PDF generator

Транскрипт

1 Izvješće medjskh objava Muzej Hrvatskog zagorja Press CLIPPING d.o.o., Florjana Andrašeca 18a, Zagreb,, tel.: , fax: , e-mal: press@pressclp.hr,

2 Lsta objava Muzej Hrvatskog zagorja Nov lst n: 22 Sadržaj: Vujčćeva zložba do 17. rujna SELCE Ovog ljeta članov selačke knjžnce, al brojn turst mogl su užvat u zložbama dvojce fotografa amatera, Ante Pettyja z Selca Davorna Vujčća z Zagreba. Obojca zaljubljenc u fotografju, svak je na svoj načn okom kamere uhvato onaj»przor koj otvara Rubrka, Emsja: Crkvenca-Nov-Vnodol Žanr: zvješće Naklada: ,00 MUZEJI HRVATSKOG ZAGORJA, GALERIJA ANTUNA AUGUSTINČIĆA Glas Zagorja n: 12 Sadržaj: Vječn sjaj kajkavske popevke Krapna je, slkovto rečeno, kulturno srce Hrvatskog zagorja. Zahvaljujuć polustoljetnom trajanju našeg Festvala ona je postala prjestolnca kajkavske kulture. Nje to samo zbog popevk, već zbog svega onoga što je Tjedan donoso z godne u godnu potčuć tako kulturn Tanja Gregurovć Rubrka, Emsja: Intervju Žanr: zvješće Naklada: MUZEJI HRVATSKOG ZAGORJA, NEANDERTALCI Glas Zagorja n: 43 Sadržaj: Preko 550 tsuća posjettelja MUZEJ KRAPINSKIH NEANDERTALACA Rubrka, Emsja: / Žanr: zvješće Naklada: MUZEJI HRVATSKOG ZAGORJA, MUZEJ KRAPINSKIH NEANDERTALACA, Glas Zagorja n: 43 Sadržaj: Ljetne promotvne aktvnost Muzej Staro selo Kumrovec promovra svoju djelatnost sudjelujuć u programma raznh prredb u našoj županj. Rubrka, Emsja: / Žanr: zvješće Naklada: MUZEJI HRVATSKOG ZAGORJA, MUZEJ STARO SELO KUMROVEC, NALAZIŠTE Glas Zagorja n: 43 Sadržaj: Održana ljetna geološka škola Od kolovoza u Muzeju krapnskh neandertalaca održana je XVI. Ljetna geološka škola. U ovogodšnjm geološkopaleontološkm radoncama sudjelovalo je pedesetak djece predškolske školske dob koja su stgla z Krapne okolce, Orosla vja, Zaboka, Samobora, Rubrka, Emsja: / Žanr: zvješće Naklada: MUZEJI HRVATSKOG ZAGORJA, NEANDERTALCI, MUZEJ KRAPINSKIH Glas Zagorja n: 43 Sadržaj: Građevnsk radov u Muzejma Hrvatskog zagorja MUZEJI HRVATSKOG ZAGORJA Rubrka, Emsja: / Žanr: zvješće Naklada: MUZEJI HRVATSKOG ZAGORJA, VLASTA KRKLEC, DVOR VELIKI TABOR, GALERIJA 1

3 n: Sadržaj: Druga skulptura pračovjeka prvlačt će turste u Krapnu - z Svetog Krža Začretja Skulptura je trebala bt postavljena uz autocestu na ulazu u sam grad Krapnu da otamo mam turste, međutm, kako od autoceste zbog sgurnost mora bt udaljena najmanje 40 metara, od te se deje moralo odustat Rubrka, Emsja: Žanr: Internetsko Naklada: MUZEJI HRVATSKOG ZAGORJA, NEANDERTALCI, MUZEJ KRAPINSKIH n: Sadržaj: Zagorska svadba - neodoljv dašak mnulh vremena Raskošna škrnja tradcjskog blaga občaja stanuje u Muzeju 'Staro selo' Kumrovec. Najveć tradcjsk uređen prostor u Hrvatskoj, svm posjetteljma dočarat će autentčan zgled zagorskog sela s početka 20. stoljeća. Osm očuvane arhtekture t Rubrka, Emsja: Žanr: Internetsko Naklada: MUZEJI HRVATSKOG ZAGORJA, MUZEJ STARO SELO KUMROVEC 2

4 Nov lst 22 Vujčćeva zložba do 17. rujna Rubrka/Emsja: Crkvenca-Nov-Vnodol Žanr: zvješće Površna/Trajanje: 81,08 Naklada: ,00 MUZEJI HRVATSKOG ZAGORJA, GALERIJA ANTUNA AUGUSTINČIĆA knjžnca selce Vujčćeva zložba do 17. rujna SELCE Ovog ljeta članov selačke knjžnce, al brojn turst mogl su užvat u zložbama dvojce fotografa amatera, Ante Pettyja z Selca Davorna Vujčća z Zagreba. Obojca zaljubljenc u fotografju, svak je na svoj načn okom kamere uhvato onaj»przor koj otvara procjep kroz svakodnevcu, detalj koj sažma denttet mjesta njegovh stanovnka. - Sebe smatram lovcem na autentčne trenutke, nenamještene nekonstrurane, koje čekam za kojma tragam u svojm fotografskm selačkm šetnjama. rekao je Vujčć o svome radu. Davorn Vujčć zaposlen je kao muzejsk savjetnk u Muzejma - Hrvatskog zagorja Galerj Antuna Augustnčća u Klanjcu, a u Selcu borav uglavnom ljet te pokojm vkendom. Izložba Selačke vedute Davorna Vujčća prolongrana rujna. do 17. 3

