Komentari uz Poslovnik Vijeća – Poslovnici Europskog vijeća i Vijeća

KOMENTARI UZ POSLOVNIK VIJEĆA POSLOVNICI EUROPSKOG VIJEĆA I VIJEĆA

KOMENTARI UZ POSLOVNIK VIJEĆA POSLOVNICI EUROPSKOG VIJEĆA I VIJEĆA

Napomena Ovu je publikaciju pripremilo Glavno tajništvo Vijeća samo u informativne svrhe. Ona ne podrazumijeva odgovornost institucija EU-a ni država članica. Za dodatne informacije o Europskom vijeću i Vijeću posjetite internetsku stranicu: www.consilium.europa.eu ili se obratite Službi za informiranje javnosti Glavnog tajništva Vijeća: Rue de la Loi/Wetstraat 175 1048 Bruxelles/Brussel BELGIQUE/BELGIË Tel. +32 (0)2 281 56 50 Faks +32 (0)2 281 49 77 public.info@consilium.europa.eu www.consilium.europa.eu/infopublic Visit Posjetite our website: našu internetsku stranicu: www.consilium.europa.eu More information on the European Union is available on the internet Dodatne informacije o Europskoj uniji dostupne su na www.europa.eu. Luxembourg: Ured za publikacije Europske unije, 2016. Print QC-04-15-692-HR-C PDF QC-04-15-692-HR-N Europska unija, 2016. Ponovna uporaba dopuštena je uz uvjet navođenja izvora informacija.

SADRŽAJ PREDGOVOR... 7 DIO 1. KOMENTARI UZ POSLOVNIK VIJEĆA... 9 UVOD...11 POGLAVLJE I. STRUKTURA VIJEĆA...13 1. Vijeće kao jedinstveni pravni subjekt...13 2. Sastavi Vijeća (članak 2. i Prilog I. Poslovniku Vijeća)...14 A Općenito...14 B Sastav za opće poslove...15 C Sastav za vanjske poslove...16 D Predstavljanje država članica u Vijeću...16 3. Coreper, odbori i radne skupine (članci 19. i 21. Poslovnika Vijeća)...17 A Coreper...17 B Odbori osnovani Ugovorima ili ih osniva Vijeće...19 C Odbori i radne skupine koje osniva Coreper...21 D Predsjedavanje pripremnim tijelima Vijeća...22 4. Predsjedništvo i neometano odvijanje rasprava (članak 20. Poslovnika Vijeća i Prilog V. Poslovniku Vijeća)...24 5. Glavni tajnik i Glavno tajništvo Vijeća (članak 23. Poslovnika Vijeća)...25 A Glavni tajnik...26 B Glavno tajništvo...26 POGLAVLJE II. RAD VIJEĆA...29 1. Izrada programa rada Vijeća (članak 2. stavci 6. i 7. Poslovnika Vijeća)...29 2. Obavijest o sastanku i mjesto sastanka (članak 1. Poslovnika Vijeća)...29 A Obavijest o sastanku...29 B Mjesto sastanka...30 3. Dnevni red (članak 3. Poslovnika Vijeća)...30 A Sastavljanje privremenog dnevnog reda...30 B Usvajanje konačnog dnevnog reda...33 C Struktura i sadržaj dnevnog reda...33 4. Profesionalna tajna (članci 5. i 6. Poslovnika Vijeća)...37 A Sudjelovanje na sastancima Vijeća...37 B Prisutnost na sastancima Vijeća...38 5. Zapisnik (članak 13. Poslovnika Vijeća)...39 A Struktura i sadržaj zapisnika...39 B Odobrenje zapisnika...40 Ožujak 2016. HR KOMENTARI UZ POSLOVNIK VIJEĆA 3

6. Javni pristup i transparentnost (članci od 5. do 10. Poslovnika Vijeća)...41 A Zakonodavna vijećanja, javna vijećanja i rasprave...41 B Objava dnevnih redova...43 C Objava glasovanja, obrazloženjâ glasovanja, izjavâ iz zapisnika i zapisnikâ (članci 7. i 9. Poslovnika Vijeća)...43 D Javni pristup dokumentima...45 7. Jezična pravila (članak 14. Poslovnika Vijeća)...45 A Jezična pravila koja se primjenjuju na temeljne Ugovore...45 B Jezična pravila koja se primjenjuju na institucije Europske unije (službeni jezici i radni jezici)...45 C Uporaba dodatnih jezika...50 POGLAVLJE III. DONOŠENJE ODLUKA U OKVIRU VIJEĆA... 51 1. Modaliteti glasovanja (članak 11. Poslovnika Vijeća)...51 A Odluka o provedbi glasovanja...51 B Postupak glasovanja...51 C Nemogućnost sudjelovanja u glasovanju...55 2. Kvorum i prenošenje glasačkih prava (članci 4. i 11. Poslovnika Vijeća)...56 A Kvorum...56 B Prenošenje glasačkih prava...56 3. Pisani postupak (članak 12. Poslovnika Vijeća)...57 A Redovni pisani postupak...57 B Pojednostavnjeni pisani postupak ( prešutni postupak )...58 POGLAVLJE IV. AKTI VIJEĆA I NJIHOV OBLIK... 61 1. Potpisivanje akata (članak 15. Poslovnika Vijeća)...61 2. Naslov i oblik uredaba (Prilog VI., dio A.1 Poslovnika Vijeća)...62 3. Struktura uredaba (Prilog VI., dio A.2, 3. i 4. Poslovnika Vijeća)...63 4. Naslov i oblik drugih akata sekundarnog zakonodavstva (Prilog VI., dio B Poslovnika Vijeća)...64 5. Oblik odluka iz članka 25. UEU-a (dio C Priloga VI. Poslovniku Vijeća)...64 6. Netipični akti...65 7. Objava akata u Službenom listu Europske unije (članak 17. Poslovnika Vijeća)...66 8. Obavijest o aktima i njihova dostava (članak 18. Poslovnika Vijeća)...68 POGLAVLJE V. OSTALE ODREDBE... 69 1. Sigurnost (članak 24. Poslovnika Vijeća)...69 2. Depozitar...69 3. Zastupanje Vijeća pred Europskim parlamentom (članak 26. Poslovnika Vijeća)...70 4. Prepiska (članak 28. Poslovnika Vijeća)...71 4 KOMENTARI UZ POSLOVNIK VIJEĆA HR Ožujak 2016.

DIO 2. POSLOVNIK EUROPSKOG VIJEĆA... 73 DIO 3. POSLOVNIK VIJEĆA...81 PRILOG I. Popis sastava Vijeća...100 PRILOG II. Posebne odredbe u vezi s javnim pristupom dokumentima Vijeća...101 PRILOG III. Podaci o stanovništvu Unije i stanovništvu svake od država članica za provedbu odredaba o glasovanju kvalificiranom većinom u Vijeću...105 PRILOG IV. Iz članka 16....107 PRILOG V. Metode rada Vijeća...109 PRILOG VI. Odredbe koje se odnose na oblike akata...111 Ožujak 2016. HR KOMENTARI UZ POSLOVNIK VIJEĆA 5

PREDGOVOR Komentarima uz Poslovnik Vijeća želi se rotirajućim predsjedništvima, članovima Vijeća i dužnosnicima Glavnog tajništva Vijeća olakšati snalaženje u pravnom okruženju, posebno u vezi s promjenama koje su nastale stupanjem na snagu Ugovora iz Lisabona. Za sastavljanje ove publikacije isključivu odgovornost snosi Glavno tajništvo. To je interni radni dokument i nema pravnu snagu. Nadam se da će se ovaj vodič pokazati korisnim delegacijama i našim kolegama u Glavnom tajništvu te da će dati odgovor na mnoga pitanja koja se mogu postaviti u vezi s funkcioniranjem Vijeća. Naravno, nadležne službe Tajništva rado će pružiti sve dodatne potrebne informacije. Jeppe Tranholm-Mikkelsen Glavni tajnik Vijeće Europske unije Ožujak 2016. HR KOMENTARI UZ POSLOVNIK VIJEĆA 7

