Izdanje za decembar, 2011. godine Member of IDEA Member of NGO Council Member of WSDC Member of Mreža pravde BiH Sporazum između Grada Sarajeva i NVO The International Debate Education Association CENTAR ZA KULTURU DIJALOGA Debatne novosti, br. 12, decembar 2011. godine SVAKO UMNOŽAVANJE I KORIŠTENJE SADRŽAJA IZ NOVINA JE VEOMA POŽELJNO! Cijena: 0 KM + obaveza da ponekad napišete članak za novine Izlazi mjesečno, a nekada i češće.
A ŠTA JE SA ŽIVOTINJAMA? Vrijeme je darivanja i praznika. Bez obzira da li slavite neki od vjerskih praznika ili jednostavno volite prazničnu atmosferu, gotovo je nemoguće da prođete pored ukrašenih izloga koji vas mame sniženjima, te vam se tako i novac koji nemate čini kao razumno ulaganje. Poklanjamo svima, dobijamo poklone od svih, pokušavamo da se sakrijemo od problema koji nas čekaju iza blještavila ukrasa i uživamo u prazničnom raspoloženju, misleći na druge i baš sam se uživila u tu ulogu da su ljudi postali brižni i osjećani, ali sam se veoma brzo vratila u realnost. Sjedam na kafu sa vidno frustriranim prijateljem, koji mi u svega par rečenica vraća sav potiskivani gnjev sebičnosti većine ljudi u BiH i podsjeća da je atmosfera dobročinstva samo privid i marketinški trik. Naime, vjerovatno ste svi upoznati sa radom Av-Mau organizacije koja daje nadljudske napore da bi zaštitila i pomogla životinjama u BiH, ali i šire. Dobro je poznato da je BiH zemlja koja nema azil za napuštene životinje, niti adekvatne uslove za njegu povrijeđenih životinja, a osim zakonske regulative, čini se da država ništa ne radi po pitanju zaštite životinja. Vjerujte, nije mi neobično što država ništa ne radi ili da budem preciznija, ne radi uspješno, na to smo svi navikli u brojnim drugim segmentima državne neefikasnosti, neobično mi je (šokantno, zabrinjavajuće...) da bh. građani, globalno gledajući, nemaju razvijenu svijest o tome da su i životinje živa bića koja trebaju našu pomoć. Priča koju ću čuti odvija se u jednom tržnom centru u Sarajevu. Naime, Av-Mau udruženje je napravilo info štand, koji je ujedno otvoren za sve donacije u vidu hrane i novca za sve napuštene i povrijeđene životinje. S obzirom da ovo udruženje opstaje zahvaljujući nadljudskim naporima pojedinaca, koji u vlastitim domovima čuvaju i njeguju napuštene i povrijeđene životinje, zahvaljujući vlastitom novcu ili pojedinim donacijama, onda je zaista jasno koliko je svaka pomoć dobrodošla. Nakon što je moj prijatelj čuo sa kakvim se sve poteškoćama ovo udruženje susreće u radu, odlazi u samoposlugu tog tržnog centra da kupi hranu za donaciju, a vrhunac radnje se dešava na kasi. Opis posla bh. prodavačica obuhvata: odmjeravanje toga šta ste obukli, šta ste sve kupili, koliko novca ste potrošili i na šta, komentare poput: divne su vam ove mandarine, ja sam 4 na pauzi pojela (baš me to zanimalo) ili je li to sve? (ne sakrila sam još ponešto u tašni, pa samoposluga je zaboga, a ne lokalni granap u kome ima i logike da me to pitate) i na kraju obavezno gledanje ispod oka koliko ćete kesa da uzmete... Moj prijatelj je izgleda izgubio živce na drugom segmentu, a tome je pripomoglo i miješanje gospođe koja je stajala u redu iza njega. Nakon što je količina kupljene hrane za životinje prešla normalnu vrijednost prema procjeni prodavačice i gospođe u redu, nastaju čudni pogledi, mimika i podmuklo dobacivanje, koje će u jednom trenutku prerasti u otvoreni napad na mog prijatelja. A je l' to ti za ovo udruženje kupuješ? Bolje bi ti bilo da si kupio hrane za neku gladnu nanu ili dedu, nego što hraniš životinje, razmnožavaju se, pa nam djecu na ulicama napadaju! Otišlo je ovo i puno dalje, ali je za potrebe teksta dovoljno da vam ostavim samo ovu rečenicu, da se i ja ne bih iznervirala. Ako izuzmemo činjenicu o kakvom se stepenu kulture radi kada gledate u korpu druge osobe i još se usudite da je komentarišete (bilo da ste radnik ili drugi kupac) i dalje mi ostaje šokantno koliko su ljudi sebični. Nisu dovoljne vijesti poput toga da je psu ubačena petarda u usta, da su tek rođeni psići bačeni u rijeku, nije dovoljno što djeca iz zabave gađaju životinje i što na skoro svakom autoputu pregažene životinje stoje danima, jer nema dovoljno dobrih ljudi koji bi je sklonili, kada već oni koji su je povrijedili to nisu uradili, da postanemo svjesni da smo presebični, da djecu odgajamo pogrešno i da ljubavi prema životinjama ima sve manje. Iako su ovakve vijesti brojne, zapitajte ste kada ste