216. o Nacionalnom programu reformi Slovačke za 216. i davanje mišljenja Vijeća o Programu stabilnosti Slovačke za 216. (216/C 299/15). LV i SI. BE, ES, LV, MT, PL, RO, SI. Ti se izazovi odražavaju u uvodnim izjavama preporuka po pojedinim državama i u izvješćima za pojedine države koja se odnose na te države članice. Izvješća za pojedine države dostupna su na: https://ec.europa.eu/info/publications/217-european-semester-country-reports_en. Osim toga, reforme pravosuđa u EL temeljito se prate u kontekstu Programa ekonomske prilagodbe za Grčku. Izvješće o napretku Bugarske u okviru mehanizma suradnje i provjere, COM(217) 43 final, Izvješće o napretku Rumunjske u okviru Mehanizma suradnje i provjere, COM(217) 44 final. COM(214) 158 final/2. 6
načini rješavanja tih problema 26. Komisija smatra da je neophodno da poljski Ustavni sud može u potpunosti izvršavati svoje zadatke na temelju Ustava, osobito radi osiguravanja učinkovitog ocjenjivanja ustavnosti zakonodavnih akata. Komisija nastavlja podupirati reforme pravosuđa kroz europske strukturne i investicijske fondove (ESI fondovi). Tijekom trenutačnog programskog razdoblja 214. 22. iz ESI fondova osigurat će se do 4,2 milijarde EUR za potporu naporima država članica oko jačanja kapaciteta njihove javne uprave, uključujući pravosuđe. Pravosuđe je u prioritetna područja za potporu iz ESI fondova uvrstilo 14 država članica. Komisija naglašava važnost odabira pristupa usmjerenog na rezultate pri provedbi tih prioriteta te poziva države članice da ocijene učinak potpore iz ESI fondova. U 216. pet je država članica 27 zatražilo tehničku pomoć službe Komisije za potporu strukturnim reformama, primjerice oko dijeljenja nacionalnih iskustava u vezi s reformom zemljopisnog rasporeda sudova. Pozitivan gospodarski učinak dobrog funkcioniranja pravosudnog sustava zaslužuje te napore. U studiji Zajedničkog istraživačkog centra iz 217. utvrđene su korelacije između poboljšanja učinkovitosti sudova i stope gospodarskog rasta te između percepcije poduzeća o neovisnosti sudstva i rasta produktivnosti 28. Kada pravosudni sustavi jamče izvršenje prava, vjerovnici su spremniji posuđivati, poduzeća nisu sklona oportunističkom ponašanju, transakcijski su troškovi niži, a inovativna poduzeća spremnija su na ulaganja. Taj pozitivni učinak naglašava se i u daljnjim istraživanjima, uključujući istraživanja Međunarodnog monetarnog fonda, Europske središnje banke, OECD-a, Svjetskog gospodarskog foruma i Svjetske banke 29. Kretanja u broju predmeta Opći je kontekst obilježen poprilično stabilnom, ali velikom opterećenošću brojem predmeta u pravosudnim sustavima država članica unatoč tome što se ta količina znatno razlikuje među pojedinim državama članicama (slika 2). To pokazuje važnost daljnjih napora u cilju osiguravanja učinkovitosti pravosudnih sustava. 26 27 28 29 Preporuka Komisije (EU) 216/1374 оd 27. srpnja 216. u pogledu vladavine prava u Poljskoj, SL L 217, 12.8.216., str. 53., Preporuka Komisije (EU) 217/146 оd 21. prosinca 216. u pogledu vladavine prava u Poljskoj, SL L 22, 27.1.217., str. 65. Vidjeti i IP/16/2643 i IP/16/4476. BG, EL, HR, CY, SI. Pravosudni sustav i gospodarski razvoj diljem država članica EU-a, Zajednički istraživački centar (JRC) (u pripremi). Vidjeti bilješke u Pregledu stanja u području pravosuđa u EU-u za 216. 7
Slika 2: Broj novih građanskih, trgovačkih, upravnih i ostalih predmeta* (prvi stupanj / na 1 stanovnika) (izvor: studija CEPEJ-a 3 ) 5 45 4 35 3 25 2 15 1 5 * Na temelju metodologije CEPEJ-a ova kategorija uključuje sve građanske i trgovačke parnične i neparnične predmete, neparnične zemljišnoknjižne predmete i predmete koji se odnose na poslovne registre, predmete koji se odnose na ostale registre, ostale neparnične predmete, upravne predmete i druge predmete koji nisu kazneni predmeti. Metodologija je izmijenjena u CZ, HR, MT i FI. Slika 3: Broj novih građanskih i trgovačkih parničnih predmeta* (prvi stupanj / na 1 stanovnika) (izvor: studija CEPEJ-a) 7 6 5 4 3 2 DK SI AT PL HR EE LT CZ SK HU FI NL RO EL IT IE PT BG ES LV FR CY SE MT BE DE LU UK 21. 213. 214. 215. 1 RO BE CY HR CZ LT PL PT IE SI FR IT ES LV EL SK HU MT DE EE AT NL LU DK SE FI BG UK 21. 213. 214. 215. * Na temelju metodologije CEPEJ-a građanski i trgovački parnični predmeti odnose se na sporove između stranaka, npr. sporove u vezi s ugovorima. Neparnični građanski/trgovački predmeti odnose se na neosporavane postupke, npr. neosporavane platne naloge. Metodologija je izmijenjena u CZ, HR, IT i FI. Podaci za NL uključuju neparnične predmete. DE: podaci se temelje isključivo na statističkim podacima o upravljanju pravosuđem koje je objavio njemački Savezni ured za statistiku. 3 Studija iz 216. o funkcioniranju pravosudnih sustava u državama članicama EU-a koju je za Komisiju pripremilo Tajništvo CEPEJ-a: http://ec.europa.eu/justice/effective-justice/scoreboard/index_en.htm 8
3. GLAVNI NALAZI PREGLEDA STANJA U PODRUČJU PRAVOSUĐA U EU-U ZA 217. Učinkovitost, kvaliteta i neovisnost glavni su parametri učinkovitog pravosudnog sustava, a u Pregledu stanja prikazani su pokazatelji za sva tri. 3.1. Učinkovitost pravosudnih sustava U Pregledu stanja ispituje se učinkovitost postupaka u širokim područjima građanskih, trgovačkih i upravnih predmeta te u posebnim područjima u kojima sudovi primjenjuju pravo EU-a 31. 3.1.1. Opći podaci o učinkovitosti Pokazatelji učinkovitosti postupka u širokim područjima građanskih, trgovačkih i upravnih predmeta su: trajanje postupka (vrijeme potrebno za donošenje odluke), stopa rješavanja predmeta i broj predmeta u postupku. 3.1.1.1. Trajanje postupaka Trajanje postupaka prikazuje procijenjeno vrijeme (u danima) potrebno za rješavanje predmeta na sudu, odnosno vrijeme koje je potrebno sudu da donese prvostupanjsku odluku. Pokazatelj vrijeme potrebno za donošenje odluke odnosi se na broj neriješenih predmeta podijeljen s brojem riješenih predmeta na kraju godine i pomnožen s 365 (dana) 32. Sve se slike 33 odnose na prvostupanjske postupke i uspoređuju se, ako su dostupni, podaci za 21., 213., 214. i 215. 34 Slika 4: Vrijeme potrebno za donošenje odluke u građanskim, trgovačkim, upravnim i ostalim predmetima* (prvi stupanj / u danima) (izvor: studija CEPEJ-a) 12 1 8 6 4 2 DK EE LT AT PL HU BG SI NL FI SE HR RO LV CZ ES SK FR IT MT EL PT CY BE DE IE LU UK 21. 213. 214. 215. * Na temelju metodologije CEPEJ-a ova kategorija uključuje sve građanske i trgovačke parnične i neparnične predmete, neparnične zemljišnoknjižne predmete i predmete koji se odnose na poslovne registre, predmete koji se odnose na ostale registre, ostale neparnične predmete, upravne predmete i druge predmete koji nisu kazneni predmeti. Metodologija je izmijenjena u CZ, HR, IT, HU, MT, PT i FI. U CZ i SK u predmetima u postupku obuhvaćeni su svi stupnjevi. 31 Ovršni su postupci isto tako važni za učinkovitost pravosudnog sustava. Međutim, usporedivi podaci nisu dostupni u većini država članica. 32 Trajanje postupaka, stopa rješavanja predmeta i broj predmeta u postupku standardni su pokazatelji koje je definirao CEPEJ: http://www.coe.int/t/dghl/cooperation/cepej/evaluation/default_en.asp 33 Podaci CEPEJ-a o drugostupanjskim postupcima i postupcima na Vrhovnom sudu i o posebnim kategorijama predmeta (npr. stečaj) nisu dostupni za dovoljan broj država članica. 34 Godine su odabrane kako bi se očuvala petogodišnja perspektiva s 21. kao polaznom godinom, pri čemu se istodobno izbjegava prenatrpanost slika. Podaci za 212. dostupni su u izvješću CEPEJ-a. 9
Slika 5: Vrijeme potrebno za donošenje odluke u građanskim i trgovačkim parničnim predmetima*(prvi stupanj / u danima) (izvor: studija CEPEJ-a) 9 8 7 6 5 4 3 2 1 LU BE LT NL AT EE SE RO CZ HU DK DE PL LV SI PT ES FI FR EL HR SK MT IT CY BG IE UK * Na temelju metodologije CEPEJ-a građanski/trgovački parnični predmeti odnose se na sporove između stranaka, npr. sporove u vezi s ugovorima. Neparnični građanski/trgovački predmeti odnose se na neosporavane postupke, npr. neosporavane platne naloge. Metodologija je izmijenjena u CZ, HR, IT, HU, MT, PT i FI. U CZ i SK u predmetima u postupku obuhvaćeni su svi stupnjevi. Podaci za NL uključuju neparnične predmete. DE: podaci se temelje isključivo na statističkim podacima o upravljanju pravosuđem koje je objavio njemački Savezni ured za statistiku. Slika 6:Vrijeme potrebno za donošenje odluke u upravnim predmetima* (prvi stupanj / u danima) (izvor: studija CEPEJ-a) 3 25 2 15 1 21. 213. 214. 215. 5 SE HU EE BG SI PL NL RO LU LV LT FI FR ES DE SK HR CZ BE MT EL PT IT CY DK IE AT UK * Na temelju metodologije CEPEJ-a upravni predmeti odnose se na sporove između građana i lokalnih, regionalnih ili nacionalnih tijela vlasti. Metodologija je izmijenjena u HR, HU i FI. U CZ i SK u predmetima u postupku obuhvaćeni su svi stupnjevi. DK, IE i AT ne vode posebnu evidenciju o upravnim predmetima. DE: podaci se temelje isključivo na statističkim podacima o upravljanju pravosuđem koje je objavio njemački Savezni ured za statistiku. 3.1.1.2. Stopa rješavanja predmeta 21. 213. 214. 215. Stopa rješavanja predmeta omjer je između broja riješenih predmeta i broja novih predmeta. Njome se mjeri zaostaje li sud s rješavanjem novih predmeta. Kada je stopa rješavanja predmeta oko 1 % ili viša, to znači da je pravosudni sustav sposoban riješiti barem sve nove predmete. Kada je stopa rješavanja ispod 1 %, to znači da sudovi rješavaju manje predmeta od broja novih predmeta. 1
Slika 7: Stopa rješavanja građanskih, trgovačkih, upravnih i drugih predmeta* (prvi stupanj / u % vrijednosti veće od 1 % upućuju na to da se rješava više predmeta nego što je zaprimljeno, a vrijednosti ispod 1 % upućuju na to da se rješava manje predmeta nego što je zaprimljeno) (izvor: studija CEPEJ-a) 14% 12% 1% 8% 6% 4% 2% % EE PT IT MT SI RO LV SK SE CZ PL HR HU NL LT AT DK ES BG FI FR CY IE EL BE DE LU UK 21. 213. 214. 215. * Metodologija je izmijenjena u CZ, HR, IT, HU, MT, PT i FI. Podaci iz EE odražavaju povećanje od 5 % u riješenim predmetima koji se odnose na registre. IE: očekuje se da će zbog metodologije broj riješenih predmeta o kojima je izviješteno biti nepotpun. Slika 8: Stopa rješavanja građanskih i trgovačkih parničnih predmeta* (prvi stupanj / u %) (izvor: studija CEPEJ-a) 2% 18% 16% 14% 12% 1% 8% 6% 4% 2% % SK IT PT CZ MT HR LU LV SI RO SE LT EE AT DE DK EL NL PL HU BE FR ES FI CY IE BG UK 21. 213. 214. 215. * Metodologija je izmijenjena u CZ, HR, IT, HU, MT, PT i FI. IE: očekuje se da će zbog metodologije broj riješenih predmeta o kojima je izviješteno biti nepotpun. Podaci za NL uključuju neparnične predmete. DE: podaci se temelje isključivo na statističkim podacima o upravljanju pravosuđem koje je objavio njemački Savezni ured za statistiku. 11
Slika 9: Stopa rješavanja upravnih predmeta* (prvi stupanj / u %) (izvor: studija CEPEJ-a) 45% 4% 35% 3% 25% 2% 15% 1% 5% % MT EL IT RO SK CY ES BE LV HU EE SE NL DE FI SI LT BG FR PL HR CZ LU PT DK IE AT UK 21. 213. 214. 215. * Metodologija je izmijenjena u HU i FI. Sustav upravnih sudova u HR je reorganiziran. U CZ i SK u predmetima u postupku obuhvaćeni su svi stupnjevi. DK, IE i AT ne vode posebnu evidenciju o upravnim predmetima. DE: podaci se temelje isključivo na statističkim podacima o upravljanju pravosuđem koje je objavio njemački Savezni ured za statistiku. 3.1.1.3. Predmeti u postupku Broj predmeta u postupku odnosi se na broj predmeta koje je potrebno riješiti na kraju određene godine. To utječe i na vrijeme potrebno za donošenje odluke. Slika 1: broj ostalih građanskih, trgovačkih i upravnih predmeta u postupku* (prvi stupanj / na 1 stanovnika) (izvor: studija CEPEJ-a) 2 18 16 14 12 1 8 6 4 2 SE BG HU LT LV NL DK MT FI EE FR ES RO PL CZ AT CY SK IT EL HR SI PT BE DE IE LU UK 21. 213. 214. 215. * Metodologija je izmijenjena u CZ, HR, IT, HU, MT, PT i FI. U CZ i SK u predmetima u postupku obuhvaćeni su svi stupnjevi. 12
Slika 11: Broj građanskih i trgovačkih parničnih predmeta u postupku* (prvi stupanj / na 1 stanovnika) (izvor: studija CEPEJ 7 6 5 4 3 2 1 FI LU SE NL DK AT EE HU DE LT LV BE PL CZ ES MT SI EL FR SK RO PT HR IT CY BG IE UK 21. 213. 214. 215. * Metodologija je izmijenjena u CZ, HR, IT, HU, MT, PT i FI. U CZ i SK u predmetima u postupku obuhvaćeni su svi stupnjevi. Podaci za NL uključuju neparnične predmete. DE: podaci se temelje isključivo na statističkim podacima o upravljanju pravosuđem koje je objavio njemački Savezni ured za statistiku. Slika 12: Broj upravnih predmeta u postupku* (prvi stupanj / na 1 stanovnika) (izvor: studija CEPEJ-a) 4, 3,5 3, 2,5 2, 1,5 1,,5, N EMA LU HU LV SI PL EE CZ MT BG RO FR SK NL BE SE HR FI ES LT IT PT DE CY EL DK IE AT UK 21. 213. 214. 215. * Metodologija je izmijenjena u HR, HU i FI. U CZ i SK u predmetima u postupku obuhvaćeni su svi stupnjevi. DK, IE i AT ne vode posebnu evidenciju o upravnim predmetima. DE: podaci se temelje isključivo na statističkim podacima o upravljanju pravosuđem koje je objavio njemački Savezni ured za statistiku. 3.1.2. Učinkovitost u posebnim područjima prava EU-a U ovom se odjeljku dopunjuju opći podaci o učinkovitosti pravosudnih sustava i prikazuje se prosječno trajanje postupaka 35 u posebnim područjima koja uključuju pravo EU-a. Podaci iz 35 Trajanje postupaka u posebnim područjima izračunano je u kalendarskim danima, počevši od dana podnošenja tužbe ili žalbe pred sudom (ili pravomoćnosti optužnice) do dana kad je sud donio konačnu odluku (slike 13 16, 18 i 2). Vrijednosti su poredane na temelju ponderiranih prosjeka podataka za 213., 214. i 215. na slikama 13