DIO 1. KOMENTARI UZ POSLOVNIK VIJEĆA Ožujak 2016. HR KOMENTARI UZ POSLOVNIK VIJEĆA 9

UVOD Poslovnik Vijeća temeljni je instrument za neometani rad institucije. U okviru uspostavljenim Ugovorom o Europskoj uniji (dalje u tekstu UEU ) i Ugovorom o funkcioniranju Europske unije (dalje u tekstu UFEU ) Poslovnikom Vijeća utvrđuje se niz odredaba kojima se uređuje rad Vijeća. Kao ni prethodna izdanja, ni ovo izdanje Komentara uz Poslovnik Vijeća nema namjeru biti iscrpno ili navoditi pravno stajalište, nego služiti kao praktični vodič za članove Vijeća i njihove predstavnike. Podijeljeno je u pet poglavlja: I. Struktura Vijeća II. Rad Vijeća III. Donošenje odluka u okviru Vijeća IV. Akti Vijeća i njihov oblik V. Ostale odredbe Dvadeset osam članaka Poslovnika Vijeća tematski je grupirano je u okviru tih pet poglavlja. Poslovnik Vijeća, u zadnjoj verziji od 1. prosinca 2009. 1, nalazi se u Prilogu s ažuriranim brojkama stanovništva EU-a za 2016. 1 Odluka Vijeća 2009/937/EU od 1. prosinca 2009. o donošenju Poslovnika Vijeća (SL L 325, 11.12.2009., str. 35.). Ožujak 2016. HR KOMENTARI UZ POSLOVNIK VIJEĆA 11

POGLAVLJE I. STRUKTURA VIJEĆA Vijeće Europske unije jedinstveni je pravni subjekt iako zasjeda u različitim sastavima, ovisno o predmetu koji se razmatra. Njegov rad pripremaju Odbor stalnih predstavnika država članica (poznat pod nazivom Coreper) te specijalizirani odbori i radne skupine. Predsjednik Vijeća osigurava neometano odvijanje rada Vijeća, a Glavno tajništvo, pod odgovornošću glavnog tajnika, pomaže Vijeću. 1. VIJEĆE KAO JEDINSTVENI PRAVNI SUBJEKT Poslovnik Vijeća odnosi se na samo Vijeće (tj. na ministarsku razinu) i na pripremna tijela Vijeća (Coreper, odbore i radne skupine). Vijeće je jedinstveni pravni subjekt koji zasjeda u različitim sastavima ( poljoprivreda i ribarstvo, okoliš, itd.) u skladu s predmetom koji se razmatra (članak 2. stavak 1. Poslovnika Vijeća). Specijalizacija ili djelokrug pojedinog sastava nisu navedeni, nego proizlaze iz prakse, osim za sastave opći poslovi i vanjski poslovi (članak 16. stavak 6. UEU-a, članak 2. stavci 2., 4. i 5. Poslovnika Vijeća). Broj sastava je 2000. smanjen s 22 na 16, a 2002. na devet. Nakon stupanja na snagu Ugovora iz Lisabona broj sastava povećan je na deset podjelom nekadašnjeg Vijeća za opće poslove i vanjske odnose u dva sastava Vijeća. Postupak kojim se utvrđuje popis sastava Vijeća, osim sastavâ Vijeća za opće poslove i Vijeća za vanjske poslove, navodi se u članku 236. UFEU-a (vidjeti točku 2.A). Vijeće je jedinstveni pravni subjekt, što se odražava na tri načina. Ponajprije, svaki sastav Vijeća može formalno donijeti pravni akt u vezi s bilo kojim predmetom iz nadležnosti Unije. Na primjer, jedan sastav Vijeća može kao točku A donijeti tekst iz djelokruga nekog drugog sastava. Akt Vijeća ima jednaku pravnu vrijednost bez obzira na sastav koji je dotični akt donio. Drugo, zbog toga što je Vijeće jedinstveni pravni subjekt, ne postoji hijerarhija između različitih sastava Vijeća. Međutim, treba naglasiti koordinacijsku ulogu Vijeća za opće poslove (vidjeti točku 2.B) i njegovu odgovornost za institucijska, administrativna i horizontalna pitanja, kao i specifični djelokrug Vijeća za vanjske poslove. Zadaća potonjega oblikovanje je vanjskog djelovanja Unije na temelju strateških smjernica koje je utvrdilo Europsko vijeće i osiguravanje dosljednosti u djelovanju Unije (vidjeti točku 2.C). Arbitraža je u djelokrugu Europskog vijeća koje, u skladu s člankom 15. stavkom 1. UEU-a, daje Uniji potreban poticaj za njezin razvoj i utvrđuje opće političke smjernice i prioritete tog razvoja. Treće, budući da je Vijeće jedinstveni pravni subjekt, i funkcija predsjedništva Vijeća također je jedinstvena. Stoga se pravila koja se odnose na predsjedništvo odnose na osobe koje predsjedaju nekim sastavom Vijeća, uključujući sastav vanjski poslova, ili, po potrebi, na osobu koja predsjeda nekim pripremnim tijelom Vijeća, osim ako se Poslovnikom Vijeća navodi drukčije (članak 1. stavak 5. drugi podstavak Poslovnika Vijeća). Ožujak 2016. HR KOMENTARI UZ POSLOVNIK VIJEĆA 13

2. SASTAVI VIJEĆA (ČLANAK 2. I PRILOG I. POSLOVNIKU VIJEĆA) A Općenito Europsko vijeće kvalificiranom većinom utvrđuje (ili mijenja) popis sastava Vijeća u okviru kojih se Vijeće sastaje, osim sastavâ Vijeća za opće poslove i Vijeća za vanjske poslove (članak 2. stavak 1. Poslovnika Vijeća, članak 236. UFEU-a). Člankom 4. Protokola o prijelaznim odredbama predviđa se da do stupanja na snagu odluke Europskog vijeća iz članka 16. stavka 6. UEU-a Vijeće za opće poslove koje odlučuje običnom većinom utvrđuje popis sastavâ Vijeća. Popis je utvrđen 1. prosinca 2009. 2 Izmijenjen je 16. rujna 2010. 3 i nalazi se u Prilogu I. Poslovniku Vijeća. U nastavku je deset sastava Vijeća: 1. Opći poslovi; 2. Vanjski poslovi 4 ; 3. Ekonomski i financijski poslovi 5 ; 4. Pravosuđe i unutarnji poslovi 6 ; 5. Zapošljavanje, socijalna politika, zdravlje i pitanja potrošača; 6. Konkurentnost (unutarnje tržište, industrija, istraživanje i svemir) 7 ; 7. Promet, telekomunikacije i energetika; 8. Poljoprivreda i ribarstvo; 9. Okoliš; 10. Obrazovanje, mladi, kultura i sport 8. Zajednički sastanci dvaju ili više sastava Vijeća ( jumbo sastanci ) danas su rijetkost. Međutim, više ministara može sudjelovati u istom sastavu Vijeća. U takvim bi slučajevima predsjedništvo trebalo organizirati rad Vijeća grupirajući povezane točke dnevnog reda kako bi se olakšalo sudjelovanje svakog člana dotičnog sastava Vijeća. Nije rijetkost da članovi Vijeća nastave raspravljati tijekom obroka koji se organizira prilikom sastanaka Vijeća; trebalo bi, međutim, napomenuti da takvi događaji nisu dio službenih sastanaka Vijeća i da se ondje donesene odluke ili zaključci stoga moraju donijeti na službenom dijelu sastanka. 2 Odluka Vijeća (Opći poslovi) 2009/878/EU od 1. prosinca 2009. o utvrđivanju popisa sastava Vijeća uz sastave iz članka 16. stavka 6. drugog i trećeg podstavka Ugovora o Europskoj uniji (SL L 315, 2.12.2009., str. 46.). 3 Odluka Europskog vijeća 2010/594/EU od 16. rujna 2010. o izmjeni popisa sastava Vijeća (SL L 263, 6.10.2010., str. 12.). 4 Uključujući Europsku sigurnosnu i obrambenu politiku i razvojnu suradnju. 5 Uključujući proračun. 6 Uključujući civilnu zaštitu. 7 Uključujući turizam. 8 Uključujući audiovizualne poslove. 14 KOMENTARI UZ POSLOVNIK VIJEĆA HR Ožujak 2016.

