PR_INI_ImplReport

Europski parlament 2014-2019 Dokument s plenarne sjednice A8-0389/2016 18.1.2017 IZVJEŠĆE o provedbi Uredbe (EU) br. 1288/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o uspostavi programa Erasmus+ : programa Unije za obrazovanje, osposobljavanje, mlade i sport i stavljanju izvan snage odluka br. 1719/2006/EZ, 1720/2006/EZ i 1298/2008/EZ (2015/2327(INI)) Odbor za kulturu i obrazovanje Izvjestitelj: Milan Zver RR\1114731.docx PE587.695v03-00 Ujedinjena u raznolikosti

PR_INI_ImplReport SADRŽAJ Stranica OBRAZLOŽENJE SAŽETI PREGLED ČINJENICA I REZULTATA ISTRAŽIVANJA.. 3 PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA... 8 MIŠLJENJE ODBORA ZA PRORAČUNE... 31 MIŠLJENJE ODBORA ZA ZAPOŠLJAVANJE I SOCIJALNA PITANJA... 35 REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJA U NADLEŽNOM ODBORU... 45 PE587.695v03-00 2/45 RR\1114731.docx

Postupak i izvori OBRAZLOŽENJE SAŽETI PREGLED ČINJENICA I REZULTATA ISTRAŽIVANJA U rujnu 2015. izvjestitelju je povjerena zadaća pripreme izvješća o provedbi Uredbe Vijeća (EU) br. 1288/2013 od 11. prosinca 2013. o uspostavi programa Erasmus+ : programa Unije za obrazovanje, osposobljavanje, mlade i sport i stavljanju izvan snage odluka br. 1719/2006/EZ, 1720/2006/EZ i 1298/2008/EZ 1. Otad je izvjestitelj prikupio velik broj podataka iz raznih izvora. Korisne podatke dobio je osobito iz studije Erasmus+: decentralizirana provedba prva iskustva, koju je naručio Resorsni odjel B pri Europskom parlamentu i izradila Udruga za akademsku suradnju (ACA, Academic Cooperation Association) 2. Ta detaljna analiza temelji se na istraživanju provedenom između travnja i lipnja 2016. Sadrži internetsku anketu u obliku upitnika namijenjenu svim nacionalnim agencijama za Erasmus+ i razgovore s predstavnicima deset nacionalnih agencija radi utvrđivanja prvih iskustava u decentraliziranim aktivnostima programa Erasmus+. Osim toga, Služba Europskog parlamenta za istraživanja (EPRS) izvršila je procjenu provedbe na europskoj razini, uz izradu interne analize o ključnim elementima provedbe programa, uključujući sportski sektor 3. Procjeni provedbe priložena su dva istraživačka rada. U prvom istraživačkom radu navode se zaključci o provedbi ključne mjere 1. obrazovna mobilnost pojedinaca u području obrazovanja, osposobljavanja i mladih. U drugom se obrađuje ključna mjera 2. suradnja za inovacije i razmjena dobre prakse u području obrazovanja, osposobljavanja i mladih. Kako bi prikupio dodatne podatke o provedbi programa, izvjestitelj je također redovito kontaktirao s velikim brojem dionika iz svih programskih sektora. Sastao se s predstavnicima Glavne uprave za obrazovanje i kulturu (DG EAC) pri Komisiji te Izvršne agencije za obrazovanje, audiovizualnu politiku i kulturu (EACEA). Izvjestitelj je prisustvovao dijalogu dionika koji se održao 23. rujna 2016. u Ljubljani i koji je organizirao Informacijski ured Europskog parlamenta u Sloveniji. Na tom je sastanku izvjestitelj s povjerenikom Navracsicsom te s nacionalnim, regionalnim i lokalnim dionicima raspravljao o trenutačnom stanju u postupku provedbe i o mogućim dodatnim poboljšanjima programa. Na koncu, dok je pripremao ovo izvješće, izvjestitelj je također razmotrio ključne dokumente Komisije, od kojih su najznačajniji godišnji programi rada za provedbu programa Erasmus+ za 2014. 4, 2015. 1 i 2016. 2, kao i prva procjena koju je Komisija iznijela u godišnjem izvješću 1 SL L 347, 20.12.2013., str. 50. 2 http://www.europarl.europa.eu/regdata/etudes/stud/2016/585877/ipol_stu(2016)585877_en.pdf. 3 Program Erasmus+ (Uredba (EU) br. 1288/2013): Služba Europskog parlamenta za istraživanja, http://www.europarl.europa.eu/regdata/etudes/stud/2016/581414/eprs_stu(2016)581414_en.pdf. 4 Godišnji program rada za provedbu programa Erasmus+ za 2014. međunarodna dimenzija visokog obrazovanja, C(2014) 5455 od 5. kolovoza 2014., http://ec.europa.eu/dgs/education_culture/more_info/awp/docs/c-2014-5455_en.pdf. RR\1114731.docx 3/45 PE587.695v03-00

o programu Erasmus+ za 2014 3. Unatoč uloženim naporima tijekom prikupljanja podataka izvjestitelj je svjestan da se ozbiljna kvantitativna i kvalitativna procjena provedbe ne može izraditi nakon manje od tri godine od provedbe programa. Potrebno je prikupiti još podataka do kraja programskog razdoblja kako bi se mogao procijeniti konačan utjecaj programa Erasmus+. Ovim izvješćem o provedbi izvjestitelj stoga namjerava pružiti pregled provedbe programa tijekom prve dvije i pol godine njegova postojanja. U izvješću se navode mogućnosti i glavni izazovi, kao i prijedlozi za poboljšanje tijekom sljedeće četiri i pol godine. Zaključke i preporuke trebalo bi uvrstiti u izvješće o ocjeni programa sredinom provedbenog razdoblja, koje Europska komisija treba izraditi do kraja 2017. U izvješću se također navode neke ideje koje bi mogle biti relevantne za pregovore za sljedeće programsko razdoblje. Podrijetlo i struktura programa Program Erasmus+, pokrenut 2014. godine, temelji se na dugom povijesnom razvoju programa EU-a u području obrazovanja, osposobljavanja i mladih. Nakon što je nekoliko različitih programa pokrenuto 1980-ih, pojednostavljivanje programa u području obrazovanja i osposobljavanja počelo je nakon što su 1990-ih pokrenuti programi Socrates (obrazovanje) i Leonardo da Vinci (strukovno obrazovanje i osposobljavanje). Programom za cjeloživotno učenje (2007. 2013.) postojeći programi potpore, kao što su Socrates i Leonardo da Vinci, objedinjeni su pod isti krov. Pokretanjem programa Erasmus+ došlo je do najveće promjene u povezivanju svih programa za obrazovanje, osposobljavanje i mlade pod isto okrilje (takozvani cjeloviti pristup). Sportski sektor prvi je put uvršten u program kao novi element potpore. U sklopu novog cjelovitog pristupa unutar programa Erasmus+ provode se sljedeće tri ključne mjere: 1. obrazovna mobilnost pojedinaca, 2. suradnja za inovacije i razmjena dobre prakse te 3. potpora za reformu politike. U dvama poglavljima, o obrazovanju i osposobljavanju te o mladima, utvrđuju se jasni i određeni ciljevi te relevantne aktivnosti ključnih mjera. Sportski sektor obrađuje se u trećem poglavlju i nije sadržan u sklopu ključnih mjera. Glavni zaključci i preporuke Mnoštvo građana EU-a program Erasmus+ ocjenjuje kao glavno sredstvo kojim se podupiru aktivnosti u području obrazovanja, osposobljavanja, mladih i sporta te ga smatraju uspješnim primjerom europske integracije. Opći je zaključak da se programom pružaju razne nove mogućnosti za njegove moguće korisnike. Smatra se da su ciljevi programa uistinu vrlo povezani s današnjim politikama u relevantnim područjima. 1 Godišnji program rada za provedbu programa Erasmus+ za 2015.: program Unije za obrazovanje, osposobljavanje, mlade i sport, C(2014) 6856 od 30. kolovoza 2014., http://ec.europa.eu/dgs/education_culture/more_info/awp/docs/c_2014_6856_en.pdf. 2 Godišnji program rada za provedbu programa Erasmus+ za 2016. međunarodna dimenzija visokog obrazovanja, C(2015) 6151 od 14. rujna 2015., http://ec.europa.eu/dgs/education_culture/more_info/awp/docs/c- 2015-6151.pdf. 3 http://ec.europa.eu/dgs/education_culture/repository/education/library/statistics/erasmus-plus-annualreport_en.pdf. PE587.695v03-00 4/45 RR\1114731.docx

