TURIZAM VELIKA SKRIPTA TEORIJA ID: 30502

TURIZAM VELIKA SKRIPTA TEORIJA ID: 30502

Ovo je samo pregled, a cijela skripta (108 str.) te čeka u našoj SKRIPTARNICI! 1

Bok! Drago nam je što si odabrao SKRIPTARNICU za pronalazak materijala koji će ti pomoći u učenju. Što je SKRIPTARNICA? Skriptarnica je projekt Štreberaj tima i Urbana, a nastala je u želji da ti olakšamo studiranje. Sve skripte možeš pogledati na stranici www.referada.hr, a kupiti u SKRIPTARNICI u Urbanu. Sjedi na kavu i uz svoju narudžbu naruči i skriptu. Simple as that! Tko je napisao skripte? Skripte koje nađeš kod nas nisu naše autorsko djelo. To su razne skripte koje nam studenti donesu. Mi smo ih samo malo uredili, da ti je ljepše učiti iz njih. Želimo ti puno sreće s učenjem! Štreberaj instrukcije Ako negdje zapneš s učenjem, mi ti možemo pomoći. Prijavi se na naše instrukcije i položi teške ispite bez muke. Sve info možeš pronaći na www.referada.hr/instrukcije. 2

1. TURIZAM TERMINOLOGIJA, KLASIFIKACIJA I POVIJESNI RAZVOJ UVOD Turizam zadire u gotovo sve sfere društvenog i gospodarskog razvoja uopće, istodobno međusobno djeluje kompleksno i komplementarno te je duboko inkorporiran u tijekove svakidašnjeg života. O turizmu svi sve znaju Jednom turist = ekspert za turizam U području turizma razvijao se i razvija se multidisciplinaran korpus znanja koji objašnjava i daje smjernice za planiranje i razvoj u svim fazama i na svim razinama: lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj Interdisciplinarnost pristupa istraživanja turizma DEFINICIJE POJMOVA TURIST I TURIZAM Turist i turizam, engl. Tour u početku značenje kružnog putovanja. Kriteriji za definiranje pojma turist / turizam: Prostorna komponenta mora postojati kretanje, no svaki putnik nije turist. Putovanje se mora zbivati izvan uobičajene sredine određene osobe. Obilježja putovanja osoba napušta uobičajenu sredinu na vlastitu inicijativu i to dobrovoljno u okviru svog slobodnog vremena te ne obavlja neku lukrativnu djelatnost niti tijekom putovanja niti u odredištu svog putovanja ne privređuje. Putovanje je uvijek dvosmjerno Vremenska komponenta osoba mora privremeno izbivati izvan uobičajene sredine dulje od 24 sata, ali maksimalno 1 godinu. Manje od 24 sata izletnik (jednodnevni posjetitelj) Svrha putovanja osobe koje putuju motivirane su odmorom, rekreacijom, sportom, zdravstvenim razlogom ili posjetom prijateljima i rodbini, ili su na poslovnom putu, studiju (<1 god.), hodočašću, prema definiciji unwto-a ubrajaju se u turiste. Turisti nisu: vojska, putnici na dnevnim rutinskim putovanjima, putnici koji idu svakog dana na posao, školu, studij, putnici u tranzitu, migranti, radnici na privremenom radu, nomadi, izbjeglice i prognanici te osobe iz diplomatskog kora i konzularni predstavnici ŠTO definira turista kao posjetitelja? Osoba koja putuje izvan svoje sredine kraće od 12 mjeseci i čija glavna svrha putovanja nije vezana za obavljanje neke lukrativne aktivnosti u mjestu koje posjećuje. 3