5 Glas Zagorja 12 Vječn sjaj kajkavske popevke Tanja Gregurovć Rubrka/Emsja: Intervju Žanr: zvješće Površna/Trajanje: 3.768,27 Naklada: MUZEJI HRVATSKOG ZAGORJA, NEANDERTALCI 01. RUJNA ZORAN GREGUROVIGj gradonačelnk Krapne INTERVJU Razgovarala Tanja Gregurovć Krapna je, slkovto rečeno, kulturno srce Hrvatskog zagorja. Zahvaljujuć polustoljetnom trajanju našeg Festvala ona je postala prjestolnca kajkavske kulture. Nje to samo zbog popevk, već zbog svega onoga što je Tjedan donoso z godne u godnu potčuć tako kulturn zamah u drugm srednama koje su stvarale svoje tradcjskoturstčkokulturne sadržaje. Novoskladana kajkavska popevka bla je ta svjeća čj se sjaj nazrao kad se mračlo, kad su se u prošlm desetljećma nadvjal razn oblac koj su bl uperen protv čuvanja njegovanja onoga našeg naconalnog, domoljubnog. Danas to ne smjemo zaboravt. 4

6 Glas Zagorja 12 MU4 -.-y-v UllUJM INTERVJU 01. RUJNA Uz brojna kulturna događanja tjekom godne ovu će godnu Krapnčanke Krapnčan posebno pamtt po 50. jublarnom Festvalu kajkavskh popevk. Festval ambjentalne svekolke posebnost, na kojem zvođač nastupaju uz velk revjsk orkestar s vrhunskm glazbencma ove godne prate brojn sadržaj sudonka gotovo pola kajkavske Hrvatske. Uz najavu bogatog programa koj od rujna koj očekuju posjettelje ljubtelje kaja, s čelnm čovjekom Grada, gradonačelnkom Zoranom Gregurovćem razgovaramo o svm ostalm aktualnostma u osamstoljetnom gradu. Porezna reforma uvedena početkom godne ostavla je traga u krapnskom gradskom proračunu. Što se tče porezne reforme, Grad Krapna zgubo je dobar do prhoda. Za prvh 7 mjesec ove godne prhod od poreza na dohodak je manj za 11, 72% u odnosu na sto razdoblje prošle godne. Ako se zna da je to najznačajnj gradsk prhod onda ne trebam naglašavat kolk je to udarac na o kojoj se puno govorlo, ostala djelom samo mrtvo slovo na papru jer se, nažalost, sključvo rad o decentralzacj obveza, al nju ne sljed fnancjska decentralzacja. Postajemo sve centralzranja država. Želmo l Krapn turstčk gospodarsk razvoj za to su neosporno potrebne uređene prometnce ostala nfrastruktura. U tjeku su opsežn radov centar grada je velko gradlšte. Upoznajte nas ukratko s ovom nvestcjom. U tjeku su radov na rekonstrukcj komunalne nfrastrukture sredšnje gradske jezgre kojom su obuhvaćene Ul. M. Gupca, Ma Porezna se reforma, zasada, provod sključvo na uštrb prhoda lokalne samouprave. Nema odgovora na ptanje: Zašto Vlada ne smanj PDV l nek drug porez koj se sljeva sključvo u državnu blagajnu? Kad govormo o tome moram spomenut da je decentralzacja o kojoj se puno govorlo, ostala djelom samo mrtvo slovo na papru jer se, nažalost, sključvo rad o decentralzacj obveza, al nju ne sljed fnancjska decentralzacja. Postajemo sve centralzranja država. plna, a o sgurnost s takvm cjevma ne treba n posebno govort. Upravo zbog th potreba za rekonstrukcjom svh vrsta komunalne nfrastrukture s obzrom na relatvno uzak gradlšn prostor za kretanje kompletne gra kvaltetnm tehnčkm rješenjem. Javljaju se često neočekvan problem, pa smo tako spod postojećh asfaltnh slojeva kolnka u Ul. M. Gupca našl na grantne kocke u dobrom stanju, kao prvotn kolnčk zastor ove ulce, proračun. Porezna reforma nažalost nje donjela nšta dobra. Prema nformacjama s terena s kojma raspolažem, zaposlen u prvatnom sektoru uglavnom nsu dobl zbog toga veće plaće najvećm djelom one su povećane samo zaposlenma u javnm službama, tako da se efekt porezne reforme ne vde. Grad je zgubo značajan do sredstava koj su se mogl dobro skorstt za zadovoljavanje mnogh javnh potreba našh sugrađana. Kako b kompenzral manjak prhoda smanjene su plaće u gradskoj uprav gradskm ustanovama, a kod toga nje zaobđena n plaća gradonačelnka koja je smanjena za 8%. Naravno, štedjelo se na svm drugm stvarma stavkama. Na taj načn smo kompenzral manjak prhoda, a da ne demo na uvođenje novh poreza. Moram naglast da je Krapna jedan od rjetkh gradova koj nema uveden prrez. Porezna se reforma, zasada, provod sključvo na uštrb prhoda lokalne samouprave. Nema odgovora na ptanje: Zašto Vlada ne smanj PDV l nek drug porez koj se sljeva sključvo u državnu blagajnu? Kad govormo o tome moram spomenut da je decentralzacja gstratska ulca, Trg Lj. Gaja Ul. Lj. Gaja (donca od Wochlovog mosta do Zagrebačke banke). Rekonstrukcja obuhvaća zgradnju novog sustava odvodnje otpadnh voda, nov sustav odvodnje obornskh voda, rekonstrukcju glavnog pomoćnog plnovoda, vodoopskrbnog zgradnju novog magstralnog cjevovoda, zgradnju nove nskonaponske mreže zgradnju nove DTK kabelske kanalzacje (šrokopojasna dstrbucjska mreža - optka) novu nskonaponsku mrežu (struja). Moram naglast da se posljednja rekonstrukcja kroz centar radla prje 40tak godna, da pod zemljom mamo salontne cjev za vodu, te da je mjerenjma utvrđeno da u centru mamo gubtak vode od oko 3-4 ltra u sekund. Uz to kroz centar prolaze stare čelčne plnske cjev koje su pune rupa, te također mamo gubtke GLAS ZAGORJA broj 132 đevnske mehanzacje, nažalost, u spomenutm ulcama nemamo mogućnost stovremeno paralelno zvodt zamjenu vše razlčth nfrastruktura. Prema tome, tehnološka organzacja gradlšta defnrana je po segmentma za svaku komunalnu nfrastrukturu kako b se njhova gradlšna mehanzacja mogla neometano kretat obavljat sve potrebne građevnske radove. >lma l kakvh problema l nepredvđenh stuacja tjekom zvođenja radova? Osm brojnh organzacjskh detalja, velk problem nam stvaraju brojne stare nstalacje koje nsu ngdje evdentrane, a neke od njh su relatvno vsoko u kolnčkoj konstrukcj što je protvno pravlma struke. Djelomčno to nje čudno s obzrom na njhovu velku starost. Međutm, sve takve detalje treba odradt s čega se vjerojatno dobro sjećaju starj. Njhovo vađenje, čšćenje skladštenje također je zahtjevalo dodatno vrjeme radnu snagu. Plan je da h upotrjebmo za uređenje prstupne staze prema Starom gradu l Franjevačkom samostanu. Također smo u dva navrata našl na dubnske poprečne kanalzacjske sustave za koje se uopće nje znalo da postoje. Trebalo se utvrdt jesu l t sustav u funkcj, što je sve na njh spojeno na koj načn, kao gdje su spust th sustava. Sve to zahtjeva dodatno vrjeme neplanran povećan trošak oko tehnčkog rješavanja eventualnog spajanja, odnosno elmnacje. Usporedno s postavljanjem nove nfrastrukture treba funkconrat postojeća? Za cjelo vrjeme zvođenja radova opskrba svh kućanstava e 5

