Izvj97.mdi

Транскрипт

1 Emilio MARIN KRONIKA IZVJE[]E O RADU ARHEOLO[KOG MUZEJA U SPLITU U GODINI UDK: Emilio MARIN Stru~ni ~lanak HR, SPLIT Primljeno: Arheolo{ki muzej Odobreno: Zrinsko-Frankopanska 25 Najve}i dio aktivnosti Arheolo{kog muzeja u Splitu tijekom godine bio je usmjeren na obnovu muzejske zgrade i program arheolo{kih radova u Naroni, Saloni i, nakon stanke od nekoliko godina, u Issi, kao i na projekt konzervacije novoprona enih spomenika - mramornih skulptura iz Augusteuma anti~ke Narone. Na alost, osim op}ih objektivnih okolnosti, i niz lokalnih neprilika utjecao je na rad Muzeja. Tako se, naravno, nije mogao u cijelosti izvr{iti planirani rad Muzeja za teku}u godinu. Obnova zgrade i stalnog postava Arheolo{kog muzeja Ove je godine nastavljeno nastojanje da bi se saniralo neispravno stanje krovi{ta Muzeja, koje je proisteklo iz lo{e obavljenog prethodnog posla, kojega je investitor bio Grad Split. Zahvaljuju}i razumijevanju nadle nih u Poglavarstvu grada, te gradona~elnika Splita, omogu}ena je cjelovita i - ovaj put - potpuno uspje{na sanacija muzejskog krovi{ta, tako da je ono sada, nakon razdoblja od skoro 15 godina, ponovno u optimalnom stanju, {to je omogu}ilo provedbu projekta prenamjene potkrovlja u korisni prostor, tj. ~etvrtu razinu Muzeja (podrum - depoi, prizemlje - izlo beni prostor, prvi kat - biblioteka i uredski prostori, drugi kat/ex. potkrovlje - dio biblioteke, uredski prostori i dio depoa). Ure enje potkrovlja financirano je sredstvima Ministarstva kulture. Ove je godine izvr{ena i sanacija apsidalnog zida velike izlo bene dvorane, {to je posao koji je preostao od vremena ure enja te dvorane u povodu Kongresa god. Nakon {to je u prethodnoj godini bila oja~ana podna konstrukcija potkrovlja te izvr{en dio zidarskih radova, elektro i strojarskih instalacija, u ovoj godini ugovoreni su radovi za kompletni dovr{etak gra evinsko-obrtni~kih radova, strojarskih i elektro-instalacija sa sljede}im poduze}ima: AMACO, KGH

2 586 KRONIKA Tehnika, ARP. Izvedeni su sljede}i radovi: ru{enje dijelova zidova, podnih slojeva, odbijanje dotrajale buke, demonta a postoje}eg spu{tenog stropa, unutarnjih i ulaznih vrata, izrada pregradnih zidova od gips-kartonskih plo~a, obrada svih zidnih povr{ina bukanjem ili krpanjem, te gletanje i bojanje zidova i stropova, ugradnja i obrada stolarskih elemenata, postavljanje i obrada novog poda, ugradnja instalacija s monta om rasvjetnih tijela, protuprovalne i protupo arne opreme, ugradnja klima opreme. Zavr{etkom radova ove druge faze potkrovlja dobilo se 390 m 2 novih radnih prostora. Napominjemo da se je, s dovr{etkom ove godine, u obnovu Muzeja ukupno investiralo (od 1994.) oko 4 milijuna kuna, od ~ega otprilike polovicu Grad Split a polovicu Ministarstvo kulture. U novoure enom trezoru Muzeja postavljeni su novi metalni ormari, te smje{tene numizmati~ke kutije. Inventiranje i otkup arheolo{kih predmeta Inventirano je 11 kerami~kih i 1 bron~ani spomenik, koji su prona eni na Manastirinama, te 36 komada novca iz