HGK Sektor za trgovinu, Četrnaesti forum poslovanja nekretninama 130 ŽARKO KATIĆ, ravnatelj Uprave za upravne i inspekcijske poslove Ministarstvo unutarnjih poslova LEGALNIM IMIGRANTIMA OLKŠAN BORAVAK I RAD Temeljni propis koji uređuje područje ulaska, boravka i rada stranaca u Republici Hrvatskoj je Zakon o strancima, a stupio je na snagu 1. siječnja 2008. godine. U praktičnoj primjeni zakona uočeni su određeni nedostaci, kako sadržajni, tako i normativni, što je rezultiralo opsežnom novelom koju je Hrvatski sabor usvojio 13. ožujka 2009., a stupila je na snagu 31. ožujka 2009. godine. U međuvremenu su donijeti odnosno izmijenjeni i dopunjeni neki podzakonski akti čije je donošenje nalagao Zakon o strancima, a zatim i propisi temeljem njegove novele iz ožujka 2009. godine. Najprije ćemo se osvrnuti na novine u zakonu, čiji je cilj proširenje prava onih kategorija stranaca koji zakonito borave i rade u Republici Hrvatskoj i, istodobno, sprečavanje zlouporaba vezanih za ulazak, boravak i rad stranaca. Promijenjene su tako odredbe o odbijanju ulaska, odnosno izlaska stranca, a posebice maloljetnika, iz Republike Hrvatske. Također su detaljnije razrađene odredbe koje se odnose na odbijanje izdavanja vize za ulazak u državu i na zabranu izlaska stranca iz Republike Hrvatske. Definiran je pojam prijevoznika i pojam braka iz koristi kako bi se unaprijed otklonilo eventualno neujednačeno tumačenje ovih pojmova. Nadalje, proširen je krug stranaca koji mogu podnijeti zahtjev za odobrenje prvog privremenog boravka u policijskoj upravi odnosno policijskoj postaji, i to na strance koji su u braku s hrvatskim državljaninom i strance koji dolaze u svrhu znanstvenog istraživanja i rada. Kategorija stranaca kojima se može odobriti privremeni boravak u svrhu spajanja s obitelji, kao članu uže obitelji stranca na privremenom boravku u Republici Hrvatskoj, bez vremenskog ograničenja od 2 godine, proširena je na članove uže obitelji stranca: - koji radi na temelju međunarodnog ugovora, - koji u Republici Hrvatskoj obavlja vjersku službu, - stranog dopisnika akreditiranog u Republici Hrvatskoj, - koji obavlja ključne poslove u trgovačkom društvu, - kojem je odobrena poslovna dozvola. Posebno su razrađene odredbe koje reguliraju privremeni boravak žrtvama trgovanja ljudima i sudjeluju u programu pomoći i zaštite operativnog tima Nacionalnog odbora za suzbijanje trgovanja ljudima. Krug stranaca kojima se može odobriti stalni boravak i prije isteka roka od 5 godina odobrenog privremenog boravka proširen je na strance koji su u Republici Hrvatskoj
HGK Sektor za trgovinu, Četrnaesti forum poslovanja nekretninama 131 boravili 10 godina u statusu privremene zaštite te imaju 3 godine odobren privremeni boravak, te strancima koji se vraćaju u Republiku Hrvatsku temeljem Programa povratka i zbrinjavanja prognanika, izbjeglica i raseljenih osoba. Izričito je propisano da zahtjeve za izdavanje odobrenja za privremeni i stalni boravak, obzirom da se radi o osobnim pravima, stranac podnosi osobno. Posebno su navedeni slučajevi kada zahtjev za privremeni boravak, iznimno, može podnijeti poslodavac (privremeni boravak u svrhu rada), odnosno punomoćnik (ako je stranac invalidna ili hospitalizirana osoba). O zahtjevima za izdavanje odobrenja na privremeni boravak u svrhu rada te za izdavanje radne, odnosno poslovne dozvole nadležna policijska uprava odnosno postaja odlučuje u jednom postupku. Radi brže integracije stranaca u hrvatsko društvo, propisano je da će stranci koji traže odobrenje stalnog boravka morati, uz poznavanje hrvatskog jezika i latiničnog pisma, dokazati i poznavanje hrvatske kulture i društvenog uređenja. Strancima koji su zasnovali radni odnos u stranim udrugama, zakladama i fundacijama moći će se izdati radna dozvola izvan godišnje kvote. Poslodavcu koji je pravomoćno osuđen za prekršaje iz područja rada, zdravstvenog ili mirovinskog osiguranja može se odbiti izdavanje radne