7 Glas Zagorja RUJNA INTERVJU u svojoj jezgr, te se veselm saznanju da ćemo uskoro moć prometovat novouređenm glavnm gradskm prometncama mat nov, ljepš funkconalnj zgled centra grada te će se povećat kvalteta žvota u ovom djelu grada. Stoga molm sugrađane za još malo strpljenja razumjevanja. đšsss Šetnca uz Krapncu novo lce Krapne Nastavljeno je uređenje korta Krapnčce, a po završetku bt će to jedna od ljepšh šetnca. Kolko će trajat radov, što sve obuhvaćaju? Rad se o projektu čj su nvesttor Hrvatske vode, a zvođač radova je Vodoprvreda Zagorje. Radov obuhvaćaju uređenje korta poslovnh objekata vodom plnom obavlja se kontnurano, a u funkcj je sustav fekalne odvodnje. Dakako, da je blo kratkh prekda prlkom prespajanja na nove sustave. Sve to zskuje dodatan oprez prlkom zvođenja radova, al znatno usporava njhovo samo zvođenje. Sgurno b blo najlakše najbrže kada b mogl otkopat sve stare cjev jednostavno nakon toga položt nove, al to je nemoguće. Ne može se reć: sad dućh mjesec dana sv koj žve na tom području neće mat vodu, l ne smju na WCe l će mjesec dana bt bez plna. >Što je sve do sad napravljeno? U ovoj faz u Ul. M. Gupca napravljena je sva komunalna nfrastruktura, osm DTK kabelske kanalzacje čj su radov u završnoj faz, tako da su ovh dana počel završn radov na novoj kolnčkoj konstrukcj. U Magstratskoj su ulc zvršen građevnsk radov na zgradnj novog sustava odvodnje otpadnh obornskh voda, kao novog magstralnog vodoopskrbnog cjevovoda do Starogradske ulce zasad sve de prema predvđenom planu. se očekuje završetak radova kakav je daljnj >Kad plan? Ul. M. Gupca sa kompletno zvedenm prvm slojem nogostupma asfalta trebala b bt gotova u rujnu. Zajedno s Ul. M. Gupca uredt će se raskržje tzv. separacja koja je također u lošem o stanju. Termnskm planom za ovu obuhvaćena je Magstratska ulca do Trga Lj. Gaja koja b također trebala bt do konca godne kompletno rješena s zvedenm nogostupma prvm slojem asfalta na kolnku. Također u ovoj godn u planu je da će se rješt odvodnja, voda pln u Gajevoj ulc, te b se također asfaltrao kolnk u jednom sloju, dok b se ostal radov po nogostupma zvodl početkom duće godne čm to vremensk uvjet dozvole. Spomnjao sam da b se po kolnku u ovoj faz zvodo samo prv - završn asfaltn sloj dok se drug planra ugradt na proljeće nakon što završe sv potrebn radov na cjeloj donc. Završn sloj asfalta zvodt će se tehnološk s dva paralelna fnšera kako b se dobo nepreknut sloj asfalta po čtavom poprečnom presjeku kolnka, odnosno zvedba bez spoja. Uređenje Trga Lj. Gaja planra se za proljeće te b taj do Krapne dobo nov zgled. Jeste l našl na razumjevanje sugrađana zbog trajanja radova? Ako sad prošećemo kroz centar vdjet ćemo da mamo zakrpu na zakrp po kolnku nogostupma oštećene rubnke, tj. kako b ja rekao trenutno u centru mamo 50 njans sve. Moram naglast da se ovom rekonstrukcjom u Gradu Krapn prv puta sustavno plansk rješava komunalna nfrastruktura sredšnje gradske jezgre - rekonstruraju se sve vrste komunalne nfrastrukture u navedenoj donc čja ukupna duljna znos oko 1500m. Sve ovo valja napomenut, jer želm naglast našm građanma kako se nvestcje ovako velkog opsega složenost zvode jednom u godna, možda vše s obzrom na današnja tehnološka napredovanja u kvaltet ugrađvanh materjala. Osm što je samm tme ovo ogroman zahvat, dodatna je otežavajuća čnjenca da je rječ o sredšnjoj gradskoj jezgr koja zbog ovakvh radova mora bt prometno odcjepljena od ostalh djelova grada. Svjesn smo problema prometnog dskontnuteta u zon zahvata, a također stovremeno smo zvodl opsežne radove u Ul. Zrnskog Frankopana, gdje su zamjenjene vodovodne cjev, a uređene su prometne površne tako da je cjel sjevern do grada na nek načn bo blokran. No, ovo su takve vrste nvestcja, pa stoga zahvaljujem svma na razumjevanju. Ako ove radove samo usporedmo s mostom na zagorskoj magstral koj je u ngerencj Hrvatskh cesta za koj je blo potrebno oko tr mjeseca da se sanra preko kojeg nje blo u to vrjeme prometa, nadam se da onda građan maju razumjevanja za ovaj daleko već opseg radova. Smatram da je konačno Grad Krapna zaslužo ovakvu rekonstrukcju u svojem centru, GLAS ZAGORJA broj 132 Krapnce od ukupno 914 m. Dosad je uređeno 514 m u razdoblju od do a ovm se zahvatom rješava obrana od poplava ujedno se uređuje korto za javno korštenje. Projekt je ugovoren u prosncu a prjava nastavka radova bla je u svbnju Ukupna nvestcja teška je oko 2, 8 mljuna kuna, a završetak radova na uređenju korta planran je za kraj ove godne. Obzrom da postoj projekt uređenja šetnce za tu doncu st namjeravamo kanddrat na europske fondove čme b dobl jednu ljepu šetncu novo lce ovog djela grada. Star grad buduća meka tursta Lokaltet Starog grada u Krapn, jedan je od najstarjh srednjovjekovnh utvrđenh gradova u Hrvatskoj, zaštćen je kao spomenk kulture ma svojstvo kulturnog dobra, a od obnavlja se revtalzra uz potporu Mnstarstva kulture. Što je konkretno urađeno, koju će namjenu mat ovaj kulturn rartet po obnov? S obzrom na značaj samog lokalteta Mnstarstvo Starog grada Krapne, kulture nam je odobrlo trogodšnj program obnove njegove revtalzacje. On obuhvaća građevnsku kon U gradu nam krončno nedostaju gastronomsk sadržaj - tu prvenstveno mslm na domaće specjaltete upravo zato trenutačno razmatramo da b sljedeće godne kroz razne potcaje pomogl onma koj b obogatl krapnsku turstčku ponudu zagorskm delcjama. 6

