Tehnologija uzgoja jagodičastog voća po principu integralne proizvodnje Sarajevo, Maj 2015. V sistem uzgoja 60-70 cm 30-40 cm 1
Pitanje optimalne gustine sklopa? 1 m Na 1 m dužine špalira 7 9 nadzemnih prirasta dužine 1,8 2,3 m sa 20 25 rodnih pupoljaka na sebi. Sklop od 150 180 rodnih pupoljaka na jednom dužnom metru špalira. 2,0 m Optimalan sklop? 2
Optimalan sklop? A 1 1 B 2 2 2 2 2 3 2 2 2 2 2 3 3
4
5
6
7
ČIŠĆENJE JAGODA U MARTU MESECU Poljoprivredni fakultet, Banja Luka Poljoprivredni fakultet, Banja Luka 8
REZANJE BOKORA JAGODA Poljoprivredni fakultet, Banja Luka Poljoprivredni fakultet, Banja Luka 9
ČIŠĆENJE JAGODA NAKON BERBE Poljoprivredni fakultet, Banja Luka IP jagodastog voća "Hrana treba da bude lijek, a lijek hrana Hipokrat Čovjek se danas vraća prirodi prirodnoj hrani Najnoviji EU i svijetski trendovi sve više su usmjereni na zaštitu životne sredine i proizvodnju zdravstveno ispravne hrane 10
Definicija IP-a IP je kombinacija: 1. genetskih, 2. agronomskih, 3. biotehničkih i 4. hemijskih metoda, u ekonomsko prihvatljivom sistemu proizvodnje, koji obezbeđuje kvalitet ploda, očuvanje okoline i ljudskog zdravlja (Gvozdenović, 1993). OPŠTA NAČELA GNOJIDBE U IP-u Daje se prednost organskim gnojivima Dozvoljena upotreba sistema fertirigacije (iznimno) Folijarna gnojidba dozvoljena samo za korekciju nedostatka hraniva Nije dozvoljena gnojidba materijama štetnim za okoliš Obavezna pisana evidencija o tlu, biljkama, vodi i gnojivima (upotreba gnojiva i poboljšivača tla, datum primjene, količina, vrsta gnojiva i način primjene) Azot se dodaje najmanje u dva termina 11
CILJEVI U IP u smanjenje onečišćenja tla, vode i zraka čuvanje i poticanje plodnosti tla optimalna upotreba agrohemikalija čuvanje i poticanje biološke raznolikosti ekonomski održiva proizvodnja. Gnojidba jagodastog voća u IP-u Meliorativna i redovna gnojidba Obavezno vođenje evidencije Unos gnojiva na osnovu rezultata analize tla i opšteg vizuelnog stanja voćke (folijarna analiza). Prije podizanja zasada (meliorativno), a kod postojećih zasada minimalno jednom u 3 godine neophodno je provoditi analize tla na: Sadržaj azota (N), preporučuje se N-min metoda. Sadržaj fosfora (P 2 O 5 ), kalija (K 2 O), magnezija (Mg), humusa i ph 12
Uzimanje uzoraka tla za analizu Analize tla i interpretacija rezultata ph reakcija tla ph tla značajna za primjenu, izbor i doze gnojiva Za kontrolu plodnosti tla i primjenu gnojiva koristi se ph mjerena u suspenziji sa 1M rastvorom KCl Optimalne ph vrednosti za neke grupe voćaka: jabučasto (5,2 7,7), koštičavo (5,7 7,7), jezgrasto (6,0 7,0) i jagodasto (5,1 6,5). 13
Gnojidba nije dozvoljena Od 15. novembra do 15. februara, tečnim stajnjakom i osokom na svim poljoprivrednim površinama bez obzira na pokrov Od 1. maja do 1. septembra, tečnim stajnjakom i osokom po površini bez unošenja u tlo na svim poljoprivrednim površinama. Prema nitratnoj direktivi EU 91/676/EEC najveća dozvoljena količina azota unesena sa stajskim gnojivom (revidirano 2001 god) je 170 kg/ha Prosječan sadržaj hraniva u organskim gnojivim u % Gnojivo N P 2 O 5 K 2 O CaO MgO Goveđi stajnjak 0,4 0,3 0,6 0,4 0,15 Kokošiji izmet (osušen) 5 5 4 6 2,5 maksimalne količine organskih gnojiva u IP-u: a) Meliorativno: stajnjaka 30 t /ha, kokošijeg izmeta 2 t / ha b) Redovna gnojidba stajnjaka 15 t / ha, kokošijeg izmeta 1 t / ha c) Prema nitratnoj direktivi EU 91/676/EEC najveća dozvoljena količina azota unesena sa stajskim gnojivom (revidirano 2001 god) je 170 kg/ha 14