pročitali da su psi lutalice nekoga napali, povrijedili i kada je neko dijete bilo povrijeđeno, osim ako vi niste napadali njih? Izgleda da se ona stara izreka da se čovjek najviše treba plašiti drugog čovjeka, a ne životinje i ovdje potvrđena. Da se razumijemo, ne kažem da je život neke gladne bake manje vrijedan, ali ta baka ima sigurno puno više načina da bude zaštićena od jednog povrijeđenog psa: od javne kuhinje, komšijske pomoći, besplatne ljekarske pomoći i pomoći porodice i prijatelja. Životinje to nemaju i najmanja povreda za njih znači opasnost da možda neće preživjeti. Život je život, bez obzira da li je ljudski ili životinjski. Ako ste u stanju ubiti, povrijediti ili mrziti životinju, teško da možete biti dobri prema ljudima. Ukoliko smatrate da je preče pomoći starim, a ne životinjama, onda pomozite, ali ne napadajte druge koji pokušavaju pomoći na neki drugi način, nekome drugom. Na kraju krajeva, prije nego prokomentarišete zašto neko prvo nije pomogao ljudima, zapitajte se kada ste baš vi zadnji put odnijeli hranu nekoj staroj osobi ili joj dali novac za tablete. Ispravite me ako griješim, ali će većina ljudi dobro da se zamisli. Pa zašto onda kuditi one koji pomažu na bilo koji način? Kada bi svako dao malo od onoga što ima drugome, svijet bi izgledao puno drugačije. Eto, iako sam mislila da ovakvim tonom teksta nikada neću doći do praznične misli, ipak sam uspjela. Ispunite ove praznične dane darivanjem i ne očekujte ništa natrag osim ljudskog osmijeha i životinjske prijateljstva, a vjerujte da životinje mogu biti veliki prijatelji. Tijana Ljuboje Riječ urednice U OVOM BROJU PROČITAJTE: Riječ urednice * Debatanti pišu * Regionalna takmičenja * U posjeti debatewise-u * Riječi velikana * Planiramo za naredni mjesec * Preuzeli smo od
Debatanti pišu. Moje ime je Gavrić Maja i član sam debatnog kluba JU Ekonomske škole iz Brčkog. U dvije godine svog rada i članstva u okviru debatne sekcije stekla sam razna iskustva. Jedno od meni najvažnijih jeste mogućnost da vodim "zdrav" dijalog i činjenica da sam naučila i pronašla pravi način u odbrani svog stava i mišljenja. Prilikom i tokom debatovanja moj klub i ja kao dio njega stekli smo i mnoga druga iskustva, koja smo nedavno i primijenili na Školskom, a čiji su se rezultati najbolje vidjeli na Regionalnom takmičenju. Izuzetna prilika ukazala nam se početkom decembra kada smo dobili poziv od Centra za kulturu dijaloga, da se odazovemo seminaru koji se održavao na Jahorini u periodu 2-4.12. tekuće godine. Na seminaru koji se održao pored druženja upoznali smo se pobliže sa World School debatnim formatom, koji podrazumijeva slobodnije i ležernije debatovanje, te u kom svi članovi imaju pravo da pitaju i budu pitani. Pored upoznavanja ovog formata imali smo priliku se i kreativno dokažemo, što mislim da smo i uspjeli kroz niz radionica. Takođe debatovali smo i na tezu: "Sarajevo (ne) treba postati Evropska prestonica kulture" gdje smo dobili mogućnost da saznamo i nešto više o Sarajevu i kriterijumima za dolazak do ovako laskave titule. Posebno mi se svidjelo jer smo dobili i priliku da debatujemo upravo koristeći stil odnosno format koji su neki od nas po prvi put imali priliku upravo tada primijeniti. Smatram da su ovakvi seminari zaista korisni u radu i usavršavanju mladih debatanata, što se odražava i vidi iz njihovih rezultata. Centru za kulturu dijaloga bih se zahvalila na ukazanom povjerenju i prenesenom znanju te se nadam da će se naša saradnja nastaviti i u buduće. Maja Gavrić, JU Ekonomska škola Brčko ŠTA CKD KAŽE NA TEKSTOVE DEBATANATA: Draga Majo, drago nam je što dijeliš naše mišljenje o važnosti debatnih seminara za mlade ljude i ovo tvoje javljanje će nam biti veliki podstrek da u narednoj godini budemo još bolji i uspješniji organizatori. Stoga, zadatak je da nam što češće pišeš, uživaš u danima raspusta i poželiš debatu i debatovanje. U narednoj godini ti želimo što više uspjeha i boljih rezultata, a ne sumnjamo da će neko ko pokazuje ovoliki entuzijazam u vezi sa debatom to i ostvariti. *** Dragi naši Zeničani, kolege saradnici Debatnih novosti, hvala nam što ste nam proslijedili ovaj članak iz školskih novina i radujemo se saradnji i u narednoj godini. MSŠ Zenica, Zenica 3