dozvole. Radna dozvola neće se izdati niti strancu koji krši odredbe koje se odnose na ulazak, boravak i rad stranaca. Također, radna dozvola neće se izdati poslodavcu ili strancu ako nisu podmirili novčanu obvezu ili ako nije izvršena zaštitna mjera. U odnosu na važeći zakon, predložene su kategorije stranaca koje mogu raditi bez radne, odnosne poslovne dozvole obzirom na trajanje rada (90, 60 ili 30 dana). Jednako tako, proširen je krug stranaca koje do godinu dana mogu raditi bez radne, odnosno poslovne dozvole (strani dopisnici akreditirani u Republici Hrvatskoj; predstavnici i osoblje vjerskih zajednica; profesori i lektori koji izvode nastavu na poziv hrvatskih visokih učilišta itd.). Uvjeti za rad i boravak ulagača u Republici Hrvatskoj Kako bi dozvole za ulazak i boravak ulagača u gospodarstvo Republici Hrvatskoj došlo u prave ruke i onemogućilo da se trgovačka društva i drugi pravni oblici za obavljanje poslovne aktivnosti u našoj zemlji osnivaju samo kao paravan za legaliziranje boravka, znatno je izmijenjen institut poslovne dozvole. Poslovne dozvole tako se može izdati: 1. osnivaču vlastitoga trgovačkog društva u Republici Hrvatskoj ili strancu koji u trgovačkom drušvu ima većinski udio najmanje 51%, a ostvaruje poslovnu aktivnost radi obavljanja djelatnosti u Republici Hrvatskoj, 2. vlasniku obrta koji je registrirao poslovnu aktivnost u Republici Hrvatskoj, odnosno jednom od suvlasnka zajedničkog obrta, 3. strancu koji se bavi slobodnim zanimanjem, sukladno propisima Republike Hrvatske i 4. strancu koji pruža usluge u ime inozemnog poslodavca članak 132. stavak 1. zakona o strancima ( Narodne novine broj: 79/09 i 36/09).
HGK Sektor za trgovinu, Četrnaesti forum poslovanja nekretninama 132 Strancu osnivaču vlastitog trgovačkog društva ili strancu koji u trgovačkom društvu ima udio od najmanje 51%, vlasniku obrta odnosno jednom od suvlasnika zajedničkog obrta koji je registrirao poslovnu aktivnost u Republici Hrvatskoj, te strancu pružatelju usluga u ime inozemnog poslodavca poslovna se dozvola može izdati samo na temelju suglasnosti koje izdaje Hrvatska gospodarska komora putem nadležne županijske komore. Prethodnu suglasnost za izdavanje poslovne dozvole Hrvatska gospodarska komora izdaje putem županijske komore u roku od 15 dana i svoju obrazloženu suglasnost dostavlja nadležnoj policijskoj upravi odnosno postaji. Strancima koji se bave slobodnim zanimanjem poslovna se dozvola može izdati na temelju upisa u odgovarajući registar Republike Hrvatske sukladno posebnim propisima odnosno upisom u registar propisan pravilnikom koji donosi čelnik središnjeg tijela državne uprave nadležnog za određenu djelatnost, dakle, bez suglasnosti Hrvatske gospodarske komore (članak 132. stavak 5. Zakona o strancima). Brisana je odredba važećeg zakona o vremenskom ograničenju od 6 mjeseci na poslovnu dozvolu za pružatelje usluga u ime inozemnog poslodavca kao i odredba da se pod pružanjem usluga ne smatraju poslovi za koje se izdaje radna dozvola, odnosno poslovi iz članka 139. važećeg zakona (rad bez radne ili poslovne dozvole). Jednako tako, jasno je definirana nadležnost policijskih uprava odnosno postaja za zaprimanje zahtjeva za izdavanje poslovnih dozvola prema sjedištu trgovačkog društva ili obrta, odnosno prema sjedištu trgovačkog društva s kojim inozemni poslodavac ima sklopljen ugovor o pružanju usluga. U zakon su unijete odredbe prema kojima državljani Europske unije ne moraju dokazivati da svojim poslovanjem utječu na povećanje gospodarske aktivnosti u Republici Hrvatskoj, uvode nove proizvodne postupke, novu opremu i suvremenu tehnologiju te da potiču otvaranje novih radnih mjesta i zapošljavanje domaće radne snage u Rebublici Hrvatskoj. Jednako tako, nisu dužni dokazivati da imaju odgovarajuću kvalifikaciju, financijska sredstva ili da obavljanje njihove djelatnosti predstavlja interes za Republiku Hrvatsku. Državljani zemalja članica Europske unije nemaju