Gnojidba azotom Gnojidba sa azotom do normalnog rasta i rodnosti. Ako biljka ima preveliku količinu azota (vizuelna dijagnoza), obavezno izostaviti gnojidbu azotom ili je smanjiti Preporučuje se azotno gnojivo dodavati u više obroka u toku vegetacije, ukupna količina za jagodasto voće po preporukama je 60 kg N/ha U slučaju nepovoljnih uslova za mineralizaciju tokom godine, moguća je folijarna gnojidba sa azotnim gnojivima (npr. 0,5 % rastvor ureje) Pojava žućenja vršnih listova hloroza kod maline, usled značajnog nedostatka Mn, ali i neznatog pomanjkanja Ca, Mg i Fe 15
Purpurna (ljubičasta) boja lista kod maline, sorta Polka. Nedostatak fosfora Manjak azota (žutilo, ali moguća crvena ili ljubičasta boja kao posledica povećane akumulacije ugljenih hidrata) Deficit azota: mlađi listovi zeleni a stariji hlorotični i ljubičasti ili crveni. Mladi listovi povlače azot iz starijih listova ukoliko dođe do njegovog deficita i smanjenog usvajanja iz tla 16
Žućenje lista kao posledica deficit kisika (hipoksija i anoksija) u zoni korijena, izazvana najčešće suviškom vode, zaslanjenosti tla (solni stres), visoke i niske temperature i sl Deficit kalcija 17
Deficit bora Deficit željeza kod jagode 18
PREDUVJETI USPJEŠNE ZAŠTITE OD ŠTETNIKA Znanje (osnove morfologije, biologije i ekologije) Vrijeme intervencije Novac ZEMLJIŠNI ŠTETNICI Žičnjaci (Elateridae) Grčice (Melolontha sp.) Rovac (Gryllotalpa gryllotalpa) Sovice (Noctuidae) Nematode Glodari Puževi 19
Žičnjaci (Elateridae) Polifagni štetnici Štete od larvi Višegodišnji razvoj Veće štete u sušnom periodu 20
Grčice (Scarabeidae) Polifagni štetnici Veliki broj vrsta Štete od larvi i imaga Višegodišnji razvoj larvi Veće štete u sušnom periodu 21
Rovac (Gryllotalpa gryllotalpa) Polifagni štetnik Omnifag Jedna generacija tokom dvije kalendarske godine Štete od larvi i imaga Veće štete u rastresitom, humusom bogatom tlu 22
Sovice (Noctuidae) Polifagni štetnici Veliki broj vrsta Štete od larvi Intezivan razvoj larvi Veće štete u mladim usjevima i nasadima 23
24
Glodari Repelenti NATUS d.o.o. - Barčićeva 17, 10000 Zagreb, Hrvatska (Croatia) Tel./Fax: 01/4621-994, E-mail: natus@zg.htnet.hr 25
Zatrovani mamci ŠTETNICI NADZEMNOG DIJELA Lisne uši (Aphididae) Grinje (Acarinae) Cvjetojed (Anthonomus sp.) Rutava buba (Tropinota hirta) Malinin korebus (Corebus rubi) Malinin prstenar (Agrilus aurichalceus) Malinin staklokrilac (Bembecia hylaeiformis) Malinina mušica galica (Lasioptera rubi) 26
Lisne uši Polifagni štetnici Štetnici mladih izboja Štetnici cvjetnih drški Vektori virusnih bolesti Simptomi oštećenja u vidu raznih deformacija Suzbijanje: Zimsko prskanje mineralna ulja U toku vegetacije sistemični insekticid Grinje Polifagni štetnici Najznačajnija T. urticae, baštenska grinja Suzbijanje: Zimsko prskanje mineralna ulja U toku vegetacije akaricidi 27
Cvjetojed Rutava buba Štetnici cvijetova Izraženija pojava u zasadima bliže šuma Oštećuju cvijetne dijelove Suzbijanje: Preventiva Insekticidi u fazi butonizacije pojave prvih cvjetnih pupova Štetnici izboja mušica galica Jedna generacija Šteti larva izgrizanjem srži Simptomi gale na mjestu ubušivanje larve Suzbijanje: Uklanjanje izdanaka sa galama 28