Osim toga, stalna je praksa da svako predsjedništvo Vijeća organizira neformalne sastanke ministara. Oni nisu sastanci Vijeća i ne mogu zamijeniti aktivnosti Vijeća. Cilj takvih neformalnih sastanaka omogućivanje je zajedničkog promišljanja i razmjena mišljenja koja je slobodna u najvećoj mogućoj mjeri u odnosu na teme opće primjene. Takvi sastanci izvan su okvira postupovnih pravila koje određuju Ugovori te ne podliježu pravilima Poslovnika Vijeća. Radi očuvanja neformalne naravi tih sastanaka, na sastanku Europskog vijeća u Helsinkiju koji je održan 10. i 11. prosinca 1999. odlučeno je da oni ne bi trebali imati dnevni red i da te rasprave ne mogu dovesti do izrade dokumenata, prije ili nakon sastanka, ili sastavljanja zaključaka ili formalnih odluka. Sva priopćenja za medije moraju jasno navesti neformalnu prirodu tih sastanaka. Odlučeno je i o ograničenju broja neformalnih ministarskih sastanaka na pet po predsjedništvu 9. B Sastav za opće poslove Vijeće za opće poslove provodi pripreme za sastanke Europskog vijeća i daljnje postupanje u suradnji s predsjednikom Europskog vijeća i Komisijom (članak 16. stavak 6. drugi podstavak UEU-a), uključujući koordinaciju svih pripremnih radova, opću koordinaciju politika, institucijskih i administrativnih pitanja, horizontalnih predmeta koji se tiču više politika Unije, poput višegodišnjeg financijskog okvira i proširenja, i svih predmeta koje pošalje Europsko vijeće, uzimajući u obzir operativna pravila ekonomske i monetarne unije. Ono također osigurava dosljednost rada različitih sastava Vijeća u suradnji s Komisijom (članka 2. stavak 2. Poslovnika Vijeća). Aranžmani za pripremu sastanaka Europskog vijeća predviđeni su u članku 3. Poslovnika Europskog vijeća (članak 2. stavak 3. Poslovnika Vijeća). Najmanje četiri tjedna prije svakog redovitog sastanka Europskog vijeća predsjednik Europskog vijeća sastavlja nacrt dnevnog reda s komentarima u bliskoj suradnji s državom članicom koja obnaša dužnost predsjedanja Vijećem i s predsjednikom Komisije i upućuje ga Vijeću za opće poslove. Vijeće za opće poslove raspravlja o nacrtu smjernica za zaključke Europskog vijeća, o nacrtu zaključaka i nacrtu odluka Europskog vijeća koje priprema predsjednik Europskog vijeća, oslanjajući se na jednaki okvir bliske suradnje kao i tijekom izrade dnevnog reda s komentarima. Vijeće za opće poslove također održava završni pripremni sastanak u razdoblju od pet dana prije sastanka Europskog vijeća, nakon čega predsjednik Europskog vijeća izrađuje privremeni dnevni red. Naknadno se može dodati neka točka samo uz suglasnost svih delegacija. S ciljem najbolje moguće pripreme rada Europskog vijeća ni jedan drugi sastav Vijeća ili pripremni odbor Vijeća ne sastaje se radi rasprave o predmetu koji je podnijet Europskom vijeću u razdoblju između završnog pripremnog sastanka Vijeća za opće poslove i sastanka Europskog vijeća, osim zbog hitnih i nepredvidljivih razloga u vezi s, na primjer, trenutačnim međunarodnim zbivanjima. Stoga drugi sastavi Vijeća moraju poslati svoje doprinose radu Europskog vijeća Vijeću za opće poslove najkasnije dva tjedna prije sastanka Europskog vijeća. Konačni dnevni red usvaja se na početku sastanka Europskog vijeća. 9 Vidjeti odjeljak E zaključaka predsjedništva sa sastanka Europskog vijeća u Helsinkiju u prosincu 1999.: Neformalni sastanci ministara... nisu sjednice Vijeća te ne mogu zamijeniti uobičajene aktivnosti Vijeća.... Najviše pet neformalnih ministarskih sastanaka može se održati tijekom svakog predsjedništva. Ožujak 2016. HR KOMENTARI UZ POSLOVNIK VIJEĆA 15

C Sastav za vanjske poslove Vijeće za vanjske poslove na temelju strateških smjernica koje utvrđuje Europsko vijeće oblikuje vanjsko djelovanje Unije i osigurava njegovu dosljednost (članak 16. stavak 6. UEU-a i članak 2. stavak 5. Poslovnika Vijeća). Odgovorno je za vanjsko djelovanje Europske unije u odnosu na zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku, zajedničku sigurnosnu i obrambenu politiku, zajedničku trgovinsku politiku, razvojnu suradnju i humanitarnu pomoć (članak 2. stavak 5. Poslovnika Vijeća). Sastavom za vanjske poslove predsjeda visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku (dalje u tekstu visoki predstavnik ). Moguće je, međutim, da član Vijeća za vanjske poslove, predstavnik države članice koja obnaša dužnost predsjedanja Vijećem, zamijeni visokog predstavnika (članak 2. stavak 5. drugi podstavak Poslovnika Vijeća). To se obično događa kada se Vijeće saziva kako bi se raspravljalo o pitanjima zajedničke trgovinske politike 10. D Predstavljanje država članica u Vijeću U skladu s Prilogom I. Poslovniku Vijeća svaka država članica treba utvrditi način na koji je predstavljena u Vijeću, u skladu s člankom 16. stavkom 2. UEU-a. Članak 16. stavak 2. UEU-a navodi da Vijeće se sastoji od po jednog predstavnika svake države članice na ministarskoj razini, koji smije preuzimati obveze u ime vlade dotične države članice i glasovati. Iz toga, kao prvo, proizlazi da svaku državu članicu mora predstavljati član vlade (ministar ili državni tajnik). Iz teksta te odredbe proizlazi i da saveznu ili decentraliziranu državu mogu predstavljati i članovi regionalne vlade pod uvjetom da mogu preuzimati obveze u ime vlade dotične države članice, tj. savezne ili središnje vlade. Ne dovodeći u pitanje članak 16. stavak 2. UEU-a i pravila o kvorumu (vidjeti poglavlje III., točka 2.A), svaki član(ica) Vijeća treba sastaviti svoju delegaciju na način koji smatra primjerenim 11. Može biti u pratnji dužnosnika koji će mu/ joj pomagati. Treba napomenuti da iz Ugovorâ i posebno iz članka 16. UEU-a proizlazi da predstavništvo vlada država članica u Vijeću čine državljani dotične države članice, ili, u svakom slučaju, državljani jedne od država članica Europske unije. Stoga bi trebalo isključiti mogućnost da na sastanku Vijeća bude državljanin iz treće države kao član delegacije člana Vijeća, jer bi drugi članovi Vijeća mogli smatrati da bi to moglo utjecati na neovisnost donošenja odluka Vijeća 12. Člankom 5. stavkom 3. Poslovnika Vijeća određuje se da se imena i funkcije dužnosnika iz delegacije pojedinog člana Vijeća moraju unaprijed javiti u Glavno tajništvo. Pristup sastancima Vijeća podliježe izradi propusnice koju izdaje Glavno tajništvo. 10 Vidjeti izjavu (a) u odnosu na članak 2. stavak 5. drugi podstavak Poslovnika Vijeća kojom se predviđa kada se Vijeće za vanjske poslove saziva kako bi se raspravljalo o pitanjima zajedničke trgovinske politike, njegov predsjednik tražit će da ga zamijeni šestomjesečno predsjedništvo kao što je predviđeno u članku 2. stavku 5. drugom podstavku. 11 Vijeće bi u skladu s člankom 5. stavkom 3. Poslovnika Vijeća moglo ograničiti broj osoba po delegaciji koje se nalaze u sobi za sastanke Vijeća. 12 To pitanje razlikuje se od onoga koje se odnosi na aranžmane za prisutnost predstavnika trećih država ili međunarodnih organizacija na svim ili na dijelu nekog sastanka Vijeća (vidjeti poglavlje II., točku 4.B). 16 KOMENTARI UZ POSLOVNIK VIJEĆA HR Ožujak 2016.