niti obvezu ishoditi posebnu suglasnost Hrvatske gospodarske komore, već je dovoljno da su samostalni vlasnici trgovačkog društva ili obrta i da im je sjedište na području država članica Europske unije. Stranci-državljani članica Europske unije koji traže poslovnu dozvolu kao pružatelji usluga nisu dužni ispunjavati uvjete da su zaposleni kod poslodavca koji ima sklopljen ugovor s trgovačkim društvom u Republici Hrvatskoj, da imaju odgovarajuću kvalifikaciju, da se radi o specifičnom pružanju usluga u djelatnosti visoke tehnologije te da pružanje usluge pruža interes za Republiku Hrvatsku. Državljani članica Europske unije, koji pružaju usluge turističkog zastupnika odnosno turističkog animatora ne trebaju ishoditi prethodnu suglasnost Hrvatske gospodarske komore, već je dovoljno da je sklopljen ugovor o pružanju usluga između inozemnog poslodavca i trgovačkog društve ili obrta u Republici Hrvatskoj. Jasnije je uređena mjesna nadležnost policijskih uprava odnosno policijskih postaja za podnošenje zahtjeva za izdavanje poslovne dozvole prema sjedištu trgovačkog društva ili obrta, odnosno prema mjestu obavljanja slobodnog zanimanja.
HGK Sektor za trgovinu, Četrnaesti forum poslovanja nekretninama 133 Uvjeti za izdavanje suglasnosti Strancu osnivaču vlastitog trgovačkog društva ili strancu koji u trgovačkom društvu ima udio najmanje 51%, vlasniku obrta odnosno jednom od suvlasnika zajedničkog obrta koji je registrirao poslovnu aktivnost u Republici Hrvatskoj, izdat će se suglasnost za poslovnu dozvolu ako ispunjava sljedeće uvjete: 1. Svojim poslovanjem utječe na povećanje gospodarske aktivnosti u Republici Hrvatskoj. U ocjeni utječe li poduzetnik, odnosno obrtnik na povećanje gospodarske aktivnosti Republike Hrvatske uzet će se sljedeći kriteriji: - pokretanje gospodarske aktivnosti u dijelovima Republike Hrvatske u kojima gospodarski rast zaostaje za državnim prosjekom, - modernizacija i unapređenje poslovanja, - razvoj proizvodnje s višim stupnjem prerade i proizvodnje usmjerene k izvozu, - jačanje konkurentske snage hrvatskog gospodarstva, - prilagodba hrvatskog gospodarstva europskim standardima, - uvođenje i unapređenje informatičke tehnologije. 2. Uvodi nove proizvodne postupke, novu opremu i suvremenu tehnologiju, što podrazumijeva unos opreme i tehnologije koja osigurava ekološki sigurne gospodarske aktivnosti, uštedu energije, uvođenje novih proizvodnih postupaka i novih proizvoda i modernizaciju proizvodnje. 3. Potiče otvaranje novih radnih mjesta i zapošljavanje domaće radne snage, što znači da poslovna aktivnost obvezno uključuje otvaranje novih radnih mjesta s pretežnim zapošljavanjem domaće radne snage (članak 3. Pravilnika). Pružateljima usluga u ime inozemnog poslodavca izdat će se suglasnost za poslovnu dozvolu ako je pružatelj usluga zaposlen kod inozemnog poslodavca i ima odgovarajuće kvalifikacije, a inozemni poslodavac ima sklopljen ugovor s trgovačkim društvom, odnosno obrtom u Republici Hrvatskoj. Pri tom se mora raditi o specifičnom pružanju usluga u djelatnosti visoke tehnologije, te pružanje usluga treba predstavljati interes za Republiku Hrvatsku. Suglasnost za izdavanje poslovne dozvole za pružatelja usluga u ime inozemnog poslodavca izdaje se na vrijeme izvršenja ugovora o pružanju usluga, odnosno najduže do godine dana (članak 4. Pravilnika). Državljani država članica Europske unije ne moraju ispunjavati uvjete za izdavanje suglasnosti, te im se stoga poslovna dozvola može izdati bez suglasnosti Hrvatske gospodarske komore. Stranac, da bi započeo s radom u Republici Hrvatskoj mora, pored izdane poslovne dozvole, imati u Republici Hrvatskoj odobrenje privremenog boravka u svrhu rada. Zahtjev za izdavanje odobrenja za privremeni boravak podnosi stranac osobno ili putem ovlaštenog opunomoćenika nadležnoj policijskoj upravi, odnosno policijskoj postaji istodobno sa zahtjevom za izdavanje poslovne dozvole (članak 48. Zakona o strancima).
