Izvješće medjskh objava 10.10.2013 Muzej Hrvatskog zagorja Press CLIPPING d.o.o., Florjana Andrašeca 14, 10000 Zagreb,, tel.: +385 1 30 948 04, fax: +385 1 30 10 262, e-mal: press@pressclp.hr, www.pressclp.hr
Lsta objava Muzej Hrvatskog zagorja 10.10.2013 24 sata n: 72 Velk Tabor- legenda o Veronk Desnćkoj Rubrka, Emsja: Vodč za djecu Žanr: zvješće Naklada: 152.000,0 DVOR VELIKI TABOR 10.10.2013 24 sata n: 72 DRUŽENJE PRI GUPCU DRUŽENJE PRI GUPCU- U Gornjoj Stubc u subotu, 12. lstopada, od 14 sat program uz besplatan posjet Muzeju seljačkh buna uz stručno vodstvo, nastup KUDa Matja Gubec otvorenje zložbe dječjh radova, druženje u Čaro' gradu, strp radonc u suradnj s Kulturnm Rubrka, Emsja: Vodč za djecu Žanr: zvješće Naklada: 152.000,0 MUZEJ SELJAČKIH BUNA 10.10.2013 Večernj lst - Podravna, Varaždn, n: 124 Novnar se rješl utjecaja poltčara, no eto t muzealaca! aš kad smo pomsll pomsll da su daleko za nas vremena posebce z poltke, htjelo uređvat novne, ovh se dana po tom ptanju javljaju nek muzealc. Nezadovoljna medjskm tretmanom nekh svojh podružnca" u Muzejma Hrvatskog zagoja, javla se ravnateljca Mladen Mandć Rubrka, Emsja: Zagorje Žanr: komentar Naklada: MUZEJI HRVATSKOG ZAGORJA, MUZEJ KRAPINSKIH NEANDERTALACA, DVOR VELIKI 8.10.2013 Zagorsk lst n: 6 Zatvaranjem Stubaka, Sutnskh Krapnskh toplca, zagorsk turzam puno je zgubo osvrt na ljetnu sezonu: Drektorca TZ KZŽ, Sanja Škrnjar govor o najposjećenjm lokaltetma u našoj županj, o novm projektma, o tome tko su nam cljan gost, te u kojem smjeru će se razvjat zagorsk turzam Maja Šmunć Mrjana Bašak Rubrka, Emsja: Aktualno Žanr: zvješće Naklada: 7.000,00 MUZEJ STARO SELO KUMROVEC, MUZEJI HRVATSKOG ZAGORJA, NEANDERTALCI, 8.10.2013 Zagorsk lst n: 21 KOKOLIĆ: Knesku delegacju osm muzeja, zanmalo je kako žv zagorsk seljak velka obljetnca: 440 godna Seljačke bune 40 godna Muzeja seljačkh buna. Jelena Sačer Rubrka, Emsja: Županja Žanr: zvješće Naklada: 7.000,00 GALERIJA ANTUNA AUGUSTINČIĆA, MUZEJ SELJAČKIH BUNA 8.10.2013 Zagorsk lst n: 20 Druženje pr Gupcu GORNJA STUBICAPovodom završetka natječaja za lkovne, lterarne fotografske radove djece mladh, osnovnoškolskog srednjoškolskog uzrasta z Republke Hrvatske za školsku godnu 2012. /2013. na temu Matja Gubec, Seljačka buna socjalna pravda djelatnc Muzeja (zl) Rubrka, Emsja: Županja Žanr: zvješće Naklada: 7.000,00 MUZEJ SELJAČKIH BUNA 1
8.10.2013 Zagorsk lst n: 21 Proslavljena 60. obljetnca Muzeja "Staro selo" KUMROVECPod motom Majstore, zradte m češalj od roževne" u subotu je bogatm programom oblježena 6o. obljetnca Muzeja Staro selo" Kumrovec. Svečanost je otvoro župan Željko Kolar stčuć važnost zaštte njegovanja nasljeđenh občaja te tradcjskh Rubrka, Emsja: Županja Žanr: zvješće Naklada: 7.000,00 MUZEJ STARO SELO KUMROVEC 11.10.2013 Lder Trend n: 34 Jedna rjeka, dva naroda dva mena Dvje rječ za stu rjeku, dvje uloge te rjeke, dva naroda oko nje, dvje legende o mjestma kraj te rjeke zajednčka poruka: Dobro m došel, prjatel! Tako se već 13, godnu pozdravljaju sudonc prekrasnog sportskog vnskog gastronomskog druženja SutlaSotla. To su dva IVO KOZARČANIN Rubrka, Emsja: Gastrodestnacje Žanr: zvješće Naklada: DVOR VELIKI TABOR, GALERIJA ANTUNA AUGUSTINČIĆA, MUZEJ STARO SELO 9.10.2013 www.croenergo.eu n: pošta prgodnom markom oblježava 440 godna seljačke bune Prgodn poštansk blok s jednom markom bt će pušten u optjecaj 11. lstopada, a kras ga motv spomenka Seljačkoj bun, rad kpara Antuna... Rubrka, Emsja: Žanr: Internetsko Naklada: GALERIJA ANTUNA AUGUSTINČIĆA, MUZEJ SELJAČKIH BUNA 9.10.2013 www.poltkaplus.com n: pošta prgodnom markom oblježava 440 godna seljačke bune Prgodn poštansk blok s jednom markom bt će pušten u optjecaj 11. lstopada, a kras ga motv spomenka Seljačkoj bun, rad kpara Antuna Augustnčća. PoltkaPlus Rubrka, Emsja: Žanr: Internetsko Naklada: GALERIJA ANTUNA AUGUSTINČIĆA, MUZEJ SELJAČKIH BUNA 9.10.2013 www.radoslavonja.hr n: Nov poštansk blok uz 440. obljetncu Seljačke bune pošta će 11. lstopada 2013. pustt u optjecaj prgodn poštansk blok koj čn jedna marka u povodu oblježavanja 440. obljetnce Seljačke bune. Blok marku kras motv spomenka Seljačkoj bun, rad kpara Antuna Augustnčća. Autor dzajna fotografje su Ivana Rubrka, Emsja: Žanr: Internetsko Naklada: GALERIJA ANTUNA AUGUSTINČIĆA, MUZEJ SELJAČKIH BUNA 10.10.2013 www.ctytme.hr n: DRUŽENJE PRI GUPCU Povodom završetka natječaja za lkovne, lterarne fotografske radove djece mladh, osnovnoškolskog srednjoškolskog uzrasta z Republke Hrvatske za školsku godnu 2012./2013., na temu Matja Gubec, Seljačka buna socjalna pravda djelatnc Muzeja admn Rubrka, Emsja: Žanr: Internetsko Naklada: MUZEJ SELJAČKIH BUNA 2