starog fonda i novih istra ivanja iz Solina - Manastirine. Otkupljena je zbirka srebrnog rimskog novca M. Filini}a posebnim sredstvima Ministarstva kulture (lokalitet Glavice u Tugarima). Posjet Muzeju i arheolo{kim lokalitetima Kao {to je poznato, Muzej je zbog preure enja izlo bene dvorane zatvoren za posjetioce, me utim, tijekom ljeta bilo je omogu}eno razgledanje muzejskog vrta i lapidarija. Ove je godine, nakon niza ratnih i poratnih godina, ponovno zabilje en izrazitiji turisti~ki posjet Saloni, osobito u razdoblju od 25. srpnja do 30. rujna, kada je kroz jutarnje satove (8-15 sati) ukupno posjetilo lokalitet Manastirine 573 individualnih posjetitelja i 129 u skupini preko agencije ATLAS. Tako er je vrijedno zabilje iti da su 11. kolovoza pu{tene u prodaju i nove muzejske razglednice s motivima Salone. Arheolo{ki lokalitet Narone bio je ove godine vrlo dobro posje}en, uklju~uju}i i zbirku, me utim tu Muzej nije napla}ivao nikakve ulaznice. Zbirka u Visu, nakon na alost prerane smrti kustosa Hrvatskog povijesnog muzeja Vida Bili~i}a, bila je zatvorena. Posebno je za istaknuti da je predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tu man posjetio arheolo{ki lokalitet i zbirku Narone u Vidu, u pratnji ravnatelja Muzeja, zajedno s ostalim visokim du nosnicima Republike Hrvatske, 13. lipnja. Veleposlanik SAD Peter Galbraith posjetio je Salonu, Solin i AMS 20. studenog.

3 VAHD 90-91/ , str Izaslanstvo Vije}a Europe posjetilo je Salonu, Solin 16. rujna. Muzej je sudjelovao u akciji na razini Grada Splita I ribe se pitaju {to se nalazi u splitskim muzejima i galerijama tijekom koje su u mjesecu studenom i prosincu mnogobrojni aci posjetili muzejski lapidarij. Za Muzej je akciju osmislila kustos Sanja Iv~evi}. Biblioteka i arhiv Nastavljen je ranije zapo~eti rad na reorganizaciji biblioteke. Obrada novih knjiga, rezanje ~lanaka za hemeroteku, izrada bibliografije , nabava novih knjiga, obrada knjiga do 1850, prijenos i razvrstavanje knjiga u trezoru, slanje knjiga u zamjenu, izbor knjiga za zamjenu s Maceratom, obrada i spremanje Miscellanee, prijenos knjiga iz Etnografskog muzeja i njihovo razvrstavanje, nabava starih razglednica Solina, sre ivanje zbirke plakata. Preslaganje i revizija Jeli}eve ostav{tine, njeno spremanje u arhivske kutije i prijenos u trezor. Slaganje Abrami}eve prepiske u arhivske kutije i njen prijenos u trezor. Sre ivanje Carrarine ostav{tine, njeno spremanje u arhivske kutije i prijenos u trezor. Prijenos arhiva Muzeja i arhivske zbirke u trezor. Ne samo muzejski djelatnici, ve} i drugi stru~njaci koristili su arhivsku gra u (arhiv Muzeja, arhiv izgradnje Muzeja, arhiv Biha}a, Splitski statuti, rukopisi nabavljeni od M. Ala~evi}a, rukopisi A. Matija{evi}a Caramanea, arhiv J. Bajamontija, zbirka glagoljice, katastarski planovi Solina, arhiv L. Jeli}a, arhiv I. J. Pavlovi}a-Lu~i}a, arhiv Carrare, nacrti Prokurativa). Izdava~ka djelatnost Ove godine, izuzetno, izdava~ka djelatnost Muzeja nije bila bogata. Nije iza{ao iz tiska novi svezak