Član Vijeća koji je spriječen prisustvovati sastanku može odrediti da ga netko predstavlja (članak 4. Poslovnika Vijeća). U praksi tog člana predstavlja stalni predstavnik ili njegov/njezin zamjenik. Međutim, predstavnik nema prava glasovati jer pravo glasovanja može vršiti samo član Vijeća. U skladu s člankom 239. UFEU-a, koji je prenesen u Poslovnik Vijeća (članak 11. stavak 3. Poslovnika Vijeća) pri glasovanju svaki član Vijeća može također djelovati u ime najviše još jednog člana (što je poznato i kao prenošenje glasačkih prava; vidjeti poglavlje III., točka 2.B). Ako član Vijeća odredi da ga predstavlja osoba koja ne ispunjava uvjete za člana Vijeća u smislu članka 16. stavka 2. UEU-a, taj predstavnik nije uključen kod provjere postojanja kvoruma. 3. COREPER, ODBORI I RADNE SKUPINE (ČLANCI 19. I 21. POSLOVNIKA VIJEĆA) A Coreper Kao što je vidljivo iz njegova naziva, Coreper se sastoji od stalnih predstavnika vlada država članica Europske unije. Upućivanje na vlade dodano je Ugovorom iz Lisabona u članak 16. stavak 7. UEU-a i u članak 240. stavak 1. UFEU-a kako bi se naglasilo da stalno predstavništvo izražava stajalište svoje vlade. Coreper se sastoji od dva dijela, prvi (Coreper, dio 1.) čine zamjenici stalnih predstavnika, a drugi (Coreper, dio 2.) čine stalni predstavnici osobno. U skladu s člankom 19. stavkom 1. Poslovnika Vijeća Coreper priprema rad Vijeća i obavlja zadatke koje mu povjeri Vijeće; osigurava dosljednost politika i aktivnosti Unije i poštovanje sljedećih načela i pravila: načela zakonitosti, supsidijarnosti, proporcionalnosti i obrazlaganje akata, pravila kojima se utvrđuju ovlasti institucija, tijela, ureda i agencija Unije, proračunskih odredaba, poslovnika, transparentnosti i kvalitete izrade akata. U skladu s Ugovorom (članak 240. stavak 1. zadnja rečenica, UFEU) Coreper može donositi postupovne odluke 13 ako su točke u vezi s njima uvrštene na privremeni dnevni red barem tri radna dana prije sastanka; za svako odstupanje od tog razdoblja potrebna je jednoglasna odluka Corepera (članak 19. stavak 7. Poslovnika Vijeća): odluku da se sastanak Vijeća održi na nekome drugome mjestu osim Bruxellesa ili Luxembourga, odobrenje za izradu preslika ili izvatka dokumenta Vijeća za korištenje u sudskim postupcima, odluku da se održi javna rasprava u Vijeću ili da se ne održi u javnosti određeno vijećanje Vijeća, odluku da se objave rezultati glasovanja i izjave iz zapisnika Vijeća u slučajevima propisanim u članku 9. stavku 2. Poslovnika Vijeća, 13 Zaključak predsjedništva da je slijedom rasprave u Coreperu predmet potrebno vratiti radnoj skupini jer npr. nije spreman za podnošenje Vijeću ili za otvaranje pregovora s Europskim parlamentom ne predstavlja postupovnu odluku kao takvu, nego je dio ključne uloge Corepera kao glavnog pripremnog tijela Vijeća. Ožujak 2016. HR KOMENTARI UZ POSLOVNIK VIJEĆA 17

odluku o primjeni pisanog postupka, odobrenje ili izmjenu zapisnika Vijeća, odluku da se objavi ili ne objavi tekst ili akt u Službenom listu, odluku da se savjetuje s institucijom ili tijelom u slučajevima kada takvo savjetovanje nije potrebno prema Ugovorima, odluku kojom se određuje ili produljuje rok za savjetovanje s institucijom ili tijelom, odluku kojom se produljuju razdoblja predviđena u članku 294. stavku 14. UFEU-a, odobrenje teksta pisma koje se šalje instituciji ili tijelu. Postupovne odluke često nemaju posebni oblik, osim kada se navode u sažetku rada Corepera. Predsjedatelj Corepera može potpisati pismo koje se šalje nekoj instituciji ili tijelu. Coreper dio 1. priprema rad šest sastava Vijeća (poljoprivreda i ribarstvo, konkurentnost, promet, telekomunikacije i energetika, okoliš, obrazovanje, mladi, kultura i sport, zapošljavanje, socijalna politika, zdravlje i pitanja potrošača). Coreper dio 2. priprema rad četiriju sastava (opći poslovi, vanjski poslovi, ekonomski i financijski poslovi i pravosuđe i unutarnji poslovi). Glavna uloga Corepera koordinacija je i priprema rada različitih sastava Vijeća i pokušaj da na svojoj razini postigne dogovor koji će naknadno biti poslan na donošenje Vijeću. U tom okviru Coreper osigurava odgovarajuće predstavljanje svakog predmeta Vijeću. Coreper procjenjuje različite aspekte nekog predmeta, definira dostupne opcije i priprema vijećanje Vijeća, po potrebi sastavljajući prijedloge. Ključna uloga Corepera vidljiva je u činjenici da sve točke na dnevnom redu Vijeća Coreper mora prethodno pregledati (dio 1. ili 2.), osim ako zbog hitnosti Vijeće jednoglasno odluči rješavati pitanje bez prethodnog pregledavanja ili ako je sam Coreper odlučio (običnom većinom) suzdržati se od prethodnog pregledavanja (članak 19. stavak 2. Poslovnika Vijeća). Međutim, trebalo bi naglasiti da svaki dogovor koji je postigao Coreper Vijeće, koje jedino ima ovlast donošenja odluka, uvijek može dovesti u pitanje. Stoga Coreper nije ni institucija EU-a ni tijelo koje donosi odluke i koje može zamijeniti Vijeće. Coreper, naravno, raspolaže svojim ovlastima (vidjeti gornji popis postupovnih odluka koje može donijeti Coreper), ali valjanu odluku može donijeti samo u tom ograničenom djelokrugu. Coreper je pripremno tijelo, ili, kako ga je opisao Sud, pomoćno tijelo Vijeća, za koje vrši pripremne radove i obavlja provedbu. Uloga Corepera u izvršavanju zadaća koje mu je povjerilo Vijeće ne daje mu ovlast donošenja odluka koja u skladu s Ugovorom pripada Vijeću 14. Stalni predstavnik države članice koja obnaša dužnost predsjedanja Vijećem za opće poslove predsjeda Coreperom 2., a zamjenik stalnog predstavnika države 14 Presuda Suda od 19. ožujka 1996., Komisija protiv Vijeća, predmet C-25/94, ECJ 1966 3 1, točke 26. i 27. 18 KOMENTARI UZ POSLOVNIK VIJEĆA HR Ožujak 2016.