8 Glas Zagorja 12 INTERVJU 01. RUJNA Moram reć, a kaj posebno raš srce, da su kajkavsku popevku s festvalske pozornce u svet pošljal većnom čakavc. Kajkavsku smo popevku tak prostrt dljem naše domaje. Zakaj smo u tome uspjel? Zato kaj, kak vel pjesnk: Popefka m zmasera serce kak sto magnetof l kupelj, poglha m tlak zbaždar dušu. Ja prodšem kak prerojen, zgubm vška klaže, zatrepečem, glh kaj ne poletm. struktvnu sanacju zgrade palasa kao sanacju padne stjene na kojoj se zgrada nalaz. Naravno, projekt je fnancjsk podržao Grad Krapna. Radov su započel 1. srpnja a završen su ove godne. Prvo se prstuplo radovma na statčkoj sanacj temelja, zdova, rekonstrukcj krovšta sanacj pročelja. Radlo se na čšćenju sanacj padne stjena, a uz to s ulaza u šplju odstranjen je šljunak koj se tu prje nekolko desetljeća urušo. Ovm zahvatma stvorl su se preduvjet za konačne aktvnost uređenja prvođenja namjen lokalteta Starog grada Krapna. U tjeku su aktvnost od strane Grada Krapne Pučkog otvorenog učlšta za zradu dokumentacje za daljnje radove na uređenju lokalteta. Potrebno je zgradt prlazn put od Starogradske ulce, komunalnu nfrastrukturu (zgrada nje prključena na gradsk vodovod n na kanalzacju, a nema rješeno n grjanje), javnu rasvjetu, staze prema Parku Janka Draškovća, uređenja unutrašnjost Palasa hortkulturnog uređenja okolša lokalteta. Po zrad dokumentacje bt će stvoren osnovn preduvjet za kanddranje na natječaje obnovu cjelokupnog lokalteta u clju njegovog sadržajnog fzčkog povezvanja s naseljem, od čega je najvažnja unutrašnja obnova prvođenje namjen centralne zgrade palasa, prepoznatljvog motva Krapne. Korst l Krapna dovoljno svoje turstčke potencjale? Mslm da tu ma još puno prostora. Namjera je da se prostor Starog grada kroz nadležno Mnstarstvo kulture EU fondove prvede namjen, da danas sutra gost mogu gore pojest domaću hranu, užvat u dvnom pogledu, možda da se skorst za vjenčanja ostala događanja, da se ured vdkovac. U gradu nam krončno nedostaju gastronomsk sadržaj - tu prvenstveno mslm na domaće specjaltete upra vo zato trenutačno razmatramo da b sljedeće godne kroz razne potcaje pomogl onma koj b obogatl krapnsku turstčku po nudu zagorskm delcjama. Evo, drago m je da mogu spomenut da gradske udruge rade na povećanju turstčke ponude, tako je KASK (Klub alternatvnh sportova Krapna) uz podršku Grada postao vlasnk paragldng tandema pa će moć turstma, a svm zanteresranm građanma našeg grada prezentrat paragldng. Također moram naglast da smo prošle godne u proračun ugradl stavku za potcanje ulaganja u smještajne kapactete. Na taj načn dobl smo nove hostele apartmane tragom kojh su se ove godne nek odlučl za otvaglas ZAGORJA broj 132 ranje novh smještajnh kapacteta rezultat su vdljv. Npr mal smo 3484 noćenja na području grada, evdentrano je 4796 noćenja, brojka doseže 5116 noćenja, dok u prvh 7 mjesec ove godne mamo zablježeno 4368 noćenja. Popevka, čuvar naconalnog domoljubnog promotor kaja je dosadašnjh pola stoljeća >Što održavanja Festvala kajkavskh popevk značlo za glazbu glazbenke, zašto se stalno vraćaju u Krapnu? Krapna je, slkovto rečeno, kulturno srce Hrvatskog zagorja. Zahvaljujuć polustoljetnom trajanju našeg Festvala ona je postala prjestolnca kajkavske kulture. Nje to samo zbog popevk, već zbog svega onoga što je Tjedan donoso z godne u godnu potčuć tako kulturn zamah u drugm srednama koje su stvarale svoje tradcjsko - turstčko - kulturne sadržaje. Novoskladana kajkavska popevka bla je ta svjeća čj se sjaj nazrao kad se mračlo, kad su se u proš lm desetljećma nadvjal razn oblac koj su bl uperen protv čuvanja njegovanja onoga našeg naconalnog, domoljubnog. Danas to ne smjemo zaboravt. Moram reć, a kaj posebno raš srce, da su kajkavsku popevku s festvalske pozornce u svet pošljal većnom čakavc. Kajkavsku smo popevku tak prostrl dljem naše domaje. Zakaj smo u tome uspjel? Zato kaj, kak vel pjesnk: Popefka m zmasera serce kak sto magnetof l kupelj, poglha m tlak zbaždar dušu. Ja prodšem kak prerojen, zgubm vška klaže, zatrepečem, glh kaj ne poletm. ovh 50 godna održavanja >Kroz festval je dožvo brojne promjene. no uvjek u zavdnoj kvaltet prezentrao jezčno glazbeno stvaralaštvo cjele regje. Mogu l ovakva događanja odoljet sveprsutnoj globalzacj? Mogu, gdje ma volje ma načna. Zagorc se trebaju složt, stavt glave skup sve je moguće. Mslm da to dokazujemo z godne u godnu! Dosta putujem susrećem se s raznm ljudma skreno moram prznat da se ponekad ne mogu otet dojmu da naš Festval vše cjene drug nego m sam. Naravno, kvalteta našeg festvala je neuptna. No, njega se ne smje zgledat zdvojeno. Možda se te popevke premalo vrte na rado postajama. Mnoge od njh plasraju stvar koje su nastale na njhovm festvalma. No, ptanje je, je l b blo njh mnogh popevk koje nam zvode domać glazben sastav da nje krapnskog festvala. Sve je to do ste prče koja je važna u ukupnoj borb protv globalzacje. Mnog preferraju razne strane htove, a kojega s, kad se nađemo na kakvoj veselc od njh zapopevamo? Nt jednoga! Zakaj? Zato kaj mamo Suzu za zagorske brege, Na Sljeme l Oko jene hže. (Hvala Arsenu za sve kaj je dal našem Festvalu. dok je tak bu dobro. Zato se dalje moraju komponrat nove popevke vrtet one stare. Ima se kaj zbrat, punm plućma dšte kaj same koncertne večer >UzTKK donos nz kulturnh, zabavnh sportskh događanja. Najavte nam posebnost ovogodšnjeg Tjedna kajkavske kulture? o 7

