REZULTATI AKCIJSKOG ISTRAŽIVANJA: MLADI U RURALNIM SREDINAMA ''Mladi u ruralnim sredinama'' je istraživanje u okviru kojega je Platforma za ruralni razvoj Jugoistočne Europe ispitala kako mladi vide život u ruralnim sredinama na području Jugoistočne Europe. Profil ispitanika Upitnik je ispunilo ukupno 177 mladih osoba (15-35 godina) iz različitih dijelova Jugoistočne Europe, od čega najviše iz Hrvatske - 70,1%, zatim iz Bosne i Hercegovine - 22%. Ostatak ispitanika dolazi iz Srbije, Makedonije i Crne Gore. Najveći dio ispitanika stanuje u naseljenim mjestima ispod 10.000 stanovnika - 66.1%, od čega čak 35% njih u mjestima ispod 1.000 stanovnika. 20,9% mladih stanuje u naseljenim mjestima od 10.000 do 20.000 stanovnika. Ostatak od 13% stanuje u mjestu u kojemu živi preko 30.000 stanovnika. U uzorku smo obuhvatili 40,7% mladih dobne skupine od 31 do 35 godine, 33,9% onih od 26 do 30 godina starosti, 20,3% mladih od 21 do 25 godina, dok je ostatak od 5,1% obuhvaćao dobnu skupinu od 15 do 20 godina. U istraživanju je obuhvaćen nešto veći udio muškaraca - 64,2%. Najveći udio ispitanika je fakultetski obrazovano - 46,9% od ukupnog broja. 25,4% je završilo srednju školu, dok njih 15,8% ima završen magisterij ili doktorat. Ostatak ispitanika ima najviši završeni stupanj obrazovanja osnovnu ili višu školu. Preko polovice mladih koji su sudjelovali u istraživanju je zaposleno odnosno 54,8%. Samo 14,1% je nezaposleno, 13% se još uvijek školuje, a 12,4% njih je samozaposleno. Čak 62,1% ispitanih mladih živi s užom obitelji (roditelji s djecom), dok njih 20,9% živi u zajedničkom domaćinstvu (uža obitelj, djed, baka). Više od polovice mladih ne volontira - 60,2%. Pitanje 1. Pitanje formulirano u obliku tvrdnje ''Vidim sebe kao osobu koja u budućnosti u ruralnom području živi / radi / živi i radi / ništa od navedenog'' odnosi se na ispitivanje vizije mladih o njihovoj potencijalnoj budućnosti u ruralnim područjima. Tvrdnju je 63,8% ispitanika dovršilo s ''živi i radi'', što pokazuje izrazit interes mladih za ostvarenjem privatne i poslovne budućnosti u ruralnom području. 33% mladih je tvrdnju dovršilo s ''živi'' ili ''radi'', iz čega je jasno da gotovo trećina mladih smatra kako će u budućnosti balansirati između života i rada u urbanim i ruralnim područjima. 17,5% ispitanih se uopće ne vidi u ruralnom području u budućnosti. 1
Grafikon 1. Prikaz odgovora na pitanje 1. Pitanje 2. Motivaciju za život i rad u ruralnom području i razloge iz kojih se u budućnosti vide kao stanovnike ruralnih područja smo provjerili pitanjem ''Što vas motivira za život u ruralnoj sredini?'' Mladi su prekopolovičnom većinom od 63,3% naveli ''kvalitetniji i zdraviji život'' kao svoju glavnu motivaciju. Na drugom mjestu prema glasovima je ''ljubav prema prirodi'' - 48,6%, a ostali odgovori se odnose na: porodičnu tradiciju / nedostatak posla u struci / profesionalno opredjeljenje / drugo / ništa me ne motivira. Rezultate ovih odgovora možete vidjeti u grafikonu niže. Dobiveni rezultati pokazuju kako su mladi svjesni činjenice da život i rad na selu imaju mnoge prednosti u odnosu na grad, što se prvenstveno očituje u kvaliteti života. Grafikon 2. Prikaz odgovora na pitanje 2. Pitanje 3. Pitanjem ''Koja vrsta djelatnosti u ruralnoj sredini vas zanima?'' smo provjerili zainteresiranost mladih za konkretne djelatnosti, točnije njih šest: poljoprivreda, šumarske djelatnosti, ruralni turizam, proizvodne djelatnosti, pružanje usluga i društvene djelatnosti. Mladi su se odlučili za više djelatnosti, a najviše ih zanima poljoprivreda, društvene djelatnosti i agroturizam. Unutar poljoprivrede, zanimaju se za voćarstvo - 54,5%, unutar šumarskih djelatnosti za sakupljanje ljekovitog bilja i gljiva - 64,2%, a unutar društvenih djelatnosti za ekologiju - 73,4%. Ostale odgovore možete vidjeti u grafikonima niže. 2