Debatanti pišu Od 1. do 4. decembra moja ekipa i ja imali smo posebnu čast da učestvujemo na Međunarodnom debatnom takmičenju u slovenskom gradu Ljutomeru. To je bilo prvo međunarodno takmičenje za nas, tako da smo se vratili puni utisaka. Debate su se održavale u Gimnaziji Franca Miklošič i trajale su čitave dane! Na takmičenju je učestvovalo 36 timova iz čak devet zemalja: Slovenija, Španija, Velika Britanija, Hrvatska, Češka, Mađarska, Turska, Rumunija i Bosna i Hercegovina. Naša ekipa je pobijedila dvije ekipe Slovenije i ekipu Turske. Na put do čevrtfinala stala nam je ekipa Velike Britanije. Format debata bio je World School, što je takođe za nas bila novost. Naime, kod nas se rade isključivo KP i KPP tako da smo imali priliku da se upoznamo i sa ovim formatom. World School (kako mu i samo ime kaže) se koristi širom svijeta. Mnogo je slobodniji i praktičniji, i učenici imaju više vremena da pokažu argumente i planove. Takve debate su i interesantnije i za debatovanje i za gledanje, jer nisu statične i dosadne. Mi se u našim debatama puno posvećujemo definicijama i potkrepama i na tome gubimo mnogo energije, dok oni za sve koriste um i logiku, što je zapravo suština debate. Iskreno se nadamo da će se i kod nas početi sa ovim formatom! Pored svakodnevnih debata, održalo se i veče predstavljanja država, gdje smo se mi pokazali u najboljem svjetlu. Obukli smo naše narodne nošnje, spremili prezentaciju sa najljepšim slikama naših prirodnih i kulturnih ljepota, ali i hrane i pustili muziku naših domaćih muzičara. Reakcije na naše predstavljanje bile su i više nego dobre. Zanimljiv nastup imala je i ekipa Slovenije. Ono što nije teško primijetiti jeste da naša omladina ne zaostaje za evropskom, bez obzira na zaostajanje naše države. Prava je šteta što naši učenici nemaju priliku da češće učestvuju na međunarodnim manifestacijama. Naša omladina ima šta da pokaže i ovog puta mi smo to samo potvrdili. Nadamo se da ćemo nastaviti sa uspjesima i da ćemo podstaknuti i druge kolege na rad u debati, jer debata nije samo rad, već i prilika za druženje i zabavu, ali i za sticanje novih znanja i umijeća! Isidora Vuković, JU Gimnazija Vaso Pelagić Brčko U porodilištu bolnice Manđagali u Milanu ove godine desilo se nešto veoma neobično. Rođeni su blizanci, ali u razmaku od mesec dana! Svet je prvi ugledao mali Gregorio, koji je već u dvadeset četvrtoj nedelji majčine trudnoće krenuo napolje. Kada je rođen imao je samo 650 grama! Odmah je smešten u inkubator za bebe gde je ostao pod budnim okom lekara, neonatologa. Akušeri su nekako uspeli da zaustave porođaj gospođe koja je nosila blizance, pa je Leonardo, mlađi blizanac, u utrobi mame Nadje ostao narednih mesec dana. Dakle, roda je dva puta doletela do kuće te porodice i to u razmaku od čak četiri nedelje! Kada se rodio mlađi brat Leonardo, imao je samo kilogram. Na svu sreću, obojica su preživela i posle nekoliko meseci roditelji su ih odveli kući u Ponte Lambro na jezeru Komo. BROJ: 3123 16. 12. 2011. 5
Debatanti pišu Debatne novosti sa ponosom, na samom kraju 2011. godine mogu zaključiti da su u ovoj godini, u znatnijoj mjeri nego ranijih godina, aktivirali i profesore koji su postali stalni dopisnici skoro u svakom broju. Nadamo se da će takvu praksu slijediti i nastavnici osnovnih škola i treneri fakultetskih debatnih klubova, te da će i u narednoj godini stranice Debatnih novosti okupljati ne samo tekstova debatanata iz cijele BiH, već i njihovih trenera. U ovom broju vam donosimo dijelove odlično urađenog izvještaja trenera Mirzeta Hamzića (morali smo uzeti dijelove, jer se radi o izvještaju koji ima, vjerovali ili ne, 40 stranica) i dvije novogodišnje čestitke, u nastavku pogledajte od koga. Od 4-14.10.2011. godine debatanti Gazi Husrev-begove medrese iz Sarajeva vrijedno i svakodnevno su održavali debate pripremajući se za internacionalno takmičenje u Crnoj Gori. Pripremne teze bile su ujedno i teze takmičenje, koje, primjetićete, nisu nimalo jednostavne i zahtijevaju dobru pripremu, koju su debatanti Gazi Husrev-begove medrese odlično uradili i zahvaljujući kojoj su našu zemlju predstavili na najbolji mogući način: This house believes that civil disobedience is essential to democracy; This house would not allow mass media to inform about terrorist activities; This house believes that EU should sanction member countries for their mistreatment of minorities; This house believes that civil disobedience is essential to democracy. Debatanti koji su se vratili iz CG nam poručuju da ih ne pitamo zašto rezultat nije mogao biti bolji, ali nama je jedino važno da ste BiH predstavili u najboljem mogućem svjetlu, a