HGK Sektor za trgovinu, Četrnaesti forum poslovanja nekretninama 134 Prikaz postupka za izdavanje suglasnosti Prvi korak podnošenje zahtjeva za izdavanje poslovne dozvole Zahtjev za izdavanje poslovne dozvole (Obrazac 3a koji je sastavni dio Pravilnika o statusu i radu stranaca u Republici Hrvatskoj) stranac podnosi osobno ili putem ovlaštenog opunomoćenika nadležnoj policijskoj upravi, odnosno policijskoj postaji: - prema sjedištu trgovačkog društva ili obrta u Republici Hrvatskoj, - pružatelji usluga u ime inozemnog poslodavca prema sjedištu trgovačkog društva, odnosno podružnice ili predstavništva s kojim inozemni poslodavac ima sklopljen ugovor, odnosno prema mjestu pružanja usluge u turizmu, - stranci koji se bave slobodnim zanimanjem (ne trebaju suglasnost nadležne županijske komore) prema mjestu obavljanja slobodnog zanimanja (članak 13. Pravilnika i članak 134. Zakona o strancima). Drugi korak prosljeđivanje zahtjeva nadležnoj županijskoj komori Hrvatske gospodarske komore Nadležna policijska uprava, odnosno policijska postaja po službenoj dužnosti zahtjev za izdavanje poslovne dozvole i propisanu dokumentaciju prosljeđuje nadležnoj županijskoj komori Hrvatske gospodarske komore radi izdavanja suglasnosti za poslovnu dozvolu. Treći korak odlučivanje o zahtjevu za izdavanje suglasnosti O zahtjevu za izdavanje suglasnosti za poslovnu dozvolu odlučit će nadležna županijska komora Hrvatske gospodarske komore u roku od 15 dana od dana primitka zahtjeva kojemu je priložena sva potrebna dokumentacija propisana Pravilnikom (članak 14. Pravilnika). O davanju suglasnosti odlučuje Povjerenstvo za izdavanje suglasnosti u postupku izdavanja poslovnih dozvola pri nadležnoj županijskoj komori Hrvatske gospodarske komore, čiji članovi mogu biti iz reda istaknutih stručnjaka iz gospodarstva, predstavnika ureda državne uprave za gospodarstvo u županiji odnosno ureda Grada Zagreba, upravnog odjela županije odnosno lokalne samouprave nadležnog za gospodarstvo, nadležne područne Obrtničke komore i Područne službe Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (članak 15. Pravilnika). Četvrti korak izdavanje poslovne dozvole strancu Po dostavljenoj suglasnosti nadležne županijske komore Hrvatske gospodarske komore za izdavanje poslovne dozvole, nadležna će policijska uprava, odnosno policijska postaja izdati poslovnu dozvolu strancu. Poslovna se dozvola izdaje u obliku rješenja, dok se za izdanu poslovnu dozvolu naplaćuje upravna pristojba u iznosu od 300,00 kuna, sukladno Tarifnom broju 10. Zakona o upravnim pristojbama. Da bi stranac započeo s radom u Republici Hrvatskoj mora, pored izdane poslovne dozvole, imati u Republici Hrvatskoj odobrenje privremenog boravka u svrhu rada.