članice koja obnaša dužnost predsjedanja Vijećem za opće poslove predsjeda Coreperom 1. (članak 19. stavak 4. Poslovnika Vijeća). Dnevni red Corepera dijeli se na dva dijela: I. i II. Dio I., poput točaka A na dnevnom redu Vijeća, (vidjeti poglavlje II., točka 3.), uključuje točke o kojima se u načelu ne raspravlja, dok dio II., poput točaka B na dnevnom redu Vijeća, uključuje raspravu. Ako Coreper postigne dogovor o točki II svojeg dnevnog reda, ta će točka postati točka A na dnevnom redu Vijeća. Ako se o točki raspravilo na razini radne skupine, ona obično postaje točka I/A, tj. točka o kojoj se neće raspravljati na razini Corepera ili Vijeća. Coreper se u načelu sastaje svaki tjedan. Pripreme za njegov rad obavljaju dan prije najbliži suradnici članova Corepera koji se sastaju pod nazivom Skupina Mertens za Coreper dio 1. i Skupina Antici za Coreper dio 2. Skupina Antici (nazvana po prvom predsjedatelju skupine) osnovana je 1975. za preispitivanje dnevnog reda za Coreper dio 2. i za rješavanje tehničkih i organizacijskih pojedinosti. Skupina Mertens (također nazvana po prvom predsjedatelju) osnovana je za istu namjenu 1993. U toj pripremnoj fazi moguće je i steći prve spoznaje o stavovima koje će različite delegacije zauzeti na sastanku Corepera. B Odbori osnovani Ugovorima ili ih osniva Vijeće Na temelju Ugovora ili odluka Vijeća osnivaju se određeni posebni odbori koji su odgovorni za koordinaciju aktivnosti u određenom području. Međutim, s obzirom na institucijsko jedinstvo predviđeno preambulom UEU-a, ti odbori ne dovode u pitanje ključnu ulogu Corepera. U svim odredbama Ugovora kojima se osniva neki od tih odbora izričito se predviđa primjena članka 240. UFEU-a, tj. opća odgovornost Corepera za pripremu rada Vijeća. Izvješća tih odbora moraju biti dostupna dovoljno prije sastanka Corepera na kojem se trebaju pregledati (članak 21. Poslovnika Vijeća). Gospodarski i financijski odbor 15 u skladu s člankom 134. stavkom 2. UFEU-a odgovoran je za praćenje gospodarskog i financijskog stanja u državama članicama i u Uniji te redovito izvještavanje Vijeća i Komisije o tome i za davanje mišljenja radi njihova podnošenja Vijeću i Komisiji. Također je, ne dovodeći u pitanje članak 240. UFEU-a, zadužen za sudjelovanje u pripremi rada Vijeća u različitim područjima, poput onih koji se odnose na zaštitne mjere u području kretanja kapitala ili koordinaciju ekonomskih politika država članica te za izvršavanje ostalih zadaća koje mu je povjerilo Vijeće. Završno, zadužen je za ispitivanje stanja u odnosu na kretanje kapitala i slobodu platnog prometa. Uz te zadaće Odbor prati monetarno i financijsko stanje te opći sustav platnog prometa država članica koje odstupaju od pravila ekonomske i monetarne unije. Posebna uloga tog Odbora izričito je istaknuta u bilješci uz članak 19. Poslovnika Vijeća. Osoblje Komisije, što nije uobičajeno, čini tajništvo ovog pripremnog tijela Vijeća, a ne osoblje Glavnog tajništva Vijeća. Odbor za ekonomsku politiku 16 doprinosi pripremi rada Vijeća osiguravajući ekonomske analize, mišljenja o metodologijama i nacrt preporuka politika, posebno za strukturne politike kojima je cilj poboljšanje uvjeta za rast i 15 Odluka Vijeća 1999/8/EZ od 31. prosinca 1998. o donošenju Statuta Gospodarskog i financijskog odbora (SL L 5, 9.1.1999., str. 71.). 16 Odluka Vijeća 2000/604/EZ od 29. rujna 2000. o sastavu i statutima Odbora za ekonomsku politiku (SL L 257, 11.10.2000., str. 28.). Ožujak 2016. HR KOMENTARI UZ POSLOVNIK VIJEĆA 19

zapošljavanje u Uniji. Pri provođenju svojih zadaća Odbor tijesno surađuje s Gospodarskim i financijskim odborom pri podnošenju izvješća Vijeću. I ovdje osoblje Komisije čini tajništvo, a ne osoblje Glavnog tajništva Vijeća. Posebni odbor za poljoprivredu (POP) osnovan u svibnju 1960. posebno je odgovoran za pripremu mnogih pitanja koja ulaze u djelokrug Vijeća za poljoprivredu i ribarstvo. Stoga Odbor ima istu ulogu u području poljoprivrede (ali ne u području veterinarskih i fitosanitarnih mjera) kao Coreper u ostalim područjima. To je jedina iznimka u odnosu na monopol Corepera u pripremi rada Vijeća. Stoga se predmeti koje je POP pregledao izravno uključuju na dnevni red Vijeća za poljoprivredu i ribarstvo. Posebni odbor za zajedničku trgovinsku politiku (poznat kao Odbor za trgovinsku politiku u skladu s člankom 207. UFEU-a) pomaže Komisiji kada ona, nakon što ju je Vijeće ovlastilo, pregovara o sklapanju međunarodnih trgovinskih sporazuma. Stalni odbor osnovan za jačanje suradnje unutar Unije u području unutarnje sigurnosti (poznat kao COSI i uspostavljen člankom 71. UFEU-a) olakšava koordinaciju djelovanja država članica, ne dovodeći u pitanje članak 240. UFEU-a 17. Odbor za zapošljavanje 18, osnovan u skladu s člankom 150. UFEU-a, odgovoran je za praćenje stanja zapošljavanja i politika zapošljavanja u državama članicama i u Uniji i za davanje mišljenja, također ne dovodeći u pitanje članak 240. UFEU-a. Komisija je zadužena za pružanje odgovarajuće analitičke i organizacijske potpore Odboru. S tim u vezi član osoblja Komisije pomaže Odboru kao tajnik. Komisija, međutim, mora surađivati s Glavnim tajništvom Vijeća u pogledu održavanja sastanaka. Odbor za socijalnu zaštitu 19, osnovan u skladu s člankom 160. UFEU-a, daje mišljenja na zahtjev Vijeća i Komisije ili na vlastitu inicijativu. Odbor je zadužen za praćenje socijalne situacije i razvoja politike socijalne zaštite u državama članicama i u Uniji, poticanje razmjene podataka, iskustava i dobre prakse među državama članicama i s Komisijom te pripremu izvješća, davanje mišljenja ili obavljanje drugih poslova u područjima u svojem području nadležnosti. Ovdje je također Komisija zadužena za pružanje odgovarajuće analitičke i organizacijske potporu tom Odboru. S tim u vezi član osoblja Komisije pomaže Odboru kao tajnik. Komisija međutim mora surađivati s Glavnim tajništvom Vijeća u pogledu održavanja sastanaka. Politički i sigurnosni odbor (PSO) u skladu s člankom 38. UEU-a ima ključnu ulogu u zajedničkoj vanjskoj i sigurnosnoj politici (ZVSP), uključujući zajedničku sigurnosnu i obrambenu politiku (ZSOP). Obavlja dvije zadaće 20. Prva je da prati 17 Odluka Vijeća 2010/131/EU od 25. veljače 2010. o osnivanju Stalnog odbora za operativnu suradnju u području unutarnje sigurnosti (SL L 52, 3.3.2010., str. 50.). 18 Odluka Vijeća 2015/772/EU od 11. svibnja 2015. o osnivanju Odbora za zapošljavanje i stavljanju izvan snage Odluke 2000/98/EZ (SL L 121, 14.05.2015., str. 12.). 19 Odluka Vijeća 2015/773/EU od 11. svibnja 2015. o osnivanju Odbora za socijalnu zaštitu i stavljanju izvan snage Odluke 2004/689/EZ (SL L 121, 14.05.2015., str. 16.). 20 U Prilogu Odluci Vijeća od 22. siječnja 2001. o osnivanju Političkog i sigurnosnog odbora (SL L 27, 30.1.2001., str. 1.) te se zadaće detaljno definiraju. 20 KOMENTARI UZ POSLOVNIK VIJEĆA HR Ožujak 2016.