Turist po Eriku Cohenu: Turisti je dobrovoljni, privremeni putnik koji putuje u očekivanju zadovoljstva koja mu mogu pružiti novosti i promjene doživljene na relativno dugom i neučestalom dvosmjernom putovanju. Turist po Valene Smith: Osoba privremeno nezauzeta poslom koja putuje da doživi promjenu. Klasifikacija putnika prema UNWTO-u: posjetitelji koji borave najmanje jednu noć u zemlji koju posjećuju strane zračne ili brodske posade koje uzimaju smještaj u zemlji koju posjećuju posjetitelji koji ne noće u posjećenoj zemlji iako postoji mogućnost posjeta tijekom dana ili vise dana i koji se vraćaju na svoj brod ili vlak da bi prespavali uobičajeno uključeni u izletnike. Odvojena klasifikacija ovih posjetitelja nije preporučljiva posjetitelji koji dolaze i odlaze istog rana posade koje nisu rezidenti zemlje koju posjećuju i koji ostaju samo jedan dan putnici koji putuju iz zemlje domicila u drugu zemlju na dužnost i obratno putnici koji ne napuštaju tranzitno područje zračnih ili brodskih luka - Turizam prema W. Hunziker i K. Krapf 1942. Turizam je skup odnosa i pojava koje proizlaze iz putovanja i boravka posjetilaca nekog mjesta ako se tim boravkom ne zasniva stalno prebivalište i ako s takvim boravkom nije povezana nikakva njihova prizre dna djelatnost. - Turizam nije isključivo gospodarska djelatnost! aktivnost pomoću koje čovjek ostvaruje i uznapreduje ljudske osobine općenito, osobine čovječnosti, humanosti, bio u pogledima i spoznajama pojedinca, u njihovu odnosu prema svijetu i prema prirodi - Osnovne determinante turizma: prostor izvan domicila i potrošnja sredstava stečenih izvan mjesta turističkog boravka turističkoj destinaciji - Komponente turizma: o dinamična komponenta odnosi se na putovanje koje se mora poduzeti da bi do turističke aktivnosti uopće došlo o statična komponenta odnosi se na boravak u destinaciji koji mora osigurati zadovoljenje potreba turista i ispunjenje očekivanog turističkog odgajaju - Turizam prema Goeldneru i suradnicima Turizam je skup pojava i odnosa proizašlih iz interakcije turista, davatelja uskoga, država i lokalnih zajednica domaćina u procesu privlačenja i ugošćivanja tih turista i drugih posjetitelja - Četiri temeljna subjekta u turizmu: privremeni posjetitelji poduzetnici i ostali pružatelji usluga svi oni koji privremenim posjetiteljima nude proizvode i usluge za zadovoljenje svojih potreba i specifičnih zelja. Imaju mogućnost ostvarivanja profita javni sektor zemlje domaćina ostvaruje javne prihode lokalna zajednica kao domaćin turista odražava sve negativne i pozitivne strane kulturnog i gospodarskog utjecaja turizma - UNWTO definicija turizma Turizam uključuje aktivnosti proizašle iz putovanja i boravka osoba izvan njihove uobičajene sredine ne dulje od jedne godine radi odmora, poslovnog 4

putovanja i drugih razloga nevezanih uz aktivnosti za koje bi primili ikakvu naknadu u mjestu koje posjećuju. (Nice, 1999.) - 5 temeljnih obilježja turizma: Turizma nema bez putovanja i kretanja ljudi te njihova boravka u turističkim odredištima Putovanje i boravak se moraju zbivati izvan uobičajene sredine u kojoj se osoba kreće Turizam se zasniva na dvosmjernom, kružnom putovanju koje ima definiran vremenski interval u kojem se događa Svrha turističkog putovanja nikad se ne veze uz stalni boravak u destinaciji i/ili uz zapošljavanje U turističkom odredištu turisti troše, a ne privređuju - Uvjeti koji determiniraju turizam: o Duljina boravka minimum jedno noćenje i maks. Boravak do godine dana o Svrha putovanja odmor, zabava, rekreacija - Turist prema dzs RH Turist je svaka osoba koja u mjestu izvan svog prebivališta provede najmanje jednu noć u ugostiteljskom ili drugom objektu za smještaj gostiju, radi odmora ili rekreacije, zdravlja, studija, sporta, religije, obitelji, poslova, javnih misija i skupova. - Turizam prema cooperu turizam je privremeno kretanje u destinacije izvan uobičajenog mjesta stalnog boravka i rada koje uključuje aktivnosti za vrijeme boravka u destinaciji i usluge kojima se zadovoljavaju potrebe turista. - Opći kontekst definiranja turizma putovanje iz zadovoljstva izvan uobičajene sredine, potrošnja sredstava stečenih u domicilu, a potrošenih u turističkom odredištu INICIJALNI POTICAJI RAZVOJU TURIZMA - Industrijalizacija i urbanizacija izravno stvaraju turističke potrebe. Turistička potreba je skup pojedinačnih potreba koje zajednički (skupno) zadovoljavaju pojedinca ili skupinu potrošača u njihovoj namjeri da se odmore i rekreiraju na turistički način, a to znaci radi obnavljanja svoje psihičke i fizičke kondicije. - Dvije su osnovne skupine potreba: o Primarne ili egzistencijalne potrebe potreba za hranom, spavanjem, odjećom... o Sekundarne potrebe turističke potrebe su još uvijek u domeni sek. Potreba, i to onih višeg reda jer do zadovoljenja tih potreba dolazi tek kada čovjek zadovolji primarne. - Potrebni resursi za turističko putovanje: o Slobodno vrijeme o Slobodna sredstva - Prva revolucija turističkih putovanja pojava parne lokomotive i željeznice prva pruga 1825. U engleskoj. Tako su putovanja postala brza i ugodnija. - Krippendorfova shema faktora procvata turizma (knjiga str. 34) - Subjektivni, iracionalni čimbenici koji utječu na turistička kretanja i turističku potrošnju moda, društveni prestiž, ljubav, vjera 5