Pregleda stanja za 217. nastavljaju se na prijašnje podatke iz područja tržišnog natjecanja, elektroničkih komunikacija, žiga EU-a i zaštite potrošača te se omogućuju podaci o sprečavanju pranja novca. Područja se odabiru s obzirom na njihovu važnost za jedinstveno tržište i poslovno okruženje. Općenito, posljedice dugotrajnih kašnjenja sudskih postupaka mogle bi se negativno odraziti na prava proizašla iz prava EU-a, npr. kad više nisu dostupni prikladni pravni lijekovi ili kad više nije moguće osigurati povrat velike financijske štete. Tržišno natjecanje Učinkovitom provedbom prava tržišnog natjecanja osiguravaju se ravnopravni uvjeti za poduzeća pa je ona stoga ključna za privlačno poslovno okruženje. Na slici u nastavku prikazano je prosječno trajanje predmeta u kojima se preispituju odluke nacionalnih tijela za zaštitu tržišnog natjecanja primjenom članaka 11. i 12. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) 36. Slika 13 Tržišno natjecanje: prosječno trajanje sudskog preispitivanja* (prvi stupanj / u danima) (izvor: Europska komisija s Europskom mrežom za tržišno natjecanje) 12 1 8 6 4 2 UK HR AT LT IT LU SK PT RO FI NL FR HU BE LV ES SE SI PL EL DE CZ BG DK EE CY MT 213. 214. 215. Prosjek 213. 215. PREDMETA * IE i AT: scenarij nije primjenjiv jer tijela nisu ovlaštena donositi odgovarajuće odluke. AT: podaci se ne temelje na žalbama protiv nacionalnog tijela za zaštitu tržišnog natjecanja. Broj predmeta bio je ograničen (manje od pet godišnje) u nekim godinama u većini država članica, zbog čega godišnji podaci mogu ovisiti o trajanju jednog iznimno dugotrajnog ili kratkotrajnog predmeta, a razlike između uzastopnih godina mogu biti velike. DE: podaci se odnose na predmete s novčanim kaznama u kojima je prvostupanjski sud donio svoju presudu, pri čemu je odluka tijela za zaštitu tržišnog natjecanja predstavljala optužnicu. FR: podaci uključuju dva predmeta koja se odnose na preispitivanje odluka kojima se odobravaju privremene mjere pa su riješena iznimno brzo. Prazan stupac za pojedinu godinu znači da BE, CZ, HR, LV, LT, LU, NL, PL, SK, FI, SE i UK nisu prijavili nijedan predmet, a u slučaju AT nije bilo dostupnih podataka. U državama članicama u kojima nije bilo predmeta mogući je razlog to da nijedna odluka tijela za zaštitu tržišnog natjecanja nije bila osporavana na sudu (npr. u LU). DE: prosjek iznosi 1 246 dana; CZ: prosjek iznosi 2 91 dana. Elektroničke komunikacije 36 13 16 te 214. i 215. na slikama 17 18. Tamo gdje podaci nisu bili dostupni za sve godine prosjek odražava dostupne podatke izračunane na temelju svih predmeta, uzorka predmeta ili procjena. Vidjeti http://eur-lex.europa.eu/legal-content/en/txt/pdf/?uri=celex:1212e/txt&from=en 14
Zakonodavstvom EU-a o elektroničkim komunikacijama nastoji se povezana tržišta učiniti konkurentnijima, pridonijeti razvoju unutarnjeg tržišta te ostvariti ulaganja, inovacije i rast. Učinkovita provedba tog zakonodavstva bitna je i radi postizanja nižih cijena za potrošače te kvalitetnijih usluga. Na slici u nastavku prikazano je prosječno trajanje sudskog preispitivanja odluka nacionalnih regulatornih tijela na temelju primjene prava EU-a o elektroničkim komunikacijama 37. Obuhvaćen je širok spektar predmeta, u rasponu od složenijih tržišnih analiza do pitanja usmjerenih na potrošače. Slika 14 Elektroničke komunikacije: prosječno trajanje sudskog preispitivanja odluka* (prvi stupanj / u danima) (izvor: Europska komisija s Odborom za komunikacije) 12 1 8 6 4 2 EE DK HU RO SI IE BG LT UK SE FR PL LU MT IT SK LV HR NL FI AT DE ES BE EL CY CZ PT * Broj predmeta razlikuje se po državama članicama. Prazan stupac označava da država članica nije prijavila nijedan predmet za tu godinu. U nekim slučajevima ograničeni broj odgovarajućih predmeta (BE, EE, IE, CY, LT i UK) može dovesti do toga da godišnji podaci ovise o trajanju jednog iznimno dugotrajnog ili kratkotrajnog predmeta, a razlike između uzastopnih godina mogu biti velike. DK: za prvostupanjske žalbe nadležno je neformalno sudsko tijelo. ES, AT i PL: nadležni su različiti sudovi, ovisno o sadržaju predmeta. PT: prosjek iznosi 1 76 dana. Žig EU-a 213. 214. 215. Prosjek 213. 215. Učinkovita provedba prava intelektualnog vlasništva ključna je za poticanje ulaganja u inovacije. Žig EU-a najčešće je pravo intelektualnog vlasništva u EU-u. U zakonodavstvu EU-a o žigu EUa 38 važna uloga dodijeljena je nacionalnim sudovima koji djeluju kao sudovi EU-a i donose odluke koje utječu na jedinstveno tržište. Na slici 15 u nastavku prikazano je prosječno trajanje postupaka koji se odnose na povredu žiga EU-a u parnicama između privatnih stranaka. 37 38 Izračun je izvršen na osnovi trajanja žalbenih predmeta protiv odluka nacionalnih regulatornih tijela koja primjenjuju nacionalne zakone o provedbi regulatornog okvira za elektroničke komunikacije (Direktiva 22/19/EZ (Direktiva o pristupu), Direktiva 22/2/EZ (Direktiva o ovlaštenju), Direktiva 22/21/EZ (Okvirna direktiva), Direktiva 22/22/EZ (Direktiva o univerzalnoj usluzi)) i ostalo odgovarajuće pravo EU-a, kao što su Program za politiku radiofrekvencijskog spektra, odluke Komisije o radiofrekvencijskom spektru, osim Direktive 22/58/EZ o privatnosti i elektroničkim komunikacijama. Uredba o žigu Zajednice (27/29/EZ). 15
Slika 15 Žig EU-a: prosječno trajanje postupaka koji se odnose na povredu žiga EU-a* (prvi stupanj / u danima) (izvor: Europska komisija s Europskom promatračnicom za povrede prava intelektualnog vlasništva) 12 1 8 6 4 2 MT DE RO HU EE EL ES FI PL LV LT PT SE LU HR AT DK FR SI IT CZ SK IE BE BG CY NL UK * FR, IT i LT: upotrijebljen je uzorak predmeta. PL: za 215. upotrijebljene su procjene sudova. Broj odgovarajućih predmeta u nekim godinama bio je ograničen (manje od pet godišnje) u EE, IE, HR, HU, LU i FI, što može dovesti do toga da godišnji podaci ovise o trajanju jednog iznimno dugotrajnog ili kratkotrajnog predmeta, a razlike između uzastopnih godina mogu biti velike. IE: jedan posebno težak predmet u trajanju od 2 326 dana znatno je utjecao na prosječno trajanje. MT: podaci se odnose na prekogranične predmete u carinskoj provedbi. DK: podacima su obuhvaćeni i predmeti EU-a i nacionalni predmeti koji se odnose na žigove na pomorskom i trgovačkom sudu. AT: metodologija je izmijenjena u usporedbi s 213. Prazan stupac za pojedinu godinu znači da EE, HR i FI nisu prijavili nijedan predmet, a u slučaju CZ, DE, EL, IT, AT, PL i SK nije bilo dostupnih podataka. Zaštita potrošača 213. 214. 215. Prosjek za 213., 214., 215. Učinkovitom provedbom prava o zaštiti potrošača potrošačima se osigurava korist od njihovih prava i onemogućuje se trgovačkim društvima da povredom pravila o zaštiti potrošača nepošteno ostvaruju korist. Tijela za zaštitu potrošača i sudovi imaju ključnu ulogu u provedbi prava EU-a o zaštiti potrošača 39 unutar različitih nacionalnih provedbenih sustava. Na slici 16 prikazano je prosječno trajanje sudskog preispitivanja odluka tijela za zaštitu potrošača na temelju primjene prava EU-a. Za potrošače ili trgovačka društva učinkovita provedba može uključivati lanac sudionika, ne samo sudove, nego i upravna tijela. Osim trajanja sudskog preispitivanja odluka tijela za zaštitu potrošača, u ovom je izdanju obuhvaćeno i trajanje postupaka pred tim tijelima radi boljeg proučavanja tog lanca provedbe. Na slici 17 prikazano je prosječno trajanje postupaka u kojima nacionalna tijela za zaštitu potrošača donose upravne odluke za 214. i 215. od trenutka pokretanja predmeta. Odgovarajuće odluke uključuju odluke o povredi materijalnih pravila, privremene mjere, naloge za obustavu, pokretanja sudskih postupaka ili okončanja predmeta. 39 Slike 16 i 17 odnose se na provedbu Direktive o nepoštenim uvjetima u potrošačkim ugovorima (93/13/EEZ), Direktive o prodaji robe široke potrošnje i jamstvima (1999/44/EZ), Direktive o nepoštenoj poslovnoj praksi (25/29/EZ), Direktive o pravima potrošača (211/83/EZ) i njihovih nacionalnih provedbenih odredaba. 16
Slika 16 Zaštita potrošača: prosječno trajanje sudskog preispitivanja* (prvi stupanj / u danima) (izvor: Europska komisija s Mrežom za suradnju u području zaštite potrošača) 12 1 8 6 4 2 PREDMETA EE PT HU LT SI BG RO ES HR EL SK LV NL CZ IT PL FR DK IE CY MT 213. 214. 215. Prosjek 213. 215. * BE, LU, AT, FI, SE i UK: scenarij nije primjenjiv jer tijela za zaštitu potrošača nisu ovlaštena odlučivati o povredama odgovarajućih pravila o zaštiti potrošača. U nekima od ovih država članica (npr. FI i SE) tijela za zaštitu potrošača mogu pokrenuti tužbu pred sudom ili kontaktirati državnog odvjetnika (BE). DE: upravna tijela mogu donositi odluke samo u prekograničnim predmetima, ali u tom razdoblju nije bilo ni jednog odgovarajućeg predmeta jer je Savezno ministarstvo pravosuđa i zaštite potrošača naredilo drugim kvalificiranim subjektima da poduzimaju provedbene mjere. Neke države članice imaju mješovite sustave (BG, DK, EE, IE, ES i LT) u kojima tijela za zaštitu potrošača moraju pokretati sudske tužbe u vezi s nekim pravilima (npr. nepošteni uvjeti u potrošačkim ugovorima u slučaju BG i CY). DE, AT: uglavnom građanskopravni ovršni postupci u pravu o zaštiti potrošača koje pokreću potrošači ili privatna/poluprivatna tijela. ES: podacima su obuhvaćene četiri autonomne zajednice. U nekim je godinama broj predmeta bio ograničen (manje od pet godišnje) u DK, EE, EL, FR, HR i NL. To može dovesti do toga da godišnji podaci ovise o trajanju jednog iznimno dugotrajnog ili kratkotrajnog predmeta, a razlike između uzastopnih godina mogu biti velike. IT, PL i RO dostavili su procjene. Prazan stupac za pojedinu godinu znači da DK i NL nisu prijavili nijedan predmet, a u slučaju EL, FR, PT i SK nije bilo dostupnih podataka. Ovlasti nekih tijela uključuju samo dijelove relevantnog prava EU-a o zaštiti potrošača. 17
Slika 17 Zaštita potrošača: prosječno trajanje postupaka u kojima tijela za zaštitu potrošača donose upravne odluke* (u danima) (izvor: Europska komisija s Europskom mrežom za zaštitu potrošača) 8 6 4 2 RO LT HR SI EE SK BG CY NL IE FR MT CZ LV IT EL HU ES DK FI PT PL UK * BE, DE, LU, AT i SE: scenarij nije primjenjiv. Na slici su prikazani ponderirani prosjeci upravnih postupaka koje su pokrenula tijela za zaštitu potrošača 214. i 215. DK, EL, CY i LT: dostavili su procjene. IE, FI: podaci pokazuju prosjek raspona, pri čemu se trajanje može razlikovati ovisno o složenosti povrede. NL: podacima su obuhvaćene odluke kojima se nameću upravne novčane kazne zbog povrede materijalnih pravila. PT: trajanje može biti posljedica složenih postupaka, a u nekim predmetima posljedica nepostojanja alata IKT-a za digitalizaciju nekih postupaka. Neke su države članice navele da upotrebljavaju neformalne instrumente za provedbu, u načelu s uspjehom (LU i NL). Neka su tijela nadležna samo za dijelove relevantnog prava EU-a. Privremene mjere Privremene mjere o kojima odlučuju sudovi hitni su postupci koji uključuju primjerice privremene zabrane i privremeno oduzimanje roba, a usmjerene su na odvraćanje ili sprečavanje neposredne povrede prava prije konačnog rješavanja predmeta. Učinkovitost postupaka o privremenim mjerama posebno je važna jer se njih obično upotrebljava u hitnim slučajevima u kojima bi odgode mogle dovesti do nepopravljive štete za podnositelja zahtjeva. Na slici 18 prikazano je prosječno vrijeme potrebno da nacionalni sud odluči o zahtjevu za primjenu privremenih ili prijelaznih mjera radi prekida povreda prava žiga EU-a 4 i pravila o elektroničkim komunikacijama 41. 4 41 Na temelju članka 9. Direktive 24/48/EZ (Direktiva o provedbi prava intelektualnog vlasništva IPRED). Pravni okvir jednak je onom iz bilješke 38. 18
Slika 18 Privremene mjere prosječno trajanje privremenih mjera u 215.* (prvi stupanj / u danima) (izvor: Europska komisija s Europskom promatračnicom za povrede prava intelektualnog vlasništva i Odborom za komunikacije) 3 25 2 15 1 5 LT SI BG CZ FR FI LV HU HR IE EL ES IT PL PT DE SE CY MT SK * Žig EU-a: LU, HU i RO nisu prijavili nijedan predmet; BE, BG, DK, DE, EE, ES, FR, HR, NL, AT i UK nisu dostavili podatke o privremenim mjerama u ovom području. Elektroničke komunikacije: BE, DK, EE, IE, LV, NL, AT i UK nisu prijavili nijedan predmet; LU i RO nisu dostavili podatke o privremenim mjerama u ovom području. Broj predmeta je nizak (manje od pet godišnje) kod većine država članica u svakom području, zbog čega godišnji podaci mogu ovisiti o jednom iznimno dugotrajnom ili kratkotrajnom predmetu. Pranje novca Žig EU-a Elektroničke komunikacije Ponderirani prosjek Osim što pridonosi borbi protiv kriminala, učinkovitost borbe protiv pranja novca ključna je za dobro funkcioniranje, integritet i stabilnost financijskog sektora, povjerenje u financijski sustav i pošteno tržišno natjecanje na jedinstvenom tržištu 42. Međunarodni monetarni fond ističe da kaznena djela pranja novca mogu odvratiti strana ulaganja, poremetiti međunarodne tokove kapitala i imati negativne posljedice na makroekonomske rezultate države čime se dovodi do smanjenja blagostanja, izvlačenja sredstava iz produktivnijih gospodarskih aktivnosti, a mogu dovesti i do destabilizirajućih učinaka širenja na gospodarstva drugih zemalja 43. Direktivom o sprečavanju pranja novca zahtijeva se da države članice vode statistiku o učinkovitosti sustava za suzbijanje pranja novca ili financiranja terorizma 44. U suradnji s državama članicama izrađen je probni upitnik kojim su prikupljeni podaci o funkcioniranju različitih nacionalnih tijela, uključujući kaznene sudove koji se bave kaznenim djelima pranja novca. Na slici 19 prikazano je prosječno trajanje prvostupanjskih predmeta koji se bave kaznenim djelima pranja novca. 42 43 44 Uvodna izjava 2. Direktive (EU) 215/849 Europskog parlamenta i Vijeća od 2. svibnja 215. o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma. Informativni pregled MMF-a, 6. listopada 216., http://www.imf.org/en/about/factsheets/sheets/216/8/1/16/31/fight-against-money-laundering-the- Financing-of-Terrorism Članak 44. stavak 1. Direktive 215/849 (rok za provedbu Direktive je lipanj 217.). 19