Vjesnika za arheologiju i historiju dalmatinsku, budu}i da ni Ministarstvo znanosti ni kulture nisu odobrili sredstva za njegovo tiskanje. U pripremi su i Radovi 13. me unarodnog kongresa za starokr{}ansku arheologiju u koediciji s Papinskim institutom za starokr{}ansku arheologiju iz Rima. Odjel tehni~kih poslova Preparatorska radionica radila je na konzervaciji i ~i{}enju raznih spomenika: prvenstveno za stalni postav. Do sada je restaurirano, odnosno konzervirano oko polovica spomenika koji su predvi eni za stalni postav, tj. oko 1300 eksponata. Od toga je u godini obra ena polovica, tj. 482 eksponata. Otprilike je toliko obra eno i drugih eksponata, to~no ukupno 872,

4 588 KRONIKA i to kako slijedi po kategorijama: keramika 51, metal 417, novac 106, staklo 124, kamen 4, kost 143, jantar 18, geme 4, ostalo 5. Za publiciranje je izra eno 403 crte a, tabla 35, tehni~ke dokumentacije 11. Poglavito je za istaknuti opse an rad na kompletiranju ilustrativnog djela knjige Salona III: Manastirine. Obavljena su sva snimanja za potrebe Muzeja: Razvijeno je 66 crno-bijelih filmova i 25 kolor filmova i 27 dia filmova. Izra ena je 1561 crno-bijela fotografija. Izra eno je sedam kalupa za suvenire te 91 odljev. Suradnja na ure enju lokaliteta Martvilo na Visu (poglavito izrade kopija 5 stela). Za potrebe projekta konzervacije, restauracije kipova iz Narone izvr{ena su RTG snimanja, a organizirano je i obavljanje kemijsko-biolo{kih analiza. Izlo bena aktivnost Nastavljen je interni rad na pripremi eksponata za novi stalni muzejski postav, a na temelju prethodno sa~injenog elaborata. Muzej je bio organizator video-filma Ave Narona i izlo`be Ave Narona : Zagreb, [ibenik, Zadar, Metkovi}, Dubrovnik, Pu~i{}a, Solin, Pula (postav iz prethodne godine: kustos Zrinka Buljevi}). U Puli su zajedno s izlo bom Ave Narona postavljene izlo be Otisci cesarica i Pro Salona. Izlo be Ave Narona i Otisci cesarica postavljene su zajedno u Dubrovniku u Kne evu dvoru ( prigodne rije~i ravnatelja Muzeja grada Dubrovnika Vlahe Benkovi}a i E. Marina), u Pu~i{}ima ( prigodna rije~ ministra kulture mr. Bo e Bi{kupi}a i E. Marina) i u Solinu ( prigodna rije~ E. Marina). Izlo ba Pro Salona (postav kustos Ema Vi{i} Ljubi}) prvi put je predstavljena u Domu kulture Zvonimir u Solinu ( prigodna rije~ E. Marina). Izlo bu je pratio prigodni katalog, te prvi put izra eni poster Salone i novi set razglednica Salone. Izlo ba Otisci cesarica (kustosa Zrinke Buljevi}) bila je postavljena i u Zagrebu (Francuska ~itaonica) u mjesecu travnju, u [ibeniku (Muzej grada [ibenika) u mjesecu svibnju, Zadru (Atrij kazali{ta) u mjesecu lipnju i u Makarskoj (Gradski muzej) u mjesecu rujnu. (Objelodanjeno je drugo izdanje kataloga izlo be Otisci cesarica.) Muzej je s pet eksponata (helenisti~ke vaze) sudjelovao na izlo bi Classico anticlassico - vasi altoadriatici u Ankoni, te s eksponatom (bron~ana statueta Apolona sa srebrnim torkvesom) na izlo bi Godenmacht Krijgsmacht, u Tongerenu, Belgija (Provinciaal Gallo-Romeins Museum).