9 Glas Zagorja RUJNA INTERVJU Naravno, već tradconalno u Tjednu kajkavske kulture važno mjesto zauzma Gospodarsk zbor koj će 23. put okupt poduzetnke obrtnke Krapnskozagorske županje, te z ostalh krajeva Hrvatske pa susjednh zemalja, posebno naglašavam nastup općne Cerkno z Slovenje, jedna je od najvažnjh županjskh manfestacja. Organzator ovogodšnjeg Gospodarskog zbora su Obrtnčka komora KZŽ, HGK Županjska komora Krapna, Sve Krapnčane goste ove godne očekuje pregršt događanja od kulturnoumjetnčkh pa do zabavnh sportskh. Rujan nam donos jublarn 50. rođendan Festvala kajkavskh popevk, 30. rođendan ma manfestacja Mal kaj 50. je godna djelovanja našh llraca čja se povjest spreplće s onom festvalskom. U petak, 11. rujna u Festvalskoj dvoran, krapnskom hramu kulture, zazvont će nove skladbe, dok će se dobre, stare nezaboravne popevke ort u subotu, 12. rujna. Dječj festval Kaj u rječ, pjesm, slc plesu održat će se tradconalno na Dječj dan, u četvrtak (10. rujna). Za sve male kajkavce u Parku Matce hrvatske na Hušnja kovom Društvo Naša djeca udruga Tavan organzraju natjecateljsku gru Blago Čeha, Leha Meha, Slamarca, radonca bubnjanja Dobre vbracje te lkovne orgam, balonske kajkavske radonce, luzonstčk nastup, jam sesson. Bogata festvalska kulturna baštna prkazat će se na zložb u Maloj dvoran POU Krapna; ove je godne osgurano sudjelovanje vrhunskh stručnjaka znanstvenka na 14. znanstvenom skupu Kajkavsk jezk, knjževnost kultura kroz stoljeća. U Franjevač kom samostanu bt će otvorena zložba lepoglavske čpke, uz nastup članova KUDova Ilrc Lepoglava, te koncert z cklusa Orgulje Heferer na obnovljenm orguljama Crkve sv. Katarne. Sve posjettelje Krapne očekuje bogat program na Gajevom trgu koj organzra Turstčka - zajednca Grada Krapne koncert Gradskog puhačkog orkestra Krapna u četvrtak, 10. rujna, a u petak, 11. subotu 12. rujna Trgom će se smjenjvat nastup kulturnoumjetnčkh društava s kajkavskog govornog područja: od onh z Gruntovca, Krapne, Mhovljana, Velke Horvatske, do Vlna, Udruge Gotal, AKUDa Žensko kazalšte Gornje Jesenje, a uz prgodne sajamske prezentacje Krževačkog spravšča, Babčnh kolača, Štrukljjade. Bt će koncerata - u četvrtak, 10. rujna u Parku Matce hrvatske - kod Pavljona nastupt će pjevač koj su stasal na Malom kaju, a danas su to prznat glazben umjetnc: Jelena Balent, Barbara SuhodoIčan, Lea Bulć, Antono Korade, Jospa Lončar, Gabrela Hrženjak, Antono Marčevć; petak subotu, zadnja dva dana Tjedna, u večernjm satma na glavn krapnsk trg svoje poklonke pozvaju Prljavo kazalšte Mroslav Skoro. U Tjednu se održavaju III. dan krapnskog sporta u organzacj Krapnskog sportskog saveza koj obuhvaćaju: tradconaln stolnotensk, šahovsk, rukometn, nogometn, košarkašk tensk turnr, Kckboxng prvenstvo KZŽ; Rbolovn Kup Grada Krapne, II. Krapnsk rngšpl (trkačka utrka), Neandertalka (Moutan bke utrka), zatm tu su ječja natjecanja u futsalu zagorskom vognju, a sve uz mogućnost razgledavanja nogometno - košarkaškog muzeja Yet. GLAS ZAGORJA broj 132 Krapnskozagorska županja Grad Krapna uz organzatora operatvnog Rado Kaj. U svakom slučaju, prjestolnca kaja slavt će domaću reč od 5. do 12. rujna, a na našm građanma, posjetteljma, turstma je da se prdruže da zajedno proslavmo 50 godna najdomačjega festvala - Festvala kajkavskh popevk! Jedno se vrjeme stvarao dojam da je TKK stvar sključvo Krapne, ako se rad o manfestacj svekajkavskog, pa tme naconalnog značenja. Danas je ponovo sve snažnje prsutna potreba okupljanja svh kajkavaca upravo u Krapn u Tjednu kajkavske kulture? Kakvo je vaše razmšljanje? Krapna se mora trudt da dalje ostane sjedšte prjestolnca kaja. Festval Tjedan kajkavske kulture kao svojevrsna kruna domače reć načna žvljenja moraju se prlagođavat novm načnma javnog djelovanja. Dakako da se u tome može malo učnt bez zajednštva, bez suradnje. Sv vdmo da su globalne lokalne potrebe suprotstavljene. Kako nas to ne b mmošlo moramo se tome znat oduprjet na načn jačeg lokalnog povezvanja. Od kad sam ja gradonačelnk pozvao sam u organzacju se aktvno uključla Krapnskozagorska županja, a mslm da ćemo u tome morat posegnut na cjelo kajkavsko govorno područje. To nje samo načn govora, to je načn žvljenja, mentalteta koj nam omogućuje da se bolje razmemo. Dakle m moramo prvuć druge, al se odazvat na pozve drugh, a tu je Zagreb koj mora ostat kajkavsk grad. Dakle, pred nama je puno posla. Ne smjemo zaboravt doć, od 6. do 13. rujna, u Krapnu na Tjedan kajkavske kulture. Svojm odazvom, ma se kaj zabrat, svatko od nas dokazuje da kao kajkavac punm plućma dše naš kaj. 8