Slika 19: Pranje novca: prosječno trajanje sudskih predmeta* (prvi stupanj / u danima) (izvor: Europska komisija sa Stručnom skupinom za sprečavanje pranja novca i financiranja terorizma) 12 1 8 6 4 2 BG CZ EE IE HR IT CY LV LT HU NL AT PL PT RO SI SK FI SE BE DK DE LU MT UK 214. 215. * EL, ES i FR: podaci samo za broj predmeta, a ne trajanje predmeta. IT: izračun se temelji na uzorku presuda donesenih 215. i 216. SE: rezultat predstavlja maksimalno trajanje predmeta u teoriji, a ne prosjek. CY, RO i SE: podaci samo za osude. 3.1.3. Sažetak o učinkovitosti pravosudnih sustava Pravodobno donošenje sudskih odluka ključno je za osiguravanje neometanog funkcioniranja pravosudnog sustava. Glavni parametri upotrijebljeni u Pregledu stanja za ispitivanje učinkovitosti pravosudnih sustava su trajanje postupaka (vrijeme, procijenjeno u danima, potrebno za rješavanje predmeta), stopa rješavanja predmeta (omjer broja riješenih predmeta i broja novih predmeta) i broj predmeta u postupku (koje je potrebno riješiti do kraja godine). Opći podaci o učinkovitosti Promatrajući široka područja građanskih, trgovačkih i upravnih predmeta, u Pregledu stanja za 217. vidi se da se nastavio pozitivan razvoj koji je zabilježen već prethodne godine 45. Tamo gdje su podaci dostupni vidi se i da je više država članica u kojima se učinkovitost poboljšala, nego onih u kojima se ona smanjila od prvog izdanja Pregleda stanja 213. Ohrabrujuće je primijetiti pozitivne promjene, osobito u državama članicama za koje je u kontekstu europskog semestra ili programa ekonomske prilagodbe utvrđeno da su suočene s izazovima 46 : trajanje građanskih i trgovačkih parničnih predmeta znatno se popravilo u nizu tih država članica (slika 5). To se poboljšanje može jasnije primijetiti iz petogodišnje perspektive (tj. od 21.), nego iz kratkoročne. Međutim, u kategoriji svi predmeti 47 (slika 4), a još više u kategoriji upravni predmeti (slika 6), vidi se pozitivna slika i u usporedbi s prethodnom godinom, tj. vidi se stabilnost ili poboljšanje; 45 46 47 Kretanja bi trebalo pažljivo tumačiti jer promjene mogu biti posljedica izmjena u metodologiji (kao što je objašnjeno ispod brojčanih podataka). Vidjeti odjeljak 2. Promjenjivost rezultata tijekom analiziranih pet godina može se objasniti kontekstualnim čimbenicima (variranje broja novih predmeta za više od 1 % nije neuobičajeno) ili sustavnim nedostacima (manjak fleksibilnosti i osjetljivosti ili nedosljednosti u postupku reforme). Svi građanski i trgovački parnični i neparnični postupci, neparnični zemljišnoknjižni predmeti i predmeti koji se odnose na poslovne registre, predmeti koji se odnose na ostale registre, ostali neparnični predmeti, upravni predmeti i drugi predmeti koji nisu kazneni predmeti, na temelju metodologije CEPEJ-a. 2
stope rješavanja građanskih i trgovačkih parničnih predmeta poboljšale su se u većini država članica tijekom pet godina (slika 8). Uz nekoliko iznimaka, isto vrijedi u kratkom roku i za upravne predmete (slika 9), što je veliko poboljšanje u odnosu na prethodnu godinu, a ujedno i za široku kategoriju svi predmeti (slika 7). To znači da su države članice općenito sposobne rješavati nove predmete u analiziranim područjima; što se tiče predmeta u postupku, iako je tu napredak manje vidljiv tijekom petogodišnjeg razdoblja, mogu se primijetiti određena poboljšanja u posljednje dvije godine neovisno o kategoriji koju se analizira. Dok je kategorija svi predmeti općenito stabilna (slika 1), vide se jasna poboljšanja i u pogledu građanskih i trgovačkih parničnih predmeta u postupku (slika 11) i u pogledu upravnih predmeta (slika 12). Međutim, unatoč tim poboljšanjima, razina predmeta u postupku i dalje je visoka u nizu država članica; kod reforma pravosuđa potrebno je vrijeme da bi se pokazao njihov učinak. Međutim, čini se da se određenim pokrenutim reformama već pridonijelo poboljšanju učinkovitosti. Na primjer jedna je država članica izvijestila o velikom poboljšanju u broju riješenih slučajeva te o posljedičnom smanjenju broja predmeta u postupku uglavnom zbog činjenice da se upravni predmeti rješavaju samo na jednom sudu. Učinkovitost u posebnim područjima prava EU-a Slikama o postupcima u posebnim područjima (slike 13 19) nastoji se bolje prikazati kako funkcioniraju pravosudni sustavi u konkretnim vrstama poslovnih sporova obuhvaćenih pravom EU-a. Za građane ili trgovačka društva učinkovita provedba može uključivati lanac sudionika, ne samo sudove, nego i upravna tijela. Osim trajanja sudskog preispitivanja odluka tijela za zaštitu potrošača, u ovom je izdanju obuhvaćeno i trajanje postupaka pred tim tijelima radi boljeg proučavanja tog lanca provedbe. Prikazano je i trajanje privremenih mjera za sprečavanje neminovnih povreda ili šteta u područjima elektroničkih komunikacija i prava intelektualnog vlasništva. Iz slika proizlazi da: predmeti iz područja tržišnog natjecanja i elektroničkih komunikacija u prosjeku traju barem nekoliko mjeseci dulje od predmeta u posebnim područjima prava žiga EU-a i prava o zaštiti potrošača. To se može objasniti složenošću i gospodarskom važnošću predmeta u području tržišnog natjecanja i elektroničkih komunikacija, a možda i postupovnim pravilima u nekim državama EU-a. Trajanje predmeta u jednoj državi članici može znatno varirati ovisno o kojem se području prava radi; u području zaštite potrošača predstavljena je važnost različitih sudionika u provedbenom lancu. Na slikama 16 17 prikazano je trajanje i upravnih postupaka i postupaka sudskog preispitivanja. Kada ta dva dijela lanca postanu relevantni spojeni postupci mogu trajati primjerice između oko 16 i 1 2 dana, ovisno o kojoj se državi članici radi. Međutim, podaci pokazuju da u se mnogim državama članicama velik dio upravnih odluka ne osporava na sudu, što upućuje na zaključak da se mnoge povrede prava rješavaju isključivo upravnim putem; sud može donijeti odluku o privremenim ili prijelaznim mjerama radi odvraćanja ili sprečavanja povrede prava na privremenoj osnovi. Podaci iz područja žiga EU-a i elektroničkih komunikacija pokazuju da trajanje takvih sudskih postupaka može varirati od nekoliko dana do osam mjeseci među državama članicama (slika 2) kao i po vrsti predmeta u istoj državi. Nedostatak predmeta u kojima se odlučuje o privremenim mjerama u nekim državama članicama može biti i posljedica postupovnih pravila kojima se dodatno otežava njihova upotreba; učinkovita borba protiv pranja novca ključna je za zaštitu financijskog sustava, poštenog tržišnog natjecanja i sprečavanje negativnih gospodarskih posljedica. U ovom su izdanju prikazani rezultati probnog prikupljanja podataka o trajanju pravosudnih postupaka koji se 21
bave kaznenim djelima pranja novca u skladu s direktivom o sprečavanju pranja novca. U državama članicama za koje postoje podaci čini se da postoje znatne varijacije u trajanju predmeta od manje od pola godine do gotovo tri godine (slika 19). Očekuje se da će se prikupljanje podataka poboljšati provedbom Direktive u lipnju 217. 22
3.2. Kvaliteta pravosudnih sustava Za učinkovitost pravosudnih sustava potrebne su ne samo pravodobno donesene odluke već i visokokvalitetne odluke. Kvaliteta je pokretač povjerenja građana i poduzeća u pravosudni sustav. Iako ne postoji jedan dogovoreni način mjerenja kvalitete pravosudnih sustava, u Pregledu stanja u području pravosuđa u EU-u fokus je stavljen na određene čimbenike koji se, u načelu, prihvaćaju kao relevantni za poboljšanje kvalitete pravosuđa. Oni su razvrstani u četiri kategorije: 1. pristupačnost pravosuđa za građane i poduzeća, 2. odgovarajuća materijalna sredstva i ljudski potencijali, 3. uvođenje alata za ocjenu i 4. primjena standarda kvalitete. 3.2.1. Pristupačnost Pristupačnost je potrebna u cijelom pravosudnom lancu radi olakšavanja dobivanja odgovarajućih informacija o pravosudnom sustavu, o tome kako podnijeti tužbu i financijskim aspektima povezanima s time te o trenutačnom stanju određenog postupka do njegova okončanja kako bi se presudama moglo brzo pristupiti na internetu 48. Davanje informacija o pravosudnom sustavu Kao preduvjet za pristup pravosuđu potrebno je da građani i poduzeća budu dobro informirani na način jednostavan za korisnike o različitim aspektima pravosudnog sustava. Na slici 2 prikazana je dostupnost informacija o pravosudnom sustavu na internetu za javnost. Slika 2: Dostupnost informacija o pravosudnom sustavu na internetu za javnost* (izvor: Europska komisija 49 ) 5 4 3 2 1 BE BG DK DE EE IE ES HR IT LV LT HU NL AT RO SI SE FR LU SK FI CZ EL MT PT CY PL UK Informacije o pravnoj pomoći Informacije o nadležnostima sudova Informacije o sastavu troškova postupka Informacije o pokretanju postupka Ciljane informacije za posebne skupine * DE: svaka savezna zemlja i savezna razina odlučuju koje će informacije omogućiti na internetu. Pravna pomoć i sudske pristojbe Pristup pravnoj pomoći temeljno je pravo koje je ugrađeno u Povelju o temeljnim pravima ( Povelja ) 5. Radi prikupljanja usporedivih podataka o različitim sustavima pravne pomoći i N I Š T A 48 49 5 Treba napomenuti da je Udruženje državnih vijeća i vrhovnih upravnih sudova (ACA) objavilo transverzalnu studiju o Pristupu vrhovnim upravnim sudovima i njihovim odlukama : http://www.juradmin.eu/images/media_kit/aca_surveys/transversal-analysis---annex-1.pdf Podaci za 216. prikupljeni su u suradnji sa skupinom osoba za kontakt za nacionalne pravosudne sustave. Povelja Europske unije o temeljnim pravima, članak 47. stavak 3. 23
PRAVNE POMOĆI U SCENARIJU SLOBODNA ODLUKA SUDA sudskih pristojbi utvrđena su dva posebna scenarija koja se odnose na sporove u području zaštite potrošača u kontekstu dohotka i životnih uvjeta u svakoj državi članici. Podaci na slici 21 pokazuju dostupnost pravne pomoći za ta dva scenarija. Temelje se na dvije različite vrijednosti sporova: sporovi velike vrijednosti (tj. 6 EUR) i sporovi male vrijednosti (tj. odgovarajući prag siromaštva Eurostata za svaku državu članicu pretvoren u mjesečni dohodak 51 ). Većina država članica daje pravnu pomoć na temelju dohotka podnositelja zahtjeva. 52 Na slici 21 uspoređeni su u postotku dohodovni pragovi za dobivanje pravne pomoći u određenom predmetu u području zaštite potrošača s pragom siromaštva Eurostata u svakoj državi članici. Na primjer, ako je prihvatljivost za pravnu pomoć utvrđena na 2 %, podnositelj zahtjeva s dohotkom 2 % višim od odgovarajućeg praga siromaštva Eurostata može dobiti pravnu pomoć. Naprotiv, ako je prihvatljivost za pravnu pomoć utvrđena na 2 %, dohodovni je prag za pravnu pomoć 2 % niži od praga siromaštva Eurostata. U okviru sustava pravne pomoći nekih država članica osigurava se podmirenje 1 % troškova povezanih s parnicom (puna pravna pomoć), što je dopunjeno sustavom za podmirenje dijelova tih troškova (djelomična pravna pomoć). U drugim državama članicama predviđen je sustav samo pune ili samo djelomične pravne pomoći. Slika 21: Dohodovni prag za pravnu pomoć u određenim predmetima u području zaštite potrošača* (razlike u postotku od praga siromaštva Eurostata) (izvor: Europska komisija s CCBEom 53 ) 4% 3% 2% 1% % -1% BE DK DE IE EL ES FR HR IT LV LT LU HU MT NL PT RO SI SK FI SE UK (SC) BG CY CZ EE AT PL UK UK (EN+ (NI) WL) -2% -3% Puna pravna pomoć Djelomična pravna pomoć 6 EUR Spor male vrijednosti* 6 EUR Spor male vrijednosti* 51 52 53 Prag rizika od siromaštva (AROP) postavljen je na 6 % od nacionalne srednje vrijednosti (medijana) ekvivalentnoga raspoloživog dohotka kućanstava. European Survey on Income and Living Conditions (Europsko istraživanje o dohotku i životnim uvjetima), tablica Eurostata ilc_li1, http://ec.europa.eu/eurostat/web/incomeand-living-conditions/data/database Države članice primjenjuju različite metode za utvrđivanje praga prihvatljivosti, npr. u obzir uzimaju različita referentna razdoblja (mjesečni/godišnji dohodak). Otprilike pola država članica ujedno ima i prag koji se odnosi na osobnu imovinu podnositelja zahtjeva. To na ovoj slici nije uzeto u obzir. U BG, ES, FR, HU, HR, LV, LU, NL, PT, UK (SC) određene kategorije osoba (npr. pojedinci koji primaju određene naknade) automatski imaju pravo na pravnu pomoć u građanskim/trgovačkim sporovima. Pojedinci koji primaju neku vrstu socijalnih naknada automatski imaju pravo na pravnu pomoć u građanskim/trgovačkim sporovima. Dodatni kriteriji koje države članice mogu upotrijebiti za dodjelu pravne pomoći, kao što je meritum spora, nisu prikazani na ovoj slici. Podaci se odnose na 216., a prikupljeni su iz odgovora članova CCBE-a na upitnik na temelju sljedećeg posebnog scenarija: spor između potrošača i trgovačkog društva (navedene su dvije različite vrijednosti spora: 6 EUR i prag siromaštva Eurostata u svakoj državi članici). S obzirom na to da uvjeti za pravnu pomoć ovise o situaciji u kojoj se nalazi podnositelj, upotrijebljen je sljedeći scenarij: podnositelj je 35-godišnji zaposleni samac bez uzdržavanih osoba i osiguranja troškova pravne zaštite, s redovitim prihodima i unajmljenim stanom. 24
