GODIŠNJI IZVJEŠTAJ ZELENOG TELEFONA 2010.
2 SADRŽAJ 1. Uvod 2. Broj poziva u 2010. godini 3. Rješavanje slučajeva 4. Podrška građanskim inicijativama 5. Suradnja s medijima i obavještavanje javnosti 6. Suradnja s drugim udrugama-mreža ZT 7. Edukacija 8. Zaključak 2 3 4 6 6 7 7 7 1.Uvod Zeleni telefon je servis Udruge Zelena Istra namijenjen građanima s ciljem podupiranja efikasnog rješavanja problema u okolišu. Servis je započeo s radom još 1997. godine sa svrhom jačanja uloge javnosti, tj. građana, kako bi upravo oni bili katalizatori promjena u lokalnoj zajednici. Već 14 godina podržavamo građane direktnim uključivanjem u konkretne slučajeve, informiramo ih o zakonskim propisima, širimo znanje temeljeno na iskustvu, spajamo građane s kompetentnim tijelima javne uprave (lokalne vlasti, institucije, inspekcije). Potičemo različite lokalne građanske inicijative, aktivizam i sudjelovanje javnosti u donošenju odluka na lokalnoj razini. Tri su uloge Zelenog telefona savjetodavac (pružanje informacija), posrednik/facilitator (pomoć u rješavanju slučaja) i izravni sudionik u rješavanju slučaja. U 2010. godini primili smo ukupno 271 poziv građana na Zeleni telefon. To je u prosjeku 22 poziva mjesečno. I ove godine najzastupljenije kategorije su bile: otpad, razno i zelenilo. Svi slučajevi su kategorizirani i arhivirani, i na temelju toga posjedujemo relevantnu bazu podataka o stanju u okolišu. Ujedno je to i odličan indikator problema koji su građanima prioritetni, a podaci mogu poslužiti i za istraživanja stanja u okolišu. Npr. tvrtci koja je izradila izvještaj o kvaliteti zraka u Istarskoj županiji pružili smo informacije o slučajevima Zelenog telefona pod kategorijom zraka. Iz mnogo slučajeva razvile su se akcije, kampanje i inicijative građana. Rad Zelenog telefona su u 2010. godini financirali Zaklada za poticanje partnerstva i razvoja civilnog društva, koja nam je odobrila institucionalnu potporu za ovaj program, i jedinice lokalne uprave i samouprave u Istarskoj županiji (Medulin, Rovinj, Ližnjan, Marčana).
3 2. Broj poziva poziva u 2010. godini Sistematiziranjem i analizom prikupljenih podataka nastavili smo graditi bazu podataka koja je relevantan pokazatelj stanja okoliša u našoj županiji. Sve zaprimljene slučajeve smo rasporedili u kategorije (buka, gradnja, otpad, razno, zelenilo, rudarenje, tlo) te ih digitalno obradili. Tako da u svakom trenutku imamo brz pristup i digitalnoj, ali i pismenoj arhivi slučajeva. poziva. Ovu godinu obilježili su slučajevi u kojima je započeta sječa i zatim gradnja u poznatim gradskim šumicama kao što su Lungomare i šumica na Vidikovcu. Naime, prema Generalnom urbanističkom planu ti dijelovi su prenamijenjeni u građevinska područja iako su se u oba slučaja građani oštro bunili, prikupljali potpise i reagirali u medijima no, njihove molbe nisu uvažene te je gradnja započeta, a djelovi šuma zauvijek izgubljeni. Zeleni telefon - broj prijava po kategorijama i mjesecima u 2010. U 2010. godini primili smo ukupno 271 poziv građana, od toga su najzastupljenije kategorije bile otpad, razno i zelenilo. Na otpad se odnosilo 31,7% poziva, na kategoriju razno 23,9% poziva, a na kategoriju zelenilo 16,97% poziva. U 2009. godini na kategoriju otpada se odnosilo čak 46,69% poziva, no razlozi tako velikog postotka bile su tek pokrenute kampanje o selektivnom odvajanju otpada u Puli i Medulinu. U 2010. godini taj se postotak