Grafikon 3. Prikaz odgovora na pitanje 3. djelatnost: Poljoprivreda (voćarstvo / ratarstvo / povrtlarstvo / ukrasno bilje / vinarstvo / govedarstvo / ovčarstvo i kozarstvo / konjarstvo / živinarstvo / akvakultura / pčelarstvo/ ostalo) Grafikon 4. Prikaz odgovora na pitanje 3. djelatnost: Šumarske djelatnosti (sakupljanje ljekovitog bilja i gljiva / sječa drveta / prerada i dorada drveta / lovstvo / ostalo) Grafikon 5. Prikaz odgovora na pitanje 3. djelatnost: Ruralni turizam (agroturizam / kušaonice / usluge smještaja / rafting / planinarenje / biciklizam / ostalo) 3
Grafikon 6. Prikaz odgovora na pitanje 3. djelatnost: Proizvodne djelatnosti (rudarstvo / obrada kamena / metalna industrija / tekstilna industrija / ostalo) Grafikon 7. Prikaz odgovora na pitanje 3. djelatnost: Pružanje usluga (ugostiteljstvo / frizeraj / zdravstvene usluge / razne vrste servisnih usluga / informacione tehnologije / usluge popravka i održavanja vozila / ostalo) Grafikon 8. Prikaz odgovora na pitanje 3. djelatnost: Društvene djelatnosti (kultura / sport / ekologija / ostalo) 4
Pitanje 4. Što mladi vide kao poteškoće viziji zadovoljnog života na selu provjerili smo pitanjem Koje su prema vašem mišljenju najveće prepreke da biste vodili uspješan posao i živjeli u ruralnoj sredini? Od devet ponuđenih odgovora, mladi su odgovarali s ocjenama od 1 do 5 (1 - uopće se ne slažem, 5 - u potpunosti se slažem). Odabrali su Administrativne i birokratske propise na državnom nivou kao najveću prepreku - 50,6% mladih je ovaj odgovor označilo sa tvrdnjom u potpunosti se slažem. 47% mladih je sa tvrdnjom u potpunosti se slažem označilo odgovor Nedovoljno razvijena infrastruktura. Ostale odgovore možete vidjeti u grafikonima niže. Grafikon 9. Prikaz odgovora na pitanje 4. prepreka: Nedostatak savjetodavnih službi Grafikon 10. Prikaz odgovora na pitanje 4. prepreka: Prodaja i naplata proizvoda i/ili usluga Grafikon 11. Prikaz odgovora na pitanje 4. prepreka: Administrativne prepreke i učinkovitost javne uprave 5
Grafikon 12. Prikaz odgovora na pitanje 4. prepreka: Nedovoljno razvijena poslovna i opća infrastruktura Grafikon 13. Prikaz odgovora na pitanje 4. prepreka: Administrativni i birokratski propisi na državnom nivou Grafikon 14. Prikaz odgovora na pitanje 4. prepreka: Nedovoljno socijalne infrastrukture (vrtići, škole, sportska i kulturna događanja i sl.) 6
Grafikon 15. Prikaz odgovora na pitanje 4. prepreka: Nemogućnost pronalaska životnog partnera Grafikon 16. Prikaz odgovora na pitanje 4. prepreka: Nedostatak financijske podrške za otpočinjanje i/ili razvoj biznisa Grafikon 17. Prikaz odgovora na pitanje 4. prepreka: Loša prometna povezanost Kao ostale prepreke koje nisu već navedene ispitanici su istaknuli: - Nedostatak kuća/stanova za najam - Ponižavanje poljoprivrednog poziva - Neodgovarajući mentalni sklop ljudi - Vezano uz financijske podrške, smatram da iste I jesu izvor gotovo svih ostalih problema, jer se različitim podrškama (poticajima) seljacima daju krivi signali o tome u što se dugoročno isplati ulagati - Pogodovanje podobnima u općini I županiji 7