Što se tiče prepoznatljivosti programa, zaključak je dvostruk. S jedne strane, povezivanjem različitih programa u jedan jedinstveni program povećala se vidljivost potpore EU-a, što je također pobudila veću javnu i političku pozornost. S druge strane, nekoliko je dionika kritiziralo činjenicu da zbog opće složenosti programa različiti sektori nisu jasno prepoznati. Cilj pojednostavljenja uvelike je postignut uvođenjem nekoliko novih mjera, kao što je omogućavanje digitalnih rješenja za postupak prijave i upravljanje projektima. Mnogo dionika također cijeni uvođenje sustava jediničnih troškova zbog kojeg je došlo do pojednostavljenja u financijskom upravljanju programom. Bez obzira na to, prve dvije i pol godine provedbe programa nesumnjivo su bile teške i izazovne. U međuvremenu, Komisija je poboljšala provedbene mjere i na pravom je putu. No mnogo se toga još mora napraviti kako bi program u praksi bio zaista uspješan. Primjerice, izvjestitelj je primijetio da se razina zadovoljstva razlikuje između različitih programskih sektora i različitih ključnih mjera. Izvjestitelj smatra da je važno osobito naglasiti sljedeće glavne zaključke i preporuke: Međusektorska suradnja Pojednostavljena struktura programa uvedena je kako bi se stvorila sinergija i podržala međusektorska suradnja između različitih sektora obrazovanja i osposobljavanja te sektora povezanih s mladima 1. Prema dvije trećine nacionalnih agencija, povećani potencijal za međusektorsku suradnju jedan je od najvećih pozitivnih elemenata programa Erasmus+. Međutim, u stvarnosti se međusektorska suradnja ne događa. Izvjestitelj stoga traži od Komisije da potpuno iskoristi mogućnosti za promicanje i poticanje međusektorske suradnje. Osim toga, čini se da značenje pojma međusektorska suradnja nije jasno. Primjerice, upotrebljava se za suradnju između podnositelja prijava i korisnika sredstava iz raznih sektora, za suradnju između sektora kojima upravlja jedna nacionalna agencija ili čak za suradnju između nacionalnih agencija s različitim portfeljima. Zbog toga izvjestitelj predlaže da se međusektorski projekti za sljedeće programsko razdoblje jasno definiraju. Proračun Ukupni proračun za taj program znatno je povećan u usporedbi s prethodnom generacijom korisnika programa. Povećanje proračuna od 40 % za program pokazuje veliku političku i gospodarsku važnost programa Erasmus+. Međutim, to će povećanje stupiti na snagu tek od 2017. nadalje. Neki dijelovi programa imaju vrlo nisku stopu uspješnosti kao posljedicu ograničenog povećanja proračuna za razdoblje od 2014. do 2016. Što je još gore, velik broj kvalitetnih projekata morao je biti odbijen i nisu ispunjena očekivanja brojnih kandidata. Međutim, izvjestitelj vjeruje da će godišnjim povećanjem proračuna tijekom sljedeće četiri godine programa doći do kontinuirano visokih stopa uspješnosti i veće razine zadovoljstva među kandidatima. Pozdravlja namjeru Komisije da programu dodijeli dodatnih 200 milijuna EUR za preostalo programsko razdoblje, kao što je objavljeno u komunikaciji Komisije o preispitivanju/reviziji sredinom provedbenog razdoblja višegodišnjeg financijskog okvira 2014. 2020. 2. 1 Uvodna izjava 10. Uredbe br. 1288/2013. 2 Komunikacija Komisije Europskom parlamentu i Vijeću naslovljena Preispitivanje/revizija sredinom RR\1114731.docx 5/45 PE587.695v03-00

Što se tiče budućnosti programa, neizbježno je da se proračun za sljedeće programsko razdoblje još poveća kako bi program i dalje bio uspješan. Naposljetku, trenutačna stopa obveza od gotovo 100 % za sve mjere u sklopu programa pokazuje da postoji neravnoteža između ponude i potražnje, što se mora riješiti dodatnim povećanjem proračuna kako bi se nastavio uspjeh programa. Nazivi programa Dugogodišnji nazivi programa kao što su Comenius, Erasmus, Erasmus Mundus, Leonardo da Vinci, Grundtvig i Mladi na djelu uvijek su bili važni za promociju različitih sektora. Parlament oduvijek podržava njihovu upotrebu kako bi se dionicima i korisnicima dale jasne smjernice u okviru programa. Nazivima se omogućava bolje prepoznavanje i izbjegava zabuna, osobito za korisnike koji su sudjelovali u prethodnom programu. Svi se dionici moraju aktivnije koristiti nazivima kako bi se zadržao i ojačao identitet određenih sektora. Pojednostavljenje i pristupačnost za korisnike Iako je uvedeno nekoliko novih mjera kako bi se pojednostavnila provedba programa, još nije došlo do predviđenih praktičnih posljedica za dionike. Dok je pojednostavljenje glavna značajka programa, mnogo dionika smatra da je priručnik za korisnike programa presložen, predug i da ne daje pregled po zasebnim sektorima. Nije pristupačan za korisnike jer je nedovoljno jasan i nije sve obrađeno jednako detaljno. Iako se pozdravlja sve učestalija digitalizacija prijavnog postupka i upravljanja, korištenjem novih informatičkih alata došlo je do je nekoliko problema. Prema mišljenju nacionalnih agencija, bili su previše nestabilni, oduzimali su mnogo vremena i nisu bili dovoljno pristupačni, ni za nacionalne agencije ni za korisnike sredstava. Izvjestitelj pozdravlja akcijski plan za informatičke tehnologije koji je predstavila Komisija, a kojemu je cilj prevladavanje tih svakodnevnih poteškoća. U svojem izvješću poziva na dodatno poboljšanje relevantnih informatičkih alata i potiče Komisiju da se usredotoči na poboljšanje postojećih alata umjesto stvaranja novih. Prema mišljenju dionika, uvođenjem sustava jediničnih troškova ublažava se administrativno opterećenje za financijsko upravljanje projektima. Međutim, čini se da je sustav za izračun nepravedan, osobito za korisnike sredstava iz udaljenih područja. Komisija je već reagirala s mjerama prilagodbe sustava. No razina potpore čini se nerealna jer navodno ne odgovara stvarnim troškovima. Izvjestitelj smatra da je potrebno dodatno povećanje razine jediničnih troškova kako bi se pružila dovoljna financijska potpora za sudionike projekta. Male organizacije Mnogo dionika navodi da je zabrinuto da program Erasmus+ postaje program namijenjen velikim institucijama i velikim razvojnim projektima. U malim organizacijama uglavnom žele voditi male projekte suradnje. No to je vrlo teško zbog administrativnog opterećenja. U malim organizacijama nemaju potrebne financijske i organizacijske sposobnosti za uspješno natjecanje s velikim organizacijama. Komisija je reagirala na tu kritiku tako što je uvela izmjene u godišnji program rada za 2016. Naime, u sklopu ključne mjere 2. uvedene su dvije vrste strateškog partnerstva: strateško partnerstvo za provedbu inovativnih praksi u području provedbenog razdoblja višegodišnjeg financijskog okvira 2014. 2020. Proračun EU-a usmjeren na rezultate, COM(2016)0603 od 14.9.2016. PE587.695v03-00 6/45 RR\1114731.docx