ponovno smanjio no, i dalje je to problem koji građani najčešće prijavljuju. Ove godine građani su nam često prijavljivali građevinske tvrtke koje bespravno odlažu građevinski otpad na privatno zemljište. Takvih divljih odlagališta građevinskog otpada ima puno i moguće je da neke privatne osobe zarađuju tako što dopuštaju odlaganje građevinskog otpada na svojoj parceli. Na kategoriju razno odnosilo se 23,9% poziva, a na trećem mjestu ja kategorija zelenilo sa 16,97% Na kategoriju zrak se odnosilo 7,3% poziva. Izdvojili bi slučajeve zagađenja zraka paljenjem plastike i kablova. Najveći broj pritužbi odnosio se na područje pored Kaštijuna gdje pojedinci zbog preprodaje bakrenih žica koje ostaju nakon topljenja plastike onečišćuju zrak. Savjetovali smo građane da u tim slučajevima pozovu vatrogasce ili policiju budući da počinitelje treba uhvatiti na djelu. U kategoriji zračenja primili smo 4,7% poziva građana. U sklopu javne rasprave o prijedlogu ciljanih Izmjena i dopuna Prostornog plana Istarske županije, koje se odnose isključivo na postavljanje samostojećih antenskih stupova (mobilni telefoni) i usklađivanje sa Zakonom o zaštiti prirode, napisali smo primjedbe koje su prihvaćene i od sada se antenski stupovi neće moći stavljati na manjoj udaljenosti od 500 m od ruba građevinskog područja- to je veliki uspjeh Zelenog telefona budući da smo u posljed-
4 nje dvije godine poslali oko 40 dopisa i prijava vezanih uz tu tematiku te da su brojni pozivi građana na Zeleni telefon bili upravo u kategoriji zračenja. Na kategoriju šume odnosilo se 3,3% poziva, a na kategoriju vode 2,9% poziva. Ovu kategoriju obilježili su pozivi koji su se odnosili na onečišćenje mora plastčnim otpadom i na onečišćenja mora ispuštanjem fekalija, nafte i drugog otpada s brodica i jahti ili kao što je bio slučaj u općini Medulin onečišćenje mora ispuštanjem kanalizacije u more gdje smo angažirali i Zavod za javno zdravstvo Istarske županije koji je uzorkovao more i utvrdio onečišćenje na tri lokacije. 2.2. Ukupan broj poziva u gradu Puli u 2010. godini Najviše poziva nam svake, pa i ove godine dolazi iz grada Pule. Ove godine od ukupno 271 poziva čak 141 poziv se odnosio na grad Pulu što je 47,9% poziva. U 2009. godini je taj postotak bio malo viši i iznosio je čak 58,4% poziva. Možemo zaključiti da se u 2010. godini povećao broj poziva iz drugih gradova i općina u Istri na koje se odnosilo čak 130 poziva ili 52,1% poziva. Na području Pule najzastupljenije kategorije u 2010. godini bile su otpad, razno i zelenilo. Na kategoriju otpada odnosilo se 50 poziva ili 35,5%. Na kategoriju razno odnosilo se 35 poziva ili 24,8% poziva, a na kategoriju zelenih površina odnosilo se 30 poziva ili 21,3%. Možemo zaključiti da je u kategoriji otpada bilo manje poziva nego u 2009. godini dok se broj poziva u kategorijama razno i zelenilo znatno Broj poziva prema kategorijama povećao. Iako najviše poziva dolazi iz Pule, Grad Pula je od 2009. godine odlučio ukinuti sufinanciranje ovog korisnog i besplatnog servisa. 3. Rješavanje slučajeva Doprinijeli smo bržem i efikasnijem rješavanju problema vezanih uz zaštitu okoliša u našoj zajednici. Pomogli smo građanima da ostvare svoje pravo na pristup informacijama i potaknuli lokalne vlasti da češće i bolje surađuju s građanima i nevladinim organizacijama. Svakodnevno smo građanima pružali informacije, savjetovali ih i rješavali probleme odlaskom na mjesto događaja, kontaktiranjem nadležnih službi ili obavještavanjem medija. 