međunarodnu situaciju u područjima obuhvaćenima zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom i doprinosi utvrđivanju politika davanjem mišljenja Vijeću, ne dovodeći u pitanje članak 240. UFEU-a. Druga je da u sklopu odgovornosti Vijeća i visokog predstavnika osigurava politički nadzor i strateško upravljanje operacijama upravljanja krizama iz članka 43. UEU-a te da u tom okviru i kada ga za to ovlasti Vijeće može donositi odluke u tom području. U skladu s člankom 19. stavkom 4. Poslovnika Vijeća tim Odborom mora predsjedati predstavnik visokog predstavnika 21. Vojni odbor Europske unije (EUMC) 22 sastoji se od načelnika stožera država članica, koje predstavljaju njihovi vojni predstavnici, i zadužen je za pružanje savjeta i preporuka PSO-u u vezi sa svim vojnim pitanjima u EU-u. Upravlja svim vojnim aktivnostima u okviru EU-a. Odbor za civilne aspekte upravljanja krizama (CIVCOM) 23 zadužen je za sastavljanje preporuka i davanje savjeta o civilnim aspektima upravljanja krizama PSO-u i ostalim odgovarajućim tijelima Vijeća, u skladu s njihovim područjima odgovornosti. Odbor za sigurnost 24 sastoji se od predstavnika nacionalnih sigurnosnih tijela država članica, a u njegovu radu sudjeluju predstavnici Komisije i ESVD-a. Odborom predsjedava glavni tajnik ili njegov(-zin) izaslanik, odbor ima ovlast ispitati i ocijeniti sva sigurnosna pitanja koja se odnose na rad Vijeća te po potrebi dati preporuke Vijeću. Završno, Odbor za financijske usluge osnovan u veljači 2003. 25 zadužen je za pružanje savjeta Vijeću i Komisiji u pogledu različitih pitanja koja se odnose na područje financijskog tržišta. Točnije, odbor je zadužen, među ostalim, za pomaganje u određivanju srednjoročne i dugoročne strategije za pitanja u području financijskih usluga, osiguravanje političkih savjeta i daljnje postupanje u odnosu na unutarnja pitanja (npr. jedinstveno tržište, uključujući provedbu plana djelovanja za financijske usluge) i vanjska pitanja (npr. STO). C Odbori i radne skupine koje osniva Coreper Coreper može osnovati odbore ili radne skupine za pomoć u pripremi rada Vijeća te odrediti njihov mandat (članak 19. stavak 3. Poslovnika Vijeća). Te radne skupine čine delegati iz svake države članice. One po potrebi mogu biti manje ili više stalne. Trenutačno ima oko 150 takvih odbora ili radnih skupina koji pokrivaju različite aktivnosti Vijeća. Glavno tajništvo redovito ažurira popis tih pripremnih 21 To se pravilo nalazi u članku 2. drugom stavku Odluke Europskog vijeća od 1. prosinca 2010. o izvršavanju dužnosti predsjedništva Vijeća (SL L 315, 2.12.2009., str. 50.). 22 Odluka Vijeća 2001/79/ZVSP od 22. siječnja 2001. o osnivanju Vojnog odbora Europske unije (SL L 27, 30.1.2001., str. 4.). 23 Odluka Vijeća 2000/354/ZVSP od 22. svibnja 2000. o osnivanju Odbora za civilne aspekte upravljanja krizama (SL L 127, 27.5.2000., str. 1.). 24 Odluka Vijeća br. 2013/488/EU od 23. rujna 2013. o sigurnosnim propisima za zaštitu klasificiranih podataka EU-a (SL L 274, 15.10.2013., str. 1.). 25 Odluka Vijeća 2003/165/EZ od 18. veljače 2003. o osnivanju Odbora za financijske usluge (SL L 67, 12.3.2003., str. 17.). Ožujak 2016. HR KOMENTARI UZ POSLOVNIK VIJEĆA 21

tijela 26. U skladu s zaključcima Europskog vijeća u Helsinkiju 1999. Vijeće i Coreper suzdržavaju se od uspostave novih radnih skupina na visokoj razini. Izvješća odbora i radnih skupina Vijeća moraju biti dostupna pravovremeno za sastanak Corepera na kojem se trebaju pregledati. Predsjedništvo je odgovorno na temelju članka 21. stavka 1. Poslovnika Vijeća za organiziranje, uz pomoć Glavnog tajništva, sastanaka raznih odbora i radnih skupina tako da njihova izvješća budu raspoloživa prije sastanka Corepera na kojima se trebaju pregledati. S tim ciljem prije početka šestomjesečnog mandata predsjedništvo sastavlja raspored sastanaka koje planira održati za različite radne skupine i odbore. Taj se raspored prilagođava ovisno o napretku radova. Člankom 21. Poslovnika Vijeća određuje se da predsjedništvo mora odgoditi za naknadni sastanak Corepera sve zakonodavne točke o kojima odbor ili radna skupina nisu završili rasprave najmanje pet radnih dana prije sastanka Corepera, osim ako razlozi hitnosti nalažu drukčije. Ako se u radnoj skupini postigne dogovor o predmetu, dotična točka stavlja se na dnevni red Corepera (kao točka I ) i zatim obično uvrštava kao točka A u odgovarajući dio 27 dnevnog reda Vijeća. Međutim, još uvijek svaki član Corepera ili Vijeća, ili Komisija, može iznijeti mišljenje kada se odobravaju točke I/A te tražiti da se izjave unesu u zapisnik Vijeća (članak 3. stavak 6. Poslovnika Vijeća), ili stvarno promijeniti mišljenje i zatražiti raspravu ili odgodu dotične točke. D Predsjedavanje pripremnim tijelima Vijeća Europsko vijeće je 1. prosinca 2009. donijelo Odluku o predsjedanju Vijećem 28 koja je provedena Odlukom Vijeća 2009/908/EU 29. U skladu s odlukom Europskog vijeća, predsjedništvom Vijeća, osim sastavom vanjskih poslova, predsjedaju prethodno utvrđene skupine sastavljene od triju država članica za razdoblje od osamnaest mjeseci ( trio predsjedništava ). Skupine su sastavljene na temelju ravnopravne rotacije među državama članicama, uzimajući u obzir njihovu raznolikost i zemljopisnu ravnotežu unutar Unije. Svaki član skupine naizmjence predsjedava u razdoblju od šest mjeseci svim sastavima Vijeća, osim sastavom vanjskih poslova. Članovi skupine mogu se, međutim, odlučiti za alternativne aranžmane među sobom. Sastav trija predsjedništava i redoslijed po kojem države članice predsjedaju navodi se u Odluci Vijeća 2009/908/EU 30. Zapravo je šestomjesečno predsjedništvo zadržano nakon Ugovora iz Lisabona. Konkretna posljedica trija predsjedništava postojanje je osamnaestomjesečnog programa i uzajamne pomoći koju si mogu međusobno pružiti, poput zamjene predsjednika ako je to potrebno (članak 20. stavak 2. Poslovnika Vijeća). 26 Potpuni i ažurirani popis nalazi se u dokumentu Vijeća 10356/15 od 28. srpnja 2015. 27 Privremeni dnevni red Vijeća podijeljen je u dva dijela: prvi dio su Zakonodavna vijećanja, a drugi Nezakonodavne aktivnosti. Oba dijela poslije su podijeljena u dodatna dva dijela koja sadržavaju točke A odnosno točke B. 28 SL L 315, 2.12.2009., str. 50. 29 Odluka Vijeća br. 2009/908/EU od 1. prosinca 2009. o utvrđivanju mjera za provedbu Odluke Europskog vijeća o predsjedanju Vijećem i o predsjedanju pripremnim tijelima Vijeća (SL L 322, 9.12.2009., str. 28.). 30 Vidjeti Prilog I. Odluci Vijeća 2009/908/EU kojim se utvrđuje redoslijed predsjedništava u skupinama od tri države članice. 22 KOMENTARI UZ POSLOVNIK VIJEĆA HR Ožujak 2016.