10.10.2013 24 sata 72 Velk Tabor- legenda o Veronk Desnćkoj Rubrka/Emsja: Vodč za djecu Žanr: zvješće Površna/Trajanje: 44,89 Naklada: 152.000,00 DVOR VELIKI TABOR 3
10.10.2013 24 sata 72 DRUŽENJE PRI GUPCU Rubrka/Emsja: Vodč za djecu Žanr: zvješće Površna/Trajanje: 59,29 Naklada: 152.000,00 MUZEJ SELJAČKIH BUNA DRUŽENJE PRI GUPCU - U Gornjoj Stubc u subotu, 12. lstopada, od 14 sat program uz besplatan posjet Muzeju seljačkh buna uz stručno vodstvo, nastup KUDa Matja Gubec otvorenje zložbe dječjh radova, druženje u Čaro' gradu, strp radonc u suradnj s Kulturnm klubom O' grada spsateljcom Slvjom Šesto u 15. 30 sat te Davorom Schunkom, pscem, dzajnerom stručnjakom za strp. IDEJA 4
10.10.2013 Večernj lst - Podravna, Varaždn, Međmurje, 124 Novnar se rješl utjecaja poltčara, no eto t muzealaca! Mladen Mandć Rubrka/Emsja: Zagorje Žanr: komentar Površna/Trajanje: 225,53 Naklada: MUZEJI HRVATSKOG ZAGORJA, MUZEJ KRAPINSKIH NEANDERTALACA, Novnar se rješl utjecaja poltčara, no eto t muzealaca! ZAGORSKI KLOPOTEC Mladen Mandć aš kad smo pomsll da su daleko za nas vremena B; kad se sa strane, posebce z poltke, htjelo uređvat novne, ovh se dana po tom ptanju javljaju nek muzealc. Nezadovoljna medjskm tretmanom nekh svojh podružnca" u Muzejma Hrvatskog zagoja, javla se ravnateljca Goranka Hojan. Traž sazvanje sastanka s novnarma kako b m predočla rezultate njhove medjske analze z koje je vdljv nerazmjer objava novnskh prloga vezanh uz zagorske muzeje koj su, po njeznom sudu, čak obrnuto proporconaln s aktvnostma koje on provode. Istna je, Večernj lst, al sv ostal zagorsk medj, u posljednjh su nekolko godna zasgurno vše psal o Muzeju krapnskog pračovjeka l o Dvoru Velk Tabor u čju je obnovu uloženo puno proračunskh kuna, nego l prmjerce o Dvor cu Oršć l pak klanječkoj Galerj Augustnčć gdje se osm otvorenja nekolko zložb nšta novo nje događalo. No, ravnateljca, želeć da sv njen "plć" dobju st medjsk prostor, očto msl drukčje, pa b prje objave nekog teksta očto nju trebalo ptat kako s kolko prostora obradt neku temu l događ^. Po tom prncpu novnar b mogl tražt sazvanje sastanka s njom jer, možda novnar msle da b sv djelatnc Muzeja trebal dobt stu plaću - od čstačce, pa sve do ravnateljce. Umjesto da se bav medjskm analzama prozvanjem novnara, možda b joj blo bolje da se u ovm klznm vremenma "stezanja remena" okrene problemma u "svojoj kuć" kako b se u njoj što bolje skorsto nemal novac nas poreznh obveznka kojeg dobvaju z zajednčke državne blagajne kako m na brojnm zložbama, manfestacjama, promocjama raznm ostalm prredbama koje organzraju, ne b blo vše učesnka programa nego l zanteresranh posjettelja. Na radost svh nas koj punmo državn proračun sve to plaćamo. Umjesto medjskh analza, G. Horjan b blo bolje da se pozabav Muzejma 5
1 8.10.2013 Zagorsk lst 6 Zatvaranjem Stubaka, Sutnskh Krapnskh toplca, zagorsk turzam puno je Maja Šmunć Mrjana Bašak Rubrka/Emsja: Aktualno Žanr: zvješće Površna/Trajanje: 1.085,29 Naklada: 7.000,00 MUZEJ STARO SELO KUMROVEC, MUZEJI HRVATSKOG ZAGORJA, osvrt na ljetnu sezonu: Drektorca TZ KZŽ, Sanja Škrnjar govor o najposjećenjm lokaltetma u našoj županj, o novm projektma, o tome tko su nam cljan gost, te u kojem smjeru će se razvjat zagorsk turzam Zatvaranjem Stubaka, Sutnskh Krapnskh toplca, zagorsk turzam puno je zgubo Zagrepčan su željn destnacja poput naše jer smo m prstupačn, a nudmo puno sadržaja kojma mogu upotpunt svoje slobodno vrjeme odnosno vkende koje korste za odmor, rekla je Sanja Škrnjar, drektorca Turstčke zajednce KZŽ. Maja Šmunć Mrjana Bašak KRAPINA zl; Prema podacma koje posjedujete, koj su najposjećenj, a tme turstma najatraktvnj turstčk sadržaj u našoj županj? Škrnjar. U prvom redu to su Muzej krapnskh neandertalaca koj je u prvoj polovn ove godne posjetlo 40ak tsuća posjettelja, Muzej Staro Selo u Kumrovcu kojeg je posjetlo preko 25 tsuća posjettelja te Dvor Velk Tabor sa ostvarenh nepunh 15 tsuća posjeta. Naravno da ne smjemo zaboravt n Muzej seljačkh buna u G. Stubc te Galerju A. Augustnčća u Klanjcu koj također blježe dobre SKRINJAR SMATRA DA BI ZAGORJE TREBALO PRIVUCI VEĆI BROJ TRANZITNIH TURISTA ŠKRINJAR: godne Hrvatsko naconalno svetšte M. B. B. posjetlo 200 tsuća hodočasnka, a do kraja godne očekujemo da će broj hodočasnka doseć brojku zmeđu 800 900 tsuća. Naša je kupalšta u prvoj polovc godne posjetlo 185 tsuća kupača što je vrlo respektablna brojka. Najbolje kvanttatvne rezultate blježe Terme Tuhelj s preko 100 tsuća ostvarenh posjeta, al