3.1. Zahtjevi za informacijama i suradnja s nadležnim institucijama Građane informiramo o njihovom pravu na pristup informacijama budući da je dostupnost informacija u posjedu javne vlasti jedno od temeljnih načela demokratske vlasti. Pristup informacijama dužna su omogućiti sva državna tijela, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i pravne osobe s javnim ovlastima i druge osobe na koje su prenesene javne ovlasti. U 2010. godini primijetili smo da se povećala korespondencija putem maila, a smanjila korespondencija putem službenih dopisa. Taj način komunikacije pokazao se učinkovitijim i bržim. Često pomažemo građanima u sastavljanju dopisa ili umjesto njih tražimo informaciju. Dopisi koje šaljemo najčešće se odnose na prijavu nekog slučaja, a nadležne institucije nam zatim šalju informaciju da li je slučaj riješen i što su poduzeli. Po prvi puta smo uspostavili suradnju s kriminalističkim odjelom MUP-a u vezi slučajeva sa Zelenog telefona. Tako smo u vezi devastacije jame Vall del Arno na teren izašli s predstavnicima kriminalističke jedinice MUP-a te s inspektoricom zaštite prirode Ivankom Jelinić su napisali zapisnik sa terena i fotodokumentirali stanje. Inspektori su obavili i razgovore sa svim sudionicima i kaznili odgovorne za nastalu situaciju. Ta suradnja se nastavila i u vezi drugih slučajeva ZT kao što je nezakonit izlov prstaca što nam građani često prijavljuju pa smo u suradnji s MUP-om, Turističkom zajednicom i Carinskom upravom održali konferenciju za novinare u Turističkoj zajednici grada Pule povodom akcije senzibiliziranja javnosti o štetnosti izlova prstaca.
3.2. Slučajevi Zelenog telefona Plastični otpad na pulskom kupalištu U mjesecu lipnju su ogromne količine plastičnog otpada preplavile kupalište Stoja u Puli. Slučaj smo odmah prijavili Centru za obavješćivanje 112. Nije poznat uzrok ovog nesvakidašnjeg prizora, moguće je da je otpad doplutao zbog obilnih kiša i morskih struja. U moru su se mogli primijetiti ostaci plastične ambalaže, prazne boce deterdženata, čepovi, vrećice i drugi otpad. Gomile plastike prekrile su cijelo kupalište! Na teren je izašlo i gradsko komunalno poduzeće Herculanea, koje je uspjelo iz mora izvaditi pun kamion otpada. Građani i ribari potvrdili su nam da su se i na otvorenom moru mogle vidjeti slične mrlje plastičnog otpada koji pluta, strujama nošene prema obali. Apartmanizacija u šumi Lungomare Jedan od slučajeva koji je podigao veliku buku građana, a i medija bilo je rušenje devet zdravih borova u šumici Lungomare u Puli, na raskrižju Tomasseove ulice i Ulice Valsaline. Zaprimivši njihove brojne pozive, odmah smo zatražili informaciju od Odsjeka za zaštitu okoliša Upravnog odjela za prostorno urđenje i dobili odgovor da će na početku šetališta Lungomare niknuti višestambena zgrada. Investitor je dobio dozvolu za sječu te se obavezao posaditi nova stabla u iznosu od 37 tisuća kuna. Radi se o nastavku betonizacije najomiljenijeg pulskog šetališta. Taj svoj plan ova je gradska uprava legalizirala GUP-om 2008. godine; tada je, naime, u plan ucrtana gradnja više višestambenih građevina na tom dijelu šume. I to unatoč činjenici da se više od 4.500,00 građana Pule izjasnilo peticijom protiv gradnje u šumi Lungomare. Na ovaj način gradska uprava omogućava betonizaciju onog jedinog zbog čega trenutno