HGK Sektor za trgovinu, Četrnaesti forum poslovanja nekretninama 135 Zahtjev za izdavanje odobrenja za privremeni boravak u svrhu rada podnosi stranac osobno ili putem ovlaštenog opunomoćenika nadležnoj policijskoj upravi, odnosno policijskoj postaji istodobno sa zahtjevom za izdavanje poslovne dozvole (članak 48. Zakona o strancima). Novine u reguliranju boravka vlasnika nekretnina Zahtjevi za poslovne dozvole u 2009. godini Podnijeto zahtjeva...1310 Izdano poslovnih dozvola... 868 Dobivena suglasnost HGK......447 Državljani EU......322 Slobodno zanimanje...27 Turistički upisnik......72 Zahtjev odbijen...92 Nije dobivena suglasnost...84 Ostali razlozi...8 Zahtjevi u postupku...224 * - stanje na dan 29.10.2009. godine Promjene u demografskoj strukturi stanovništva u Europi i Americi dovele su do pojave da brojni umirovljenici, mahom iz sjevernih i hladnih područja sele u tople južne krajeve. Pri tome često prodaju svu dotadašnju imovinu i kupuju ili unajmljuju nekretnine u područjima blage klime s namjerom da tamo provedu ostatak života. Najpoznatije takvo područje u SAD-u je Florida, a u Europi Baleari. Međutim, i druga područja na Mediteranu zahvaća taj trend, pa tako i Republiku Hrvatsku. Sve je više stranaca koji kupuju nekretnine i žele u našoj zemlji boraviti veći dio godine, a ne samo tijekom ljetne sezone. Najnovijim izmjenama i dopunama Zakona o strancima vlasniku odgovarajućeg objekta za stanovanje i članu njegove obitelji može se odobriti privremeni boravak u trajanju do jedne godine. Ova pogodnost odnosi se zasad samo na državljane država članica Europskog ekonomskog prostora. Ukoliko član obitelji nije državljanin EEP-a, moći će regulirati privremeni boravak u svrhu spajanja obitelji. Da bi mu privremeni boravak mogao biti odobren, stranac mora imati valjanu osobnu iskaznicu ili putovnicu, sredstva za uzdržavanje i zdravstveno osiguranje. Izričito je propisano da se sredstvima za uzdržavanje smatraju financijska sredstva iz vlastitih izvora kojima se stranac može uzdržavati neovisno i bez primanja pomoći iz socijalnih ili drugih javnih fondova Republike Hrvatske. Ne može se, jednako tako, uzdržavati ili dopunjavati svoje prihode radom na području Republike Hrvatske. Vlastitim izvorom financijskih sredstava razumijevaju se prihodi kojima stranac može slobodno raspolagati, bez nadzora skrbnika ili druge osobe, izuzev osoba koje će s njime boraviti u Hrvatskoj. Kada govorimo o sredstvima za uzdržavanje, važno je napomenuti da je Vlada Republike Hrvatske donijela Uredbu o načinu izračuna i visini sredstava za uzdržavanje stranca u Republici Hrvatskoj ( Narodne novine 88/09). Tom uredbom, za odobrenje privremenog boravka, stranac mora dokazati da ima osigurana
HGK Sektor za trgovinu, Četrnaesti forum poslovanja nekretninama 136 sredstva u visini od 400% osnovice na temelju koje se utvrđuje visina pomoći za uzdržavanje, sukladno posebnim propisima. Za dvočlanu obitelj iznos se uvećava za 150% osnovice i dalje za 100% osnovice za svakog dodatnog člana obitelji. Strancima koji su imali odobren privremeni boravak u svrhu korištenja nekretnina na 6 mjeseci godišnje, temeljem odredbi ranijeg Zakona o strancima, omogućava se reguliranje privremenog boravka s rokom važenja do godine dana, bez obzira čiji su državljani. Zaključak Cilj izmjena i dopuna Zakona o strancima bio je proširiti krug stranaca koji legalno borave u Republici Hrvatskoj i pojednostaviti postupak odobrenja njihovog boravka. Suglasnost za izdavanje poslovnih dozvola stavljena je u nadležnost Hrvatske gospodarske komore, imajući u vidu da će to tijelo moći najbolje procijeniti korisnost stranih ulaganja u Republiku Hrvatsku. Omogućavanjem odobrenja privremenog boravka državljanima Europskog ekonomskog prostora koji su vlasnici nekretnina u Republici Hrvatskoj nastoji se privući jednu novu kategoriju stranaca u našu zemlju.