sa najvećm kapactetma. Drugo mjesto zauzmaju Terme Jezerčca sa ostvarenh preko 58 tsuća posjeta te Krapnske Toplce s preko 20 tsuća posjeta. ZL: Naravno, toplce su uvjek atraktvan sadržaj turstma. Kolko je turzmu KZŽ naštetlo zatvaranje popularnh Stubaka, Nekad naše najpopularnje toplce među Zagrepčanma znan Stubak, davno su zgubl sjaj, prvo zatvaranjem Slamarce konstantnm padom kvaltete hotelske ponude te na kraju konačnm rezultate. Znatan broj posjettelja blježe Franjevačk samostan u Klanjcu, Zagorska katedrala u Pregrad, Crkva Majke Božje Gorske u Loboru, Crkva Marje Snježne u Belcu, Dvorac Sv. Krž Začretje Muzej Žtnca, Zavjetna kapela Majke Božje Jeruzalemske na Trskom Vrhu Franjevačk samostan u Krapn, Zavčajn muzej Lj. Gaja, Rodna kuća dr. Franje Tuđmana u V. Trgovšću te Gupčeva lpa u G. Stubc. S obzrom da nam je hodočasnčk turzam zuzetno jak, svakako moram naglast da je u prvoj polovc ove zatvaranjem hotela Matja Gubec. Sutnskh Krapnskh Toplca? Škrnjar: Što se tče Stubčkh Toplca, svjesn smo da je već neko vrjeme blo samo ptanje vremena kad će doć do zatvaranja jer su se unatrag nekolko godna problem samo multplcral, a stupanj kvaltete ponude je rapdno padao z dana u dan. Nekad naše najpopularnje toplce među Zagrepčanma znan Stubak, davno su zgubl sjaj, prvo zatvaranjem Slamarce konstantnm padom kvaltete hotelske ponude te na kraju konačnm zatvara Trenutno smo fokusran DIREKTORICA ŠKRINJAR ISTAKNULA JE DA JE MUZEJ KRAPINSKIH na razvoj ckloturzma NEANDERTALACA U OVOJ GODINI POSJETILO PREKO 40 TISUĆA GOSTIJU konjčkh staza te smo sa Zagorskom zajedno razvojnom koje agencjom ko! rste za VW EU prjavl projekt uskoro odmor. ćemo znat da l nam je U pro^ projekt proša^ ljetnm njem hotela Matja Gubec. Kad smo kod Sutnskh Toplca, tog bsera okruženog samm zelenlom, vrlo su slčn problem kao s hotelom M. Gubec ne preostaje nam drugo nego bt optmst vjerovat da ćemo jednog dana uspjet turstčk valorzrat sve turstčkogospodarske svoje gdje je to moguće, da lokalna zajednca tekako treba vršt prtsak na ljude koj koče daljnj razvoj te h natjerat" na suradnju sgurna sam da će Stubak K. Toplce vratt negdašnju slavu sjaj, te da će Sutnske te Šemnčke Toplce ponovno jednom zasjat novm sjajem u potpunost bt u funkcj turzma. ZL: Kolko naša županja u ovom trenutku ma aktvnm seoskh turzama? Prmjećuje l Turstčka zajednca KZŽ povećanje nteresa za taj vd turzma? Škrnjar: Trenutno na području županje mamo 30ak aktvnh agroturzama koj konstantno rade na podzanju kvaltete svojh usluga prvlače sve već broj posjettelja konzumenata. Svakako da prmjećujemo porast nteresa upravo za taj vd turzma u njemu vdmo još mnogo prostora za daljnje napredovanje daleko veću skorstvost kapacteta. Kao što je opće poznato, jedan od prvh krterja gostju pr odabru destnacje za odmor je upravo vsoka kvalteta ponude domaćh, tradconalnh jela uz prrodan uzgoj namrnca što je Zagorju velka potencjale. Krapnske Toplce su također predugo jedno velko gradlšte. Sjećam se da sam kao djete vkendma gledala kolone automobla slovenskh regstracja kojma su odredšte ble upravo te toplce. Unatoč trenutnoj stuacj naš hotel Vlla Magdalena Toplce Hotel se bore rade sve bolje bolje te su tekako komparatvna prednost, a spremn kada tome prdodamo vsoko dočekat trenutak konačnog kvaltetna vna, uspjeh otvaranja bazenskog kompleksa je zajamčen. Ako mamo na ponovnog ožvljenja umu da danas nekoć tako gost prdodaje jakog turstčkog zuzetno velku pozornost odredšta. Svjesn smo da je zdravoj prehran te tekako velka šteta nanesena, ugodnom klmatskom podneblju, al mslm da trebamo Zagorje je dealna gledat unaprjed, da treba destnacja za odmor duše tekako dobro promšljat tjela. Kako bsmo dodatno skorstt fondove EU u segmentma podgl kvaltetu usluge, upravo sada prpremamo po drug puta održavanje tečaja za sommelere I razne koj će se održat od 15. do 17. lstopada. ZL: Tko su gost koje m želmo u što većem broju prvuć u Zagorje? Jesu l to stranc, Zagrepčan, Dalmatnc. Škrnjar: 2/3 našh gostju su upravo domać Zagrepčan gost. su željn destnacja poput naše jer smo m prstupačn, a nudmo puno sadržaja kojma mogu upotpunt svoje slobodno vrjeme odnosno vkende jesenskm nteresantn razdobljma smo gostma s probalnog područja koj žele nešto drugačje zeleno" a upravo njm m to možemo ponudt kako b se kvaltetno odmorl napunl baterje za predstojeću sezonu na moru. S druge pak strane mamo zuzetan geografsk položaj te prometnu nfrastrukturu GP Macelj preko kojeg u ljetnm mjesecma prema morskm destnacjama prometuje zrazto velk broj stranh tursta. Zablježen je sve već broj ostvarenh