o tome svjedoči i sastanak sa bh. ambasadorom u CG, njegovom ekselencijom gospodinom Izmirom Talićem (fotografija ispod). Iz Gazi Husrev-begove medrese pišu nam i o posjeti kancelariji Centra za kulturu dijaloga i organizaciji javne debate posvećene značaju kulture dijaloga, o kojoj ste mogli čitati u našim prethodnim brojevima. Još jednom pohvaljujemo ovaj izvještaj i nadamo se da ćemo u narednoj godini u našu redakciju stizati još mnogo ovako sveobuhvatnih i slikovitih izvještaja. POREUZELI SMO OD: *** Šta biste rekli na saznanje da je napravljen prvi javni solarni punjač mobilnih uređaja na svetu i to baš u Srbiji? S druge strane, da li bi vam značilo da postoje mesta u vašem gradu na kojima besplatno možete da dopunite bateriju na svom umirućem mobilnom telefonu? Ma koliko se to činilo malo verovatnim, grupa naših studenata napravila je nešto što se do sada niko nije usudio da učini. Zakoračili su u nepoznato, na područje koje mnogo iskusniji i ozbiljniji tek istražuju, i izašli kao pobednici. Javni solarni punjač mobilnih uređaja Strawberry drvo zakuvao se u domaćoj kuhinji. Oprezno, korak po korak, grupu mladih vizionara vodila je svetla zamisao i na tom neravnom putu borili su se sa svim preprekama. Zajednička vizija ulila im je snagu da svet učine boljim mestom. Počeli su kao grupa prijatelja sa jednom, tada ludom zamisli, proslavili se kao Strawberry energy grupa građana, a ovenčani uspesima pokrenuli su i istoimeno preduzeće. BROJ: 3123 16. 12. 2011. 5
Debatanti pišu Dragi moji sve najbolje za nastupajuće praznike Božić i Novu Godinu, želi vam Zoran Jozić, Elektrotehnička škola Tuzla CKD ČESTITKA Dragi Bosanci i Hercegovci, svi narodi Balkana i svijeta, CKD vam želi godinu punu ljubavi, zdravlja, toplih i iskrenih riječi i sreće. Da vam nijedna prepreka ne stane na putu ostvarenja cilja, da budete jaki i istrajni i da uvijek želite nemoguće, jer zajedničkim snagama će i čuda biti moguća. Hvala vam za sve godine saradnje sa CKD-om, a mi se nadamo da će godina pred nama biti uspješnija od svih zajedno. Članovi porodice Parker uputili su se nedavno automobilom iz Pensilvanije ka Atlanti. Vozili su polako, zapravo sporije od teretnog voza koji je upravo u tom trenutku promicao pokraj njih. Ma kako brzo voz prolazio, gospođa Parker uspela je da na krovu primeti štene koje se bespomoćno osvrće oko sebe. Parkerovi su, inače, ljubitelji životinja. Smesta su zaustavili automobil i iz kola pozvali vatrogasce, objašnjavajući šta su videli na putu. Vatrogasci su munjevito pritekli u pomoć. Nekoiko telefonskih poziva i desetak minuta kasnije teretni voz je zaustavljen. Vatrogsaci su se uz pomoć merdevina popeli na krov gde su našli drhtavo štene. Voz je zatim krenuo dalje, a Tina Parker odnela je psa svojoj kući. Nazvala ga je Boxcar hunter Gonič teretnjaka. Niko nikada neće saznati kako je štene dospelo na krov vagona. BROJ: 3123 16. 12. 2011. SREĆNA NAM NOVA DEBATNA GODINA! 5
Regionalna takmičenja 10.12.2011. godine održana su Regionalna takmičenja u 6 regija u BiH: Brčko, Sarajevo, Mostar, Tuzla, Zenica, Srbac, koja su okupila oko 200 učesnika. Takmičenja su predstavljala kvalifikacije za Državno debatno takmičenje, koje je trebalo biti održano u periodu 16.-18.12.2011. godine. Međutim, nakon sugestija regionalnih koordinatora i činjenice da je kraj polugodišta bio veoma blizu, što povećava obim obeveza i za učenike i za profesore, takmičenje će biti održano početkom nove školske godine (bez brige, o tačnom datumu takmičenja bićete blagovremeno obaviješteni ). Teze na regionalnom takmičenja bile su: Vijeće učenika doprinosi smanjenju nasilja među vršnjacima / kvalifikacije (KP) Zatvore za maloljetničke prestupnike treba formirati prema evropskim standardima /polufinale (KPP) Nastavu na univerzitetima treba organizovati na maternjem jeziku i jezicima manjina / finale (KPP) REGIJA BRČKO Ekonomska škola Brčko je 10.12. okupila debatante iz: MSŠ Čelića, Poljoprivredne i medicinske škole Brčko, Gimnazije Vaso Pelagić iz Brčkog, Tehničke škole Brčko i naravno, Ekonomske škole Brčko. Kao i sva debatna dešavanja u Brčkom i ovo je medijski propraćeno zahvaljujući HIT Televiziji Brčko, BDC Televiziji Brčko, te Debatnim novostima. Ekonomska škola Brčko osvojila je prvo mjesto i kvalifikovala se za učešće na Državnom takmičenju. Ekipa je u sastavu: 1. Ismar Mustafić 2. Ognjen Okilj 3. Dajana Šmrkić Najbolji debatant takmičenja: Dajana Šmrkić, Ekonomska škola Brčko Poznatog italijanskog fizičara Glilea Galileja (1564 1642) neko je jednom upitao koliko ima godina. Osam ili deset, odgovorio je, iako je to bilo u očitom neskladu sa njegovom dugom, belom, bradom. Na začuđen pogled ispitivača, Galilej je spremno odgovorio. Brojim samo godine koje su mi ostale do smrti, jer one koje su već prošle nemam više. BROJ: 3123 16. 