5 VAHD 90-91/ , str Muzej je sudjelovao svojim eksponatima iz biblioteke na izlo bama Bidermajer u Hrvatskoj i Interliber u Zagrebu te Od pala~e do grada i Stolje}e karikature u Splitu u Splitu. Za izlo bu Grada Splita u Pala~i UNESCO-a u Parizu Muzej je posudio i maketu Mauzoleja Dioklecijanove pala~e. SOLIN - SALONA Osim stalnog rada u Muzeju na prikupljanju, sistematizaciji, ujedna~avanju i dopunjavanju arhitektonske i druge dokumentacije o Saloni, izvršili smo redovno ~iš}enje i odr avanje lokaliteta: Manastirine, Marusinac, potez gradskih zidina od episkopalnog centra do Kaplju~a (prema Ministarstvu predlo enom i prihva}enom programu za godinu - dopis AMS, klasa: /97-0-l0l, ur. br.: ), episkopalni centar, Kaplju~, 16 sarkofaga i Amfiteatar. Konzerviralo se i djelomi~no rekonstruiralo pet sarkofaga na Manastirinama, a izvršeni su i manji konzervatorski radovi na 5 mostova, te na urušenom dijelu starih gradskih zidina sjeverno od Porta Caesarea. Popravljena je i obnovljena velika plo~a s planom Salone na parkiralištu, na ulazu u Salonu, koju je bio srušio vjetar. Odr avane su i obnavljane sadnice u okviru arheološke zone. Nabavljen je potrošni alat za odr avanje, a dio je popravljen. Izra en je novi promid beni poster za Salonu, u suradnji s Turisti~kom splitsko-dalmatinske. Zahvaljuju}i našim radovima, arheološki lokaliteti Salone, koji su na skrbi Arheološkog muzeja Split, do~ekali su pripremljeni turisti~ku sezonu koju su ove godine, za razliku od prethodnih, obilje ili posjeti brojnih grupa i pojedinaca, doma}ih i stranih. Budu}i da je iz naprijed navedenog razvidno, da je izvršen samo dio programa, smatramo potrebnim istaknuti da je do toga do{lo zahvaljuju}i ~injenici da je sa strane Konzervatorskog odjela u Splitu isho eno od Ministarstva kulture suspendiranje ve} ugovorenih i godinama obavljanih poslova Muzeja u Saloni. O toj problematici, ravnatelj Muzeja je uputio dopis ministru kulture 23. lipnja (klasa /97-02/16, ur. br.: ). Muzej je izvodio za{titne arheolo{ke radove na poslovno-stambenom objektu u centru Solina (projektant dipl. ing. Jerko Ro{in) u velja~i i o ujku, koje je vodila Jagoda Marde{i}, kustos. S obzirom da se navr{ava 100 godina od gradnje Tusculuma, Muzej je izradio prigodni kalendar - ~estitku. Ravnatelj Muzeja i kustosica Ema Vi{i} Ljubi} posjetili su upana splitskodalmatinskog dr. Branimira Luk{i}a 11. prosinca. Tom prigodom upan se prihvatio pokroviteljstva nad izlo bom Pro Salona.

6 590 KRONIKA Manastirine Radovi na Manastirinama i zgradi Tusculuma ove su godine bili usmjereni na odr avanje, dovršetak revizijskih istra ivanja, uz prate}u dokumentaciju, te na konzervaciju pojedinih dijelova lokaliteta. Cijeli lokalitet, uklju~uju}i i vrt ju no od Tusculuma, bio je ~iš}en od raslinja u 3 navrata - dva puta tijekom prolje}a te jednom na jesen. U zgradi Tusculuma obojane su prostorije na katu, a u potkrovlju su postavljene obloge od gipsanih plo~a i potkrovlje je obojano. U vrtu su postavljene dvije are prona ene u Solinu kod upravne zgrade Ine. Pred samim ulazom na lokalitet, Muzej je o svom trošku nabavio i postavio 17 eljeznih stupi}a, kako bi se sprije~ilo bacanje sme}a i gra evinskog otpada pred lokalitetom i uz kapelu Sv. Duje. Budu}i da je projekat revizijskih istra ivanja bio pri kraju, ukazala se potreba za istra ivanjem na još nekoliko mjesta u i izvan same bazilike, kako bi se riješilo neke nejasno}e u vezi s relativnom kronologijom pojedinih dijelova ovog arhitektonskog sklopa. U narteksu bazilike iskopane su tri sonde i tom su prilikom otkrivene dvije razine podnice te ~etiri groba. U isto~nom uglu hodnika G prona en je ugao do sada nepoznate gra evine, ~iji se jedan zid (pravac istok-zapad) pru a sredinom