obrazovanja, osposobljavanja i mladih te strateško partnerstvo za poticanje razmjene dobre prakse. U sportskom sektoru razvijen je koncept malih suradničkih partnerstava. Izvjestitelj je uvjeren da su te promjene prvi korak za male organizacije u povećavanju njihovih mogućnosti za projekte suradnje. No poziva Komisiju da nastavi s dodatnim poboljšanjima kako bi se male organizacije više uključilo u programske aktivnosti. Dodatno usklađivanje i dodatne promjene Naposljetku, izvjestitelj bi želio istaknuti da misli da bi se u sljedećem programskom razdoblju trebalo suzdržati od dodatnog usklađivanja. Treba zaštititi i učvrstiti ono što je dosad postignuto u sklopu programa. Dodatna poboljšanja treba provesti gdje je potrebno te pritom zadržati uspostavljenu strukturu programa. U tom smislu, izvjestitelj traži od Komisije da poglavlja za obrazovanje i osposobljavanje te za mlade i sport vodi zasebno, kao i proračunska sredstva za njih. Prilikom uspostave njihovih ciljeva i posebnih aktivnosti treba uzeti u obzir njihove posebne profile. RR\1114731.docx 7/45 PE587.695v03-00

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA o provedbi Uredbe (EU) br. 1288/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o uspostavi programa Erasmus+ : programa Unije za obrazovanje, osposobljavanje, mlade i sport i stavljanju izvan snage odluka br. 1719/2006/EZ, 1720/2006/EZ i 1298/2008/EZ (2015/2327(INI)) Europski parlament, uzimajući u obzir članke 165. i 166. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, uzimajući u obzir Povelju Europske unije o temeljnim pravima, a posebno njezin članak 14., uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1288/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o uspostavi programa Erasmus+ : programa Unije za obrazovanje, osposobljavanje, mlade i sport i stavljanju izvan snage odluka br. 1719/2006/EZ, 1720/2006/EZ i 1298/2008/EZ 1, uzimajući u obzir Preporuku 2006/962/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2006. o ključnim kompetencijama za cjeloživotno učenje 2, uzimajući u obzir Rezoluciju Vijeća od 27. studenog 2009. o obnovljenom okviru za europsku suradnju u pogledu mladih (2010. 2018.) 3, uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 6. srpnja 2010. o promicanju pristupa mladih tržištu rada, jačanju položaja vježbenika, stažista i pripravnika 4, uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 19. studenog 2010. o obrazovanju za održivi razvoj, uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 18. siječnja 2011. pod nazivom Razvoj europske dimenzije u sportu (COM(2011)0012), uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 12. svibnja 2011. naslovljenu Mladi u pokretu: okvir za poboljšanje europskih sustava obrazovanja i osposobljavanja 5, uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 20 rujna 2011. naslovljenu Podrška rastu i radnim mjestima program za osuvremenjivanje sustava visokog obrazovanja Europe (COM(2011)0567), uzimajući u obzir Rezoluciju Vijeća od 28. studenog 2011. o obnovljenoj Europskoj 1 SL L 347, 20.12.2013., str. 50. 2 SL L 394, 30.12.2006., str. 10. 3 SL C 311, 19.12.2009., str. 1. 4 SL C 351 E, 2.12.2011., str. 29. 5 SL C 377 E, 7.12.2012., str. 77. PE587.695v03-00 8/45 RR\1114731.docx

agendi za obrazovanje odraslih (2011/C 372/01) 1, uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 28. i 29. studenog 2011. o referentnoj vrijednosti za obrazovnu mobilnost 2, uzimajući u obzir Preporuku Vijeća od 20. prosinca 2012. o vrednovanju neformalnog i informalnog učenja 3, uzimajući u obzir zajedničko izvješće Vijeća i Komisije za 2012. godinu o provedbi strateškog okvira za europsku suradnju u području obrazovanja i osposobljavanja (ET 2020.) naslovljeno Obrazovanje i osposobljavanje u pametnoj, održivoj i uključivoj Europi 4, uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 22. listopada 2013. o ponovnom promišljanju obrazovanja 5, uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 20. svibnja 2014. o učinkovitom obrazovanju nastavnika, uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 20. svibnja 2014. o osiguranju kvalitete za potporu obrazovanju i osposobljavanju, uzimajući u obzir Deklaraciju o promicanju građanstva i zajedničkih vrijednosti slobode, tolerancije i nediskriminacije putem obrazovanja (Pariška deklaracija), koja je donesena na neformalnom sastanku ministara obrazovanja Europske unije 17. ožujka 2015. u Parizu, uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 8. rujna 2015. o promicanju poduzetništva mladih obrazovanjem i osposobljavanjem 6, uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 15. rujna 2015. naslovljenu Nacrt Zajedničkog izvješća Vijeća i Komisije iz 2015. o provedbi obnovljenog okvira za europsku suradnju u području mladih (2010. 2018.) (COM(2015)0429), uzimajući u obzir zajedničko izvješće Vijeća i Komisije za 2015. godinu o provedbi strateškog okvira za europsku suradnju u području obrazovanja i osposobljavanja (ET 2020.) naslovljeno Novi prioriteti za europsku suradnju u području obrazovanja i osposobljavanja (COM(2015)0408), uzimajući u obzir zaključke Vijeća o ulozi ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja te osnovnoškolskog obrazovanja u poticanju kreativnosti, inovativnosti i digitalne kompetencije 7, uzimajući u obzir zaključke Vijeća o smanjenju ranog napuštanja školovanja i 1 SL C 372, 20.12.2011., str. 1. 2 SL C 372, 20.12.2011., str. 31. 3 SL C 398, 22.12.2012., str. 1. 4 SL C 70, 8.3.2012., str. 9. 5 Usvojeni tekstovi, P7_TA(2013)0433. 6 Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0292. 7 SL C 172, 27.5.2015., str. 17. RR\1114731.docx 9/45 PE587.695v03-00