Svim pripremnim tijelima Vijeća predsjedava delegat iz države članice koja obnaša dužnost predsjedanja Vijećem, osim ako je propisano drukčije ili ako Vijeće kvalificiranom većinom odluči drukčije (članak 19. stavak 4. Poslovnika Vijeća). Stoga, iako u pravilu odborima i radnim skupinama predsjeda delegat iz države članice koja obnaša dužnost šestomjesečnog rotirajućeg predsjedanja Vijećem, Vijeće može odlučiti drukčije u pojedinačnim slučajevima. Na primjer, može predsjedanje odborom ili radnom skupinom povjeriti, za određeno razdoblje, delegatu iz određene delegacije (na temelju izbora njegovih ili njezinih kolega u odboru ili radnoj skupini) ili osobi koja nije delegat iz države članice, poput člana osoblja Glavnog tajništva Vijeća. S tim u vezi, na temelju Odluke Vijeća 2009/908 i podložno prijelaznim mjerama, pripremnim tijelima Vijeća za vanjske poslove predsjeda se u skladu s Prilogom II. toj Odluci. Prema tome, pripremnim tijelima za geografska područja, većinom horizontalnih pripremnih tijela koja se odnose na ZVSP i pripremnim tijelima koja se odnose na ESOP (bivši EUMC, CIVCOM) predsjedava predstavnik visokog predstavnika. Prilog III. Odluci iz prethodnog stavka navodi pripremna tijela sa stalnim predsjednikom; neka od tih tijela imaju izabranog predsjednika (npr. Gospodarski i financijski odbor, Odbor za ekonomsku politiku, Vojni odbor itd.), a drugima predsjeda član Glavnog tajništva Vijeća (npr. Odborom za sigurnost, Radnom skupinom za kodifikaciju itd.). Osim toga, pri pripremi sastanka sastava Vijeća koje se sastaje samo jednom svakih šest mjeseci, ako se taj sastanak održava tijekom prve polovine šestomjesečnog razdoblja, sastancima tih odbora tijekom prethodnih šest mjeseci može predsjedavati delegat države članice koja je na redu za predsjedavanje navedenim sastankom Vijeća (članak 19. stavak 5. Poslovnika Vijeća). Slično tome, kada se predmet obrađuje uglavnom tijekom šestomjesečnog razdoblja, delegat iz države članice koja tijekom tog šestomjesečnog razdoblja obnaša dužnost predsjedavanja, može tijekom prethodnog šestomjesečnog razdoblja predsjedavati sastancima kada se raspravlja o tom predmetu, u skladu s aranžmanima o kojima su se dva dotična predsjedništva dogovorila (članak 19. stavak 6. prvi podstavak Poslovnika Vijeća). To se primjenjuje osim u slučajevima kada je Vijeće odredilo drugačije aranžmane predsjedavanja. Osim toga, pri pregledu proračuna Unije sastancima pripremnih tijela Vijeća, osim Corepera, koji se baves proračunskim stavkama mora predsjedavati delegat iz države članice koja će obnašati dužnost predsjedavanja Vijećem tijekom drugog šestomjesečnog razdoblja godine koja prethodi financijskoj godini dotičnog proračuna (članak 19. stavak 6. drugi podstavak Poslovnika Vijeća). Ne dovodeći u pitanje odredbe članka 19. stavaka od 4. do 6. Poslovnika Vijeća i svoje ovlasti i ukupnu političku odgovornost, šestomjesečnom predsjedništvu pomažu drugi članovi unaprijed utvrđene skupine od tri države članice navedene u članku 1. stavku 4. Poslovnika Vijeća, ili po potrebi, predstavnik države članice koja sljedeća obnaša dužnost predsjedavanja. Na zahtjev predsjedništva i djelujući po njegovim uputama, spomenuti predstavnik ili član trojke zamjenjuje predsjedništvo i u slučaju potrebe, oslobađa ga, prema potrebi, pojedinih administrativnih zadaća i osigurava kontinuitet rada Vijeća (članak 20. stavak 2. Poslovnika Vijeća). Stoga, ako je predsjedatelj radne skupine ili odbora spriječen predsjedavati sastankom, a predsjedništvo ne može naći zamjenu, ili kada šestomjesečno Ožujak 2016. HR KOMENTARI UZ POSLOVNIK VIJEĆA 23

predsjedništvo nije u mogućnosti osigurati predsjedavatelja za određenu radnu skupinu, delegat iz trija ili iz sljedećeg predsjedništva u načelu predsjedava. Cilj je u najvećoj mogućoj mjeri osigurati kontinuitet. Ako predsjedatelja mijenja neka od prije navedenih osoba tijekom šestomjesečnog razdoblja, predsjedništvo će na temelju članka 19. stavka 4. Poslovnika Vijeća imati popis dotičnih radnih skupina koje potvrđuje Vijeće na početku šestomjesečnog razdoblja. 4. PREDSJEDNIŠTVO I NEOMETANO ODVIJANJE RASPRAVA (ČLANAK 20. POSLOVNIKA VIJEĆA I PRILOG V. POSLOVNIKU VIJEĆA) Predsjedništvo je zaduženo za osiguravanje pravilnog odvijanja sjednica. S tim ciljem ono osigurava primjenu Poslovnika Vijeća te poštovanje odredaba Priloga V. Metode rada Vijeća ; te se odredbe odnose na Vijeće i na njegova pripremna tijela: (a) U odnosu na pripremu za sastanke (točke od 1. do 5.): predsjedništvo osigurava da se predmet ne šalje Coreperu osim ako postoji razumna mogućnost postizanja napretka ili pojašnjenja stajališta na toj razini i da se predmeti ponovo upućuju radnoj skupni ili odboru samo kada je to potrebno, s preciznom i dobro opisanom zadaćom, predsjedništvo poduzima korake potrebne za unapređenje rada između sastanaka, na primjer izradom kompromisnih tekstova, održavanjem savjetovanja o posebnim problemima ili traženjem od delegacija da dostave svoje reakcije na prijedlog pisanim putem prije sljedećeg sastanka radne skupine ili odbora, kad god je primjereno, delegacije bi trebale utvrditi stajališta koja će vjerojatno zauzeti na jednome od predstojećih sastanaka u pisanom obliku prije tog sastanka. Kad to uključuje prijedloge za izmjenu tekstova, delegacije bi trebale predložiti određenu formulaciju teksta. Kad god je to moguće, pisani doprinos trebale bi zajednički podnijeti delegacije koje zauzimaju jednako stajalište, tijekom pripreme rada Corepera predsjedništvo dostavlja delegacijama, što je prije moguće, sve informacije koje su potrebne za pomnu pripremu, uključujući ono što predsjedništvo očekuje postići iz rasprave o svakoj točki dnevnog reda. S druge strane, tijekom pripreme rada Corepera predsjedništvo prema potrebi potiče delegacije da obavijeste druge delegacije o stajalištima koje će zauzeti na Coreperu. S obzirom na navedeno, predsjedništvo dovršava dnevni red Corepera. Ako je potrebno, može češće sazvati radne skupine koje pripremaju rad Corepera, Coreper bi trebao izbjegavati ponovno obrađivanje tema koje su već obuhvaćene sastancima skupina Antici i Mertens, i kad god je moguće, delegacije bi trebale obrađivati točke uvrštene pod Razno tijekom takvih sastanaka umjesto u samom Coreperu. 24 KOMENTARI UZ POSLOVNIK VIJEĆA HR Ožujak 2016.