dolazaka noćenja s područja Njemačke, Poljske, Češke, Nzozemske Belgje. Također smo vrlo nteresantn susjedma Slovencma koj uz Njemce ostvaruju najveć broj noćenja. Tu su još gost z BH te Italje. Još jedan, nama vrlo nteresantan moment je, da Zagreb posjećuje sve već broj stranh tursta koj žel sve vše sadržaja koje njm grad pozvom upravo s namjerom ne može pružt. Također ne sufnancranja kampova smjemo zaboravt n kongresn kamp odmoršta, u Zagorju turzam koj nam je se povećao nteres za još dodatno ojačao kroz dodatne kapactete u sklopu novog hotela Well u Tuheljskm Toplcama. ZL: Kakva je daljnja strategja razvoja turzma u Krapnsko - zagorskoj županj? Na razvjanje kojh sadržaja ćete se fokusrat? Škrnjar: Trenutno smo fokusran na razvoj cklotu rzma 1 konjčkh staza te smo sa zajedno Zagorskom razvojnom agencjom prjavl EU projekt uskoro ćemo znat da l nam je projekt prošao. Uz to smo partner na još 3 prjavljena projekta kroz prekogrančnu suradnju, a koj su usmjeren na razvoj agroturzama, zatm promocju već postojećh turstčkh segmenata te zradu tematske staze uz Bedekovčanska jezera. Podsjetla bh samo da smo kao vodeć partner prje nekolko godna realzral EU projekt pod nazvom Označtev ob Sotl" koj je bo usmjeren na označavanje vnskh cesta te plannarskh pješačkh staza, a 2011. završen je EU projekt pod nazvom Marjansk hodočasnčk put. Da se još malo vratm na Vaše ptanje, s obzrom da je na putu prema moru prv kamp tek na području Karlovačke županje, a da je MINT ove godne zašao s javnm zgradnju takvh kapacteta što b također prdonjelo većem broju stranh noćenja jer b se zaustavlo" taj profl gostju najmanje na jednu noć. I na kraju, nkako ne smjemo zaboravt n daljnj razvoj zdravstvenog turzma koj nam je zuzetna prlka za još jače proflranje Zagorja. 6
8.10.2013 Zagorsk lst 21 KOKOLIĆ: Knesku delegacju osm muzeja, zanmalo je kako žv zagorsk seljak Jelena Sačer Rubrka/Emsja: Županja Žanr: zvješće Površna/Trajanje: 406,99 Naklada: 7.000,00 GALERIJA ANTUNA AUGUSTINČIĆA, MUZEJ SELJAČKIH BUNA velka obljetnca: 440 godna Seljačke bune 40 godna Muzeja seljačkh buna. KOKOLIĆ: Knesku delegacju osm muzeja, zanmalo je kako žv zagorsk seljak Uoč proslave obljetnce posjett smo tadašnjeg predsjednka Općne Juraja Kokolća koj se prsjeto kako su tekle prpreme za velko otvorenje 1973. Jelena Sačer GORNJA STUBICA kraj ove godne slav 440. obljetncu Stubčk seljačke bune Matje Gupca, a svoj jublej slav Muzej seljačkh buna, jedna od top destnacja koje turst rado oblaze prlkom svog posjeta Zagorju, koj je otvoren prje 40 godna. Otvorenje 1973. Povodom 400. obljetnce seljačke bune pokrenute su 1968. akcje za uređenjem stalnog postava muzeja podzanjem - spomenka. Projekt je bo pod pokrovteljstvom predsjednka Jospa Broza Tta, a predsjednk Odbora za proslavu bo je Jakov Blaževć - sprčao je Juraj Kokolć, predsjednk Upravnog fonda za zgradnju spomenka tadašnj predsjednk Općne Donja Stubca. - Raspsan je natječaj za zgradnju spomenka seljačkoj bun, pa ako je na natječaj prstglo 86 radova, s rješenjma se nsu sv složl jer su h smatral prevše modernma - rekao je Kokolć. Zbog toga je zvođenje spomenka povjereno kparu Antunu Augustnčću čje su zamsl dvje godne kasnje predstavljene mno gobrojnom pučanstvu, te gostma uzvancma na otvorenju spomenka muzeja srednom lstopada 1973Otvorenje je blo zasta svečano, uz osguranje protokol na vsokom nvou, a posjetl su nas predstavnc Hrvatske bratske zajednce, te delegacja Gradšćanskh Hrvata - prsjeto se Kokolć, domaćn tadašnjeg predsjednka koj je otkro spomenk prtom u muzejskom vrtu zasado mladu sadncu lpe. Jublej 2013. Ovogodšnja proslava 40. obljetnce Muzeja započnje 12. lstopada zložbom lkovnh lterarnh uratka djece mladh kada će bt proglašen pobjednc natječaja, al otvorena zložba svh prstglh radova. Bt će postavljene radonce za djecu kao prgodn program, a oblježavanje obljetnce nastavt će se okruglm stolom sljedeć tjedan, te završnom svečanošću s Gubec teatrom 18. lstopada. - Vremena se mjenjaju, al uspomene ostaju - zaključo je Juraj Kokolć, a upravo će se th uspomena u sljedećh nekolko dana prsjett proslavt h sv ponosn Stubčanc. Pl 1 KOKOLIC JE SAČUVAO BROJNE FOTOGRAFIJE I USPOMENE S OTVORENJA 1973 7