12. 2011. REGIJA ZENICA Škola domaćin Regionalnog takmičenja u Zenici bila je Mješovita srednja škola Zenica, a okupila je debatante iz: Mješovite srednje škola Zenica, Mješovita srednja škola Tešanj i Mješovite srednja škola Donji Vakuf. Takmičenju su prisustvovale medijske ekipe: RTV Zenica i Naša riječ Novine Mješovita srednja škola Donji Vakuf osvojila je prvo mjesto i kvalifikovala se za učešće na Državnom takmičenju. Ekipa je u sastavu: 1. Zerina Fazlagić 2. Mustafa Dželilbašić 3. Lamija Opardija 4. Najbolji debatant takmičenja: Lejla Opardija, Mješovita srednja škola Donji Vakuf 5
Regionalna takmičenja REGIJA TUZLA Elektrotehnička škola Tuzla u svojim prostorijama okupila je takmičare iz: Mješovite srednje škola Srebrenik, Gimnazija Gračanica, Elektrotehničke škola Tuzla, Behrambegove Medresa Tuzla. Behrambegova medresa Tuzla osvojila je prvo mjesto i kvalifikovala se za učešće na Državnom takmičenju. Ekipa je u sastavu: 1. Mustafa Mehuljić 2. Velida Krajinović 3. Amela Kavazović Najbolji debatant takmičenja: Mustafa Mehuljić, Behrambegova medresa Tuzla REGIJA MOSTAR Škola domaćin Regionalnog takmičenja bila je: JU Srednja elektrotehnička škola Mostar, a pored ekipe domaćina na takmičenju su prisustvovali: Srednjoškolski Centar Konjic, Karađoz-begova medresa Mostar i Tekstilna i poljoprivredna škola Mostar. Događaj je medijski propratio Studio 88. Ekipa JU Srednja elektrotehničke Mostar osvojila je prvo mjesto i kvalifikovala se za učešće na Državnom takmičenju, u sastavu: 1. Amin Sejfić 2. Armin Bohm 3. Edin Šemić Obično se kaže da je brak sklopljen tek kada mladenci izgovore da!, često nazvano i sudbonosnim da. Bračna sudbina nije bila naklonjena mladiću iz Rima čija se verenica predomislila u poslednjem trenutku, tako da nije želela da potvrdi pristanak. Ukratko, nevesta nije htela da kaže: da. Samo se okrenula i... otišla. Nesrećni Rikardo ostao je zaprepašćen i nem pred oltarom i zvanicama. I ne samo to. Uzaludno je platio skupoceno svadbeno putoavnje, a o uređenju stana da i ne govorimo! Čim se smirio, Rikardo je podneo tužbu protiv bivše verenice i od nje zatražio pet stotina hiljada evra za troškove i nanetu bruku. Medeni mesec u Polineziji i raskošan stan u centru Rima, možda, su koštali i više, ali su mu advokati savetovali da ne preteruje sa zahtevima, budući da odbegla mlada nije bogata. BROJ: 3123 16. 12. 2011. Najbolja debatantica takmičenja: Selma Didik, Srednjoškolski Centar Konjic 8
Regionalna takmičenja REGIJA SARAJEVO Škola domaćin takmičenja bila je Centar za slijepu i slabovidnu djecu i omladinu Sarajevo. Regija Sarajevo okupila je debatante iz: Peta Gimnazija Sarajevo, Persijsko-Bosanski koledž Ilijaš, Srednjoškolski Centar Pale, Gazi Husrev-begova medresa Sarajevo, Centar za slijepu i slabovidnu djecu i omladinu Sarajevo, Gimnazija Istočno Sarajevo, Ekonomska škola Istočno Sarajevo, Katolički školski centar-medicinska škola Sarajevo, Ekonomska škola Sarajevo, Zubotehnička škola Sarajevo. Dvije škole su se kvalifikovale za učešće na Državnom takmičenju: Osvojeno prvo mjesto: 1. Srednjoškolski Centar Pale; ekipa u sastavu: 1. Aleksandar Vladičić 2. Ivana Koroman 3. Tamara Trgočević Osvojeno drugo mjesto: 2. Ekonomska škola Sarajevo; ekipa u sastavu: 1. Nedim štrbo 2. Lejla Mahmutović 3. Mirnes Ćutuk Najbolja debatantica takmičenja: Ivana Žilić, KŠC Srednja medicinska škola Sarajevo REGIJA SRBAC Gimnazija i Srednjoškolski Centar Petar Kočić Srbac pored ekipe predstavnice domaćina ugostili su: Gimnaziju Novi Grad i Mješovitu srednju školu Sanski Most. Najbolji plasman ostvarila je škola domaćin i kvalifikovala se za učešće na Državnom takmičenju. Ekipa u sastavu: 1. Milica Latinčić 2. Nevena Košćica 3. Helena Brkanlić Najbolja debatantica takmičenja: Milica Latinčić, Gimnazija Srbac U porodilištu bolnice Manđagali u Milanu ove godine desilo se nešto veoma neobično. Rođeni su blizanci, ali u razmaku od mesec dana! Svet je prvi ugledao mali Gregorio, koji je već u dvadeset četvrtoj nedelji majčine trudnoće krenuo napolje. Kada je rođen imao je samo 650 grama! Odmah je smešten u inkubator za bebe gde je ostao pod budnim okom lekara, neonatologa. Akušeri su nekako uspeli da zaustave porođaj gospođe koja je nosila blizance, pa je Leonardo, mlađi blizanac, u utrobi mame Nadje ostao narednih mesec dana. Dakle, roda je dva puta doletela do kuće te porodice i to u razmaku od čak četiri nedelje! Kada se rodio mlađi brat Leonardo, imao je samo kilogram. Na svu sreću, obojica su preživela i posle nekoliko meseci roditelji su ih odveli kući u Ponte Lambro na jezeru Komo. BROJ: 3123 16. 12. 2011. 15