(b) U odnosu na vođenje sastanaka (točke od 6. do 16.): na dnevni red Vijeća ne bi se trebale stavljati točke zbog samog predstavljanja, osim kada se planira rasprava o značajnim novim inicijativama; predsjedništvo bi se trebalo suzdržati od stavljanja točaka za isključivo informativne svrhe na dnevni red Corepera. Takve informacije trebalo bi po mogućnosti uputiti pisanim putem tijekom pripreme rada Corepera, predsjedništvo može ograničiti broj osoba po delegaciji koje su prisutne u sobi za sastanke za raspravu o određenoj točki te odlučiti hoće li otvoriti dodatnu sobu s izravnim prijenosom; također može odrediti redoslijed po kojem će se točke obrađivati i odrediti trajanje rasprave o njima; isto tako može organizirati vrijeme dodijeljeno za raspravu o određenoj točki, posebno ograničavanjem vremena tijekom kojeg sudionici mogu govoriti i utvrđivanjem redoslijeda po kojem mogu uzeti riječ. S tim u vezi predsjedništvo navodi na početku sastanka duljinu vremena koje namjerava posvetiti svakoj točki; suzdržava se od dugačkih uvoda ili ponavljanja informacija koje su već poznate delegacijama; na početku rasprave o nekoj točki također obavještava delegacije koliko dugo mogu govoriti, davanje riječi cijelom sazivu po redoslijedu ne bi trebalo biti dopušteno; predsjedništvo usmjerava rasprave koliko je to moguće, posebno pozivajući delegacije na očitovanje u vezi s kompromisnim tekstom ili određenim prijedlogom; suzdržava se od dugačkih sažetaka rasprava na kraju sastanka; delegacije bi s druge strane trebale izbjegavati ponavljanje mišljenja koja su naveli prethodni govornici i suzdržati se od uzimanja riječi ako su suglasni s prijedlogom; u tom slučaju šutnja se uzima kao načelna suglasnost, predsjedništvo može zatražiti od delegacija da do određenog datuma pisanim putem predstave svoje prijedloge za izmjene teksta o kojem se raspravlja, zajedno s kratkim objašnjenjem, po potrebi (članak 20. stavak 1. drugi podstavak točka (d) Poslovnika Vijeća), a ne da samo izraze svoje neslaganje s određenim prijedlogom, predsjedništvo također može zatražiti od delegacija koje imaju jednaka ili slična stajališta o određenoj točki, o tekstu ili o dijelu teksta da odaberu jednu od njih da izrazi njihovo zajedničko stajalište na sastanku ili u pisanom obliku prije sastanka. 5. GLAVNI TAJNIK I GLAVNO TAJNIŠTVO VIJEĆA (ČLANAK 23. POSLOVNIKA VIJEĆA) Vijeće za ugljen i čelik je na svojemu prvom sastanku u rujnu 1952. osnovalo tajništvo pod vodstvom glavnog tajnika. Kada su dva Ugovora iz Rima stupila na snagu (EEZ i Euratom), u skladu s tim je i Glavno tajništvo proširilo svoje aktivnosti. Tajništvo i glavni tajnik spominju se u uzastopnim verzijama Poslovnika Vijeća do Ugovora iz Maastrichta, kada je uvedeno izravno upućivanje na njih u UEZ-u, a nekoliko godina poslije, Ugovorom iz Amsterdama uvedeno je upućivanje na njih u Ugovoru o Europskoj uniji. Glavni tajnik odgovoran je za rad Glavnog tajništva, a imenuje ga Vijeće kvalificiranom većinom (članak 240. stavak 2. UFEU-a). To se ponavlja u članku 23. stavku 1. Poslovnika Vijeća. Načelo jedinstvenog Vijeća Ožujak 2016. HR KOMENTARI UZ POSLOVNIK VIJEĆA 25

stoga se primjenjuje i na njegovo Glavno tajništvo koje pomaže Vijeću i njegovim pripremnim tijelima u svim njihovim aktivnostima. A Glavni tajnik Glavni tajnik, kao voditelj Glavnog tajništva, pomaže Vijeću (članak 240. stavak 2. UFEU-a). Zadužen(a) je za Glavno tajništvo i, u okviru nadležnosti Vijeća poduzima mjere koje su potrebne za njegov neometani rad. Glavni tajnik obično sudjeluje na sastancima Vijeća za opće poslove. U osnovi njegova(-zina) uloga osigurati je kontinuitet i napredak u radu Vijeća te savjetovati Vijeće. Odgovoran(-na) je i za upravljanje Glavnim tajništvom. Pod odgovornošću i vodstvom predsjedništva Glavno tajništvo usko je i kontinuirano uključeno u organizaciju, koordinaciju i osiguranje usklađenosti rada Vijeća i provedbu njegova 18-mjesečnog programa. Pomaže predsjedništvu u pronalaženju rješenjâ. Poslovnik Vijeća spominje nekoliko dodatnih zadaća koje glavni tajnik izvršava, točnije: (a) glavni tajnik depozitar je niza sporazuma (članak 25. Poslovnika Vijeća, vidjeti poglavlje V., točka 2.); (b) glavni tajnik potpisuje zapisnik sa sastanaka Vijeća (članak 13. stavak 1. Poslovnika Vijeća); (c) glavni tajnik službeno prosljeđuje akte za objavu u Službenom listu (članak 17. Poslovnika Vijeća); (d) glavni tajnik priopćava određene direktive, odluke i preporuke njihovim adresatima i šalje vladama država članica i Komisiji ovjerene preslike direktiva i odluka Vijeća iz članka 297. stavka 2. trećeg podstavka UFEU-a i preporuka Vijeća (članak 18. Poslovnika Vijeća); (e) glavni tajnik zadužen je da svake godine pravodobno podnese Vijeću nacrt procjene rashoda Vijeća (članak 23. stavak 4. Poslovnika Vijeća); (f) glavni tajnik ima punu odgovornost za upravljanje odobrenima sredstvima unesenim u dio II. proračuna Europsko vijeće i Vijeće i poduzima sve potrebne mjere kako bi osigurao da se njima pravilno upravlja. On(a) izvršava odobrena sredstva u skladu s Financijskom uredbom (članak 23. stavak 5. Poslovnika Vijeća). Glavni tajnik tako je odredio kriterije, ograničenja i postupke za nadoknadu troškova delegata država članica 31. Glavni tajnik Vijeća ujedno je i glavni tajnik Europskog vijeća. On(a) sudjeluje na sastancima Europskog vijeća i poduzima sve potrebne mjere za organizaciju njegova rada (članak 13. Poslovnika Europskog vijeća). B Glavno tajništvo Iz članka 240. stavka 2. UFEU-a i članka 23. stavka 1. Poslovnika Vijeća proizlazi da je ključna zadaća Glavnog tajništva da pomaže Vijeću i njegovim pripremnim tijelima u svim njihovim aktivnostima (nedjeljivost Glavnog tajništva). Glavno 31 Odluka br. 30/2013 Glavnog tajnika Vijeća o naknadi putnih troškova delegata država članica. 26 KOMENTARI UZ POSLOVNIK VIJEĆA HR Ožujak 2016.