10 Glas Zagorja 43 Preko 550 tsuća posjettelja Rubrka/Emsja: / Žanr: zvješće Površna/Trajanje: 87,05 Naklada: MUZEJI HRVATSKOG ZAGORJA, MUZEJ KRAPINSKIH NEANDERTALACA, MUZEJ KRAPINSKIH NEANDERTALACA Preko 550 tsuća posjettelja Uz velk broj domaćh posjettelja, Muzej krapnskh neandertalaca može se pohvalt sve većm brojem stranh posjettelja z Slovenje, Njemačke, Italje, Austrje, Francuske, Slovačke drugh država svjeta. Upravo je 18. kolovoza predana ulaznca gospođ Elen Bzz z Lvorna, Italja. To je fantastčna brojka u hrvatskoj muzejskoj praks dokaz zvrsne suradnje odnosa prema posjetteljma. Tom prgodom ugodno znenađenoj posjetteljc uručena je Monografja MKN nteraktvn DVD. 9

11 Glas Zagorja 43 Ljetne promotvne aktvnost Rubrka/Emsja: / Žanr: zvješće Površna/Trajanje: 201,91 Naklada: MUZEJI HRVATSKOG ZAGORJA, MUZEJ STARO SELO KUMROVEC, MUZEJ STARO SELO KUMROVEC Prpremla uredla Vlasta Krklec mr. sc. Muzej Staro selo Kumrovec promovra svoju djelatnost sudjelujuć u programma raznh prredb u našoj županj. Djelatnc vanjsk suradnc Muzeja 8. kolovoza, na Sajamskom danu u Tuhlju, promovral su rad predstavvš dvje od brojnh muzejskoedukatvnh radonca - radoncu cvjeća ukrasa od kreppapra, te prkaz tkalačkog tradcjskog obrta. Već dan kasnje, 9. kolovoza, Muzej je sudjelovao u programu manfestacje Ljeto u Krapn te je na Hušnjakovom održao prezentacju Zagorske svadbe, prredbe koja će 12. rujna ove godne bt održana po 32. u Muzeju Staro selo Kumrovec. Uz Tjedan dana kasnje, 16. kolovoza, u Kumrovcu je održana manfestacja Rokovska nedela. Održane su radonce tkanja na tkalačkom okvru zrade cvjeća od kreppapra, a posjettelj manfestacje mogl su se upoznat sa zradom tradcjskh drvenh gračaka, zradom lctara, te pletenjem tradcjskh košara. usmeno predstavljanje najavu, Zagorsku svadbu promovral su anmator odjeven u zagorske narodne nošnje, a sv zanteresran posjettelj mogl su sudjelovat na radonc zrade svadbenh ukrasa cvjeća od kreppapra. 10