Zaključci Dobar izbor i priprema tla za sadnju Kvalitetan sadni materijal Kvalitetna sadnja Preventivne mjere Pravovremena i kvalitetna zaštita OČUVANJE ZDRAVLJA LJUDI I ZAŠTITE ŽIVOTNE OKOLINE POJAVA I RASPROSTRANJENOST Trulež korijena (fitoftoroza) maline je prvi put opisana u Škotskoj 1937. godine od strane Watersona, nakon čega je otkrivena u SAD-u 1958. godine, ali su značajnije štete u proizvodnji maline u ovoj zemlji nastale tek 1980-ih godina. Na području Srbije ova bolest je prvi put opisana od strane Koprivice i sar. (2002) na području Zapadne Srbije. Danas je fitoftoroza raširena u mnogim zemljama u kojima se malina gaji. Tako je prema EPPO/CABI (1997) ova bolest rasprostranjena u Evropi (Austrija, Danska, Francuska, Holandija, Irska, Norveška, Njemačka, Slovenija, Srbija, Švedska, Švajcarska i Velika Britanija), kao i u Sjevernoj Americi (Kanada i SAD), Južnoj Americi (Čile) i Okeaniji (Australija i Novi Zeland). 29
EKONOMSKI ZNAČAJ Phytophtora fragariae var. rubi spada među ekonomski najštetnije patogene maline koji kod nas pričinjava ekonomski značajne štete, a može i da dovede do potpunog propadanja zasada maline. I Ivanović i Ivanović (2005) navode da je trulež korijena (fitoftoroza), bez sumnje, najznačajnija bolest korijena maline u svijetu. Njen značaj se ogleda i u tome što nakon pojave ovog patogena zemljište može ostati zaraženo čak 10 do 15 godina. Zbog svega toga EPPO je ovog patogena uvrstio na A2 karantinsku listu štetnih organizama. SIMPTOMI Phytophtora fragariae var. rubi je zemljišni patogen, čijem širenju pogoduje visoka vlažnost zemljišta i prekomjerno navodnjanje. Upravo zbog toga bolest se prvo pojavljuje na nižim dijelovima parcele, posebno na mjestima gdje je zemljište nepropusno i gdje se sakuplja voda, odakle se bolest obično širi na zdrave biljke po čitavoj parceli. 30
Korijen Oboljele biljke imaju slabije razvijen korijenov sistem, čiji pojedini dijelovi u početku nekrotiraju i poprimaju mrku do crnu boju. Skidanjem kore sa zaraženih korjenčića uočava se promjena boje unutrašnjeg tkiva korijena u ružičastomrku koja je oštro razgraničena od bijelog nezahvaćenog tkiva zdravog dijela korijena. 31
Korijenov vrat Pojava jasnog prelaza između zaraženog i zdravog dijela tkiva može poslužiti kao pouzdan dijagnostički simptom fitoftoroze maline. Ljetorasti (mladi izdanci) Nema izdanaka 32
Rodni izdanci Na rodnim izdancima zaraženih biljaka maline, pupoljci često ne kreću sa kretanjem vegetacije, ili se pak simptomi ispoljavaju na gornjim dijelovima biljaka koje su pod stresom krajem proljeća i početkom ljeta. Zaraženi rodni izdanci se slabije granaju ili obrazuju slabe bočne grane koje se postepeno suše, zajedno sa listovima i nedozrelim plodovima na njima. Jako zaraženi rodni izdanci se obično u potpunosti suše prije ili u vrijeme dozrijevanja plodova. Listovi 33
Takođe, važno je istaknuti da je propadanje i sušenje maline, koje prouzrokuje Phytophthora spp., dugo bilo pripisivano drugim uzročnicima propadanja maline koji mogu prouzrokovati slične simptome, kao što su drugi patogeni maline, niske zimske temperature ili gušenje korijena u vlažnom zemljištu, pri čemu treba istaknuti da je korijen maline vrlo osjetljiv na nizak nivo kiseonika u zemljištu. Tako u uslovima slabe aeracije zemljišta, ako ne postoji dovoljna količina kiseonika, dolazi do oštećenja korjena, ili pak njegovog usporenog ili potpuno prekinutog porasta, usljed čega pri ovakvim uslovima malina ima smanjen vigor i porast, a ako se ovakvi uslovi produže čak može doći i do venjenja izdanaka i sušenja lišća maline. Didymella apllanata, izbijanje novih izdanaka 34