8.10.2013 Zagorsk lst 20 Druženje pr Gupcu (zl) Rubrka/Emsja: Županja Žanr: zvješće Površna/Trajanje: 246,01 Naklada: 7.000,00 MUZEJ SELJAČKIH BUNA Druženje pr Gupcu GORNJA STUBICAPovodom završetka natječaja za lkovne, lterarne fotografske radove djece mladh, osnovnoškolskog srednjoškolskog uzrasta z Republke Hrvatske za školsku godnu 2012. /2013. na temu Matja Gubec, Seljačka buna socjalna pravda djelatnc Muzeja seljačkh buna organzraju druženje s djecom, rodteljma nastavncma u Gornjoj Stubc u subotu, 12. lstopada 2013. godne. Za sve koje žele će u 14 sat bt organzran besplatan posjet Muzeju sa stručnm vodstvom. U 15 sat će bt proglašen pobjednc Natječaja otvort će se zložba radova prstglh na natječaj. Na Natječaj je prstgao 128 lkovnh radova, 11 foto radova jedan vdeo uradak, nekolko skulptura te 51 lterarn rad. Drago nam je da su se na natječaj javl učenc mentor z svh krajeva Hrvatske tako još jednom pokazal da je Gubec cjeloj Ljepoj kao smbol našoj prhvaćen borbe za socjalnu pravdu. Na otvorenju zložbe će kulturnoumjetnčko društvo Matja Gubec upoznat okupljene s djelom tradcjske baštne stubčkoga kraja, a djelatnc Muzeja s ra doncama koje se u njemu organzraju. U 15. 30 družt ćemo se u Čaro' gradu, strp radonc u suradnj s Kulturnm klubom O' grada Slvjom Šesto. U radonc će zanteresrane poučt kako spojt tekst slku u skladnu cjelnu. Slvja Šesto autorca je brojnh knjga za djecu, koje su, ako zabavne, uvrštene u školsku lektru. Davor Schunk, vod telj radonce je psac dzajner te stručnjak za strp, a lustracjom se bav njegova supruga suradnca Vanda Čžmek, koja će mu pomagat. Ovm druženjem započnje završnca oblježavanja 440. obljetnce Seljačke bune 40. obljetnce Muzeja seljačkh buna. Očekuju nas još okrugl stol završna svečanost s Gubec teatrom, 18. lstopada, (zl) 8
8.10.2013 Zagorsk lst 21 Proslavljena 60. obljetnca Muzeja "Staro selo" Rubrka/Emsja: Županja Žanr: zvješće Površna/Trajanje: 203,32 Naklada: 7.000,00 MUZEJ STARO SELO KUMROVEC Proslavljena 60. obljetnca Muzeja "Staro selo" KUMROVECPod motom Majstore, zradte m češalj od roževne" u subotu je bogatm programom oblježena 6o. obljetnca Muzeja Staro selo" Kumrovec. Svečanost je otvoro župan Željko Kolar stčuć važnost zaštte njegovanja nasljeđenh občaja te tradcjskh umjetnčkh obrta. Posebno je naglaso poztvnu ulogu kumrovečkog etno muzeja u promovranju kulturnog nasljeđa s kojm smo ušl u EU, što otvara mogućnost bržeg razvoja kontnentalnog turzma u kumrovečkom kraju. Hrvatskom zagorju Hrvatskoj. Vodteljca Muzeja Staro selo" Branka Šprem Lovrć, staknula je da ovaj muzej na otvorenom datra od 1953. godne kada je rodna kuća Jospa Broza Tta bla uređena u muzej s etnografskm bografskm prostorom. Clj je bo uredt staru jezgru Kumrovca, očuvat prezentrat tradcjske baštne Hrvatskog zagorja, podrazumjevajuć model održvog razvoja. Danas muzej broj četrdesetak restaurranh stambenh gospodarskh objekata. U sredštu pozornost bla je zložba/radonca Majstore, zradte m češalj od roževne" koju je otvoro zaslank predsjednka Hrvatske obrtnčke komore, Željko Vrbanus, ujedno predsjednk odbora za tradcjske umjetnčke obrte HOKa. Posljednj češljar u Hrvatskoj pa Europ, koj zrađuje češljeve od goveđeg roga, roževne je Antun Penezć (76) koj sa suprugom Marjom (72) ma češljaru na zagrebačkoj Trešnjevc. Majstor je podrjetlom 9
11.10.2013 Lder Trend 34 Jedna rjeka, dva naroda dva mena IVO KOZARČANIN Rubrka/Emsja: Gastrodestnacje Žanr: zvješće Površna/Trajanje: 2.708,65 Naklada: DVOR VELIKI TABOR, GALERIJA ANTUNA AUGUSTINČIĆA, MUZEJ 10
dobro 11.10.2013 Lder Trend 34 Na obal Sotle svakako treba posjett hodočastlšte Svete Gore. Čak on koj nsu vjernc duboko će uzdahnut zbog pogleda na Hrvatsko Zagorje S hrvatske strane Sutle ovo se zove juha od šumskh gljva, dok je sa slovenske strane Sotle nazvaju jurčkovom juhom. No, kada je kušate, shvatte da 'mena nsu važna' jer je s obje strane grance juha jednako slasna 1P1WP " nje, Dvje već 13, rječ za stu rjeku, dvje uloge te rjeke, dva naroda oko dvje legende o mjestma kraj te rjeke zajednčka poruka: Dobro m došel, prjatel! Tako se godnu pozdravljaju sudonc prekrasnog sportskog vnskog gastronomskog druženja SutlaSotla. To su dva mena grance Hrvatske Slovenje, nevjerojatno je kolko se prča može sprčat o tom malom vodotoku te kolko je razloga da se dođe na obale ove rjeke - s hrvatske l slovenske strane, svejedno, Sama rjeka admnstratvno razdvaja države, al brojnm mostovma, blo pravma blo smbolčnma, stoljećma spaja ljude koj žve na njeznm obalama, Uostalom, u slavnoj bun Matje Gupca protv feudalne vlast prje 440 godna sudjeloval su seljac s obje obale, a među Tahjevm vlastelnma blo je Slovenaca koj su se borl da zadrže desetnu. Danas kad nam, ne vše nametnut vlasteln nego zabrane vlast s obje strane Sutle, uzmaju petnu l četvrtnu samo na PDVu, a u zblj polovnu l vše od svega što prvredmo, smješno je slušat zbog čega su t 'kmet' (rječ je sta na obje obale) kosama vlama juršal na oklopljene