MOTIVI TURISTIČKIH PUTOVANJA - Glavni motivi turističkih putovanja odmor, rekreacija izvan uobičajene sredine očuvanje zdravlja i Želja za novim doživljajima. VRSTE I OBLICI TURIZMA - Domaći turizam uključuje turistička putovanja i boravak domicilnog stanovništva u različite destinacije unutar granica vlastite zemlje (putovanja stanovnika Hrvatske unutra Hrvatske) - Receptivni turizam uključuje turiste nerezidente koji borave u promatranoj zemlji (npr. Turisti Austrije u Hrvatskoj) - Emitivni turizam - uključuje turistička putovanja rezidenata u druge zemlje - Interni (unutrašnji) turizam kombinacija, ukupnost domaćeg i receptivnog turizma (prati se turistički promet, npr. Svih hrvatskih i stranih državljana na području HR) - Nacionalni turizam uključuje sva turistička putovanja domicilnog stanovništva (rezidenata) u zemlji i inozemstvu (npr. Putovanja građana Hrvatske u turistička odredišta unutar vlastite zemlje i sva turistička putovanja u turističke destinacije izvan zemlje) - Medjunarodni turizam - uključuje kombinaciju, ukupnost receptivnog i menitivnog turizma (sva putovanja inozemnih građana u HRV i sva putovanja hrvatskih građana u inozemstvo) - Intraregionalni turizam sva turistička putovanja stanovnika jedne zemlje određene regije u drugu zemlju iste regije (turistička putovanja Europljana unutar Europe) - Interregionalni turizam turistička putovanja stanovnika jedne zemlje određene regije u drugu zemlju, ali izvan te regije (turistička putovanja Europljana izvan Europe). - Kriteriji podjele turizma o Duljina trajanja turističkog boravka izletnički, vikend turizam, boravišni turizam o Prostor na kojem se turizam događa urbani i ruralni o Dobna struktura turista dječji, omladinski, obiteljski, turizam treće dobi o Godišnje doba zimski i ljetni o Intenzitet korištenja privatnih kapaciteta predsezonski, sezonski, posezonski, izvansezonski - Masovni i alternativni turizam, tj. Održivi turizam alternativa sadržajima i ponašanju u turizmu sa svrhom da se turizam unaprijedi - Specifični oblici turizma posebna skupina turističkih kretanja koja su uvjetovana određenim, dominantnim turističkim motivom koji turističkog potrošača pokreće na putovanje u destinaciju čija je turistička ponuda sadržajima prilagođena ostvarenju doživljaja vezanih uz dominantan interes tog potrošača o Sot zasnovani na prirodnim resursima zdravstveni, sportski, nautički turizam, ekoturizam, seoski (agro turizam), lovni i ribolovni, naturizam, robinzonski turizam o Sot zasnovani na društvenim resursima kongresni (engl. M.i.c.e. meetings, incentives, conventions, events), kulturni, gastronomski i enofilski turizam, turizam događanja (event tourism), vjerski turizam, turizam na umjetno stvorenim atrakcijama, casino-turizam i drugi - WTTC world Travel and Tourism Council 6

POVIJESNI RAZVOJ TURIZMA - Faze razvoja turizma prema Freyeru: o pretfaza do 1850. pješice, na konju, kočijom, dijelom brodom odmor, hodočasnici, ratovi, otkrića, obrazovanje elita, plemstvo, obrazovani, poslovni ljudi o početna faza 1850. -1914. vlak (tuzemstvo), parobrod (inozemstvo) odmor novi srednji stalež o razvojna faza 1914. 1945. vlak, automobil, autobus, avion (linijski) liječenje, odmor, trgovina imućni, radnici o visoka faza od 1945. automobil, avion (čarter) obnavljanje, odmor, slobodno vrijeme svi slojevi (u razvijenim zemljama) POVIJESNI RAZVOJ TURIZMA U REPUBLICI HRVATSKOJ - Antunac razlikuje 4 faze: o kraj 19. st. o razdoblje od početka 20. st. do kraja Prvog svj. rata o razdoblje od kraja Prvog do kraja Drugog svj. rata o razdoblje nakon Drugog svj. rata - Pirjavec i Kesar 4 etape razvojnih faza o razdoblje do Prvog svj. rata (1850. 1914.) o razdoblje između dva svj. rata (1918. 1939.) o razdoblje od Drugog svj. rata do 1990. o razdoblje novije hrvatske povijesti do danas - Vukonic periodizacija razvoja turizma u Hrvatskoj u šest faza o Prva faza Razdoblje preteča turistickog razvoja ili pojava sličnih turizmu Stari Rimljani varaždinske i krapinske toplice o Druga faza Kraj 19. St, odnosno faza znatiželje Prvi ugostiteljski objekti u lokalnom vlasništvu, začetak prvih turističkih mjesta, stvaranje rivijera 7

Ovo je samo pregled, a cijela skripta (108 str.) te čeka u našoj SKRIPTARNICI! 8