Regionalna takmičenja www.debatewise.org PRAVNA DOB ZA STICANJE PUNOLJETSTVA TREBA BITI SNIŽENA NA 16 GODINA Razumljivo je, morate imati 18 godina da bi bili punoljetni. Pokretač ove debate na debatewise-u tvrdi da su mnogi 16-ogodišnjaci dovoljno zreli i pametni za donošenje važnih životnih odluka, te da mnoge maltretiraju zato što smo "premladi". Kreator teme tvrdi da mlađi od 18 godina imaju pravo na izbore, slobode i prava, ali da ih odrasli čine bezvriednim. Ako su tinejdžeri dovoljno zreli i imaju visok prosjek ocjena, oni bi im trebalo dopustiti da imaju jednaka prava kao i punoljetni. Šta vi mislite? DA LI MAĐARSKA ISPUNJAVA SVOJE OBAVEZE U ZAŠTITI LJUDSKIH PRAVA LJUDSKIM PRAVIMA KOJE SU OBAVEZNE ZA SVE ZEMLJE ČLANICE EVROPSKE UNIJE? U nedavnom intervjuu za www.rabble.ca Aladàr Horvath, predsjednik Udruženja za građanska prava Roma u Mađarskoj i bivši član mađarskog Parlamenta, daje pregled istorije Roma u Mađarskoj, govoreći o njihovom teškom društvenom i političkom položaju u zemlji, koji ih je priomorao daodlaze u Kanadu i traže izbjeglički status, u posljednjih nekoliko mjeseci. On prepoznaje govor mržnje koji prevladava u mađarskim medijima kao centralno mjesto ukupnog društvenog prezira prema Romima, te opisuje teškoće s kojima se suočavaju mještani koji proizlaze iz rutinske policijske brutalnosti, strukturalnog nasilja i agresije lokalnih vlasti. Konstantan problem predstavlja i praksa prisilnog rada u kampovima koji razdvajaju porodice i tako uništavaju romske zajednice. Da li Mađarska krši ljudska prava i kako poboljšati položaj Roma u ovoj zemlji? Sredinom novembra, kao i svih prethodnih godina, u srcu Londona postavljeno je javno klizalište. Ništa čudno, i u našem glavnom gradu zimi se otvaraju privremena klizališta, na veliku radost dece. Međutim, u britanskoj prestonici veštački led ove godine prvo je isprobalo pet pingvina. Ove prepoznatljive životinje u fraku za tu priliku namerno su prevezene u Londom iz Zoološkog vrta u grofoviji Oksfordšir. U prvi trenutak pomalo zbunjeni, pingvini su se ubrzo opustili i više od jednog sata jurili se po ledu, kao neka nestašna i razdragana deca. POLICIJSKI SAT ZA MLADE KAO KAO NAČIN DA SE SMANJI KRIMINAL? Policijski sat za mlade je jako rasprostranjen u SAD-u kako bi se djeca sklonila s ulice noću. Policijski sat podrazumjeva protivzakonito boravak izvan kuće u tačno određeno vrijeme. U SAD-u preko 300 gradova su usvojili zakon o policijskom satu, koji se razlikuju samo u detaljima, ali svi imaju za cilj smanjenje maloljetničkog kriminala i aktivnosti bandi. U Velikoj Britaniji 1998. zakonom je dozvoljeno lokalnim vijećima da nametnu policijski sat za svu djecu ispod deset, iako to još niko nije odlučio učiniti. U definisanju prijedloga takvog zakona treba razmišljati o starosnim skupinama za koje se uvodi policijski sat, vrijeme kada je na snazi, kazne za prekršitelje i eventualne izuzetke, na primjer, je li dozvoljeno da se nalazi napolju u pratnji odrasle osobe? Šta vi mislite o ovoj tezi? BROJ: 3123 16. 12. 2011. 15
Riječi velikana SAMOSPOZNAJA Nazivaju me filozofom slobode. Nekakav jerarh je za mene rekao da sam "zatočenik slobode". I ja sam, odista, najviše od svega, zavoleo slobodu. Nastao sam od slobode; ona je moj roditelj. Sloboda za mene predstavlja prvobitno postojanje. Svojevrsnost mog filozofskog tipa se prevashodno sastoji u tome što sam "u osnovu filozofije stavio slobodu, a ne postojanje". U tako radikalnoj formi, čini se, to nije uradio još nijedan filozof. U slobodi je skrivena tajna sveta. Bog je zaželeo slobodu i odatle potiče tragedija sveta. Sloboda se nalazi u početku, a i na kraju sveta. U suštini, ja sam celog svog života pisao filozofiju slobode, trudeći se da je usavršim i dopunim. U meni vlada osnovno ubeđenje da Bog prisustvuje i dela samo kroz slobodu. (...) Nemoguće je zamišljati da je sloboda statična, ona se mora zamišljati