vrijedi živjeti u ovom gradu-očuvane i zelene dijelove gradskog priobalja. Građevinske tvrtke ilegalno odlažu otpad na privatnoj parceli u Šišanu Primili smo dojavu građana koji su slijedili kamion koji je iskrcao velike količine građevinskog otpada na jednu privatnu parcelu u Šišanu. Na parceli se otprije nalazi veliko odlagalište građevinskog otpada i evidentno je da ga građevinske tvrtke uobičajeno koriste. Prijavu i broj registarskih tablica proslijedili smo komunalnom redarstvu općine Ližnjan. Izlaskom na teren utvrdili su da se zaista radi o nelegalnom odlaganju raznih vrsta materijala od iskopa i građevinskog materijala i to u većim količinama. Nakon toga su pratili situaciju i zabilježili više od 7 kamiona raznih građevinskih tvrtki iz Zagreba, Šišana i Medulina! Prijavu su i fotografije proslijedili su Inspekciji zaštite okoliša koja bi trebala poduzeti sve potrebne mjere kako bi kaznila počinitelje i spriječila daljnju devastaciju okoliša. Prema članku 35. Zakona o otpadu zabranjuje se ostavljanje, istovar, i/ili odlaganje otpada na mjestima koja za to nisu određena u skladu s ovim Zakonom, a kazne za nepoštivanje ove odredbe Zakona su od 300.000 do 700.000 kn (čl.84, stavak 7) Građani prijavili onečišćenje mora u kampu Medulin 24. kolovoza građani su prijavili onečišćenje mora na lokaciji malog poluotoka kampa Medulin. Zbog neugodnog mirisa i peckanja kože građani su pretpostavili da se radi o izlijevanju fekalija. Kontaktirali smo Zavod za javno zdravstvo Istarske županije koje je uz pomoć prijaviteljice pronašlo točnu lokaciju te su uzorkovali more. Dostavili su nam rezultate uzoraka na lokaciji te su o dojavi o onečišćenju, stanju i rezultatima obavijestili Inspekciju zaštite okoliša, MZOPU Odjel za Jadran i Odjel za održivi razvoj, Odsjek za zaštitu okoliša. U medijima su također obavijestili javnost da je u periodu od 24.08. do 2. rujna more na toj i još dvije lokacije bilo nezadovoljavajuće kvalitete. 5
6 I ovoga puta je Zavod za javno zdravstvo promptno reagirao na prijavu Zelenog telefona te se ponovno suradnja građana, civilnog sektora i institucija pokazala uspješnom! 4. Podrška građanskim inicijativama Servis Zelenog telefona učinkovito detektira stvarne prioritete građana u zaštiti okoliša. Često slučajevi prerastaju u građanske inicijative jer uspijevamo okupiti različite ljude koje veže sličan ili isti problem u okolišu. Upravo je podrška građanskim inicijativama jedna od najznačajnijih uloga udruge Zelena Istra. U 2010. godini podržali smo jednu novu inicijativu građana koja se protivi novom prijedlogu grada na UPU lučice Delfin. Građani su nam se obratili kako bi im pružili podršku u nastojanju da dokažu štetnost predloženog UPU-a Lučica Delfin. Grupa građana i Zelena Istra, 30. lipnja 2010. organizirali su tiskovnu konferenciju iznad Lučice Delfin uz cestu Prekomorskih brigada (zaobilaznicu). U performansu nazvanom «Za šaku dolara», aludiraju na činjenicu da gradonačelnik za šaku dolara želi rasprodati visokovrijedno područje uz more. Na temelju Inicijative građana, 23. rujna 2010. je održan prvi zbor građana Mjesnog odbora Nova Veruda kojem je prisustvovalo oko 180-200 građana od čega 132 s pravom glasa. Na zboru su bili prisutni i pulski gradonačelnik, dogradonačelnik i dogradonačelnica, tri pročelnika upravnih odjela i mnoštvo gradskih vijećnika. Na kraju je provedeno javno glasanje pri čemu su svi prisutni s pravom