plemće. Ta rječ nje sta. Slovenc h zovu plemć, PJESNICI I PREDSJEDNICI Ta su dva jezčna detalja dovoljan dokaz kolko se dobro mogu razumjet ljud desno od Sotle l ljevo od Sutle. Ne čud n da brojn "Sotlan" znaju legendu o Veronk Desnčkoj, Strastvena je bla ljubav djevojke koja je žvjela podno dvorca Velk Tabor prema Frdrku, snu moćnog velkaša Hermana II. Celjskog. Frdrka su optužl da je zbog prekrasne pučanke ubo prvu ženu Elzabetu Frankopan pa je s velkom ljubav pobjegao u dvorac Frdrhštajn kraj Kočevja gdje su se tajno vjenčal. Otac Herman poslao je vojsku po zabludjelog sna kojeg je baco u tamncu, a Veronku je dao utopt pa zazdat u zdne Velkog Tabora. Prje trdesetak godna u dvorcu su pronašl žensku lubanju, što b moglo potvrdt ovu tužnu ljubavnu prču, a navodno danas, noću, Veronka zlaz z svoje kamene tamnce pa luta odajama tog prekrasnog dvorca tražeć svog dragog, Modernju legendu ma Bzeljsko, mjesto na obal Sotle. U tamošnju gostlnu 'Pr Snetu' dolazl su Gustav Krklec Antun Gustav Matoš. Navodno su se tu sastajal hrvatsk slovensk predsjednc Franjo Tuđman Mlan Kučan te dogovaral kako da nam države zađu z Jugoslavje. Desetak godna poslje navodno su Ivca Račan Dražen Budša upravo tamo dogovaral poltčku strategju za osvajanje vlast na zborma 3. sječnja 2000. 1 su se dogovorl, sudeć prema pobjed ostvarenoj na prvm zborma nakon Tuđmanove smrt, Sgurno su se tamo sastajal Mlan Kučan Tuđmanov nasljednk Stjepan Mesć, u vrjeme kad se vše nsu moral dogovarat oko "teškh" odluka nego puno veseljh. Prmjerce, tko će kome bt tensk partner. MESNA JUHA KOD SINETA A lako se dogovarat kod Sneta, kako sv zovu vlasnka legendarne gostlne. Nadmak je dobo jer je kao dječarac stalno hodao za ocem koj mu je govoro 'sne ovo, sne ono' Otac je umro kad je snu blo 12 godna. Malšan je zrastao do dva metra bolje je ne reć kolko kla, no ostao je Sne. Sudeć po veselju s kojm dočekuje goste, osm nadmka ostala mu je neskvarena dječja narav, kao oduševljenje domaćom kuhnjom po kojoj je 'Gostlna Šekoranja' što joj je službeno me, poznata. 0 tradcj svjedoč godna 1793. nad ulaznm vratma. Stoljećma su se tamo supljal prjevoznc koj su kolma vozl robu na Svetu Goru nad Bzeljskm, jedno od najstarjh naselja u ovom Nastavak na sljedećoj stranc 35 11
"u" "o" 11.10.2013 Lder Trend 34 ^GASTRODESTINACIIE^) Žganc od heljde l ajdov žganc tradconalno su jelo s obje strane Sutle. Odlčn su u 'Gostln Šekoranja' (kod Sneta), al na seoskom manju 'Masnec' u Luk Poljanskoj l zletštu 'Zelenjak' nedaleko od Kumrovca Imanje 'Jelenov greben' prrodn je raj na osam hektara, kojm vlada brojno krdo jelena. Na manju je restoran u kojemu prevladavaju specjaltet od dvljač, a sezona traje cjelu godnu jer se nude brojne sportske aktvnost Nastavak s prethodne strance kraju, užval u mesnoj juh o kojoj postoje brojn zaps u lokalnm arhvma. Tradcju je nastavla Snetova mama, koja je kuhala desetljećma, a danas je gazdarca supruga Rezka, zadužena za tlačence, kobasce te, naravno, domaće juhe. Gostlnu danas službeno vod sn Marko jer je Sne u mrovn. No, Snetov duh, srećom tjelo, uvjek je oko stolova, za šankom, l u podrumu u kojem svake godne naprav oko 5000 ltara vna od grožđa z svog vnograda. Za svaku je preporuku Snetovo crno vno frankovku pt uz juhu od šumskh gljva, domaće krvavce pečence s kselm zeljem, hrskavu svnjsku pečenku sa žgancma od heljde, teleću koljencu, patku s mlncma. Možda b ljepše blo reć jurčkovu juhu, ajdove žgance, telečje kraće l račku z mlncma, RECEPT ZA ČOKOLADU To se može reć na obal Sutle, u seoskom turzmu 'Masnec' u Luk Poljanskoj l zletštu 'Zelenjak' nedaleko od Kumrovca. Nema na SutlSotl puno ljud koj se neće razumjet. Zato ma puno razloga da se tamo provede dan, vkend, pa zašto ne krać godšnj odmor. Na obal Sotle svakako treba posjett hodočastlšte Svete Gore, Čak on koj nsu vjernc duboko će uzdahnut zbog pogleda na Hrvatsko Zagorje, a po ljepom danu na obronke Pohorja te Kamnškh Alpa. Za pamćenje je oblazak Olmja, Tamo su Atomske toplce s vodom koja navodno lječ reumu, poboljšava crkulacju te ubrzava oporavak nakon operacja, Blzu Terma je pavlnsk samostan u kojem je treća najstarja ljekarna u Europ, nakon onh u Parzu Dubrovnku. Ulja, čajeve, kreme mast rade od ljekovtog blja z samostanskog botančkog vrta. Na zdu na latnskom pše "Moj sne, ako s bolestan, ne očajavaj već mol Gospodna, on će te ozdravt" Franjevc koj žve u samostanu vjeruju u to jer, kažu, onako sv ljekov dolaze od Boga, Kome ne treba Božj ljek, blago njemu, dobro će doć - pće bogova čokolada. Nekolko metara od samostana je manufaktura čokolade Syncerus