promicanju uspjeha u školi 1, uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 12. travnja 2016. o učenju o EU-u u školama 2, uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 12. travnja 2016. o programu Erasmus+ i ostalim mjerama za poticanje mobilnosti u području strukovnog obrazovanja i osposobljavanja 3, uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 30. svibnja 2016. o razvoju medijske pismenosti i kritičkog mišljenja putem obrazovanja i osposobljavanja, uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 30. svibnja 2016. o ulozi sektora mladih u integriranom i međusektorskom pristupu sprečavanju i suzbijanju nasilne radikalizacije mladih, uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 10. lipnja 2016. naslovljenu Novi program vještina za Europu (COM(2016)0381), uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 23. lipnja 2016. o daljnjem postupanju u vezi sa strateškim okvirom za europsku suradnju u području obrazovanja i osposobljavanja (ET 2020.) 4, uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika, kao i članak 1. stavak 1. točku (e) Priloga XVII. Poslovniku te Prilog 3. Prilogu XVII. Poslovniku, uzimajući u obzir izvješće Odbora za kulturu i obrazovanje i mišljenja Odbora za proračune i Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja (A8-0389/2016), A. budući da je program Erasmus+ jedan od najuspješnijih programa Unije i glavno sredstvo za podržavanje aktivnosti u području obrazovanja, osposobljavanja, mladih i sporta te da je osmišljen kako bi se povećale poslovne mogućnosti mladih i potaknulo povezivanje sudionika; budući da će u razdoblju od 2014. do 2020. priliku za studiranje, osposobljavanje i volontiranje u drugoj zemlji imati više od četiri milijuna Europljana; B. budući da je Komisija dokazala svoju fleksibilnost te da je u okviru poticaja koje nudi Erasmus+ poduzela inovativne korake usmjerene na nove izazove, kao što je prijedlog za izbjeglice, i na jačanje građanskih vrijednosti radi postizanja aktivnijeg i uključivijeg interkulturnog dijaloga; C. budući da povećanje proračuna od 40 % za navedeno programsko razdoblje te stopa obveza u sklopu predviđenog proračuna, koja zbog velikog broja prijava iznosi gotovo 100 %, dokazuju iznimnu obrazovnu, društvenu, političku i gospodarsku važnost programa; D. budući da još nisu dostupni svi relevantni podaci za potpunu kvantitativnu i kvalitativnu analizu provedbe programa te je stoga prerano za dostavu kvalitativne procjene učinka programa; 1 SL C 417, 15.12.2015., str. 36. 2 Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0106. 3 Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0107. 4 Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0291. PE587.695v03-00 10/45 RR\1114731.docx

E. budući da rezultati studije o učinku programa Erasmus iz 2014. 1 pokazuju da osobe koje su studirale ili su se osposobljavale u inozemstvu imaju dvostruko veće izglede da pronađu posao od onih koje nemaju takvo iskustvo, da 85 % studenata programa Erasmus studira ili se osposobljava u inozemstvu da bi povećalo mogućnost da se u inozemstvu i zaposli, da je stopa nezaposlenosti osoba koje su studirale ili su se osposobljavale u inozemstvu 23 % niža pet godina nakon što steknu diplomu; budući da se u studiji o učinku programa Erasmus također navodi da 64 % poslodavaca smatra da je međunarodno iskustvo važno za zapošljavanje (u usporedbi sa samo 37 % 2006.) te da se diplomantima s međunarodnim iskustvom daje veća profesionalna odgovornost; budući da jedan od triju pripravnika u okviru programa Erasmus dobije ponudu za posao u poduzeću u kojem je bio na pripravništvu te da gotovo svaki deseti pripravnik u okviru programa Erasmus koji je bio na radnoj praksi osnuje vlastitu tvrtku, a njih tri od četiri planiraju to učiniti ili mogu zamisliti da to učine; Glavni zaključci 1. ističe da je Erasmus+ vodeći program EU-a za mobilnost, obrazovanje i osposobljavanje, kojem je zahvaljujući njegovim pozitivnim rezultatima i visokoj potražnji dodijeljen 40 % veći proračun u odnosu na razdoblje 2007. 2013.; 2. napominje da velika većina nacionalnih agencija očekuje da će se ciljevi programa Erasmus+ u području obrazovanja, osposobljavanja i mladih ispuniti; 3. smatra da program Erasmus + ima ključnu ulogu u jačanju europskog identiteta i integracije, solidarnosti, uključivog i održivog rasta, kvalitetnog zapošljavanja, konkurentnosti, socijalne kohezije i mobilnosti mladih radnika pozitivnim doprinosom poboljšanju europskih sustava obrazovanja i osposobljavanja, cjeloživotnom učenju, aktivnom europskom građanstvu i boljim izgledima za zapošljavanje jer Europljanima pruža priliku da steknu transverzalne i prenosive osobne i profesionalne vještine i kompetencije studijskim obrazovanjem, osposobljavanjem, radnim iskustvom u inozemstvu i volontiranjem te time što pojedincima pruža priliku za neovisniji život, lakšu prilagodbu i osobni razvoj; 4. naglašava da iako je cjelokupni program vidljiviji od onog koji mu je prethodio, određeni sektorski programi i dalje nisu dovoljno prepoznati; podsjeća u tom smislu da se tijekom provedbe programa moraju uzeti u obzir posebne značajke i obilježja različitih sektora; 5. ističe da bi ponovo trebalo uvesti formate namijenjene posebnim sektorima, kao što su radionice Grundtvig i nacionalne inicijative mladih otvorene neformalnim skupinama, te povećati dostupnost nadnacionalnih inicijativa mladih; predlaže da se utjecaj programa maksimalno poveća novim prihvatljivim mjerama, na primjer uvođenjem opsežnih razmjena mladih po uzoru na opsežnu strukturu Europske volonterske službe (EVS) u okviru ključne mjere 1.; 6. naglašava da se sve veći interes europskih građana za Erasmus+ prije svega odnosi na poglavlje za mlade; napominje da je trenutačno 36 % svih prijava za Erasmus+ u području za mlade te da se broj prijava između 2014. i 2016. povećao za 60 %; 1 http://ec.europa.eu/dgs/education_culture/repository/education/library/study/2014/erasmus-impact_en.pdf RR\1114731.docx 11/45 PE587.695v03-00