* Na slici su prikazani pragovi za pravnu pomoć u rasponu od 4 % do -3 %. DK, DE, IE, FR, HR, LT, NL, PT, FI i SE daju pravnu pomoć kad je dohodovni prag u rasponu između 4 % i 154 %. HU, RO i UK(SC) daju pravnu pomoć kad je dohodovni prag u rasponu između -3 % i -68 %. Spor male vrijednosti znači spor koji odgovara pragu siromaštva Eurostata za pojedinca u svakoj državi članici, pretvorenom u mjesečni dohodak (npr. 214. ta je vrijednost bila u rasponu između 11 EUR u RO i 1 716 EUR u LU). Za izračun praga prihvatljivosti za dobivanje pravne pomoći većina država članica upotrebljava raspoloživi dohodak, osim DK, LU i NL koji upotrebljavaju bruto dohodak. U IE, SK i UK (SC) pravna pomoć nije dostupna za vrijednost spora na odgovarajućem pragu rizika od siromaštva jer bi taj iznos bio previše malen. DE: temelj za iznos dohodovnog praga su Prozesskostenhilfebekanntmachung 216. i prosječni godišnji troškovi stanovanja (SILC). LV: dohodak u rasponu od 128,6 EUR i 32 EUR, ovisno o mjestu boravišta podnositelja. Stopa se temelji na aritmetičkoj sredini. Većina država članica zahtijeva da stranke pri pokretanju pravosudnog postupka plate sudsku pristojbu. Na slici 22 uspoređuje se razina sudskih pristojbi za navedena dva scenarija koja je prikazana kao udio u vrijednosti spora. Ako je, na primjer, sudska pristojba utvrđena na 1 % od spora u vrijednosti od 6 EUR na slici u nastavku, potrošač će morati platiti 6 EUR sudske pristojbe za pokretanje pravosudnog postupka. Sporovi male vrijednosti temelje se na pragu siromaštva Eurostata za svaku državu članicu. Slika 22: Sudske pristojbe za pokretanje pravosudnog postupka u određenim predmetima u području zaštite potrošača (razina sudske pristojbe kao udio u vrijednosti spora) (izvor: Europska komisija s CCBE-om 54 ) 45% 4% 35% 3% 25% 2% 15% 1% 5% % SUDSKIH PRISTOJBI ES FR LU RO EL IE CY BE DK HR BG NL IT LT SE SK MT CZ UK (SC) SI DE HU PT EE LV FI AT PL UK (EN+ WL) Sudska pristojba za spor vrijednosti 6. EUR (u %) Sudska pristojba za spor male vrijednosti* (u %) UK (NI) * Spor male vrijednosti, vidjeti ispod slike 21. Podnošenje i praćenje tužbenih zahtjeva na internetu Elektroničkim podnošenjem tužbenih zahtjeva, mogućnošću praćenja i nastavljanja postupka na internetu te elektroničkom komunikacijom između sudova i odvjetnika isto se tako olakšava pristup pravosuđu i smanjuju se kašnjenja i troškovi. Sustavi IKT-a na sudovima imaju sve važniju ulogu u prekograničnoj suradnji među pravosudnim tijelima te također olakšavaju provedbu zakonodavstva EU-a. 54 Podaci se odnose na dohodovne pragove koji su vrijedili 216. i prikupljeni su iz odgovora članova CCBE-a na upitnik na temelju sljedećeg posebnog scenarija: spor između potrošača i trgovačkog društva (navedene su dvije različite vrijednosti spora: 6 EUR i prag siromaštva Eurostata u svakoj državi članici). 25
Slika 23: Dostupnost elektroničkih sredstava* ( = dostupno na % sudova, 4 = dostupno na 1 % sudova 55 ) (izvor: studija CEPEJ-a) 4 3,5 3 2,5 2 1,5 1,5 CZ EE LV LT HU RO AT ES SK FI PT IE SI DE SE IT BE MT DK NL HR BG EL FR CY LU PL UK N I Š T A Za podnošenje predmeta Za praćenje faza postupaka Za prenošenje sudskih poziva * DK: elektronički obrasci dostupni su na web-mjestu, no trenutačno ih se može podnijeti samo elektroničkom poštom. LT: određene dokumente može se podnijeti preko portala sudova za elektroničke usluge. PL: mogućnost pokretanja sudskog postupka elektroničkim putem postoji samo za predmete koji se odnose na naloge za plaćanje. RO: predmet se sudu može podnijeti elektroničkom poštom. SK: elektroničko podnošenje moguće je u određenim građanskim postupcima. Građanin ima pristup informacijama o sudskim postupcima preko web-mjesta sudova. SI: u određenim vrstama predmeta moguće je praćenje postupovnih akata. Komunikacija između sudova i odvjetnika Učestalost primjene različitih tehnika IKT-a u komunikaciji između sudova i odvjetnika kao i razlozi njihove primjene ili ne-primjene znatno se razlikuju među državama članicama 56. Radi dobivanja jasnije slike o stvarnoj primjeni IKT-a na slici 24 prikazani su rezultati ankete među odvjetnicima o načinu njihove komunikacije sa sudovima i razlozima zbog kojih upotrebljavaju IKT. 55 56 Podaci se odnose na 215. Stopa upotrebe opreme koja se kreće od 1 % (uređaj se u potpunosti upotrebljava) do % (uređaj ne postoji) upućuje na funkcionalno postojanje uređaja obuhvaćenog dijagramom na sudovima prema sljedećoj ljestvici: 1 % = 4 boda ako se primjenjuje u svim predmetima / 1,33 boda po pojedinom predmetu; 5 % 99 % = 3 boda ako se primjenjuje u svim predmetima / 1 bod po pojedinom predmetu; 1 % 49 % = 2 boda ako se primjenjuje u svim predmetima /,66 bodova po pojedinom predmetu; 1 % 9 % = 1 bod ako se primjenjuje u svim predmetima /,33 boda po pojedinom predmetu. Predmet se odnosi na vrstu parničnog postupka koji se rješava (građanski/trgovački, kazneni, upravni ili drugi). Slike 24 i 25 temelje se na anketi CCBE-a provedenoj među odvjetnicima. 26
Slika 24: Primjena IKT-a između sudova i odvjetnika* (izvor: anketa CCBE-a) 1% 8% 6% 4% 2% % EE PT IT CZ ES DK HU LT SE FR SI BE NL PL MT IE DE LU EL CY BG HR LV AT RO SK FI UK Za komunikaciju između suda i odvjetnika Za elektroničko potpisivanje dokumenata Za podnošenje sudovima * Podnošenje sudu obuhvaća sljedeće moguće odgovore: elektroničko podnošenje tužbenih zahtjeva, elektroničko podnošenje sudskih poziva, elektroničko podnošenje dokaza / dodatnih dokumenata. Slika 25: Razlozi za (ne)primjenu IKT-a između sudova i odvjetnika* (izvor: anketa CCBEa) 1% 8% 6% 4% 2% % EE PT DK SE CZ IT LT ES HU FR SI IE BE NL PL CY LU DE MT EL BG HR LV AT RO SK FI UK Nije dopušteno Nije dostupno Negativno korisničko iskustvo Nedostatak povjerenja Obvezno Pozitivno korisničko iskustvo * Pod pozitivnim iskustvima obuhvaćeni su sljedeći mogući odgovori: vrlo praktično, prilagođeno korisnicima i ostale prednosti. Pod negativnim iskustvima obuhvaćeni su sljedeći mogući odgovori: nije dovoljno prilagođeno korisnicima, tehnički problemi i ostale prepreke. Ispitanici su mogli navesti najviše dva razloga za (ne)primjenu IKT-a. Komuniciranje s medijima Mediji javnosti služe kao kanal kojim se pridonosi pristupačnosti pravosudnih sustava i rada sudova. 27
Slika 26: Odnosi između sudova i novinara/medija* (izvor: Europska komisija 57 ) 7 6 5 4 3 2 1 BG DK DE EE ES IT LV LT HU NL RO FI SE BE CZ IE HR LU SK SI AT PT FR MT EL CY PL UK NIŠTA * Za svaki od triju stupnjeva mogu se dodijeliti dva boda ako su obuhvaćeni građanski/trgovački i upravni predmeti. Ako je obuhvaćena samo jedna od dvije kategorije predmeta dodjeljuje se samo jedan bod. Najviši broj bodova: 7. DE: svaka savezna zemlja ima vlastite smjernice za suce o komuniciranju s novinarima i medijima. FI: na svim sudovima postoji osoba koja može biti u kontaktu s novinarima kada je to potrebno, no to nisu njegova/njezina glavna zaduženja. Pristupanje presudama Omogućavanjem presuda na internetu unapređuje se transparentnost i razumijevanje pravosudnog sustava. Pomaže se građanima i poduzećima da pri pristupanju pravosuđu donose odluke na temelju pouzdanih informacija. Time bi se moglo pridonijeti i većoj usklađenosti sudske prakse. Slika 27: Pristup javnosti objavljenim presudama na internetu* (građanski/trgovački i upravni predmeti, svi stupnjevi) (izvor: Europska komisija 58 ) 6 Pravosuđe ima utvrđene smjernice za suce za komunikaciju s novinarima/medijima Službenik zadužen za objašnjavanje sudskih odluka novinarima/medijima (sudovi najvišeg stupnja) Službenik zadužen za objašnjavanje sudskih odluka novinarima/medijima (drugostupanjski sudovi) Službenik zadužen za objašnjavanje sudskih odluka novinarima/medijima (prvostupanjski sudovi) 5 4 3 2 1 BG EE IE LV LT HU MT RO SK ES SI LU CZ DE IT NL BE HR AT FI CY PT DK FR SE EL PL UK 1. stupanj 2. stupanj Najviši stupanj * Za građanske/trgovačke i upravne predmete dodijeljen je po jedan bod za svaki stupanj na kojem su sve presude dostupne (,5 bodova ako su samo neke presude dostupne). Ako u državi članici postoje samo dva stupnja, bodovi su dodijeljeni za tri stupnja tako da je odgovarajući viši stupanj predstavljao stupanj koji ne postoji. Kod onih država članica u kojima se ne pravi razlika između dva područja prava za oba su područja dodijeljeni jednaki bodovi. Najviši broj bodova: 6. DK: o većini upravnih predmeta odlučuju neovisna kolegijalna neformalna upravna tijela 57 58 Podaci za 216. prikupljeni su u suradnji sa skupinom osoba za kontakt za nacionalne pravosudne sustave. Podaci za 216. prikupljeni su u suradnji sa skupinom osoba za kontakt za nacionalne pravosudne sustave. 28
izvan sudova. SE: sudovi ne objavljuju redovito presude na internetu (samo one koje se odnose na značajne predmete). U skladu s načelom javnog pristupa informacijama građani imaju pravo pročitati sve presude ili odluke. DE: svaka savezna zemlja odlučuje o tome hoće li prvostupanjske presude biti dostupne na internetu. Slika 28: Modaliteti objavljivanja presuda sudova svih stupnjeva na internetu* (građanski/trgovački i upravni predmeti, svi stupnjevi) (izvor: Europska komisija 59 ) 3 25 2 15 1 5 ES RO SK MT DE AT SI IT LV LT HU NL FI BE EE BG IE FR HR PT SE LU CZ CY DK EL PL UK Utvrđena su pravila za otkrivanje osobnih podataka? Presude su označene ključnim riječima Presudama je dodijeljen europski identifikator sudske prakse (ECLI) Web-mjesto se ažurira najmanje jednom mjesečno Web-mjesto dostupno javnosti besplatno * Za svaki od triju stupnjeva mogu se dodijeliti dva boda ako su obuhvaćeni građanski/trgovački i upravni predmeti. Ako je obuhvaćena samo jedna od dviju kategorija predmeta, dodjeljuje se samo jedan bod po stupnju. Najviši broj bodova: 3. DK: o većini upravnih predmeta odlučuju neovisna kolegijalna neformalna upravna tijela izvan danskih sudova. NL: nema ključnih riječi, no svakoj objavljenoj presudi dodaje se pregled sadržaja. Podnošenje pritužbi trgovačkim društvima Pristup pravosuđu uključuje izvansudske načine rješavanja sporova. Slika 29 temelji se na anketi o stajalištima maloprodajnih trgovaca o prekograničnoj trgovini i zaštiti potrošača. Tražilo se da trgovačka društva navedu jesu li primila pritužbe potrošača koji se nalaze u njihovoj zemlji i kojim kanalima. Slika 29: Kanali za pritužbe potrošača izvan trgovačkih društava* (izvor: anketa o stajalištima maloprodajnih trgovaca o prekograničnoj trgovini i zaštiti potrošača iz 216. 6 ). 9% 8% 7% 6% 5% 4% 3% 2% 1% % BE BG CZ DK DE EE IE EL ES FR HR IT CY LV LT LU HU MT NL AT PL PT RO SI SK FI SE UK NVO-i za zaštitu potrošača Javna nadležna tijela Tijela za ADR Sudovi 59 6 Podaci za 216. prikupljeni su u suradnji sa skupinom osoba za kontakt za nacionalne pravosudne sustave. Bit će objavljena u okviru Pregleda potrošačkih uvjeta za 217. (3. tromjesečje 217.). 29
* Udio poduzeća koja su primila pritužbe potrošača preko odgovarajućih kanala. Izvorno je pitanje sadržavalo i moguće odgovore interni kanali za podnošenje pritužbi i ostali kanali, a to su dva glavna kanala koja se primjenjuju u većini država članica. Javna su tijela u ovom kontekstu ona koja se bave pitanjima povezanima s potrošačima. Pristup alternativnim načinima rješavanja sporova Na slici 3 prikazani su napori država članica oko promicanja i poticanja dobrovoljne upotrebe alternativnih načina rješavanja sporova 61. Na slici 31 prikazan je broj pritužbi podnesenih preko Europske platforme za internetsko rješavanje sporova (ODR). Taj internetski višejezični alat dostupan je javnosti od 15. veljače 216. Potrošači i trgovci koji vode ugovorni spor oko proizvoda ili usluge kupljene na internetu i žele pronaći rješenje izvan suda mogu podnijeti svoje ugovorne sporove na platformu. Slika 3: Promicanje i poticanje upotrebe alternativnih načina rješavanja sporova (ADR) * (izvor: Europska komisija 62 ) 35 3 25 2 15 1 5 HU DE DK ES SI LT PT HR BE NL RO SE EE FI IT AT LU SK LV EL CY BG IE FR CZ MT PL UK Građanski i trgovački sporovi Radni sporovi Sporovi iz područja zaštite potrošača * Ukupni podaci temelje se na sljedećim pokazateljima: web-mjesta s informacijama o ADR-u, promidžbene kampanje u medijima, brošure za javnost, sudovi pružaju posebna informativna predavanja o ADR-u na zahtjev, koordinator za ADR/mirenje na sudovima, objavljivanje ocjena upotrebe ADR-a, objavljivanje statističkih podataka o upotrebi ADR-a, troškovi (djelomično ili u cijelosti) nastali ADR-om podmiruju se iz pravne pomoći, potpun ili djelomičan povrat plaćenih sudskih pristojbi, uključujući biljege, u slučaju uspješnog ADR-a, u postupku ADR-a nisu obvezni odvjetnici, sudac može djelovati kao izmiritelj, ostalo. Za svaki od tih 12 pokazatelja dodijeljen je jedan bod za svako pravno područje. IE: promicanje i poticanje u građanskim i trgovačkim sporovima odnosi se samo na obiteljske postupke. PT: u građanskim/trgovačkim sporovima sudske se pristojbe vraćaju samo u predmetima koje rješavaju mirovni suci. LV: sudske pristojbe ne naplaćuju se u radnim sporovima. 61 62 Načinima promicanja i poticanja upotrebe alternativnih načina rješavanja sporova (ADR) nisu obuhvaćeni obvezni zahtjevi za upotrebu ADR-a prije obraćanja sudovima jer takvi zahtjevi dovode do zabrinutosti oko njihove usklađenosti s pravom na učinkovit pravni lijek pred sudom koje je ugrađeno u Povelju EU-a o temeljnim pravima. Podaci za 216. prikupljeni su u suradnji sa skupinom osoba za kontakt za nacionalne pravosudne sustave. 3