dinamičnom. Postoji dijalektika slobode i sudbina slobode u svetu. Sloboda može da pređe u svoju suprotnost. U sholastičkoj filozofiji problem slobode se uglavnom poistovećuje sa "slobodnom voljom". (...) Za mene je sloboda uvek označavala nešto sasvim drugo. Sloboda je moja nezavisnost i usmerenost moje ličnosti iznutra; sloboda predstavlja moju stvaralačku snagu, a ne izbor između ispred mene postavljenih dobra i zla, već moje sopstveno stvaranje dobra i zla. Sa slobodom je povezana i tema o čoveku i stvaralaštvu. (...) Objektivna realnost ne postoji, to je samo iluzija svesti jer postoji samo objektivacija realnosti, nastala kao proizvod određene usmerenosti duha. Objektivirani svet nije pravi realni svet, zbog toga što je to samo stanje pravog realnog sveta koje može da bude promenjeno. Objekt predstavlja delo subjekta. Samo je subjekt egzistencijalan i samo se u subjektu spoznaje realnost. To uopšte nije subjektivni idealizam, kako to neki tvrde, oslanjajući se na šablonske klasifikacije. Po Diltajevoj klasifikaciji (naturalizam, objektivni idealizam i idealizam slobode) moja misao spada u tip idealizma slobode.(...) Moja filozofija je filozofija duha. Duh za mene predstavlja slobodu, stvaralački čin, ličnost, druženje ljubavi. Potvrđujem primat slobode nad postojanjem. Postojanje je sekundarno, jer ono već samo po sebi predstavlja determinaciju, neophodnost; ono je objekat. (...) Kada sam došao do svoje konačne filozofije, za mene je poseban značaj dobila ideja nestvorene slobode i objektivacije. Nestvorena sloboda objašnjava ne samo nastanak zla, već i nastanak stvaralačke novine, onoga što ranije još nije postojalo. Nestvorena sloboda predstavlja granični pojam, ili tačnije- ne pojam, već simbol, pošto se o nestvorenoj slobodi, zbog njene potpune iracionalnosti, ne može stvoriti racionalan pojam. Ideja Boga predstavlja najveću ljudsku ideju. Ideja čoveka je najveća Božija ideja. Čovek očekuje rađanje Boga u njemu. Bog očekuje rođenje čoveka u njemu. DUH I REALNOST CELA ŠUMA JEDNO DRVO Piranji do Norte je oblast u Brazilu koja,verovatno, nikad ne bi došla u novine da u njoj ne postoji najneobičnija šuma na svetu. Prostire se na površini od 7500 kvadratnih metara, a čini je jedno jedino drvo, Anacardium occidentale, najveće na svetu. Zna se da ga je 1888. godine zasadio ribar po imenu Luis Inasio de Oliveira. U njegovom hladu Oliveira je i umro navršivši 93 godine. Zanimljivo je da drvo, zbog neke dosad nerazjašnjene greške prirode, grane drveta nisu stremile uvis i širile krošnju već su se razbaškarile po tlu. BROJ: 3123 16. 12. 2011. Duh nije moguće racionalno definisati, to je očajan pokušaj razuma. Takvom definicijom duh se usmrćuje, pretvara u objekt, dok je on subjekt. O duhu se ne može načiniti pojam. Ali, moguće je uočiti znakove duha. Moguće je reći da se takvim znakovima očitiju sloboda, smisao, stvaralačka delatnost, celovitost, ljubav, vrednost, obećanje najvišem božanskom svetu i sjedinjenje sa njim. Tim nizom znakova sjedinjuju se pneuma Svetog pisma i nus grčke filozofije. Pošto je duh slobodan, duhovno pre svega treba shvatiti kao nešto što je nezavisno od prirode i društvene determinacije. (...) Duh je sloboda, a sloboda seže u predbivstvenu dubinu. (...) Duh je stvaralaštvo, duh stvara novo biće. (...) No, duh ipak ne potiče samo od Boga, već i od početne, predbivstvene slobode. (...) Duh je um, ali celovit um. Duh je jednako transcedentan i imanentan. Duh je istovremeno i iracionalan, izvanracionalan, nadracionalan. (...) NIKOLAJ BERĐAJEV (Samospoznaja, Duh i realnost) http://www.mastarije.iza-ogledala.com 16
Planirane aktivnosti JANUAR 2011. 1. Debatne novosti, januar Sarajevo Januar 2012. Januar 2012. 2. Sastanak regionalnih koordinatora 3. Saradnja sa IDEAom Sarajevo Januar 2012. Januar 2012. Sarajevo Januar 2012. Januar 2012. 4. Web info Sarajevo Januar 2012. 5. Ažuriranje web stranice 6. Praćenje dnevnih novina - Maloljetničko prestupništvo 01.01. 10.01. 20.01. Sarajevo kontinuirano Januar 2012. Sarajevo kontinuirano Svaki dan ZAMIŠLJENOST Veliki nemački kompozitor Ludvig van Betoven (1770 1827) ušao je jednom u neku bečku kafanu. Seo je za sto i duboko se zamislio, ništa ne poručivši. Posle sat vremena pozvao je kelnera i pitao ga koliko je dužan. Poštovani gospodine, još ništa niste jeli. Želite li nešto da vam donesem?, uzvratio mu je kelner. Donesite šta god hoćete, samo me ostavite na miru, odgovorio mu je zamišljeni umetnik. BROJ: 3123 16. 12. 2011. 18