7. uviđa važnost strukturiranog dijaloga EU-a o mladima, kao participativnog postupka kojim se mladim ljudima i organizacijama mladih daje prilika da se uključe u donošenje politika EU-a za mlade i utječu na njih, te pozdravlja podršku koju program pruža tom procesu kroz potporu nacionalnim radnim skupinama i projektima za strukturirani dijalog iz ključne mjere 3.; napominje da Europska volonterska služba za mlade predstavlja intenzivan oblik učenja i stjecanja iskustva, za što je potreba vrlo kvalitetna mreža; naglašava da bi pristup programu Erasmus+ i dalje prvenstveno trebao biti rezerviran za civilno društvo; 8. prima na znanje da iako su prema izvješćima dionika sa svih razina prve dvije i pol godine provedbe programa bile teške i izazovne, u međuvremenu je došlo do poboljšanja, premda su u mnogim slučajevima uvedena pojednostavljenja po principu jedan pristup za sve imala negativne posljedice; smatra da bi smanjenje birokratskih prepreka dovelo do opsežnijeg i pristupačnijeg programa; stoga poziva da se ulože dodatni napori kako bi se smanjila birokracija tijekom cijelog projektnog ciklusa i odredili prikladni troškovi u odnosu na proračun ili vrstu projekta; istovremeno potiče Komisiju da ojača dijalog sa socijalnim partnerima, lokalnim vlastima i civilnim društvom kako bi se osigurao najširi mogući pristup programu; žali zbog toga što veliko administrativno opterećenje manjim organizacijama može predstavljati prepreku za financiranje iz programa Erasmus+; smatra da treba pojednostaviti birokraciju i zahtjeve u pogledu izvješćivanja; 9. žali zbog činjenice da Komisija ne pruža nikakve podatke o kvaliteti uspješnih projekata; naglašava da je analiza kvalitete svakog projekta i transparentnost rezultata očiti smjer u kojem bi Komisija trebala krenuti, što bi moglo doprinijeti većoj stopi uspješnosti prijava; 10. naglašava da još nije dostignut cilj jednostavnije i fleksibilnije provedbe programa koja je i pristupačnija za korisnike; izražava žaljenje zbog toga što u tom smislu Vodič kroz program i dalje nije dovoljno jasan i nije sve obrađeno jednako detaljno, a zbog pretjerane složenosti obrazaca za prijavu neiskusni i neprofesionalni podnositelji prijava u znatno su nepovoljnijem položaju; naglašava da je nužno nastaviti s poboljšanjima programa kako bi on postao jednostavniji za korisnike te istovremeno voditi računa o važnosti razlikovanja različitih sektora i skupina korisnika; žali zbog toga što dugi rokovi za plaćanje utječu na mogućnost manjih organizacija da se prijave za sredstva iz programa Erasmus+; 11. poziva Komisiju da znatno pojednostavni postupak prijave te da Vodič kroz program preoblikuje i učini prikladnijim za korisnike i usmjerenijim na pojedine sektore tako što će sve relevantne informacije za svaki programski sektor objediniti u jednom poglavlju, obrasce za prijavu objaviti na svim službenim jezicima u isto vrijeme kada i Vodič kroz program, i to znatno prije roka za prijavu, te jasno navesti dokumente potrebne u svakoj fazi; poziva da se financijski dio e-obrasca pojasni i pojednostavi; naglašava da je za ocjenjivanje prijava nužna usklađena i dosljedna procjena uz pomoć neovisnih stručnjaka; 12. ističe da su u kontekstu radnih iskustava polaznika programâ strukovnog obrazovanja i osposobljavanja, pripravnika, naučnika i volontera u inozemstvu u okviru programa Erasmus+ važni jasni ishodi učenja i konkretni opisi poslova; ističe da je priprema PE587.695v03-00 12/45 RR\1114731.docx

kandidata prije iskustva u inozemstvu sastavni dio aktivnosti koji mora uključivati profesionalno usmjeravanje i jezične tečajeve, kao i tečajeve socijalne i kulturne integracije, uključujući i međukulturnu komunikaciju kako bi se polaznike potaknulo na sudjelovanje u društvu te poboljšali njihovi životni i radni uvjeti; uzimajući u obzir važnost višejezičnosti za poboljšanje mogućnosti zapošljavanja mladih, smatra da treba uložiti više napora u promicanje i podržavanje višejezičnosti u okviru programa Erasmus+; pozdravlja činjenicu da će se poboljšati poznavanje stranih jezika sudionika u projektu Erasmus+, među ostalim i kad je riječ o jezicima susjednih zemalja, što može povećati mobilnost i zapošljivost na prekograničnom tržištu rada; smatra da jezične tečajeve za nove sudionike mobilnosti treba pružati u suradnji s obrazovnim ustanovama i poduzećima domaćinima te da ih treba prilagoditi području studija ili pripravništva; 13. podsjeća da je bez obzira na znatno ukupno povećanje proračuna za program u sklopu višegodišnjeg financijskog okvira vidljivo tek ograničeno povećanje u prvoj polovini programskog razdoblja, što je nažalost dovelo do odbijanja mnogih visokokvalitetnih projekata te niske stope uspješnosti i velikog nezadovoljstva među podnositeljima prijava; 14. pozdravlja povećanje sredstava za program Erasmus+ za 2017. godinu za gotovo 300 milijuna EUR u odnosu na 2016.; dodatno ističe da je ta sredstva potrebno dijelom koristiti za poboljšanje slabih strana programa i prije svega za povećanje broja uspješnih kvalitetnih projekata; 15. svjestan je da ulaganje sredstava iz proračuna EU-a u program Erasmus+ znatno doprinosi poboljšanju vještina, zapošljivosti i smanjenju dugoročne nezaposlenosti mladih Europljana, ali i aktivnom građanstvu i socijalnoj uključenosti mladih; 16. vjeruje da će povećanje od 12,7 % u ukupnom proračunu za 2017. u usporedbi s 2016. i dodatna godišnja povećanja proračuna tijekom preostalih godina programskog razdoblja dovesti do viših stopa uspješnosti i veće razine zadovoljstva među podnositeljima prijava; očekuje provedbu namjere Komisije da dodijeli dodatnih 200 milijuna EUR za preostalo programsko razdoblje iako je potreban veći proračunski napor kako bi se zadovoljila potražnja u nedovoljno financiranim sektorima, koja je zapravo mnogo veća od raspoloživih sredstava; napominje da 48 % nacionalnih agencija izvještava da za programske aktivnosti nedostaje sredstva; 17. potiče Komisiju da analizira program ključnih mjera i sektore za koje se čini da se nedovoljno financiraju, kao što su strateška partnerstva iz ključne mjere 2., obrazovanje odraslih, mladi, školsko obrazovanje, strukovno obrazovanje i osposobljavanje (SOO) i visoko obrazovanje, te da analizira sektore koji bi mogli imati najviše koristi od povećanja proračuna; naglašava da je potrebno nastaviti sa stalnim praćenjem programa s ciljem utvrđivanja tih područja i sektora kako bi se što prije donijele korektivne mjere; naglašava da je potrebno osigurati dostatnu razinu financiranja za mobilnost, pri čemu se posebna pozornost treba posvetiti povećanju mobilnosti nedovoljno zastupljenih skupina; naglašava da su zbog sektorskih specifičnosti nužne posebne proračunske linije za različite sektore; ističe da proračun treba koristiti isključivo u okviru odredbi programa; 18. ističe da se širenje i iskorištavanje rezultata može poticati virtualno, ali osobni kontakt i RR\1114731.docx 13/45 PE587.695v03-00