Slika 31: Broj pritužbi potrošača podnesenih na platformi ODR (na 1 stanovnika) (izvor: platforma ODR podaci od 24. ožujka 217.) 12 1 8 6 4 2 MT EE UK LT DE LU IE PT BE ES CY AT LV HU BG SI NL DK FR HR RO EL IT SE FI SK PL CZ Nacionalni Prekogranični * Na slici je prikazan broj pritužbi podnesenih na platformi ODR, a ne broj sporova koje su zaprimili subjekti za ADR preko platforme ODR. Brojni predmeti podneseni na platformi ODR naknadno su riješeni dvostrano između stranaka izvan platforme bez ikakvog daljnjeg uključivanja subjekata za ADR. 3.2.2. Sredstva Odgovarajuća sredstva i uvjeti na sudovima te kvalificirano osoblje potrebni su za dobro funkcioniranje pravosudnog sustava. Bez dovoljno osoblja s potrebnim kvalifikacijama, vještinama i pristupom kontinuiranoj izobrazbi dovodi se u pitanje kvaliteta postupaka i odluka. Financijska sredstva Na slikama u nastavku prikazan je proračun koji je stvarno potrošen na sudove, prvo po stanovniku (slika 32), a potom kao udio u bruto domaćem proizvodu (BDP) (slika 33) 63. 63 Ukupni (stvarni) rashodi opće države za upravljanje, rad ili potporu upravnim, građanskim i kaznenim sudovima i pravosudnom sustavu, uključujući izvršenje novčanih kazni i nagodbi koje su odredili sudovi te djelovanje sustava probacije, i pravnu pomoć pravno zastupanje i savjetovanje u ime države ili drugih koje osigurava država u novcu ili uslugama; osim zatvorskih uprava (podaci o nacionalnim računima, raščlamba funkcija vlade (COFOG), skupina 3.3), tablica Eurostata gov_1a_exp, http://ec.europa.eu/eurostat/data/database 31
Slika 32: Ukupni rashodi opće države za sudove* (u EUR po stanovniku) (izvor: Eurostat) 2 15 1 5 LUUKDE IE SE AT NL IT SI BE FI ESDKFRMTPL PT LV CZ EL SKHRHUBG LT EEROCY 21. 213. 214. 215. * Podaci za NL i SK su privremeni. Slika 33: Ukupni rashodi opće države za sudove* (kao postotak BDP-a) (izvor: Eurostat),8,7,6,5,4,3,2,1, BG PL SI HR LV DE UK HU RO ES IT SK CZ PT EL AT MT LT NL SE BE FR IE FI LU EE DK CY 21. 213. 214. 215. * Podaci za NL i SK su privremeni. Na slici 34 prikazano je koja grana vlasti u državi (sudska, zakonodavna ili izvršna) utvrđuje kriterije za određivanje financijskih sredstava namijenjenih pravosuđu te koji se kriteriji primjenjuju. 32
Slika 34: Kriteriji za određivanje financijskih sredstava za sudstvo* 64 * DK: u obzir je uzet broj novih i riješenih predmeta na prvostupanjskim sudovima; DE: samo za proračun Saveznog vrhovnog suda u pogledu prvostupanjskih i drugostupanjskih sudova; Pravosudni sustavi razlikuju se među saveznim zemljama; EE: broj novih i riješenih predmeta prvostupanjskih i drugostupanjskih sudova; FR: broj novih i riješenih predmeta sudova svih stupnjeva; IT: Ministarstvo pravosuđa utvrđuje kriterije za građanske i kaznene sudove, dok sudbeno vijeće (CPGA) utvrđuje kriterije za upravne sudove; HU: zakonom je propisano da se plaće sudaca moraju utvrditi zakonom o državnom proračunu tako da iznos nije niži nego što je bio prethodne godine; NL: uzima se u obzir broj riješenih predmeta na temelju ocjene troškova za sudove. Ljudski potencijali Primjereni ljudski potencijali ključni su za kvalitetu pravosudnog sustava. Raznolikošću među sucima, uključujući rodnu ravnotežu sudaca, osiguravaju se dodatno znanje, vještine i iskustvo te se time odražava stvarno stanje društva. Slika 35: Broj sudaca* (na 1 stanovnika) (izvor: studija CEPEJ-a) 5 BE BG CZ DK DE EE IE EL EL (upr.) ES FR HR IT CY LV LT LU HU MT NL AT PL PT RO SI SK FI SE UK (EN + WL) Kriterije utvrđuje sudstvo Kriterije utvrđuje parlament Kriterije utvrđuje izvršna vlast Kriterije utvrđuje drugo tijelo Iznosi se temelje na povijesnim/realiziranim troškovima Br. novih predmeta uzetih u obzir Br. riješenih predmeta uzetih u obzir Predviđeni troškovi projekata, ulaganja Potrebe/zahtjevi sudova UK (NI) UK (SC) 4 3 2 1 LU HR SI BG HU CZ LT PL LV SK DE RO EL PT AT FI EE BE NL CY SE ES IT FR MT DK IE UK 21. 213. 214. 215. * Na temelju metodologije CEPEJ-a ova kategorija uključuje suce koji rade u punom radnom vremenu. Ne uključuje Rechtspfleger / sudske službenike koji postoje u nekim državama članicama. EL: ukupan broj profesionalnih sudaca uključuje različite kategorije tijekom prethodno prikazanih godina, čime se djelomično mogu objasniti promjene u njihovu broju. UK: ponderirani prosjek triju područja nadležnosti; podaci za 21. sadržavaju podatke iz 212. za UK (NI). 64 Podaci prikupljeni ažuriranim upitnikom koji je sastavila Komisija u suradnji s Europskom mrežom sudbenih vijeća (ENCJ). Odgovori država članica koje nemaju sudbena vijeća dobiveni su u suradnji s Mrežom predsjednika vrhovnih sudova Europske unije. 33
Slika 36: Udio profesionalnih sutkinja na prvostupanjskim, drugostupanjskim i vrhovnim sudovima (izvor: Europska komisija (vrhovni sudovi) 65 i studija CEPEJ-a (prvostupanjski i drugostupanjski sudovi)) 9% 8% 7% 6% 5% 4% 3% 2% 1% % BE BG CZ DK DE EE IE EL ES FR HR IT CY LV LT LU HU MT NL AT PL* PT RO SI SK FI SE UK* 1. stupanj (215.) 2. stupanj (215.) Vrhovni sudovi (216.) * PL i UK: podaci za 214. za prvostupanjske i drugostupanjske sudove. Slika 37: Promjene u udjelu profesionalnih sutkinja na prvostupanjskim i drugostupanjskim sudovima za 21. 215. i vrhovnim sudovima za 21. 216.* (razlika u postotnim bodovima) (izvor: Europska komisija (vrhovni sudovi) 66 i studija CEPEJ-a (prvostupanjski i drugostupanjski sudovi)) 3 p.p. 25 p.p. 2 p.p. 15 p.p. 1 p.p. 5 p.p. p.p. -5 p.p. MT EL CY IE LV PT IT DE LT NL SK FR AT RO PL* EE BE ES DK FI UK* SI CZ BG HU SE HR LU -1 p.p. -15 p.p. 1. stupanj 2. stupanj Vrhovni sudovi -1 p.p. * LU: udio profesionalnih sutkinja na vrhovnom sudu smanjio se sa 1 % u 21. na % u 216. UK: za Englesku i Wales upotrijebljen je prosjek prvostupanjskih i drugostupanjskih sudova. PL i UK: uspoređuju se podaci iz 21. s podacima iz 214. 65 66 Baza podataka o ženama i muškarcima koji sudjeluju u donošenju odluka: http://ec.europa.eu/justice/genderequality/gender-decision-making/database/index_en.htm Baza podataka o ženama i muškarcima koji sudjeluju u donošenju odluka: http://ec.europa.eu/justice/genderequality/gender-decision-making/database/index_en.htm 34
Slika 38: Broj odvjetnika* (na 1 stanovnika) (izvor: studija CEPEJ-a) 45 4 35 3 25 2 15 1 5 LU IT EL CY MT ES UK PT IE DE BG BE PL HU RO CZ SK DK HR NL FR SI EE LT AT LV FI SE 21. 213. 214. 215. * Na temelju metodologije CEPEJ-a odvjetnik je osoba koja je kvalificirana i ovlaštena u skladu s nacionalnim pravom braniti svoje klijente i postupati u njihovo ime, baviti se odvjetničkim zanimanjem, izlaziti pred sud ili savjetovati i predstavljati svoje klijente u pravnim pitanjima (Preporuka (2)21 Odbora ministara Vijeća Europe o slobodi obavljanja odvjetničkog zanimanja). Izobrazba Pravosudna izobrazba važna je za doprinos kvaliteti sudskih odluka i pravosudnih usluga pruženih građanima. Podacima navedenima u nastavku obuhvaća se pravosudna izobrazba u širokom rasponu područja, uključujući komunikaciju sa strankama i novinarima te pravosudne vještine. Slika 39: Obvezna izobrazba sudaca* (izvor: studija CEPEJ-a 67 ) 5 4 3 2 1 OBVEZNE IZOBRAZBE NL IE EL FR HU DE EE LT PT BE ES LV PL* RO SI BG CZ DK HR IT LU AT SK CY MT FI SE UK Početna izobrazba Općenita izobrazba za vrijeme službe Izobrazba za vrijeme službe o specijaliziranim pravosudnim funkcijama Izobrazba za vrijeme službe o upravljačkim funkcijama suda Izobrazba za vrijeme službe o upotrebi računalnih sustava na sudu * Neke države članice ne nude obveznu izobrazbu u određenim kategorijama, no mogu nuditi izbornu izobrazbu. 67 Podaci za 215., za PL podaci za 214. 35
Slika 4: Suci koji sudjeluju u aktivnostima trajne izobrazbe o pravu EU-a ili pravu druge države članice* (kao postotak ukupnog broja sudaca) (izvor: Europska komisija, Izvješće o europskoj pravosudnoj izobrazbi za 216. 68 ) 14% 12% 1% 8% 6% N E M A 4% 2% % EE MT SI LT DK IE RO LV BE SE BG ES NL DE HU AT FI CZ FR HR IT PL SK EL LU UK CY PT * U nekoliko država članica omjer sudionika prelazi 1 %, što znači da su neki sudionici sudjelovali u više od jedne aktivnosti izobrazbe. Podaci za AT uključuju državne odvjetnike, za DK uključuju sudsko osoblje. Slika 41: Udio aktivnosti trajne izobrazbe sudaca o različitim vrstama vještina* (kao postotak ukupnog broja sudaca uključenih u izobrazbu) (izvor: Europska komisija 69 ) N I Š T A P O D A T A K A 1% 8% 6% 4% 2% % BE BG CZ DK DE IE EL ES FR HR IT CY LV LT HU MT NL AT PL RO SK FI SE UK (SC) UK (NI) EE LU PT SI UK (EN i WL) N I Š T A N A V E D E N O Vještine sudaca Informatičke vještine Upravljanje sudom Pravosudna etika * U tablici je prikazana raspodjela sudaca koji sudjeluju u aktivnostima trajne izobrazbe (tj. onima provedenima nakon početnog razdoblja izobrazbe potrebne da se postane sucem) u svakom od četiri utvrđena područja kao postotak ukupnog broja sudaca uključenih u izobrazbu. Aktivnosti pravne izobrazbe nisu uzete u obzir. Tijela nadležna za pravosudnu izobrazbu u UK (NI) nisu provodila posebne aktivnosti izobrazbe o odabranim vještinama. 68 69 Podaci iz 215. Europska komisija odredila je 211. cilj da pola od svih pravosudnih djelatnika u EU-u do 22. završi program izobrazbe iz europskog prava ili prava druge države članice. Izvješće o europskoj pravosudnoj izobrazbi za 216.: http://ec.europa.eu/justice/criminal/files/final_report_215_en.pdf Podaci za 215. prikupljeni su u suradnji s EJTN-om. Stalna izobrazba o vještinama sudaca uključuje aktivnosti kao što su vođenje rasprava, sastavljanje odluka ili govorništvo. 36
Slika 42: Dostupnost izobrazbe za suce o komunikaciji sa strankama i novinarima (izvor: Europska komisija 7 ) 4 3 2 1 CZ DK DE ES IT LU LT HU NL AT PT RO SI FI SE BE EE FR HR BG EL LV SK IE CY MT PL UK Komunikacija sa strankama (početna) Komunikacija s medijima i javnošću (početna) Komunikacija sa strankama (trajna) NIŠTA Komunikacija s medijima i javnošću (trajna) 3.2.3. Alati za ocjenu Praćenjem i ocjenjivanjem rada sudova potiče se otkrivanje nedostataka i potreba te se time pomaže da pravosudni sustav bolje odgovara na trenutačne i buduće izazove. Odgovarajućim alatima IKT-a mogu se osigurati sustavi za upravljanje predmetima u stvarnom vremenu te se može pomoći u vođenju standardiziranih statistika sudova na razini čitave države. Dodatno, može ih se upotrebljavati za upravljanje zaostatkom neriješenih predmeta i automatizirane sustave ranog upozoravanja. Ankete su, iz perspektive pravnika i korisnika sudova, ključne za ocjenu rada pravosudnih sustava. Odgovarajuće daljnje praćenje anketa preduvjet je za poboljšanje kvalitete pravosudnih sustava. Slika 43: Dostupnost praćenja i ocjenjivanja aktivnosti sudova* (izvor: studija CEPEJ-a 71 ) 6 5 4 3 2 1 FR SI DK EE HR LT HU NL AT PL* PT RO SK IT CY FI BG CZ EL MT SE BE DE IE ES LU LV UK Godišnje izvješće o aktivnostima Broj odgođenih predmeta Pokazatelji učinka i kvalitete Sustav redovitog ocjenjivanja Sudsko osoblje specijalizirano za kvalitetu Drugi elementi * Sustav ocjenjivanja odnosi se na uspješnost sustava sudova, primjenom pokazatelja i ciljeva. Godine 215. sve su države članice, osim LV, izvijestile da imaju sustav koji im omogućava praćenje broja novih predmeta, trajanja postupaka i broja donesenih odluka, što ove kategorije čini nebitnima. Slično tome, zbog temeljitijeg rada na 7 71 Podaci za 216. prikupljeni su u suradnji sa skupinom osoba za kontakt za nacionalne pravosudne sustave. Podaci za 215., za PL podaci za 214. 37
standardima kvalitete njezina upotreba kao kategorije ocjene postala je bespredmetna. Podaci o ostalim elementima uključuju, primjerice, žalbene postupke (EE, ES i LV), ročišta (SE) ili broj predmeta riješenih u određenim vremenskim okvirima (DK). Slika 44: Dostupnost IKT-a za upravljanje predmetima i vođenje statistika o aktivnostima sudova* ( = dostupno na % sudova; 4 = dostupno na 1 % sudova 72 ) (izvor: studija CEPEJ-a) 4 3 2 1 BG CZ EE ES LV LT HU MT NL AT RO SI FI SE DK IE PT EL DE HR PL* FR SK IT BE LU CY UK Sustavi za upravljanje predmetima Alati za izradu statistike o aktivnostima sudova N I Š T A N E M A P O D A T A K A Slika 45: Teme anketa provedenih među korisnicima sudova ili pravnicima* (izvor: Europska komisija 73 ) BEZ ANKETA U 215. DE NL SI IT HR LT HU FI LV ES FR DK SE BE BG CZ EE IE EL CY LU MT AT PT RO SK PL UK Dostupnost sudske službe Služba za korisnike suda Vođenje ročišta Presuda/odluka suda Usluga koju je pružio odvjetnik Opća razina povjerenja u pravosudni sustav Druge teme * Državama članicama dodijeljen je po jedan bod po navedenoj temi ankete neovisno o razini na kojoj je anketa provedena. 72 73 Podaci za 215. (za PL podaci za 214.). Stopa upotrebe opreme koja se kreće od 1 % (uređaj se u potpunosti upotrebljava) do % (uređaj ne postoji) upućuje na funkcionalno postojanje uređaja obuhvaćenog dijagramom na sudovima prema sljedećoj ljestvici: 1 % = 4 boda ako se primjenjuje u svim predmetima / 1,33 boda po pojedinom predmetu; 5 % 99 % = 3 boda ako se primjenjuje u svim predmetima / 1 bod po pojedinom predmetu; 1 % 49 % = 2 boda ako se primjenjuje u svim predmetima /,66 bodova po pojedinom predmetu; 1 % 9 % = 1 bod ako se primjenjuje u svim predmetima /,33 boda po pojedinom predmetu. Predmet se odnosi na vrstu parničnog postupka koji se rješava (građanski/trgovački, kazneni, upravni ili drugi). Podaci za 215. prikupljeni su u suradnji sa skupinom osoba za kontakt za nacionalne pravosudne sustave. 38