12 radoncama Glas Zagorja 43 Održana ljetna geološka škola Rubrka/Emsja: / Žanr: zvješće Površna/Trajanje: 210,57 Naklada: MUZEJI HRVATSKOG ZAGORJA, NEANDERTALCI, MUZEJ KRAPINSKIH Od kolovoza u Muzeju krapnskh neandertalaca održana je XVI. Ljetna geološka škola. U ovogodšnjm geološkopaleontološkm sudjelovalo je pedesetak djece predškolske školske dob koja su stgla z Krapne okolce, Orosla vja, Zaboka, Samobora, Zagreba, Belog Manastra Pule, a kako jedna sudonca žv u Maroku, ovogodšnja Ljetna geološka škola dobla je međunarodn karakter. Djeca su u raznovrsnm radoncama stražvala otkrvala tajne prapovjest te su upo znala mnoštvo zanmljvost z žvota krapnskog pračovjeka. Sudonc su obšl Nalazšte Hušnjakovo staln krapnskh neandertalaca, postav Muzeja kreatvno se zražaval u lkovnm radoncama, bojeć modelrajuć u gln, te kroz gru upoznaval svjet mnerala fosla. Djec je najzanmljvj do programa bo rad na terenu, na zdancma u blzn Muzeja jezera Dolac gdje su nakon upoznavanja geološke opreme stražval stjene, te kopal tragal za foslma poput pravh geologa paleontologa. 11

13 Glas Zagorja 43 Građevnsk radov u Muzejma Hrvatskog zagorja Rubrka/Emsja: / Žanr: zvješće Površna/Trajanje: 166,96 Naklada: MUZEJI HRVATSKOG ZAGORJA, VLASTA KRKLEC, DVOR VELIKI TABOR, MUZEJI HRVATSKOG ZAGORJA Građevnsk radov u Muzejma Hrvatskog zagorja U Muzejma Hrvatskog zagorja tjekom ljeta u tjeku su mnogobrojn građevnsk radov u sklopu nvestcjskog programa Muzeja, koje fnancjsk prat Mnstarstvo kulture. - Sv naš objekt su otvoren za javnost, al su u određenm segmentma vezan za veće građevnske radove - rekla nam je ravnateljca Muzeja Hrvatskog zagorja, Vlasta Krklec. Prmjerce u dvorcu Oršć u Gornjoj Stubc u kojem je smješten Muzej seljačkh buna, u tjeku su radov na uređenju prlazne terase dvorca, te hdrozolacj, odnosno rješavanju drenaže odvodnog sustava dvorca. Na teras će bt postavljene su nove ploče s obzrom da postojeće oštećene prlkom obnove krovšta dvorca. Ove godne u suradnj s konzervatorskm odjelom u Krapn zvršen su restauratorskopreparatorsk radov na ulaznm vratma dvorca Oršć. Tjekom ljeta uredt će se parkovna rasvjeta te sam park dvorca. I u Muzeju Staro selo u Kumrovcu uređuju se prlazne staze stepence koje vode u objekte te bunar, a rješava se problem vlage. U dvoru Velk Tabor u tjeku su opsežna stražvanja Hrvatskog restauratorskog zavoda, a u Klanjcu se užurbano rad na zgradnj Studja A. Augustnčća koj b do kraja godne trebao bt pod krovom. 12

14 KOMENTARI 0 MULTIMEDIJA 4 A AAČLANAK Druga skulptura pračovjeka prvlačt će turste u Krapnu - z Svetog Krža Začretja Rubrka/Emsja: Žanr: Internetsko zvješće Površna/Trajanje: 1,00 Naklada: MUZEJI HRVATSKOG ZAGORJA, NEANDERTALCI, MUZEJ KRAPINSKIH HRVATSKA BIH VOJNA PRIJAVA REGISTRACIJA DOM&VRT POVIJEST BAROMETAR ZAGREB 25 C MEGA FOTOPREGLEDDANA PREMIUM VIJESTI SPORT ZAGREB SHOWBIZ BIZNIS KULTURA AUTO&TECH LIFESTYLE FORUM VL HRVATSKA CRNA KRONIKA VL INICIJATIVE SVIJET EU ZANIMLJIVOSTI KUĆNI LJUBIMCI PREMIUM PRONAŠLI MU MJESTO Druga skulptura pračovjeka prvlačt će turste u Krapnu z Svetog Krža Začretja Objava : : 24 Skulptura je trebala bt postavljena uz autocestu na ulazu u sam grad Krapnu da otamo mam turste, međutm, kako od autoceste zbog sgurnost mora bt udaljena najmanje 40 metara, od te se deje moralo odustat Najčtanje ZRAČNI UDARI Moskva započela ntervencju u Srj SLIJEPO MU VJEROVALA 'Guglala ' dugogodšnjeg dečka pa se šokrala kada je saznala stnu o njemu 9 PREGLEDA NAJGORI ZLOČINI javnost unatoč svm dokazma još ne vjeruje da je Šlogar ubo Ivanu Hodak I TO SE DOGAĐA Tnejdžerca (16 )svma rekla da je trudna s trojkama, a onda je usljedo šok PREDIZBORNE KOMBINACIJE Snčć: Sumnjamo da je za svega HDZ Lalovac žestoko odgovoro bankarma Foto: Alen Brodar/Zagorje Internatonal Bankar traže htan sastanak s Vladom! Poljska polcja čuva nacstčko blago ; Ždov traže povrat Još vjest sa tportal.hr AUTOR : Alen Brodar/Zagorje Internatonal grupe u Krapn, konačno je pronađeno mjesto postavljena Drugoj skulptur pračovjeka autora Densa Kraškovća, nakon što je vše od osam mjesec ležala u krugu autobusnog kolodvora Presečk je uz autocestu Zagreb Macelj, kod Roses fashon Outleta u Svetom Kržu Začretju. Ta je skulptura nače trebala bt postavljena uz autocestu na ulazu u sam grad Krapnu da otamo mam turste, međutm, kako od autoceste zbog sgurnost mora bt udaljena najmanje 40 metara, od te se deje moralo odustat. 13