- Loša kvaliteta tla I uvjeti proizvodnje u našem selu - Nedostatak potpore od jedinica lokalne samouprave - Nedostatak ljudi, zapostavljenost socijalne dimenzije u ruralnim područjima - Loša infrastruktura i kultura poslovanja - Nedostatak osnovne životne infrastrukture: struja, voda, kanalizacija, plin, telekomunikacije Pitanje 5. Spremnost na ulaganja u ruralne sredine smo ispitali pitanjem ''Da li biste bili spremni da u budućnosti vršite ulaganja u neku od djelatnosti u ruralnoj sredini?'' Pozitivno je odgovorilo 69,5% mladih, a navode raznolike navode koje smo naknadno podijelili u pet kategorija: Isplativost i poslovno ostvarenje - Dodatni prihod uz redovan posao - Dodatni prihod - Profit - Novci - Zarada - Prihodovati - Zato što će mi se isplatiti, i što ću biti neovisna. - Osnivanje vlastitog obrta - Projektne aktivnosti - Ne zarađujem trenutno dovoljno za pokrivanje troškova prema državi. - Ako su to djelatnosti za koju bi imalo smisla ulagati onda da. - Osjećam se dovoljno zrelim da uložim novac u neki posao. - Uvjerenost u uspjeh - Ako je ekonomski isplativo - Postojeći tržišni potencijali Osobni razvoj te razvoj obitelji i zajednice u ruralnoj sredini - Želim zadržati ljude u ruralnim sredinama, unaprijediti ju da svi možemo pošteno i zdravo živjeti. Jer želim promijeniti sebe i svoju okolinu na bolje, no nemam dovoljno financija - još. - Razvitak sredine - Iskoristiti potencijal ruralnih sredina - Zato što planiram svoj život provesti na selu i aktivno sudjelovati u podizanju kvalitete života u mojoj lokalnoj sredini. - Rođena sam i odrasla na selu. Trenutno studiram geografiju u Zagrebu i nakon studija bih se htjela baviti revitalzacijom ruralnih područja. Voljela bih raditi u lokalnim akcijskim grupama te pisati projekte i iste implementirati u ruralna područja. - Želim ostati u mjestu u kojem živim sada i doprinijeti njegovom razvoju. - Razlog ulaganja u neku djelatnost je zbog mogućnosti zapošljavanja, mogućnost ostanka u sredini. 8
- Razvoj - Jer je to danas vrlo potrebno za razvoj. - Prvenstveno zato što bih želio ostati u ruralnom području, smatram da postoji način za uspjeh uz puno truda ljubavi i volje. - Sve veća popularnost ruralnog turizma - Ovisi o tome hoću li i dalje raditi na trenutnom poslu - Zato što vjerujem u samoodrživost Razoj poljoprivrede i ruralnog turizma - Želim pokrenuti ekološku proizvodnju za vlastite potrebe i za tržište jer mislim da je to važno za našu zemlju i njen prehrambeni suverenitet - Prirodni potencijal - Smatram da će se u budućnosti zdrava hrana, proizvedena na manjim farmama/domaćinstvima, puno više cijeniti nego danas. - Ako se živi i radi na polju, i pri tome u ova teška vremena i ulaže u gospodarstvo i napredak, čovjek se privikne i zavoli život od zemlje. - Pogodna klima, nezagađeno tlo, dobar pristup vodi, iskusna radna snaga - Biodinamika - Obnova obiteljske starine i sadnja ljekovitog bilja - Struka - Vlasnik sam nasljeđenog voćnjaka - Postoji puno djelatnosti iz oblasti poljoprivrede i ruralnog turizma za koje je neophodno da živite u ruralnom području, a za koje smo moja porodica i ja zainteresovani da ih radimo u budućnosti. Sprječavanje odumiranja ruralnih prostora - Zato u sela niko ne ulaze mladi bjeze stari izumiru. - Nema perspektive - Mali interes ljudi prema ruralnim sredinama - Budući da ništa nije sigurno. - Ne vidim budućnost za male poljoprivrednike Očuvanje kvalitetnog načina života i ljubavi prema selu - Zdrav način života - Kvalitetniji život, manje stresa, budućnost - Isplativo je, zdravo je - Bolja kvaliteta života, ljubav prema prirodi, spajanje ugodnog s korisnim - Želim živjeti na selu od poljoprivrede - Smatram da je život kvalitetniji na otoku. - Ljubav prema poslu - To mi je san - Zato što volim selo i prirodu - Ljubav prema selu 9