Slika 46: Praćenje anketa provedenih među korisnicima sudova ili pravnicima (izvor: Europska komisija 74 ) BEZ ANKETA U 215. NL DK SI DE LT HU RO FI IT LV ES HR FR SE CZ BE BG EE IE EL CY LU MT AT PT SK PL UK Druga posebna praćenja Upotreba rezultata u izradi godišnjeg/posebnog izvješća na lokalnoj ili nacionalnoj razini Utvrđivanje potrebe za izobrazbom sudaca i sudskog osoblja Mijenjanje/poboljšanje funkcioniranja sudova Upotreba rezultata u ocjenjivanju pravosudnog sustava ili utvrđivanju potrebe za izmjenom zakonodavstva Rezultati javno dostupni u potpunosti 3.2.4. Standardi Standardima se može poboljšati kvaliteta pravosudnih sustava. Slijedeći općeniti pregled standarda kvalitete iz Pregleda stanja za 216. u ovom se izdanju podrobnije ispituju određeni vremenski standardi i standardi o pružanju informacija strankama 75. Na slikama 47 49 prikazana je primjena standarda o vremenskim ograničenjima, vremenskim okvirima i zaostatku neriješenih predmeta te pregled država članica koje primjenjuju te standarde. Vremenska su ograničenja kvantitativni rokovi, npr. za vrijeme proteklo od prijave predmeta do prvog ročišta. Vremenski okviri su mjerljivi ciljevi/prakse, npr. određivanje prethodno utvrđenih kvota za predmete koje treba riješiti u određenom vremenu. Zaostatak neriješenih predmeta su predmeti koji su i dalje u postupku nakon određenog prethodno utvrđenog vremena, npr. tri mjeseca ili čak deset godina. Na slici 48 prikazano je u koliko pravnih područja postoje vremenski standardi. 74 75 Podaci za 215. prikupljeni su u suradnji sa skupinom osoba za kontakt za nacionalne pravosudne sustave. Za potrebe Pregleda stanja u području pravosuđa u EU-u standardi o vremenskim ograničenjima i vremenskim okvirima nadilaze zahtjeve koji proizlaze iz prava na javnu raspravu u razumnom roku kako je ono ugrađeno u članak 47. Povelje EU-a o temeljnim pravima i u članak 6. Europske konvencije o ljudskim pravima. 39
Slika 47: Vremenski standardi* (izvor: Europska komisija 76 ) 8 7 6 5 4 3 2 1 RO SI FI EE LT NL HU SE BG DK DE ES LV SK CZ IT AT PT BE IE EL MT FR CY HR LU PL UK N I Š T A Vremenska ograničenja Vremenski okviri Zaostatak neriješenih predmeta * Državama članicama dodijeljen je po jedan bod za svako pravno područje (građansko/trgovačko, upravno ili drugo) za koje su utvrđeni standardi. Na slici 48 prikazane su nadležnosti različitih grana vlasti u državi za utvrđivanje i praćenje vremenskih standarda. Slika 48: Utvrđivanje i praćenje standarda* (izvor: Europska komisija 77 ) Tko prati Tko utvrđuje NIŠTA * Države članice poredane su u skladu s redoslijedom na slici 47. Napominjemo da se definicija od strane parlamenta (standardi utvrđeni zakonom) ovdje odnosi na određene standarde koji su utvrđeni isključivo zakonom. Čak i kad je za utvrđivanje/praćenje vremenskih standarda navedeno više od jedne grane vlasti, svaka grana vlasti može biti u potpunosti odgovorna za jednu vrstu standarda. Izvršna vlast obuhvaća institucije pod izravnim ili neizravnim nadzorom vlade. Sudbena vlast uključuje tijela kao što su predsjednici sudova, sudbena vijeća, sudačka tijela itd. CY i PT: nema informacija o praćenju. Na slici 49 prikazano je koje se mjere primjenjuju u slučaju nepridržavanja vremenskih standarda (slika 48). Na primjer u određenim državama članicama nepridržavanje standarda dovodi do posebnog sastanka između predmetnog suca i predsjednika suda radi razmatranja te situacije. Ako se standarda ne pridržava čitav sud, taj se sastanak može održati između predsjednika predmetnog suda i predsjednika višeg suda. 76 77 Podaci za 216. prikupljeni su u suradnji sa skupinom osoba za kontakt za nacionalne pravosudne sustave. Podaci za 216. prikupljeni su u suradnji sa skupinom osoba za kontakt za nacionalne pravosudne sustave. 4
Slika 49: Praćenje nepridržavanja standarda (izvor: Europska komisija 78 ) 7 6 5 4 3 2 1 BEZ DALJNJEG PRAĆENJA ES IT HU NL FI SE DK DE FR LT AT RO SI BG EE EL BE MT CZ LV SK CY IE PT HR LU PL UK N I Š T A Privremena pomoć posebnih sudaca Reorganizacija postupka upravljanja sudom Dodatna financijska sredstva Dodatni ljudski potencijali Posebni sastanak radi rasprave o nepridržavanju standarda Izvješće suca koji se nije pridržavao standarda Pružanje informacija strankama Na slici 5 prikazani su standardi o načinu informiranja stranaka i vrsti informacija koje one dobivaju o napretku njihova predmeta. Određene države članice imaju sustav automatskog obavješćivanja elektroničkom poštom ili SMS-om kojima se pružaju informacije o kašnjenjima, vremenskim planovima ili općem napretku predmeta. Ostale jednostavno pružaju pristup informacijama na internetu tijekom trajanja predmeta dok neke to prepuštaju i slobodnoj odluci sudova. 78 Podaci za 216. prikupljeni su u suradnji sa skupinom osoba za kontakt za nacionalne pravosudne sustave. 41
Slika 5: Standardi o informacijama o napretku predmeta * (izvor: Europska komisija 79 ) 12 1 8 6 4 2 NIŠTA LT HU ES EE CZ MT RO BG LV SE EL IT DK DE NL HR LU AT FR FI SK SI IE PT CY BE PL UK Vremenski plan sudskih postupaka Informacije o kašnjenjima Informacije o napretku predmeta Ostalo * Državama članicama dodijeljeni su bodovi ovisno o načinu pružanja svake vrste informacija. 1,5 bodova za automatsko obavješćivanje elektroničkom poštom ili SMS-om, 1 bod za pristup informacijama na internetu tijekom trajanja predmeta,,5 bodova za informacije koje se daju na zahtjev stranaka, na osnovi slobodne odluke suda ili bilo koje druge metode koja se primjenjuje. 3.2.5. Sažetak o kvaliteti pravosudnih sustava U Pregledu stanja u području pravosuđa za 217. ispituju se čimbenici koji pridonose kvaliteti pravosudnih sustava: jednostavan pristup, odgovarajuća sredstva, učinkoviti alati za ocjenu i odgovarajući standardi. Pristupačnost U ovom se izdanju podrobnije promatra koliko su pravosudni sustavi pristupačni iz perspektive korisnika sudova, tj. građana, potrošača ili poduzeća. Većina država članica pruža informacije na internetu o svojem pravosudnom sustavu (slika 2). Međutim, postoji prostor za poboljšanja u pogledu prilagođenosti tih informacija korisnicima, primjerice internetske stranice koje su pristupačne osobama s oštećenjem vida ili kojima se pružaju interaktivni alati koji omogućavaju da građani saznaju ispunjavaju li uvjete prihvatljivosti za pravnu pomoć. Na svim bi se stupnjevima mogla poboljšati i dostupnost sudskih presuda za građanske/trgovačke i upravne predmete (slika 27). Samo 17 država članica objavljuje sve građanske/trgovačke i upravne presude najviših sudova. Dostupnost pravne pomoći i razina sudskih pristojbi imaju ključni učinak na pristup pravosuđu, osobito za siromašne građane. U ovom se izdanju ispituje u kojoj se mjeri sustavima za pravnu pomoć podupire potrošače u sporovima s trgovačkim društvima koji se dijele na sporove velike vrijednosti (tj. 6 EUR) i sporove male vrijednosti (tj. sporove čija vrijednost odgovara pragu siromaštva Eurostata). Na slici 21 prikazano je da u pojedinim državama članicama potrošači s dohotkom ispod praga siromaštva Eurostata ne bi primili pravnu pomoć. Poteškoće oko ostvarivanja koristi od pravne pomoći mogu imati posebno obeshrabrujući učinak u predmetima u kojima sudske pristojbe predstavljaju znatan udio u vrijednosti spora (slika 22). Ispravnom upotrebom IKT-a na sudovima pridonosi se ubrzavanju postupaka i smanjenju troškova. Na primjer u jednoj državi članici reformom kojom je sudovima omogućeno da 79 Podaci za 216. prikupljeni su u suradnji sa skupinom osoba za kontakt za nacionalne pravosudne sustave. 42
strankama elektronički dostavljaju dokumente, a da preostalu poštu dostave centraliziranim poštanskim sustavom, uštedjelo se više od 4,5 milijuna EUR u 216. (što čini više od 2 % proračuna sudova). U Pregledu stanja prikazano je da u svim državama članicama nije uvedeno elektroničko podnošenje tužbenih zahtjeva (slika 23) kao ni načini praćenja na internetu napretka u sudskim postupcima. U anketi o stvarnoj upotrebi IKT-a između sudova i odvjetnika pokazalo se da se alati IKT-a široko upotrebljavaju u 1 od 2 država članica obuhvaćenih anketom (slika 24). Oni se najčešće upotrebljavaju za opću komunikaciju sa sudovima dok se potpisivanje dokumenata te podnošenje tužbenih zahtjeva, sudskih poziva i dokaza nešto rjeđe obavlja elektroničkim sredstvima. U osam od deset država članica u kojima su odvjetnici naveli da znatno manje upotrebljavaju IKT kao najčešći razlog naveli su nepostojanje alata, a u manjoj se mjeri radilo o lošem iskustvu s upotrebom IKT-a. Promatrajući pobliže kanale koje potrošači upotrebljavaju za podnošenje pritužbi protiv trgovačkih društava (tj. podnose li se pritužbe preko sudova, javnih tijela, izvansudskih mehanizama ili nevladinih organizacija za zaštitu potrošača) čini se da su javna tijela najčešći kanal, a slijede ih sudovi i izvansudski mehanizmi (slika 29). U usporedbi s prethodnim godinama, u svim se državama članicama pojačano promiče i potiče upotreba metoda za alternativno rješavanje sporova (slika 3). Znatnim brojem pritužbi podnesenih preko novoosnovane platforme za rješavanje sporova na internetu (ODR) pokazuje se spremnost potrošača na upotrebu alternativnih načina rješavanja sporova. U većini država članica prekogranični sporovi čine znatan udio u svim sporovima podnesenima na platformu ODR (slika 31). Sredstva Za visokokvalitetno pravosuđe potrebni su odgovarajuća razina financijskih sredstava i ljudskih potencijala, odgovarajuća izobrazba i raznolikost među sucima, uključujući rodnu ravnotežu. Na temelju Pregleda stanja može se zaključiti sljedeće: u pogledu financijskih sredstava podaci pokazuju da je općenito više od pola država članica povećalo rashode za pravosudni sustav po stanovniku u 215. (slika 32). Međutim, nekoliko država članica suočenih s posebnim izazovima smanjilo je svoje proračune. Države članice uglavnom upotrebljavaju povijesne ili stvarne troškove za određivanje financijskih sredstava za pravosuđe umjesto da se oslanjaju na stvarno radno opterećenje ili zahtjeve sudova (slika 34); razina rodne ravnoteže među sucima na prvostupanjskim i/ili drugostupanjskim sudovima i dalje je općenito dobra ili se čini da se stanje kreće prema ravnoteži (slika 36). Međutim, kada se radi o vrhovnim sudovima, iako se stanje u većini država članica kreće prema rodnoj ravnoteži, u nekim se državama članicama ono kreće u suprotnom smjeru (slika 37); u pogledu izobrazbe sudaca, iako se čini da većina država članica priznaje važnost trajne izobrazbe (slike 39 i 4) potrebni su napori kako bi se povećala raznolikost opsega izobrazbe koja se nudi. Trajna izobrazba o pravosudnim vještinama (vještine sudaca), informatičkim vještinama, upravljanju sudovima i pravosudnoj etici ne postoji u svim državama članicama (slika 41). Nadalje, neke države članice ne pružaju nikakvu izobrazbu o komuniciranju sa strankama i novinarima (slika 42). Europska mreža za pravosudnu izobrazbu uspostavila je 216. kratkoročni program razmjene predsjednika sudova i voditelja državnih odvjetništva koji je usmjeren, primjerice, na upravljanje promjenama i IKT. Alati za ocjenu Alati za praćenje i ocjenjivanje aktivnosti sudova postoje u svim državama članicama (slika 43), no sve države članice nemaju čitav raspon takvih alata. U mnogim državama članicama i dalje treba poboljšati postizanje potpunog potencijala sustava IKT-a za upravljanje 43
predmetima (slika 44) radi osiguravanja da se njima može služiti u različite svrhe, uključujući izradu statističkih podataka, te osiguravanja njihove sustavne provedbe na razini čitavog pravosudnog sustava. Na primjer u nekim državama članicama nije moguće alatima IKT-a upravljati zaostatkom neriješenih predmeta, uključujući otkrivanje posebno starih predmeta. S druge strane, određene države članice imaju sustave ranog upozoravanja radi otkrivanje neispravnosti ili nepoštovanja standarda za obradu predmeta, kojima se olakšava pravodobno pronalaženje rješenja. U nekim državama članicama još uvijek nije moguće osigurati prikupljanje podataka iz svih pravosudnih područja na razini čitave države. Redovita upotreba anketa i dalje je glavni izvor za razumijevanje stajališta korisnika i struke o pravosudnom sustavu. Ankete je 215. provelo oko pola država članica (slika 45). Iako su sve države članice koje su provele ankete ujedno osigurale i njihovo praćenje, razmjeri tog praćenja uvelike se razlikuju među državama članicama. Najčešća je praksa unošenje rezultata anketa u godišnja izvješća na lokalnoj ili nacionalnoj razini (slika 46). U nekoliko država članica sudovi objavljuju ankete o zadovoljstvu klijenata. Standardi Standardima se može poboljšati kvaliteta pravosudnih sustava. U ovom se izdanju podrobnije ispituju određeni standardi usmjereni na poboljšanje stanja u vezi s trajanjem postupaka i informiranja stranaka. Većina država članica primjenjuje vremenske standarde. Međutim, neke države članice suočene s posebnim izazovima u pogledu učinkovitosti trenutačno ne primjenjuju takve standarde. Standardi kojima se utvrđuju vremenska ograničenja (npr. za vrijeme proteklo od prijave predmeta do prvog ročišta) su najrašireniji dok se standardi o vremenskim okvirima (npr. kojima se unaprijed određuje kvota predmeta koji moraju biti riješeni unutar određenog vremena) i zaostatku neriješenih predmeta manje primjenjuju (slika 47). Za praćenje pridržavanja tih standarda uglavnom je odgovorno pravosuđe (slika 48). Nepridržavanje standarda može rezultirati različitim vrstama daljnjih postupanja. Najčešće se od predmetnog suca traži da izvijesti o problemu i/ili da ga obrazloži, no ostale posljedice mogu biti povećanje ljudskih potencijala ili financijskih sredstava određenog suda, osiguravanje privremene pomoći koju pružaju posebni suci ili reorganizacija postupka upravljanja sudom (slika 49). Većina država članica ima standarde o načinima informiranja stranaka o napretku njihova predmeta, vremenskim planovima suda ili mogućim kašnjenjima (slika 5). Razlike među državama članicama uglavnom se odnose na metode koje pritom primjenjuju. Određene države članice imaju sustav automatskog obavješćivanja elektroničkom poštom ili SMS-om kojima se pružaju informacije o kašnjenjima, vremenskim planovima ili općem napretku predmeta. Ostale jednostavno pružaju pristup informacijama na internetu tijekom trajanja predmeta dok neke to prepuštaju i slobodnoj odluci sudova. Iz perspektive jednostavnosti za građane automatizirano obavješćivanje koje provodi sud ima prednost u odnosu na ono kod kojeg je potreban angažman stranaka. 44