15 PRIJAVAREGISTRACIJA Kako je staknuto u Turstčkoj zajednc Grada Krapne, uz skulpturu u Začretju će u dogledno vrjeme bt postavljena tabla velčne 10x8 metara, koja će zajedno s lkom pračovjeka prvuć neplanrane posjettelje u grad Krapnu u Muzej krapnskh neandertalaca. Podsjetmo, jedna stovjetna, šestmetarska skulptura pračovjeka postavljena je u Krapn spred lokalteta Hušnjakovo srednom prosnca prošle godne, ako je sprva zbog svog zgleda zazvala brojne polemke te su se lomla koplja zmeđu turstčkh stručnh djelatnka, postala je omljenom metom fotografranja svh uzrasta posjettelja Krapne Hušnjakovog. >> Krapnsk pračovjek zrado je najstarj nakt na svjetu OCIJENI: 0 (0 ocjena ) Sumrak čovječanstva: ako ova tragedja ne promjen mšljenje Europe, pozdravmo se s humanost Banke se tuže kako Vlada krš europske propse, Lalovac tvrd da štte građane Budmpešta nakon dva dana otvorla kolodvor za zbjeglce, al vlakov dalje ne voze Heroj dana: Polcajac u Pul zaustavo promet kako b jež prešao cestu Ključne rječ Komentar krapnsk pračovjek neandertalac skulptura Svet Krž Začretje Ne propustte SOCIJALNI DAROVI Što smjera Vlada : Potez do kraja mandata Ostav svoj komentar.. PRIJEVARA Prodal tuđ teren za mljun pol kuna, a uz kupca nasjel blježnk, sud, odvjetnc... RUKOVALA SE SA ŠEŠELJOM Žv zd zbaco Slađu z stranke. Pernar: Ona samo žel medjsk prostor Dens Keserovć Nestao/la : Vše : ZBOGOM LIJEPIM USPOMENAMA Sjećate se 'Macarene '? Nećete vjerovat o čemu pjesma zapravo govor PRIPREME ZA HANŽEK Bandć : Ne bude l navjača, oderte m kožu najnovje vjest NAKON ODLUKE VLADE Predsjednca odbla dat podršku Pusć za glavnog tajnka UN-a. 'To nje PREOKRET Odjednom ma sluha novca za pomoć tvrtkama ŠVICARCI I TUŽBE Žestok odgovor mnstra bankama : 'Nje pametno tužt zemlju u kojoj HBK Komsja Iustta et Pax dobla nove članove 14

16 Zagorska svadba - neodoljv dašak mnulh vremena Rubrka/Emsja: Žanr: Internetsko zvješće Površna/Trajanje: 1,00 Naklada: MUZEJI HRVATSKOG ZAGORJA, MUZEJ STARO SELO KUMROVEC Raskošna škrnja tradcjskog blaga občaja stanuje u Muzeju 'Staro selo' Kumrovec. Najveć tradcjsk uređen prostor u Hrvatskoj, svm posjetteljma dočarat će autentčan zgled zagorskog sela s početka 20. stoljeća. Osm očuvane arhtekture t Raskošna škrnja tradcjskog blaga občaja stanuje u Muzeju 'Staro selo' Kumrovec. Najveć tradcjsk uređen prostor u Hrvatskoj, svm posjetteljma dočarat će autentčan zgled zagorskog sela s početka 20. stoljeća. Osm očuvane arhtekture tradcjskog zagorskog sela stalne postave koj prkazuju obrte občaje Hrvatskog zagorja s konca 19. st., posjette l Muzej 'Staro selo' Kumrovec, očekuju vas raznolk nteraktvn sadržaj: manfestacje muzejsko-edukatvne radonce kojma se na zoran načn predstavlja žvot ku mrovečkog seljaka/težaka obrtnka s kraja 19. početka 20. stoljeća. Zagorska svadba raskošna kulturna baštna Hrvatskog zagorja S ponosom ove godne posjetteljma Muzeja 'Staro selo' Kumrovec 12. rujna po 32. put dočaravamo žve slke uz prkaz svadbenog slavlja karakterstčnog za Kumrovec okolcu. Tradconalno događanje Zagorska svadba osmšljeno je s cljem očuvanja, njegovanja predstavljanja nematerjalne tradcjske kulturne baštne Hrvatskog zagorja, pr čemu je poseban naglasak stavljen na svadbene občaje, pjesme, plesove kulnarsku tradcju, kako kumrovečkog kraja tako Hrvatskog zagorja. Od atraktvnh radonca, zložb slastca do prkaza svadbenh občaka Kumrovca okolce Program ovogodšnje manfestacje započet će u 10 sat prkazom tradcjskh obrta. Od 14 sat posjettelj će moć sudjelovat u muzejsko-edukatvnm radoncama zrade cvjeća od krep-papra rada na tkalačkom okvru, a za djecu će bt organzrana graonca. Ove će sadržaje glazbeno popratt Tamburaška sekcja Erdödy z Kačkovca. U 15 sat gđa Nada Zgorelec, pobjednca ovogodšnjh Babčnh kolača, predstavt će slastcu kojom je ostvarla taj uspjeh kolač Gostovanjsko prase. Izložba Snježane Rcjaš Tam od Sutle du svat, bt će otvorena u zložbeno-galerjskom prostoru Muzeja u 15:30, uz prgodn kulturno-umjetnčk program Trkraljskh zvezdara. Sredšnj događaj ove prredbe prkaz svadbenh občaja Kumrovca okolnh naselja počet će u 16 sat, a zvest će ga Etno udruga Zpka z Kumrovca. Organzator ove manfestacje ove je godne Muzej 'Staro selo' Kumrovec, ustrojbena jednca Muzeja Hrvatskog zagorja, uz fnancjsku podršku Krapnsko-zagorske županje, Turstčke zajednce područja Kumrovec, Desnć Zagorska Sela te Općne Kumrovec. Redovtm održavanjem ove manfestacje Muzej 'Staro selo' Kumrovec daje svoj obol kulturnom turstčkom promcanju sutlanskog kraja cjelog Hrvatskog zagorja te doprnos međugeneracjskom transferu znanja očuvanju zagorskog dentteta u današnjem globalzranom društvu. Vše nformacja potražte na web stranc te na Facebook stranc Turstčke zajednce područja Kumrovec, Desnć, Zagorska sela, na web stranc Čekamo vas u Hrvatskom zagorju - Bajc na dlanu! Fotografje: Muzej 'staro selo' Kumrovec Muzej hrvatskog Zagorja 15