glasa, osim predsjednice Vijeća MO, koja se nije izjasnila, odbili predloženi Urbanistički plan uređenja Lučica Delfin i zatražili pokretanje izmjene GUPa za područje Lučice Delfin. Članovi Inicijative su u cijeloj Puli organizirali i prikupljanje potpisa podrške a akcija još uvijek traje. Usprkos protivljenju tisuća građana Pule među kojima i 13-torice arhitekata pa čak i samog izrađivača Plana Urbisa 72, Grad uporno nastavlja proceduru donošenja, za građane štetnog, Urbanističkog plana uređenja Lučice Delfin. Namjera je ove inicijative dokazati da odluka ove gradske vlasti nema potporu velikog dijela javnosti i da ne pristajemo na manipulaciju i korupciju u planiranju budućnosti svog grada. 5. Suradnja s medijima i obavještavanje javnosti Putem medija redovito obavještavamo javnost o radu Zelenog telefona, o najzanimljivijim slučajevima, slučajevima koji se ne mogu riješiti te ukazujemo na goruće probleme. Mjesečno informiramo javnost o radu Zelenog telefona putem našeg mjesečnika ZINFO kojeg šaljemo članovima, knjižnicama, medijima, školama, općinskim/gradskim službama i inspekcijama. U 2010. godini grafički smo unaprijedili naš mjesečnik. Također mjesečnik šaljemo na još veći broj mail adresa. Često dobijamo povratne informacije od strane nekih lokalnih uprava ili institucija pogotovo ukoliko ih spominjemo u slučajevima Zelenog telefona. Također nas mediji naknadno kontaktiraju i objavljuju članke o pojedinim slučajevima Zelenog telefona. Uređujemo stranice Zelenog telefona kako bi i putem interneta informirali javnost o radu Zelenog telefona. Na stranicama se mogu naći i sve informacije vezane uz rad javnih službi odnosno njihovih nadležnosti, zatim godišnji izvještaji Zelenog telefona, najzanimljiviji slučajevi i sl. O najzanimljivijim slučajevima organizirali smo konferencije za medije, davali smo brojne izjave za medije i pisali priopćenja. Često se tek putem medija potakne rješavanje nekog slučaja i zato nam je komunikacija s medijima izrazito važna. Također putem medija informiramo i educiramo javnost te ih potičemo da razmisle o problemima u okolišu ili ih potičemo da se uključe u njihovo rješavanje!
6. Suradnja s drugim udrugama- Mreža Zelenih telefona U rujnu 1999. godine je financijskom podrškom AED-a (Academy for Educational Development) osnovana Mreža Zelenih telefona od strane sedam udruga zaštite okoliša. To su: Zelena Akcija iz Zagreba, Eko Pan iz Karlovca, Ekološko društvo Žmergo iz Opatije, Zelena Istra iz Pule, Sunce iz Splita, Kap Života iz Gospića, Društvo za zaštitu prirode Slavonije i Baranje iz Osijeka, 2003. godine, u okviru projekta Osnaživanje Mreže Zelenih telefona financiranog od strane EK, Mreži je pristupilo još pet okolišnih udruga,a u 2007. jedna tako da ona danas okuplja jedanaest udruga: Zelena Akcija iz Zagreba, EkoPan iz Karlovca, Ekološko društvo Žmergo iz Opatije, Zelena Istra iz Pule, Sunce iz Splita, ZEO Nobilis iz Čakovca, Franjo Koščec iz Varaždina, Zeleni Osijek iz Osijeka, Zeleni San iz Vinkovaca, Eko Zadar iz Zadra i Krka iz Knina. Mreža je osigurala i jedinstveni telefonski broj za područje cijele Hrvatske: 062 123 456. Na taj način se po cijeni lokalnog poziva pozivi iz bilo kojeg dijela Hrvatske preusmjeravaju na najbližu udrugu. Međusobnim dogovorom svaka udruga pokriva županiju u kojoj ima sjedište, a neke od udruga i susjedne županije. 