3.3. Neovisnost Neovisnost sudstva zahtjev je koji proizlazi iz prava na učinkovit pravni lijek koje je ugrađeno u Povelju (članak 47.) 8. Njome se osigurava pravičnost, predvidljivost i sigurnost pravnog sustava, a to su važni elementi privlačnog okruženja za ulaganja. Uz informacije o percepciji neovisnosti sudstva iz različitih izvora, u Pregledu stanja prikazan je način organizacije pravosudnih sustava u svrhu zaštite neovisnosti sudstva u određenim situacijama u kojima ona može biti ugrožena. Nastavljajući suradnju s Europskim pravosudnim mrežama, a posebno Europskom mrežom sudbenih vijeća (ENCJ), u Pregledu stanja za 217. prikazani su ažurni podaci o strukturnoj neovisnosti te su predstavljeni novi podaci o imenovanju i ocjenjivanju sudaca 81. 3.3.1. Percepcija neovisnosti sudstva Slika 51: Percepcija neovisnosti sudova i sudaca u javnosti (izvor: Eurobarometar 82 svijetle boje: 216., tamne boje: 217.) 1% 9% 8% 7% 6% 5% 4% 3% 2% 1% % DK FI AT DE NL IE LU SE UK CY BE FR LT EL MT RO PL CZ LV HU EE PT SI IT HR ES BG SK Vrlo dobar Dobar Loš Vrlo loš Ne znam Na slici 52 prikazani su glavni razlozi zbog kojih javnost smatra da sudovima i sucima nedostaje neovisnosti. Ispitanici iz šire javnosti koji su ocijenili neovisnost pravosudnog sustava kao lošu ili vrlo lošu mogli su birati među trima razlozima kojima objašnjavaju svoju ocjenu. Redoslijed država članica jednak je kao na slici 51. 8 http://eur-lex.europa.eu/legal-content/en/txt/pdf/?uri=celex:1212p/txt&from=en 81 Podaci se temelje na odgovorima na ažurirani upitnik koji je sastavila Komisija u suradnji s ENCJ-om. Za one države članice koje nemaju sudbena vijeća ili koje nisu članice ENCJ-a (CZ, DE, EE, CY, LU, AT i FI) odgovori na ažurirani upitnik dobiveni su u suradnji s Mrežom predsjednika vrhovnih sudova Europske unije. 82 U anketi Eurobarometra FL447 provedenoj od 25. do 26. siječnja 217. odgovara se na sljedeće pitanje: Kako biste na temelju vlastitih saznanja ocijenili pravosudni sustav u (našoj državi) u odnosu na neovisnost sudova i sudaca? Biste li rekli da je vrlo dobar, dobar, loš ili vrlo loš? : http://ec.europa.eu/justice/effectivejustice/scoreboard/index_en.htm 45
Slika 52: Glavni razlozi zbog kojih javnost smatra da nedostaje neovisnosti (udio svih ispitanika viša vrijednost znači veći utjecaj) (izvor: Eurobarometar 83 ) 6% 5% 4% 3% 2% 1% % DK FI AT DE NL IE LU SE UK CY BE FR LT EL MT RO PL CZ LV HU EE PT SI IT HR ES BG SK Položaj sucima ne osigurava dovoljna jamstva za njihovu neovisnost Upletanje gospodarskih ili drugih posebnih interesa ili pritisak koji se njima stvara Upletanje vlada i političara ili pritisak koji oni vrše Slika 53: Percepcija neovisnosti sudova i sudaca među trgovačkim društvima (izvor: Eurobarometar 84 svijetle boje: 216., tamne boje: 217.) 1% 9% 8% 7% 6% 5% 4% 3% 2% 1% % DK FI LU DE NL MT AT UK IE BE FR SE EL LT LV HU EE CY RO PL PT CZ IT ES HR BG SI SK Vrlo dobar Dobar Loš Vrlo loš Ne znam Na slici 54 prikazani su glavni razlozi zbog kojih javnost smatra da sudovima i sucima nedostaje neovisnosti. Ispitana društva koja su ocijenila neovisnost pravosudnog sustava kao lošu ili vrlo lošu mogla su birati među trima razlozima kojima objašnjavaju svoju ocjenu. Redoslijed država članica jednak je kao na slici 53. 83 84 U anketi Eurobarometra FL447 odgovara se na sljedeće pitanje: U kojoj se mjeri sljedećim razlozima može objasniti vaša ocjena neovisnosti pravosudnog sustava u (našoj državi): u velikoj mjeri, donekle, baš i ne može, uopće ne može? U anketi Eurobarometra FL448 provedenoj od 25. siječnja do 3. veljače 217. odgovara se na sljedeće pitanje: Kako biste na temelju vlastitih saznanja ocijenili pravosudni sustav u (našoj državi) u odnosu na neovisnost sudova i sudaca? Biste li rekli da je vrlo dobar, dobar, loš ili vrlo loš? : http://ec.europa.eu/justice/effectivejustice/scoreboard/index_en.htm 46
Slika 54: Glavni razlozi zbog kojih trgovačka društva smatraju da nedostaje neovisnosti (udio svih ispitanika viša vrijednost upućuje na veći utjecaj) (izvor: Eurobarometar 85 ) 6% 5% 4% 3% 2% 1% % DK FI LU DE NL MT AT UK IE BE FR SE EL LT LV HU EE CY RO PL PT CZ IT ES HR BG SI SK Položaj sucima ne osigurava dovoljna jamstva za njihovu neovisnost Upletanje gospodarskih ili drugih posebnih interesa ili pritisak koji se njima stvara Upletanje vlada i političara ili pritisak koji oni vrše Slika 55: Svjetski gospodarski forum (WEF): percepcija poduzeća o neovisnosti sudstva (percepcija viša vrijednost znači bolja percepcija) (izvor: Svjetski gospodarski forum 86 ) 7 6 5 4 3 2 1 FI SE IE NL UK LU DK BE EE DE AT FR PT CY MT CZ LT ES LV EL RO IT PL SI HU HR BG SK 21.-212. 213.-214. 214.-215. 215.-216. Anketa provedena: 3.3.2. Strukturna neovisnost U Pregledu stanja prikazan je pregled načina organizacije pravosudnih sustava u svrhu zaštite neovisnosti sudstva u određenim situacijama u kojima ona može biti ugrožena. Ovo je izdanje 85 86 U anketi Eurobarometra FL448 odgovara se na sljedeće pitanje: U kojoj se mjeri sljedećim razlozima može objasniti vaša ocjena neovisnosti pravosudnog sustava u (našoj državi): u velikoj mjeri, donekle, baš i ne može, uopće ne može? Pokazatelj WEF-a temelji se na odgovorima na pitanje iz ankete: Koliko je pravosudni sustav u vašoj državi neovisan o utjecaju vlade, pojedinaca ili trgovačkih društava? [1 = uopće nije neovisan; 7 = u potpunosti je neovisan]. Odgovori na anketu dobiveni su na reprezentativnom uzorku poduzeća koja predstavljaju glavne sektore gospodarstva (poljoprivreda, proizvodna industrija, neproizvodna industrija i usluge) u svim predmetnim državama. Anketa se provodila u različitim oblicima, uključujući razgovore uživo ili telefonske razgovore s direktorima poduzeća, tiskane obrasce slane poštom te ankete na internetu: https://www.weforum.org/reports/theglobal-competitiveness-report-216-217-1 47
usmjereno na neke od glavnih aspekata položaja sudaca: imenovanje sudaca (slike 56 i 57), ocjenjivanje sudaca (slika 58), premještaj sudaca bez njihove suglasnosti (slika 59) i razrješenje sudaca (slika 6). U Preporuci Vijeća Europe o sucima: neovisnost, učinkovitost i odgovornosti iz 21. ( Preporuka ) utvrđeni su standardi za očuvanje neovisnosti sudstva u takvim situacijama 87. U podacima prikazanima u Pregledu stanja ne pruža se ocjena niti se prikazuju kvantitativni podaci o učinkovitosti tih zaštitnih mjera. Njima se ne nastoji dati sliku o složenosti i detaljima zaštitnih mjera. Postojanje više zaštitnih mjera samo po sebi ne osigurava učinkovitost pravosudnog sustava. Važno je napomenuti i da je provedba politika i praksi za promicanje integriteta i sprečavanje korupcije u pravosuđu isto tako bitna za jamstvo neovisnosti sudstva. Zaštitne mjere koje se odnose na suce Za jamstva strukturne neovisnosti potrebna su pravila, uključujući ona o imenovanju sudaca 88. Na slici 56 prikazana su tijela i nadležna tijela koja predlažu suce za njihovo prvo imenovanje na prvostupanjske sudove i nadležna tijela koja ih imenuju. Na njoj se prikazuje i pronalazi li se kandidate za suce preko posebnog ispita ili natječaja za suce ili preko natječaja za radno mjesto bez posebnog ispita. Slika 56: Imenovanje sudaca: nadležna tijela koja predlažu i imenuju suce* 89 IMENOVANJE PREDLAGANJE ISPIT BE BG CZ DK DE* EE IE EL EL ES FR (kazn. (upr.) i građ.) (kazn. i građ.) Pronalaženje kandidata posebnim ispitom ili natječajem za suce HR IT CY LV LT LU HU MT NL AT PL PT RO SI SK FI SE UK (EN + WL) Pronalaženje kandidata natječajem za radno mjesto bez posebnog ispita za suce UK (NI) UK (SC) Sudbeno vijeće / drugo neovisno tijelo Drugo tijelo na temelju mišljenja sudbenog vijeća Parlament Izvršna vlast (npr. šef države ili vlade, ministar pravosuđa) Sud Izvršna vlast na temelju mišljenja sudbenog vijeća / drugog neovisnog tijela * U nekoliko država druga nadležna tijela ili tijela (npr. predsjednici sudova, suci) mogu ili bi trebala raspravljati o sucima kandidatima ili bi se s njima o tome trebalo savjetovati (npr. u BE, CZ, DE, EE, LT, HU, NL, AT, UK (EN + WL) i UK (SC)). U nekim su državama (npr. LT i PL) određeni kandidati oslobođeni od polaganja posebnog ispita za suce zbog svojih prethodnih kvalifikacija ili iskustva. CZ: predsjednik formalno imenuje suce, ministar pravosuđa odlučuje o raspoređivanju sudaca na određeni sud. U praksi suce kandidate za imenovanje predlažu predsjednici regionalnih sudova. Nakon toga se popis kandidata prosljeđuje Ministarstvu pravosuđa koje prosljeđuje taj popis kandidata (nakon razmatranja svih okolnosti) šefu države. DE: postupci na razini saveznih zemalja uvelike se razlikuju. U pola od 16 saveznih zemalja u pronalaženju kandidata za suce sudjeluju sudbeni izborni odbori. U nekima od saveznih zemalja ovim se pitanjem isključivo bave njihova ministarstva pravosuđa dok je u drugim saveznim zemljama ovlast odlučivanja o pronalaženju kandidata i njihovu (prvom) imenovanju prebačena na predsjednike viših regionalnih sudova. U nekim saveznim zemljama predviđeno je obvezno sudjelovanje vijeća sudaca. U drugima se u slučaju protivljenja vijeća sudaca zahtijeva zajedničko imenovanje koje provode nadležni ministar i odbor za mirenje. U nekim saveznim zemljama suce biraju parlamenti te ih mora imenovati izvršna vlast te zemlje. IE: savjetodavni odbor za imenovanja sudaca predlaže najmanje sedam kandidata vladi koja odlučuje o imenovanju. Nakon vladine odluke suca formalno 87 88 89 Preporuka CM/Rec(21)12 Odbora ministara državama članicama o sucima: neovisnost, učinkovitost i odgovornosti. Stavcima 46. i 47. Preporuke predviđa se da bi nadležno tijelo koje donosi odluke o odabiru i karijeri sudaca trebalo biti neovisno o izvršnoj i zakonodavnoj vlasti. Kako bi se jamčila njegova neovisnost najmanje bi pola članova nadležnog tijela trebali biti suci koje su izabrali njihovi kolege. Međutim, ako je ustavnim ili drugim zakonskim odredbama propisano da čelnici države, vlade ili zakonodavne vlasti donose odluke o odabiru i karijeri sudaca, neovisno i stručno nadležno tijelo sastavljeno u znatnoj mjeri od sudaca (ne dovodeći u pitanje pravila primjenjiva na sudbena vijeća iz Poglavlja IV.) trebalo bi biti ovlašteno donositi preporuke ili davati mišljenja kojih će se odgovarajuće tijelo koje provodi imenovanja pridržavati u praksi. Podaci prikupljeni ažuriranim upitnikom koji je sastavila Komisija u suradnji s ENCJ-om. Odgovori država članica koje nemaju sudbena vijeća ili koje nisu članice ENCJ-a dobiveni su u suradnji s Mrežom predsjednika vrhovnih sudova Europske unije. 48