aktivnosti licem u lice imaju vrlo važnu ulogu u uspjehu projekata i cjelokupnog programa; u tom pogledu smatra da bi kampanje za podizanje svijesti u državama članicama trebala obuhvaćati seminare i aktivnosti na kojima se uživo upoznaju potencijalni sudionici; 19. također ističe da je razvoj jezičnih vještina važna stavka za sve sudionike u programu Erasmus+; stoga pozdravlja internetske jezične alate koje nudi Komisija, no ističe da je nužno uspostaviti popratni (nacionalni, regionalni i lokalni) okvir kako bi mobilnost bila uspješna, posebno za učenike školskog uzrasta i polaznike strukovnog obrazovanja i osposobljavanja te članove osoblja radi olakšavanja njihove integracije u različitim okolinama; 20. ističe da trenutačno samo 1 % mladih u programima poslovne prakse, uključujući naučnike, tijekom svog osposobljavanja sudjeluje u programima mobilnosti; ističe da je to sudjelovanje ključno kako bi se stvorili uvjeti za veću mobilnost naučnika u Europskoj uniji te kako bi se naučnicima pružile jednake mogućnosti kao i studentima u sustavu visokog obrazovanja i na taj način ostvarili ciljevi borbe protiv nezaposlenosti, prije svega nezaposlenosti mladih; 21. naglašava važnost informalnog i neformalnog obrazovanja, mladih radnika, sudjelovanja u sportskim aktivnostima i volontiranju u okviru programa Erasmus+ kao načina za poticanje razvoja građanskih, socijalnih i međukulturnih kompetencija, za jačanje socijalne uključenosti i aktivnog građanstva mladih te kao doprinos razvoju njihova ljudskog i društvenog kapitala; 22. ističe da su programi Erasmus i Leonardo ranije bili namijenjeni uglavnom mladima s višom razinom vještina i boljim mogućnostima pristupa tržištu rada te da nisu bili usmjereni na osobe u najosjetljivijem položaju; napominje da je cilj Europske unije smanjiti rani prekid školovanja i siromaštvo; ističe da bi se pri provedbi programa Erasmus+ države članice trebale snažno usmjeriti na osobe koje rano prekidaju školovanje jer one spadaju u visokorizičnu skupinu u pogledu siromaštva i nezaposlenosti, ističe da programi za osobe koje rano prekidaju školovanje ne mogu biti istovjetni standardnim programima SOO-a ili razmjene, već se moraju usredotočiti na njihove specifične potrebe, lagan pristup i jednostavno financiranje uz okruženja za neformalno i informalno učenje; 23. ističe nove društvene izazove i konstantu promjenu sadržaja poslova; podsjeća da program Erasmus+ također priprema mlade za posao i smatra da posebnu pozornost treba obratiti na prelazak s kompetencija vezanih uz posao na meke vještine tako što će se promicati stjecanje transverzalnih i prenosivih vještina i kompetencija kao što su poduzetnost, pismenost u području informacijsko-komunikacijskih tehnologija, kreativno razmišljanje, rješavanje problema i inovativan duh, samopouzdanje, prilagodljivost, timski rad, upravljanje projektima, procjenjivanje i preuzimanje rizika te socijalne i građanske kompetencije koje su vrlo relevantne za tržište rada; smatra da bi to trebalo uključivati i dobrobit na poslu, dobru ravnotežu između privatnog i poslovnog života te integraciju osoba u osjetljivom položaju u tržište rada i u društvo; 24. napominje da je instrument jamstva za studentske zajmove pokrenut tek u veljači 2015. nakon potpisivanja sporazuma o delegiranju s Europskim investicijskim fondom (EIF) u prosincu 2014. te da do danas samo četiri banke u Francuskoj, Španjolskoj i Irskoj PE587.695v03-00 14/45 RR\1114731.docx

sudjeluju u tom inovativnom instrumentu; izražava žaljenje zbog toga što je taj financijski instrument daleko od postizanja očekivanih rezultata jer do sada u njemu sudjeluje samo 130 studenata magistarskih studija; poziva da se instrument jamstva za zajmove kritički ocjeni i da se preispita njegova svrha i pristupačnost diljem Europe te traži od Komisije da u suradnji s Parlamentom predloži strategiju za preusmjeravanje dijela proračuna koji se vjerojatno neće iskoristiti do 2020.; ističe da bi trebalo pratiti ukupnu stopu zaduženih studenata kako bi se zajamčilo da se sveobuhvatnim financijskim instrumentima u okviru programa pomogne većem broju osoba; 25. žali zbog činjenice da su organizacije koje predstavljaju amaterske sportaše i posebno amaterske sportaše s invaliditetom na lokalnoj razini znatno manje zastupljene među sudionicima u provedbi projekata za sportove na lokalnoj razini; pozdravlja uvođenje koncepta malih suradničkih partnerstava uz manje administrativnih zahtjeva, kao važnog koraka kojim se malim sportskim organizacijama na lokalnoj razini omogućuje sudjelovanje u programu i povećava njihova važnost; naglašava da međusektorske aktivnosti, u ovom slučaju tješnje povezivanje sporta i obrazovanja, mogu doprinijeti rješavanju tog nedostatka; napominje da bi tu praksu trebalo proširiti na ostale sektore u okviru financiranja projekata iz programa Erasmus+, posebno za volonterske organizacije; 26. posebno pozdravlja uključivanje programa Erasmus+ u suradnju i aktivnosti na području sporta na lokalnoj razini; potiče Komisiju da poboljša pristupačnost programa za lokalne aktere kao što su sportski klubovi te njihovo sudjelovanje u njemu; poziva Komisiju da ocijeni upotrebljavaju li se postojeća sredstva dostupna za sport u okviru programa Erasmus+ učinkovito i u korist sporta na lokalnoj razini te da, ako to ne slučaj, utvrdi mogućnosti za poboljšanje s naglaskom na obrazovanju i sportu na lokalnoj razini radi veće vidljivosti, promicanja tjelesne aktivnosti i dostupnosti sporta svim građanima EU-a; poziva Komisiju da u svim relevantnim aktivnostima programa Erasmus+ potiče međusektorski pristup sportu na lokalnoj razini te da uskladi aktivnosti na tom području kako bi bile učinkovite i postigle željeni učinak; 27. naglašava da mjere strukovnog obrazovanja i osposobljavanja u okviru programa Erasmus+ imaju dodanu vrijednost u pružanju potpore uključivanju ili ponovnom uključivanju skupina u nepovoljnom položaju u obrazovne mogućnosti i mogućnosti strukovnog osposobljavanja u cilju njihova lakšeg prijelaza na tržište rada; 28. poziva Komisiju i države članice, uključujući agencije EU-a kao što je Europski centar za razvoj strukovnog osposobljavanja (Cedefop), da za programe mobilnosti u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju poboljšaju kvalitetu, dostupnost i jednakost pristupa i tako svim sudionicima pruže dodanu vrijednost u pogledu kvalifikacija, priznavanja i sadržaja programa te da zajamče da se u programe naukovanja uvedu standardi kvalitete; 29. svjestan je da je s obzirom na visoku stopu nezaposlenosti u određenim državama članicama najvažniji cilj programa Erasmus+ priprema mladih za zapošljavanje; istovremeno stavlja osobit naglasak na potrebu da se u okviru programa Erasmus+ očuva status izvanškolskih aktivnosti, strukovnog osposobljavanja i studija; 30. podsjeća Komisiju da osobe s invaliditetom, kao što su npr. osobe oštećena sluha, imaju posebne potrebe i stoga trebaju prikladno financiranje i odgovarajuću potporu, kao što RR\1114731.docx 15/45 PE587.695v03-00