Debatne novosti 11 SPISAK ŠKOLA I UNIVERZITETA MREŽE CKD-a ZA ŠKOLSKU 2011./2012. Impresum # Ime i prezime Škola No. Ime i prezime Škola 1. Admir Kukuljević Poljoprivredna i medicinska škola Brčko 46. Suzana Stanković SŠC Milorad Vlačić Vlasenica 2. Aida Muminović MSŠ Srebrenik 47. Ulfeta Imamović MSŠ Musa Ćazim Čatić Kladanj 3. Amela Petričević Akif Delić Ekonomska škola Tuzla 48. Vesna Milavić Amer Bahtijar Srednja medicinska škola Mostar 4. Alma Alibegović Perzijsko bosanski koledž sa internatom Ilijaš 49. Zoran Jozić Elektrotehnička škola Tuzla 5. Amela Redžić Srednja tekstilna i poljoprivredna škola Mostar 50. Žarko Brkanlić SŠC Srbac 6. Amila Dupovac Srednjoškolski centar Hadžići 51. Amela Tiro OŠ Musa Ćazim Ćatić Sarajevo 7. Amila Hubić OC Desnek Breza 52. Azerina Muminović Osnovna škola Alija Nametak Sarajevo 8. Anesa Peco Srednja građevinska škola Mostar 53. Namir Ibrahimović OŠ Savfet-beg Bašagić Sarajevo 9. Azijada Jukan Gimnazija Dr. Mustafa Kamarić Gračanica 54. Azemina Hujdur OŠ Silvije Strahimir Kranjčević Sarajevo 10. Azra Džananović MSŠ Donji Vakuf 55. Sanja Jurić OŠ KŠC Sv. Josip Sarajevo 11. Branka Kukić Gimnazija Vaso Pelagić Brčko 56. Aida Šečić Centar za slušnu i govornu rehabilitaciju Sarajevo 12. Branko Lalović Srednja škola Rogatica 57. Inera Isović OŠ Vladislav Skarić Sarajevo 13. Branka Malinić-Čugalj i Jelena Ćirić Srednjoškolski centar Pale 58. Nevzeta Doljančić OŠ Isak Samokovlija Sarajevo 14. Danijela Zuletović KŠC -Srednja medicinska škola OŠ Mehmedbeg Kapetanović Ljubušak 59. Mirsada Lukač Sarajevo Sarajevo 15. Demond Đonko Srednja elektrotehnička škola Mostar 60. Hidajet Hadžiavdić OŠ Hasan Kaimija Sarajevo 16. Dušica Čukle Srednja škola Konjic 61. Ifeta Bajramović i Pašana Ĉano OŠ Nafija Sarajlić Sarajevo 17. Duška Mijić Dalač Ekonomska škola Sarajevo 62. Anja Gengo i Tijana Ljuboje Univerzitet, Pravni fakultet Sarajevo 18. Ekrem Hamzić Srednjoškolski centar Ilijaš 63. Dževad Sarač Filozofski fakultet Sarajevo 19. Elmedin Ljevo Karađoz-begova medresa Mostar 64. Enio Kapetanović Medicinski fakultet Sarajevo 20. Fuad Belma Ibrahimović i Gimnazija Ismet Mujezinović! Tuzla 65. Hadžimehmedović Edita Gondžić Elektrotehnički fakultet Sarajevo 21. Haris Mujić MSŠ Doboj Istok 66. Žana Lepara Univerzitet Mostar 22. Izeta Bihorac Peta gimnazija Sarajevo 67. Jusuf Hasić Filozofski fakultet Tuzla 23. Konstantina Mutić Ekonomska škola Istočno Sarajevo 68. Armin Ridžalović Ekonomski fakultet Sarajevo 24. Kristina Marković Gimnazija Filip Višnjić Bijeljina 69. Stefan Dragičević Ekonomski fakultet Brčko 25. Lejla Bajraktarević Ekonomska škola Brčko 26. Ljiljana Mučibabić Srednja zubotehnička škola Sarajevo 27. Mevludin Ferhatović Mješovita srednja građevinskogeodetska Tuzla 28. Mevludin Lupić MSŠ Sapna 29. Midhat Čaušević Behram-begova medresa Tuzla 30. Mirzet Hamzić Gazi Husrev-begova medresa Sarajevo 31. Muhamed Halilović Opća gimnazija Bosanska Krupa 32. Muharem Kotorić MSŠ Tešanj 33. Nasiha Mulahalilović MSŠ Čelić 34. Nasveta Turković Gimnazija Visoko 35. Olivera Kulic JU Gimnazija Živinice 36. Rasim Halilagić Gimnazija Dobrinja, Vox Sarajevo 37. Refik Čajić MSŠ Zenica 38. Samir Mehadžić MSŠ Sanski Most 39. Sanela Vidović Gimnazija Petar Kočić Srbac 40. Sanid Zirak Aida Malešević Gimnazija Enver Pozderović Goražde 41. Sanja Kondić Gimnazija Petar Kočić Novi Grad 42. Sanja Mrđa Srednja škola Đ. Radmanović Novi 43. Sedika Cerić Grad Centar za slijepu i slabovidu djecu i omladinu Sarajevo 44. Senija Tošić Srednja tehnička škola Brčko 45. Snežana Čokić Gimnazija i SSŠ Istočno Sarajevo 19
Debatne novosti 10 Sanja Vlaisavljević Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke Zoran Marčeta Ministarstvo privrede Kantona Sarajevo Ministarstvo porodice, omladine i sporta RS Avaz d.o.o. Jasmin Čečo IDEA BOARD of DIRECTORS Grad Sarajevo Ured gradonačelnika Anesa Vilić Anja Gengo Sedika Cerić Amela Ibrahimagić Tijana Ljuboje Sead Borovina Nadina Balagić
CKD ČESTITKA Dragi Bosanci i Hercegovci, svi narodi Balkana i svijeta, CKD vam želi godinu punu ljubavi, zdravlja, toplih i iskrenih riječi i sreće. Da vam nijedna prepreka ne stane na putu ostvarenja cilja, da budete jaki i istrajni i da uvijek želite nemoguće, jer zajedničkim snagama će i čuda biti moguća. Hvala vam za sve godine saradnje sa CKD-om, a mi se nadamo da će godina pred nama biti uspješnija od svih zajedno. SREĆNA NAM NOVA DEBATNA GODINA!