imenuje predsjednik koji ne može odbiti imenovati predloženog kandidata. FR: suci kandidati odabiru se putem posebnog ispita za suce i rangiraju prema rezultatima. Nakon razgovora između kandidata i Ministarstva pravosuđa o raspoređivanju na određeni sud Conseil Supérieur de la Magistrature mora izdati mišljenje o prvom imenovanju tih kandidata, nakon čega ministar pravosuđa prosljeđuje popis kandidata predsjedniku republike koji mora odlukom formalno imenovati kandidate za suce te pritom nema diskrecijsku ovlast. LV: nakon tri godine odbor za sudsku nadležnost, sastavljen i izabran od strane sudaca, daje mišljenje u ocjeni profesionalnog rada suca. NL: odluku kojom se predlaže suca za imenovanje formalno donosi predsjednik suda na temelju preporuke neovisnog odbora za odabir. RO: slika se odnosi na imenovanje viših sudaca. UK (EN + WL): različiti se postupci, koji su prethodno prikazani, primjenjuju za prva imenovanja viših sudaca (suci Visokog suda i viši od njih) i za imenovanja nižih sudaca (okružni suci i niži od njih). Na slici 57 prikazana je moguća sloboda odlučivanja koju ima izvršna vlast (npr. predsjednik republike, vlada) ili parlament pri imenovanju na prvostupanjske sudove sudaca kojima je to prvo imenovanje, a na temelju podnesenih prijedloga nadležnih tijela koja predlažu kandidate (npr. sudbeno vijeće, sud) 9. Visina stupca ovisi o tome može li izvršna vlast uopće odbiti suca kandidata, može li birati samo među predloženim kandidatima ili može odabrati i imenovati bilo kojeg drugog kandidata, čak i ako tog kandidata nije predložilo nadležno tijelo. Važnu zaštitnu mjeru u slučaju neimenovanja predstavlja obveza navođenja razloga za to i mogućnost sudskog preispitivanja odluke o neimenovanju. Na slici se nalazi činjenični prikaz pravnog sustava, a ne kvalitativna ocjena učinkovitosti tih zaštitnih mjera. Na primjer trebalo bi imati na umu da se u onim državama u kojima su izvršna vlast ili parlament ovlašteni da odbiju suca kandidata takav slučaj nikada nije dogodio (npr. u NL, AT, SK, SE, UK (EN + WL) i UK (SC)) ili se dogodio u svega nekoliko navrata (npr. u LV, SI i FI). Slika 57: Imenovanje sudaca: ovlasti izvršne vlasti i parlamenta* 91 (viša vrijednost znači veća moguća sloboda odlučivanja) IMENUJE SUDBENO VIJEĆE BG DK EL (kazn. i građ.) HR IT CY PT EL (upr.) SLOBODE ODLUČIVANJA ES FR UK (NI) BE RO SK UK (EN + WL) CZ EE HU MT FI UK (SC) Nema sudskog preispitivanja odluke o neimenovanju Ne postoji obveza navođenja razloga za neimenovanje suca kandidata Izvršna vlast može odbiti kandidata i odabrati bilo kojeg drugog kandidata Izvršna vlast / parlament mogu odbiti kandidata i odabrati samo između predloženih kandidata LV LT NL AT PL SI IE SE * Svakoj državi članici dodijeljen je jedan bod ako izvršna vlast / parlament može odbiti predloženog kandidata i odabrati drugog kandidata među predloženima; jedan je bod dodijeljen ako ne postoji obveza izvršne vlasti / parlamenta da navedu razloge za neimenovanje suca kandidata; dva su boda dodijeljena ako izvršna vlast može odbiti kandidata i odabrati bilo kojeg drugog kandidata i dva su boda dodijeljena ako ne postoji mogućnost sudskog preispitivanja odluke o neimenovanju. DE: nema podataka. IE: vlada može imenovati osobu koja se ne nalazi na popisu Savjetodavnog odbora za imenovanja sudaca, no ona u praksi to ne čini. Konačno imenovanje vrši predsjednik koji to ne može odbiti učiniti. EL (uprav.): konačno imenovanje vrši predsjednik koji to ne može odbiti učiniti. LT: predsjednik ne može imenovati suca bez savjetovanja sa sudbenim vijećem. Ako sudbeno vijeće predsjedniku iznese pozitivan savjet, predsjednik može slobodno donijeti konačnu odluku. Ako sudbeno vijeće predsjedniku iznese negativan savjet, tada se predsjednik mora pridržavati tog savjeta pri donošenju konačne odluke. LU: Ne postoji obvezujući tekst o tom pitanju, ali tijelo nadležno za imenovanja nije nikada odbilo suca kandidata kojeg je za imenovanje predložila Commission du recrutement et de la formation des attaches de justice. PL: pitanje mora li predsjednik navesti razloge za odluku o neimenovanju i postoji li mogućnost sudskog preispitivanja u slučaju odluke o neimenovanju sudaca trenutačno se razmatra na Vrhovnom upravnom sudu. RO: predsjednik može samo jednom odbiti imenovanje višeg suca ili državnog odvjetnika. Odluka o odbijanju s obrazloženjem šalje se Višem pravosudnom vijeću. SK: predsjednik bi mogao odbiti imenovanje suca kandidata, no to se nikad nije dogodilo. FI: ako predsjednik ne imenuje predloženog kandidata, ne može odabrati nekog drugog 9 91 Stavkom 44. Preporuke predviđa se da se odluke koje se odnose na izbor i karijeru sudaca trebaju temeljiti na objektivnim kriterijima koji su prethodno utvrđeni zakonom ili su ih utvrdila nadležna tijela. Takve odluke trebaju se temeljiti na postignućima, imajući u vidu kvalifikacije, vještine i sposobnosti potrebne za donošenje presuda primjenom zakona, uz istodobno poštovanje ljudskog dostojanstva. Stavkom 48. predviđa se da bi neuspješan kandidat trebao imati pravo pobijati odluku ili barem postupak kojim je ta odluka donesena. Podaci prikupljeni ažuriranim upitnikom koji je sastavila Komisija u suradnji s ENCJ-om. Odgovori država članica koje nemaju sudbena vijeća ili koje nisu članice ENCJ-a dobiveni su u suradnji s Mrežom predsjednika vrhovnih sudova Europske unije. 49
OCJENJIVANJA OCJENJIVANJA OCJENJIVANJA OCJENJIVANJA OCJENJIVANJA OCJENJIVANJA OCJENJIVANJA kandidata, no može, samo jednom, vratiti nacrt odluke o imenovanju u daljnji pripremni postupak. SE: ako vlada želi imenovati kandidata kojeg nije predložio Odbor za predlaganje sudaca, zakonski je obvezna zatražiti novo mišljenje Odbora o tom drugom kandidatu. UK (EN + WL) i UK (NI): tijelo nadležno za imenovanja je lord kancelar (ministar pravosuđa UK-a) koji preporučuje suca kandidata kojeg službeno imenuje kraljica. UK (SC): tijelo nadležno za imenovanja je škotski premijer koji preporučuje suca kandidata kojeg službeno imenuje kraljica. Ako škotski premijer odbije suca kandidata, tijelo koje predlaže imenovanja (Odbor za imenovanja sudaca za Škotsku) može mu ponovno predložiti prethodno odbijenog kandidata. Na slici 58 prikazano je tko odlučuje o ocjenjivanju sudaca i koji se kriteriji upotrebljavaju (npr. kvantitativni, kvalitativni). Preporukom se predviđa da tamo gdje pravosudna tijela uspostave sustav za ocjenjivanje sudaca, takvi se sustavi trebaju temeljiti na objektivnim kriterijima 92. Slika 58: Pojedinačno ocjenjivanje sudaca* 93 BE BG CZ DK DE EE IE EL ES FR HR IT CY LV LT LU HU MT NL AT PL PT RO SI SK FI SE UK (NI) Kvalitativni kriteriji Kvantitativni kriteriji Ocjenjivanje provodi sudbeno vijeće ili drugo neovisno tijelo Ocjenjivanje provodi predsjednik suda / vrhovni sud / viši sud / vijeće sudaca * Svakoj državi članici dodijeljena su dva boda ako je ocjenjivanje provelo jedno nadležno tijelo ili tijelo, a jedan je bod dodijeljen ako tu nadležnost dijele dva nadležna tijela / tijela. Jedan je bod dodijeljen ako država upotrebljava kvantitativne i kvalitativne kriterije, a dva su boda dodijeljena ako se upotrebljavaju samo kvantitativni kriteriji. UK (EN + WL): nema podataka. EL: ocjenjivanje kaznenih i građanskih sudaca provodi sudbeno vijeće, a ocjenjivanje upravnih sudaca provodi sudsko inspekcijsko tijelo. IT: za kaznene i građanske suce ocjenjuju se kvalitativni i kvantitativni kriteriji. Za upravne suce ocjenjuju se kvantitativni kriteriji. Na slici 59 prikazano je je li dopušten premještaj sudaca bez njihove suglasnosti te, ako je dopušten, koja tijela donose odluku, koji su razlozi takvih premještaja te je li moguće žaliti se na takvu odluku. Brojevima se pokazuje koliko je sudaca bilo premješteno bez njihove suglasnosti 215. zbog organizacijskih, stegovnih ili drugih razloga te koliko se njih žalilo (ako broj nije naveden, znači da podaci nisu dostupni) 94. UK (SC) 92 93 94 Stavkom 58. Preporuke predviđa se da tamo gdje pravosudna tijela uspostave sustav za ocjenjivanje sudaca, takvi se sustavi trebaju temeljiti na objektivnim kriterijima. Njih bi trebalo objaviti nadležno pravosudno tijelo. Tim postupkom trebalo bi omogućiti sucima da iskažu svoje mišljenje o vlastitim aktivnostima i o ocjeni tih aktivnosti te da ospore ocjene pred neovisnim tijelom ili sudom. Podaci prikupljeni ažuriranim upitnikom koji je sastavila Komisija u suradnji s ENCJ-om. Odgovori država članica koje nemaju sudbena vijeća ili koje nisu članice ENCJ-a dobiveni su u suradnji s Mrežom predsjednika vrhovnih sudova Europske unije. Stavak 52. Preporuke sadržava jamstva o zabrani premještaja sudaca. Sudac ne smije biti premješten na drugu sudsku dužnost bez njegove suglasnosti, osim u slučajevima stegovnih mjera ili reforme ustrojstva pravosudnog sustava. 5
NIJE DOPUŠTENO 57 358 Slika 59: Premještaj sudaca bez njihove suglasnosti* 95 (zabrana premještaja sudaca) 5 1 5 1 1 3 BE BG CZ DK DE EE IE EL (kazn. i građ.) EL (upr.) ES FR HR IT CY LV LT LU HU MT NL AT PL PT RO SI SK FI SE UK (EN + WL) Preispitivanje premještaja pred sudom / sudbenim vijećem / drugim tijelom Premještaj zbog drugih razloga Premještaj zbog stegovnih razloga Premještaj zbog organizacijskih razloga (npr. zatvaranje suda, preustroj) O premještaju odlučuje ministar pravosuđa / vlada / šef države / parlament / drugo tijelo O premještaju odlučuje sudbeno vijeće / sud / predsjednik suda * BE: premještaj zbog ustrojstvenih razloga samo unutar suda. CZ: suca se može premjestiti samo na sud istog, višeg ili nižeg stupnja (unutar iste nadležnosti). DE: premještaj na najviše tri mjeseca i samo u slučaju zastupanja. FR: ministar pravosuđa može premjestiti suca zbog ustrojstvenih razloga u rijetkim slučajevima, kao što je zatvaranje suda, ili zbog pravnih razloga, kao što su imenovanja na određeno vrijeme (na mjesto predsjednika suda ili na specijalizirane funkcije). HR: suci su premješteni zbog provedbe reforme zemljopisnog rasporeda sudova. IT: CSM (sudbeno vijeće zaduženo za građanske i kaznene sudove) premjestilo je tri suca i dva istražna suca zbog stegovnih razloga, a svi su se oni žalili na odluku o premještaju; CPGA (vijeće upravnih sudova) može premjestiti suce samo zbog stegovnih razloga i nije premjestilo ni jednog suca; LT: privremeni premještaj u slučaju hitne potrebe za osiguravanjem odgovarajućeg funkcioniranja suda. RO: samo privremeni premještaj, do godine dana, zbog stegovnih razloga. FI: premještaj u slučaju reorganizacije funkcija javne uprave. Na slici 6 prikazana su tijela s ovlastima za predlaganje i donošenje odluka o razrješenju sudaca na prvostupanjskim i drugostupanjskim sudovima 96. U gornjem dijelu svakog stupca navedeno je koje tijelo donosi konačnu odluku 97, a u donjem dijelu prikazano je, ako je primjenjivo, koje tijelo predlaže razrješenje ili s kime je potrebno savjetovati se prije donošenja odluke. Brojevima se pokazuje koliko je sudaca (sa sudova svih stupnjeva) navedeno tijelo razriješilo 215. i koliko se njih žalilo na razrješenje (ako broj nije naveden, znači da podaci nisu dostupni). UK (NI) UK (SC) 95 96 97 Podaci prikupljeni ažuriranim upitnikom koji je sastavila Komisija u suradnji s ENCJ-om. Odgovori država članica koje nemaju sudbena vijeća ili koje nisu članice ENCJ-a dobiveni su u suradnji s Mrežom predsjednika vrhovnih sudova Europske unije. Države članice prikazane su abecednim redom svojih zemljopisnih imena na izvornom jeziku. Visina stupaca ne odražava nužno učinkovitost zaštitnih mjera. Stavcima 46. i 47. Preporuke propisano je da u nacionalnim sustavima moraju biti predviđene zaštitne mjere u vezi s razrješenjem sudaca. To mogu biti jedno ili dva različita tijela, ovisno o razlozima za razrješenje ili vrsti suca (npr. predsjednik). 51
Slika 6: Razrješenja sudaca na prvostupanjskim i drugostupanjskim sudovima* 98 1 1 2 3 2 1 1 1 1 2 1 6 3 2 2 1 1 Preispitivanje razrješenja pred sudom / ustavnim sudom / drugim neovisnim tijelom Odluka sudbenog vijeća / suda Odluka parlamenta Odluka ministarstva pravosuđa / premijera / šefa države Prijedlog sudstva (sudbeno vijeće / sud) ili drugog neovisnog tijela Prijedlog ministarstva pravosuđa / premijera / šefa države / državnog odvjetnika Prijedlog parlamenta Moguć je prijedlog parlamenta / neovisnog tijela / ministarstva pravosuđa / suda * Brojevima se pokazuje koliko je sudaca određeno tijelo razriješilo 215. i koliko se njih žalilo na razrješenje (ako broj nije naveden znači da podaci nisu dostupni). UK (EN + WL): nije razriješen nijedan plaćeni sudac s punim radnim vremenom. Razriješen je samo jedan sudac tribunala koji radi na pola radnog vremena (uz naknadu) i petnaest neplaćenih sudaca laika. U nekim državama izvršna vlast ima obvezu, u skladu sa zakonom ili praksom, postupiti u skladu s prijedlogom sudbenog vijeća o razrješenju suca (npr. ES i LT). Rad pravosudnih mreža Europske pravosudne mreže 99 nastavile su svoje ispitivanje zakonskih zaštitnih mjera za zaštitu neovisnosti sudstva. U rujnu 216. održan je zajednički sastanak za razmjenu mišljenja o kvaliteti i neovisnosti pravosudnih sustava s članovima ENCJ-a, NPSJC-a i ACA-Europe-a tijekom kojeg je Komisija poticala te mreže da izrade pregled učinkovitosti zaštitnih mjera za neovisnost sudstva. ENCJ je postigao napredak u izradi tog pregleda (npr. o zabrani premještaja sudaca, o financiranju pravosuđa) te je proveo novu anketu o sucima (npr. o percepciji sudaca o neovisnosti sudstva, percepciji sudaca o tome jesu li imenovanja i promaknuća bila utemeljena na sposobnostima i iskustvu sudaca). Rezultate tog rada predstavit će se potkraj 217. i te bi se podatke moglo unijeti u buduća izdanja Pregleda stanja. 3.3.4. Sažetak o neovisnosti sudstva Neovisnost sudstva temeljni je element učinkovitog pravosudnog sustava. Ključan je za poštovanje vladavine prava, pravičnost sudskih postupaka te za povjerenje građana i poduzeća u pravni sustav. Zbog toga bi u svakoj reformi pravosuđa trebalo poštovati vladavinu prava i pridržavati se europskih standarda o neovisnosti sudstva. U Pregledu stanja prikazuju se trendovi u percepciji neovisnosti sudstva i informacije o zakonskim zaštitnim mjerama za zaštitu sudaca u određenim situacijama u kojima bi njihova neovisnost mogla biti ugrožena. BE BG CZ DK DE EE IE EL EL (kazn. (upr.) i građ.) ES FR HR IT CY LV LT LU HU MT NL AT PL PT RO SI SK FI SE UK (EN + WL) U Pregledu stanja za 217. prikazuju se promjene u percepciji neovisnosti sudstva iz anketa provedenih među građanima (Eurobarometar) i trgovačkim društvima (Eurobarometar i Svjetski gospodarski forum): UK (NI) UK (SC) 98 Podaci prikupljeni ažuriranim upitnikom koji je sastavila Komisija u suradnji s ENCJ-om. Odgovori država članica koje nemaju sudbena vijeća ili koje nisu članice ENCJ-a dobiveni su u suradnji s Mrežom predsjednika vrhovnih sudova Europske unije. Države članice prikazane su abecednim redom svojih zemljopisnih imena na izvornom jeziku. Visina stupaca ne odražava nužno učinkovitost zaštitnih mjera. 99 Posebno, Europska mreža sudbenih vijeća (ENCJ), Mreža predsjednika vrhovnih sudova Europske unije (NPSJC), Udruženje državnih vijeća i vrhovnih upravnih sudova Europske unije (ACA-Europe). 52