- Ljubav prema kraju te ostvarivanje boljeg socijalnog statusa za svoju obitelje i sebe - Zbog ljubavi prema rodnom kraju Kada su upitani u koju vrstu djelatnosti bi vršili ulaganje, mladi se mahom odlučuju za poljoprivredu (ukupno 125 odgovora vezana uz poljoprivredu) i turizam (ukupno 52 odgovora vezana uz turizam), no i ostale raznovrsne djelatnosti (23 odgovora). Poljoprivreda Za općeniti odgovor ''poljoprivreda'' se odlučilo 16 mladih. Za ''uzgoj i preradu voća'' njih 22, a pojedinačno su kao moguće ulaganje upisali i sljedeće: ''edukacija vezana uz uzgoj voćaka'',''orasi'', ''lješnjaci'', ''maslinarstvo''. U ''ratarstvo'' bi uložilo 13 ispitanika, a pojedinačno je upisana i ''proizvodnja industrijske i indijske konoplje''. Nadalje, unutar poljoprivrede se navodi i ''ekološka poljoprivreda'' kao moguće ulaganje - 11 odgovora. Za odgovor ''stočarstvo'' se odlučilo 10 mladih, unutar čega i za ''pčelarstvo'' - 8 odgovora, ''peradarstvo'' - 4 odgovora, govedarstvo - 2 odgovora te pojedinačno za ''svinjogojstvo i prerada svinjskog mesa'', ''divlje žečeve'' i ''proizvodnju sira''. U ''vinogradarstvo i vinarstvo'' bi uložilo 6 mladih, a pojedinačno je navedena i ''kušaonica vina''. Pojedinačno se navodi i ''ekološka proizvodnja sjemena i sadnica'' te dvaput ''permakulturna proizvodnja''. Za ''uzgoj i preradu povrća'' odlučilo se 7 ispitanika. Za ''uzgoj i preradu ljekovitog bilja'' njih 6. Za ''jagodastvo voće'' bi se odlučilo dvoje, a pojedinačno za ''aroniju'' i ''maline''. U ''akvakulturu'' bi uložilo dvoje mladih. Pojedinačno se navode i ''proizvodnja tradicionalnih prehambenih proizvoda'' te ''plastenička proizvodnja''. Turizam Za općeniti odgovor ''turizam'' se odlučilo 17 mladih. Za ''ruralni / seoski turizam'' njih 16, a ''agroturizam'' 11. Pojedinačko su naveli i: ''eko turizam-uzgoj organske hrane i pružanje turističkih usluga'', ''ruralni turizam povezan s proizvodnjom i preradom hrane'', ''eko etno turizam i uz to možda terapijsko jahanje'', ''bed & breakfast'', ''rekreacijski turizam'', ''omladinski i ekoturizam'', ''eko, turing, kulturni turizam''. Ostalo Od ostalih ulaganja, mladi su istaknuli sljedeće: ''obrazovanje'' - 2 odgovora, ''zdravlje'' 2 odgovora, ''sport'' - 2 odgovora, ''informacijske tehnologije'' - 2 odgovora, ''mehanizacija'' - 2 odgovora te pojedinačno: ''zaštita prirode'', ''obnovljivi resursi'', ''kultura'', ''trgovina'', ''ruralni razvoj i EU projekti'', ''konzultantske usluge, start up poduzeća'', ''usluge'', ''ugostiteljstvo'', ''socijalna infrastruktura'', ''nepoljoprivredne djelatnosti'', ''proizvodnja peleta i briketa'' te ''formiranje rodnog imanja''. 10
Izdvajamo i sljedeći odgovor: ''Prvenstveno bih ulagala radom, a kada bih imala malo veći kapital, definitivno bih ulagala u ruralna područja. Analazirala bih određeni dio područja te izdvojila sela koja imaju najveći potencijal za razvoj i opstanak te ulagala u gospodarske djelatnosti koje bi osigurale dugoročniiju strategiju razvoja određenog ruralnog područja.'' Zaključak Rezultati istraživanja pokazuju kako su mladi ljudi spremni živjeti i raditi u ruralnim sredinama Jugoistočne Europe. Motivaciju pronalaze u mnogim blagodatima života na selu, osobito u kvalitetnijem i zdravijem životu te ljubavi prema prirodi. Ako se odluče za rad u ruralnoj sredini, odabrat će velikom većinom poljoprivredu, društvene djelatnosti i agroturizam. Kao najveće poteškoće uspješnom životu i radu na selu vide administrativne i birokratske propise te nedovoljno razvijenu infrastrukturu. Većina mladih je spremna na ulaganje u djelatnost u ruralnoj sredini, od čega bi se većinom odlučili za poljoprivredu i turizam. --- Upitnik sastavila Platforma za ruralni razvoj Jugoistočne Europe. Upitnik proveo Centar za ekonomski i ruralni razvoj - CERD. Rezultate upitnika obradila Hrvatska mreža za ruralni razvoj. 11