je npr. usluga prevođenja na znakovni jezik, te pristup većem broju informacija i primjerenu stipendiju koja će im omogućiti da pristupe programu Erasmus+; poziva Komisiju da nastavi s radom na uvođenju daljnjih mjera kojima će se osobama s invaliditetom zajamčiti pristup svim programima stipendiranja u okviru programa Erasmus+ bez prepreka i bez diskriminacije; smatra da bi po potrebi bilo korisno u okviru nacionalnih agencija imenovati mentore koji će davati savjete o čim boljoj upotrebi sredstava; 31. ističe zahtjev da se financijskim sredstvima ili poreznim poticajima podrže mala i srednja poduzeća koja nude strukovno osposobljavanje u okviru programa Erasmus+; Preporuke 32. smatra da je program Erasmus+ jedan od glavnih temelja prilagodbe europskih građana na cjeloživotno učenje; stoga traži od Komisije da u potpunosti iskoristi potencijal programa za cjeloživotno učenje promicanjem i poticanjem međusektorske suradnje u okviru programa Erasmus+, koji je mnogo veći od potencijala prethodnih programa, te da prilikom procjene programa sredinom provedbenog razdoblja, koju će predstaviti krajem 2017., ocijeni međusektorsku suradnju; uviđa da se međusektorskim projektima i aktivnostima može poboljšati uspješnost programa; poziva da obrazovna mobilnost postane dio svih programa visokog ili strukovnog obrazovanja kako bi se poboljšala kvaliteta sustava visokog obrazovanja te strukovnog obrazovanja i osposobljavanja, kako bi se pojedincima pomoglo da poboljšaju svoje profesionalne vještine, kompetencije i razvoj karijere te kako bi se povećala svijest o kompetencijama stečenima zahvaljujući mobilnosti u svim ciljnim sektorima i potaklo znanje o učenju, osposobljavanju i radu mladih; naglašava da mjere strukovnog obrazovanja i osposobljavanja u okviru programa Erasmus+ imaju dodanu vrijednost u pružanju potpore uključivanju ili ponovnom uključivanju skupina u nepovoljnom položaju u obrazovne mogućnosti i mogućnosti strukovnog osposobljavanja u cilju njihova lakšeg prijelaza na tržište rada; poziva da se polaznicima strukovnog obrazovanja i osposobljavanja pruže bolje prilike za pripravnički staž ili studiranje u susjednim zemljama, primjerice financiranjem putnih troškova onih koji odluče nastaviti živjeti u vlastitoj zemlji; 33. ističe da je Erasmus+ važan instrument za poboljšanje kvalitete strukovnog obrazovanja i osposobljavanja u cijeloj Uniji; ističe činjenicu da uključivo i kvalitetno strukovno obrazovanje i osposobljavanje te mobilnost u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju imaju ključnu ekonomsku i socijalnu ulogu na tržištu rada u Europi, koje se ubrzano mijenja, jer pružaju mladima i odraslima stručne i životne vještine potrebne za prelazak iz obrazovanja i osposobljavanja na tržište rada; ističe da bi se strukovnim obrazovanjem i osposobljavanjem te mobilnošću u tom području trebale poticati jednake mogućnosti, postupanje bez diskriminacije i socijalna uključenost za sve građane, uključujući žene, koje su nedovoljno zastupljene u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju, i osobe u osjetljivom položaju kao što su Romi, nezaposlene mlade osobe, osobe s invaliditetom, stanovnici udaljenih područja, stanovnici najudaljenijih regija i migranti; predlaže i usmjeravanje na niskokvalificirane korisnike kako bi se povećalo njihovo sudjelovanje i time proširio doseg programâ; 34. naglašava da je u nekim državama članicama stalno prisutna socijalna selektivnost u PE587.695v03-00 16/45 RR\1114731.docx

pogledu upisa u programe mobilnosti; izražava žaljenje zbog činjenice da nejednakosti unutar država članica i među njima čine pristup programu teškim jer se stvaraju prepreke za podnositelje prijava, posebno za one s niskim prihodima; ističe da mobilnost studenata uvelike podržavaju treće strane (obitelj, roditelji, partneri, lokalnih aktera bliski korisnicima); napominje da mnogi studenti koji rade odustanu od sudjelovanja u mobilnosti zbog mogućeg gubitka prihoda; napominje da su uklanjanje ograničenja mobilnosti, kao što su financijske prepreke, i bolje priznavanje ishoda međunarodnog rada i učenja važna sredstva za postizanje ciljeva ključne mjere 1.; potiče Komisiju i države članice da još više povećaju financijsku pomoć za one koji ne mogu sudjelovati zbog financijskih ograničenja te da razmotre dodatne mogućnosti za poticanje njihove mobilnosti kako bi Erasmus+ uistinu bio dostupan svima; poziva Komisiju i države članice da zajamče rodnu ravnopravnost i jednak pristup programu; 35. poziva Komisiju da čak i u razdobljima krize zajamči mobilnost u cijeloj Europi i zadrži opcije zahvaljujući kojima je pristup programu Erasmus+ moguć zemljama koje su dio Europskog prostora visokog obrazovanja; 36. i dalje izražava zabrinutost zbog toga što mladi i šira publika Erasmus+ doživljavaju prije svega kao program usmjeren na visoko obrazovanje; stoga preporučuje da se na europskoj, nacionalnoj i regionalnoj razini prida veća važnost povećanju vidljivosti različitih sektora u kojima se može prijaviti za taj program, uključujući školsko obrazovanje, visoko obrazovanje, međunarodno visoko obrazovanje, strukovno obrazovanje i osposobljavanje, obrazovanje odraslih, mlade i sport te volontiranje, kao i isticanju mogućnosti transverzalnih projekata, prije svega informativnom kampanjom i aktivnostima odnosa s javnošću u pogledu sadržaja svih programa; 37. smatra da su dugogodišnji nazivi programa (Comenius, Erasmus, Erasmus Mundus, Leonardo da Vinci, Grundtvig i Mladi na djelu) i njihovi logotipi važni alati za promociju raznolikosti programa; napominje također da je najpoznatiji naziv Erasmus+, posebno za nove polaznike; naglašava da program treba obraniti svoj novi naziv Erasmus+ te da bi također trebalo koriste različite metode za bolju informiranost; predlaže da bi Komisija trebala dodatno naglašava povezanost programa Erasmus+ s poznatim nazivima i njegovim različitim potprogramima; poziva na to da se naziv Erasmus+ doda pojedinačnim programima (pa će oni glasiti Erasmus+ Comenius, Erasmus+ Mundus, Erasmus+ Leonardo da Vinci, Erasmus+ Grundtvig i Erasmus+ Mladi na djelu ); poziva sve dionike da ih nastave koristiti, posebno u publikacijama i brošurama, kako bi se zadržao i ojačao identitet sektorskih programa, kako bi se osigurala njihova bolja prepoznatljivost te izbjegla bilo kakva zabuna među korisnicima; poziva Komisiju da Vodič za Erasmus+ strukturira uz pomoć tih dugogodišnjih naziva te da ih dosljedno koristi kroz vodič; 38. potiče Komisiju da pojača svoje napore prema otvorenom, savjetodavnom i transparentnom načinu rada te da dodatno poboljša suradnju sa socijalnim partnerima i civilnim društvom (uključujući, prema potrebi, udruženja roditelja, učenika, nastavnika i nenastavnog osoblja te organizacije mladih) na svim razinama provedbe; naglašava da bi program Erasmus+ trebao postati model transparentnosti u Europskoj uniji, koji kao takav prepoznaju njezini građani, te bi trebalo postići situaciju u kojoj je 100 % njegovih odluka i postupaka u potpunosti transparentno, posebice u pogledu financiranja; podsjeća da potpuno transparentno donošenje odluka omogućuje veće RR\1114731.docx 17/45 PE587.695v03-00