NAČINI PRENOŠENJA I ŠIRENJA Phytophtora fragariae var. rubi se na manje udaljenosti može širiti pomoću površinske, drenažne ili vode za navodnjavanje, kao i kontaminiranim zemljištem i raznim alatima, oruđima i mašinama, dok se na veće udaljenosti, u međunarodnoj trgovini, ova gljiva može prenijeti zaraženim sadnim materijalom maline ili kontaminiranim zemljištem. Najčešći način dospijevanja patogena u novi zasad je zaraženim sadnim materijalom, kontaminiranim zemljištem ili vodom koja se koristi za zalijevanje u kojoj se nalazi inokulum patogena, dok je najčešći način širenja patogena sa zaraženih na zdrave biljke u malinjaku pomoću tekuće (slobodne) vode sa viših na niže terene, te kontaminiranim alatom i mašinama za obradu i održavanje zemljišta, kao i zemljištem u kojem se nalazi inokulum patogena koje se zadržava i prenosi na obući radnika. SUZBIJANJE Suzbijanje Phytophtora fragariae var. rubi nije ni lako, ni jednostavano, kako zbog osobine samog patogena da se veoma dugo održava u kontaminiranom zemljištu, tako i zbog činjenice da se ova gljiva veoma lako prenosi sadnim materijalom maline, pri čemu favoriziranje samo jednog načina kontrole često može dovesti do niza problema. Zbog toga je uslov za uspješno suzbijanje ovog patogena tzv. integralni pristup, koji podrazumijeva kombinaciju i uravnoteženje svih preventivnih, fitosanitarnih i direktnih mjera u skladu s biološkim i ekološkim karakteristikama ove opasne gljive. Pri tome je važno naglasiti da je integralni pristup kontroli ovog patogena zasnovan na znanju i da uzima u obzir kako biološke i ekološke karakteristike gljive, tako i klimatske i pedološke uslove zemljišta na kojem se gaji malina. 35
Ovakav pristup, koji smo nazvali integralni sistem kontrole Phytophtora fragariae var. rubi, podrazumjeva primjenu svih raspoloživih mjera kontrole ovog patogena koje se primjenjuju na cjelokupnom području na kojem je on prisutan s ciljem da se štetnost ove opasne gljive smanji ispod nivoa ekonomskog praga štetnosti, odnosno da njena pojava ne prouzrokuje ekonomski značajno smanjenje prinosa maline. Kontrola/Audit Cilj kontrole: Provjera Procjena Preporuka Kontrolom moraju biti obuhvaćene sve faze u proizvodnji Dokumentovanje informacija kontrola treba biti transparentno dokumentovana Dobra/jasna razmjena informacija sprečava greške i prekršaje Plan kontrole (u pravilu, kontrole se organizuju kada su veće šanse da se otkrije kršenje pravila) 36
Kontrola/Audit Vrste kontrola Prva inicijalna posjeta Redovne godišnje posjete najmanje jedna Najavljene Nenajavljene (10% od ukupnog broja proizvođača) Uloga kontrolora Razjasniti nejasne činjenice i dati tačnu sliku proizvodnje i proizvodnog sistema, Procijeniti informacije date od proizvođača, Dati objektivnu procjenu usklađenosti proizvodnog sistema, Dati preporuku za certifikacionu odluku, Dati preporuke za naredne inpekcije. Kontrolor mora dobro poznavati zahtjeve sistema u odnosu na koji radi inspekciju! 37
Tok inpekcije Elementi kontrole: Intervju Vizuelna kontrola Koristite sva svoja čula! Uvid u dokumentaciju Kontrolor vodi inspekciju! Šta? Kako? Kada? Zašto? Ko? Koji su glavni štetnici? Kako (i kada) su ovi štetnici suzbijani/eliminisani? Zašto je određeni tretman/sredstvo korišteno? Ko je odgovoran za kontrolu štetočina? Tok inpekcije Priprema (pregled dokumentacije o proizvođaču, plan kontrole, kontaktirati proizvođača: zakazati vrijeme, objasniti šta želite posjetiti i uraditi, koga vidjeti i koliko će kontrola trajati. Pripremiti inspekcijske obrasce i zahtjeve) Uvodni sastanak i uvodni razgovor (predstaviti se, objasniti svoju ulogu i cilj kontrole) Pregled i provjera dokumentacije Posjeta proizvodne jedinice posjeta u mjestu (Još provjere dokumentacije) Zaključni razgovor i popunjavanje Zapisnika o održanoj inspekciji (sumirati nalaze audita, skrenuti pažnju na rizična područja, objasniti da kontrolor ne donosi odluku, ponoviti postupak certifikacije) Izvještavanje 38
Puno sreće u radu! (trebaće) 39