poznata po pralnama, grotama, kandranom voću, Tu je slastčar rado do 1915. kad je, zbog nedostatka kakaa u ratno vrjeme, morao zatvort čokolaterju. Obnovl su je prje dvadesetak godna, a poslastce rade po starm receptma. Djeca će užvat u oblžnjem manju 'Jelenov greben' "Ovdje su jutra drukčja" rječ su kojma vlasnc zovu u prrodn raj na osam hektara, kojm vlada mnogobrojno krdo jelena, SPECIJALITETI OD DIVLJAČI Imaju restoran u kojemu prevladavaju specjeltet od dvljač, a sezona m traje cjelu godnu jer znajmljuju bckle, terene za košarku, nogomet, stoln tens, badmnton, nude letove balonom. Na Sutlu, pak, osm zbog Velkog Tabora, treba doć zbog galerje našeg proslavljenog kpara Antuna Augustnčća u Klanjcu, etnološkog muzeja Staro selo Kumrovec, botančkog rezervata Cret u Dubravc (poznatog po bljkama mesožderkama), Novh dvora Jelačćevh u Zaprešću, Grešnh gorca u Desnću (koje su me doble po legend o Veronk Desnčkoj), Term Tuhelj. Na sve te, a mnoge druge razloge za posjet ovoj rjec, bez obzra zgovarate l njezno me slovom l već 13. godnu zaredom podsjećaju druženja "Sutla - Sotla" koja organzra časops 'Svjet u čaš' Desec poznath lca z poltke, s estrade l z sporta, te stotnjak onh nepoznath, al s puno dobre volje, susreću se svakog proljeća, jednom s ove, drug put s one strane rjeke, zagraju tens, užvaju u vnma hran te zovu dobronamjerne: Dođte poduprte nešto ljepo, što spaja, a ne razdvaja! U Vna z susjedstva Janez Istenč je 'kralj penn' kako s one strane Sotle zovu pjenušce. Vratar omladnske reprezentacje nekadašnje države trebao je prjeć z ljubljanske Olmpje u Dnamo, no odustao je od nogometa, što zbog ozljede, što zbog studja poljoprvrede. Nakon dplome krenuo je z Ljubljane prema Zagrebu stao u Bzeljskom gdje je na manju suprugnh rodtelja napravo carstvo pjenušavh vna. Sa suprugom Mchelle, kćer Barbarom snom Mhom prozvod petnaestak etketa svh tpova pjenušaca kojma je zajednčko samo to da su odlčn. Zbog njh je ušao u svjetsku encklopedju šampanjaca pjenušavh vna dražbene kuće Sotheby' s. U novom zdanju, koje će u studeno me u prodaju, na S00 stranca opsano je oko 10. 000 pjenušavh vna. Istenčevoj vnarj pjenušcu No. 1. posvećena je cjela stranca koja će otvarat poglavlje o pjenušcma z "ostatka Europe" Bors Drenšk je kralj slatkh vna. Ovaj vesel Zagorec z Huma na Sutl počeo se bavt vnarstvom z hobja. Hto je razbt predrasudu o tome da se u Zagorju rade 'kselš' pa se posveto predkatnm vnma, s naglaskom na ledene berbe. Uzorke je počeo slat na najmasovnje vnsko natjecanje koje u Londonu organzra najutjecajnj vnsk časops 'Decanter' oduševo ocjenjvače. Posljednjh šest godna osvojo je osam zlatnh medalja desetke srebrnh brončanh, a hob polako prerasta u ozbljan obteljsk bzns. Puno je dobrh vnara u Bzeljskom, uostalom, odatle je desetljećma u Zagreb stzalo vno, a svakako treba posjett 'Klet Kelts' Marjana Kelhara 'Vnsk hram1 Bojana Berkovča. No, tko zaluta nekom drugom vnaru - neće požalt. Mnogo je favorta s hrvatske obale Sutle, a u posljednje su se vrjeme staknul Zvonko Sever koj u Klanjcu rad zvrsna vna od obnovljenh nasada stare zagorske sorte sokol, te Stjepan Đurnsk čj je slatk tramnac ledene berbe osvojo velku zlatnu medalju na sajmu u Radgon. U Slovenj, naravno. Pa Zagorc su s oduvjek bl dobr sa Slovencma, a ne samo, kao što kaže star vc, s Hrvatma. 12
9.10.2013 www.croenergo.eu pošta prgodnom markom oblježava 440 godna seljačke bune Rubrka/Emsja: Žanr: Internetsko zvješće Površna/Trajanje: 1,00 Naklada: GALERIJA ANTUNA AUGUSTINČIĆA, MUZEJ SELJAČKIH BUNA http://www.croenergo.eu/-posta-prgodnom-markom-obljezava-440-godna-seljacke-bune-17351.aspx Prgodn poštansk blok s jednom markom bt će pušten u optjecaj 11. lstopada, a kras ga motv spomenka Seljačkoj bun, rad kpara Antuna... Zagreb, 09. lstopada 2013. - pošta najavla je danas da će puštanjem u optjecaj prgodne poštanske marke oblježt 440 obljetncu seljačke bune.prgodn poštansk blok s jednom markom bt će pušten u optjecaj 11. lstopada, a kras ga motv spomenka Seljačkoj bun, rad kpara Antuna Augustnčća. Autor dzajna fotografje su Ivana Vučć Tomslav-Jurca Kaćunć, dzajner z Zagreba. Naklada bloka znos 30.000 prmjeraka, a nomnalna vrjednost marke je 11 kuna. pošta zdala je prgodnu omotncu prvog dana. Žg prvog dana bt će u uporab 11. 12. lstopada u Poštanskom uredu 10101 Zagreb, Juršćeva 13. [H]Autor7Fotografja: Portal croenergo.eu (T.R.) / ENERGO MEDIA SERVIS / pošta 13