razumijevanje za one projekte i pojedince čije prijave nisu bile uspješne; 39. naglašava važnu ulogu programskog odbora, kako je utvrđeno u Uredbi br. 1288/2013 o uspostavi programa Erasmus+, kao važnog dionika u provedbi programa i promicanju europske dodane vrijednosti kroz poboljšanu komplementarnost i sinergiju između Erasmusa+ i politika na nacionalnoj razini; poziva da se ojača uloga programskog odbora i njegova uloga u donošenju odluka o politikama; poziva Komisiju da nastavi s razmjenom detaljnih informacija o raspodjeli centraliziranih sredstava za programski odbor; 40. naglašava da informatičke alate ne treba koristiti samo kao instrumente za upravljanje, primjenu i administrativne postupke, već da oni također mogu predstavljati dragocjene načine za održavanje kontakata s korisnicima te za poticanje njihovog međusobnog kontakta, a mogli bi pružati podršku brojnim drugim postupcima, npr. pružanju povratnih informacija korisnika, uzajamnog mentorstva i povećanja vidljivosti programa; 41. poziva Komisiju da osigura redovitu razmjenu informacija i o centraliziranim i o decentraliziranim programskim aktivnostima, kao i dobru suradnju među nacionalnim tijelima, provedbenim tijelima na europskoj razini i nacionalnim agencijama; poziva nacionalne agencije da na svojim internetskim stranicama sve potrebne informacije pružaju u istom obliku i s istim sadržajem kad god je to moguće; 42. poziva Komisiju te Glavnu upravu za obrazovanje i kulturu (DG EAC) i Izvršnu agenciju za obrazovanje, audiovizualnu politiku i kulturu (EACEA) da predlože odgovarajuće razine financiranja proporcionalne veličini aktivnosti i tako omoguće dodatnu promidžbu decentraliziranih mjera poput ključne mjere 2.; 43. potiče daljnje jačanje suradnje između nacionalnih agencija i Izvršne agencije za obrazovanje, audiovizualnu politiku i kulturu (EACEA) kako bi se promicale centralizirane aktivnosti programa Erasmus+, pružila potrebna potpora, povećala svijest o programu, pružile dodatne informacije o programu potencijalnim podnositeljima prijava i razmijenile povratne informacije o poboljšanju postupka provedbe; poziva Komisiju da u suradnji s nacionalnim agencijama sastavi europske provedbene smjernice za nacionalne agencije; poziva da se pojednostave kontakti između Komisije, nacionalnih agencija, korisnika programa, predstavnika organizacija civilnog društva i EACEA-e razvojem komunikacijske platforme za razmjenu informacija i dobrih praksi, gdje svi dionici mogu dobiti kvalitetne informacije te podijelili svoja iskustva i prijedloge za daljnja poboljšanja programa; naglašava da je dionike i korisnike potrebno uključiti u sjednice programskog odbora; ističe da bi se u skladu s Uredbom (EU) br. 1288/2013 to moglo omogućiti osnivanjem stalnih pododbora, u kojima bi bili predstavnici dionika i korisnika, nacionalnih sektorskih agencija, zastupnici u Europskom parlamentu i predstavnici iz država članica; 44. poziva Komisiju da preispita načine plaćanja nacionalnim agencijama, rokove za prijavu i rokove za dodjelu sredstava te da ih u skladu s time prilagoditi; ističe da bi se nacionalnim agencijama trebala omogućiti veća fleksibilnost u pogledu bespovratnih sredstava za mobilnost i administrativnih troškova u korist duljeg boravka u inozemstvu; potiče Komisiju da nacionalnim agencijama pruži veću fleksibilnost da prebacuju sredstva unutar ključnih mjera kako bi se riješio problem eventualnog manjka PE587.695v03-00 18/45 RR\1114731.docx

financijskih sredstava na temelju potreba korisnika; predlaže da se taj postupak povjeri nacionalnim agencijama, koje su upoznate s eventualnim manjkom financijskih sredstava u svojoj zemlji; napominje da veća fleksibilnost znači da su potrebni odgovarajući nadzor i transparentnost; 45. zabrinut je zbog smanjenja broja skupih projekata u okviru programa Leonardo i poziva da nacionalne agencije imaju veće ovlasti u donošenju odluka o iznosu subvencija za administrativne rashode kako bi se učinkovitije u obzir mogle uzeti nacionalne posebnosti kao što je dvojni sustav; 46. zabrinut je zbog činjenice da nacionalne agencije imaju poteškoća u tumačenju i primjeni pravila programa i podsjeća da se s 82 % proračuna za Erasmus+ upravlja u okviru decentraliziranih aktivnosti; poziva Komisiju da pojednostavi definicije i poboljša smjernice o decentraliziranim aktivnostima te da zajamči da sve nacionalne agencije pravila i propise programa primjenjuju na usklađen način, da se pridržavaju zajedničkih standarda kvalitete, načina ocjenjivanja projekata i administrativnih postupaka, čime se jamči ujednačena i dosljedna provedba programa Erasmus+, najbolji rezultati za proračun EU-a i izbjegavanje pogrešaka; 47. vjeruje da bi uspješnost nacionalnih agencija trebalo redovito provjeravati i poboljšavati kako bi se zajamčila uspješnost aktivnosti koje financira Unija; svjestan je da bi u tom smislu ključne trebale biti stope sudjelovanja te iskustvo sudionika i partnera; 48. predlaže da organizacijska struktura relevantnih službi Komisije bude usklađena sa strukturom programa; 49. poziva da se relevantni informatički alati dodatno poboljšaju te da se naglasak stavi na pojednostavljenje i bolju povezanost različitih alata te njihovu pristupačnost korisnicima radije nego na stvaranje novih; podsjeća u tom kontekstu da su novi informatički alati omiljeno sredstvo mladih građana za interakciju na internetu; naglašava da informacijske tehnologije mogu imati važnu ulogu u jačanju vidljivosti programa; 50. poziva Komisiju da dodatno razvije elektroničke platforme etwinning, School Education Gateway, Open Education Europe, EPALE, Europski portal za mlade i VALOR kako bi bile privlačnije i pristupačnije za korisnike; poziva Komisiju da ocjenu tih platformi uključi u procjenu programa Erasmus+ sredinom provedbenog razdoblja, koja će se predstaviti krajem 2017.; 51. poziva Komisiju da optimizira učinkovitost i jednostavnost informatičkih alata, kao što je aplikacija Alat za mobilnost, te platformi za informatičku podršku, kao što je elektronička platforma za obrazovanje odraslih u Europi (EPALE), kako bi se korisnicima programa omogućilo da maksimalno iskoriste svoje iskustvo, ali i u svrhu promicanja prekogranične suradnje i razmijene najboljih praksi; 52. poziva Komisiju da ojača školsko-obrazovnu dimenziju programa, što bi omogućilo više mobilnosti za učenike, jednostavnije financijske i administrativne postupke za škole te pružatelje neformalnog obrazovanja, čime se jača opća namjera programa Erasmus+, a to je poticanje međusektorske suradnje, te kako bi se pružatelje neformalnog obrazovanja potaknulo da se uključe u partnerstva sa školama; potiče Komisiju da u okviru programa podupire rad mladih i neformalno obrazovanje tako što RR\1114731.docx 19/45 PE587.695v03-00