7. Edukacija Edukacijom želimo potaknuti građane da se što više uključe u rješavanje problema u okolišu i potičemo ih na vlastiti angažman. Svaki građanin ima pravo na čist i zdrav okoliš te se ima pravo za njega boriti. Svakodnevno nastojimo educirati građane pružajući im informacije putem Zelenog telefona, naše web stranice i putem našeg mjesečnika ZINFO. S ciljem vlastite edukacije voditeljica Zelenog telefona je sudjelovala na okruglom stolu u Zagrebu. Tema okruglog stola je bila gospodarenje otpadom, točnije Pridruživanje EU i promjene u sustavu gospodarenja otpadom. Na okruglom stolu sudjelovali su i predstavnici Ministarstva zaštite okoliša, Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, komunalnih poduzeća iz Čakovca, Zagreba i Labina te brojne udruge-članice Mreže Zelenih telefona. I u 2010. godini predstavili smo program Zelenog telefona učenicima srednjih škola kako bi ih educirali o važnosti osobnog angažmana u rješavanju problema u okolišu. Gostovali smo u Strukovnoj školi u Puli i u Turističko-ugostiteljskoj školi Antona Štifanića u Poreču. 8. Zaključak Zeleni telefon djeluje u lokalnoj zajednici već 14 godina i pokazao se kao koristan i potreban servis namijenjen građanima. Građani nam se obraćaju s povjerenjem i traže našu pomoć u rješavanju problema vezanih uz zaštitu okoliša. Problemi koji su nas naveli da osnujemo ovakav servis i koji nas potiču da nastavimo njegov dugogodišnji kontinuitet su mnogobrojni. Jedan od gorućih problema naše lokalne zajednice jest neefikasno i sporo rješavanje problema vezanih uz zaštitu okoliša. Građani nisu upoznati s radom i ingerencijama javnih službi i ne znaju kome se trebaju obratiti kad naiđu na problem. Smatramo da lokalna vlast ne pridaje dovoljno značaja pripadajućim ulogama koje pojedini građani, nevladine organizacije mogu imati u zaštiti okoliša, a u obostranom je interesu da se takva suradnja uspostavi. Građani su vrlo brzo prepoznali značaj ovog servisa te sve učestalije koriste usluge koje im Zeleni telefon pruža. Anonimnost je građanima zagarantirana, ali zbog povratnih informacija i suradnje zahtijevamo osobne podatke. Zadovoljni smo radom Zelenog telefona u 2010. godini. Uspješno surađujemo s jedinicama lokalne uprave i samouprave kao i s komunalnim redarstvima i inspekcijama među kojima bi izdvojili Inspekciju zaštite prirode s kojom smo uspostavili odličnu suradnju i koja uvijek pravovremeno reagira na naše prijave. Problemi u okolišu ne mogu se rješavati jednostrano, u taj proces moraju biti uključeni svi dionici: građani, nadležne službe i ostala zainteresirana javnost. Vrlo često nepristupačnosti općinskih/ gradskih/državnih službi uzrokuje neinformiranost građana, isključenost te time i ne motiviranost za sudjelovanje. Stoga je zadatak Zelenog telefona mijenjati tu lošu praksu, okrenuti je u pozitivnom smjeru, direktno se uključiti u rješavanje prijavljenih slučajeva, stupiti u kontakt s navedenim službama, kompetentno zastupati prava građana i facilitirati komunikaciju između prijavitelja i onih nadležnih koji imaju ovlasti za rješavanje konkretnog problema. Također smatramo da putem Zelenog telefona trebamo i dalje doprinositi promicanju važnosti uloge civilnog društva u zajednici, graditi vjerodostojnost civilnog društva i poticati građane na vlastiti angažman u rješavanju problema u zajednici. 7
Tisak ove publikacije financijski je podržala Zaklada za poticanje partnerstva i razvoja civilnog društva iz Pule