9.10.2013 www.poltkaplus.com pošta prgodnom markom oblježava 440 godna seljačke bune PoltkaPlus Rubrka/Emsja: Žanr: Internetsko zvješće Površna/Trajanje: 1,00 Naklada: GALERIJA ANTUNA AUGUSTINČIĆA, MUZEJ SELJAČKIH BUNA http://www.poltkaplus.com/novost/88670/hrvatska-posta-prgodnom-markom-obljezava-440-godna-seljacke-bune Prgodn poštansk blok s jednom markom bt će pušten u optjecaj 11. lstopada, a kras ga motv spomenka Seljačkoj bun, rad kpara Antuna Augustnčća. 14
9.10.2013 www.radoslavonja.hr Nov poštansk blok uz 440. obljetncu Seljačke bune Rubrka/Emsja: Žanr: Internetsko zvješće Površna/Trajanje: 1,00 Naklada: GALERIJA ANTUNA AUGUSTINČIĆA, MUZEJ SELJAČKIH BUNA http://www.radoslavonja.hr/2013/10/09/nov-postansk-blok-uz-440-obljetncu-seljacke-bune/ pošta će 11. lstopada 2013. pustt u optjecaj prgodn poštansk blok koj čn jedna marka u povodu oblježavanja 440. obljetnce Seljačke bune. Blok marku kras motv spomenka Seljačkoj bun, rad kpara Antuna Augustnčća. Autor dzajna fotografje su Ivana Vučć Tomslav-Jurca Kaćunć, dzajner z Zagreba. Naklada bloka znos 30.000 prmjeraka, a nomnalna vrjednost marke je 11 kuna. pošta zdala je prgodnu omotncu prvog dana (FDC). Žg prvog dana bt će u uporab 11. 12. lstopada u Poštanskom uredu 10101 Zagreb, Juršćeva 13. Oblježavanje 440. obljetnce Seljačke bune evocra burne događaje z 1573. godne. O Gupčevoj bun psal su hrvatsk knjževn velkan poput Augusta Šenoe l Mroslava Krleže, a przore muške punte ovjekovječl su slkar poput Otona Ivekovća, Mrka Račkog Krste Hegedušća. Kpar Antun Augustnčć je na monumentalnom gornjostubčkom spomenku dojmljvo odao počast seljačkom vođ, a Buna je nsprrala prvu hrvatsku te petu u svjetu rock-operu Gubec-beg. Muzej seljačkh buna su od njegova osnutka prje četr desetljeća razgledale stotne tsuća posjettelja, a u okolc postoj nz atrakcja u vez s Bunom, poput Gupčeve lpe. Davno su nestale ruševne kaštela u kojma je boravo zloglasn Franjo Tahy poznat zato što se upravo s njegova susedgradsko-stubčkog vlastelnstva podgla najveća seljačka buna u ovom djelu Europe. U prpremanju provođenju bune staknulo se nekolko seljačkh vođa među kojma je najkarzmatčnj bo upravo Ambroz Gubec z sela Hžakovec, poslje nazvan Matja. Buna je počela napadom na utvrdu Cesargrad 29. sječnja 1573. godne, no nakon početnog uspjeha seljac su dožvjel dva teška poraza kod Krškog Kerestnca, čme je daljnje šrenje bune blo sprječeno. Velk poraz u Štajerskoj odgrao se kod Šentpetra 8. veljače, a banska vojska pod zapovjednštvom Gašpara Alapća konačno je porazla Gupčevu vojsku 9. veljače 1573. godne u stubčkoj doln. Sudbna Matje Gupca danas je nepoznanca, al u korespondencj zmeđu bana Draškovća cara Maksmljana predlaže se smaknuće seljačkog vođe na strašan načn krundbom užarenom željeznom krunom. Upravo to mučenčko stradanje seljačkog vođe u borb za pravednje društvo slobodu svakog pojednca učnlo ga je svojevrsnm smbolom otpora protv represje. Zasgurno je jedan od najpoztvnjh lkova u hrvatskoj povjest, a njegovo me danas nose ulce trgov u gotovo svakom mjestu u Hrvatskoj. 15
10.10.2013 www.ctytme.hr DRUŽENJE PRI GUPCU admn Rubrka/Emsja: Žanr: Internetsko zvješće Površna/Trajanje: 1.247,40 Naklada: MUZEJ SELJAČKIH BUNA http://www.ctytme.hr/druzenje-pr-gupcu/ POČETNA KALENDAR ULICAMA GRADA KULTURA AKTUALNO LIFESTYLE ON THE MOVE POKLONI ZA VAS PROMO DRUŽENJE PRI GUPCU Pretraž Autor članka admn October 10 2013 Sredšnja Povodom završetka natječaja za lkovne lterarne fotografske radove djece mladh osnovnoškolskog srednjoškolskog uzrasta z Republke Hrvatske za školsku godnu 2012. 2013. na temu Matja Gubec Seljačka buna socjalna pravda djelatnc Muzeja seljačkh buna organzraju druženje s djecom rodteljma nastavncma u Gornjoj Stubc u subotu 12. lstopada 2013. godne. Za sve koje žele ć u 14 sat bt će organzran besplatan posjet Muzeju sa stručnm vodstvom. U 15 sat će bt proglašen pobjednc Natječaja otvort će se zložba radova prstglh na natječaj. Na natječaj je prstglo 128 lkovnh radova 11 foto radova jedan vdeo uradak nekolko skulptura te 51 lterarn rad. Na otvorenju zložbe kulturno umjetnčko društvo Matja Gubec upoznat će okupljene s djelom tradcjske baštne stubčkoga kraja a djelatnc Muzeja s radoncama koje se u njemu organzraju. U 15.30 družt ćemo se u Čaro gradu strp radonc u suradnj s Kulturnm klubom O grada Slvjom Šesto. U radonc će zanteresrane poučt kako spojt tekst slku u skladnu cjelnu. Slvja Šesto autorca je brojnh knjga za djecu koje su ako zabavne uvrštene u školsku lektru.davor Schunk vodtelj radonce je psac dzajner te stručnjak za strp a lustracjom se bav njegova supruga suradnca Vanda Čžmek koja će mu pomagat. Komentar komentar NAJNOVIJEPROMO DRUŽENJE PRI GUPCU DEHIDRATOR HRANE IZLOŽBA ANNE FRANK 16