hodnika, dok drugi (pravac sjever-jug) ide ispod isto~nog zida transepta bazilike. Pokazalo se da isto~ni zid transepta koristi ovaj raniji zid kao temelj, tj. da nema svog posebnog temelja, kako se do sada mislilo. Nakon rušenja novoprona ene gra evine, iznad ovog ugla je izgra ena zidana grobnica i to prije izgradnje same bazilike. Time jc razjašnjeno, da otvor koji se vidio u sjevernom zidu bazilike ne pripada vratima jedne od faza izgradnje memorije I, ve} predstavlja ostatak zidane grobnice. U samom hodniku G otvorene su još tri sonde kako bi se provjerilo i dokumentiralo pru anje ove gra evine dalje na zapad. Sam zapadni kraj ovog zida prekinuo je anepigrafski sarkofag koji je tu postavljen nakon izgradnje bazilike. Uz njega je prona en i mali olovni lijes koji je sadr avao kosti dvoje djece. Na sanduku lijesa prona eni su znakovi dviju zvijezda te kristograma. S isto~ne strane transepta (sjeverno od apside bazilike) iskopana je ve}a sonda s ciljem da se detaljnije istra i i dokumentira zid koji pripada gra evini ranijoj od bazilike. U ovoj su sondi otkrivena dva zida koji pripadaju vremenu 2. st. pr. Kr., što potvr uju brojni nalazi keramike. Sonda na prostoru isto~no od kapele 1V dala je tako er nove podatke o sloju 2. st. pr. Kr. te je omogu}ila utvr ivanje redoslijeda gradnje kapela IV i VI. U samoj kapeli IV istra en je jugozapadni ugao kapele, ispod grobnice br. 10. Ovdje se pokazalo da je gra evina, ~iji je kut otkriven u hodniku G, direktno naslonjena na zid iz 2. st. pr. Kr., a na ovaj kut je nalegao sjeverni zid hortusa -

7 VAHD 90-91/ , str aree. U samom transeptu bazilike istra ene su tri sonde, od kojih je jedna dala nalaz grobnice poplo~ane mramornim plo~ama, a druga u samom jugoisto~nom kutu transepta je omogu}ila da se utvrdi relativna kronologija dvaju paralelnih ju nih zidova bazilike. Sjeverno od bazilike, kod niza od pet zidanih grobnica tipa a pozzetto otvorene su dvije sonde, kako bi se utvrdio redoslijed gradnje grobnica. Tom je prilikom otkriveno da grobnice nisu imale pravokutno ve} zaobljeno nadgra e. Ovakav tip grobnica nije do sada bio evidentiran na Manastirinama. Sonda na istra ivanja provedena ove godine omogu}ila su utvr ivanje relativne kronologije pojedinih kapela, dala su nalaz do sada potpuno nepoznate gra evine koja je prethodila izgradnji hortusa - aree te definitivno potvrdila postojanje sloja iz 2. st. pr. Kr. na Manastirinama što predstavlja najstariji do sada prona en i temeljito dokumentiran nalaz u Saloni. Sve sonde su dokumentirane foto i tehni~kom dokumentacijom u mjerilu 1:50, dok su grobovi dokumentirani u mjerilu 1:10. Konzervirani su i dokumentirani svi sitni nalazi s Manastirina. Završetak radova kao i napravljena tehni~ka i foto dokumentacija omogu}ili su konzerviranje pojedinih dijelova ovog sklopa. Tako je konzerviran isto~ni dio hodnika G i jugozapadni ugao kapele IV na na~in da je posjetiocu na ovom mjestu mogu}e pratiti sve faze ovog kompleksa po~evši od 2. st. pr. Kr. do 7. stolje}a. Budu}i da su prilikom ranijih (Buli}evih i Gerberovih) istra ivanja pojedini sarkofazi isto~no od apside ostavljeni bilo na zemljanim stupovima bilo na improviziranim podupira~ima, ukazala se hitna potreba za sanacijom pojedinih postolja sarkofaga, odnosno za postavljanjem novih postolja umjesto zemljanih stupova kako sarkofazi ne bi padali. Na ovaj je na~in sanirano 15 postolja za sarkofage i to tako da je nastavljena Buli}eva praksa, na ovom lokalitetu, da se novi elementi rade u opeci kako bi se jasno razlikovali od originalnih dijelova. Konzervirane su i stepenice u kapeli VIII te tri grobnice tipa a pozzetto s polukru nim nadgra em. Episkopalni centar, oratorij, terme, Porta Caesarea Redovito je odr avan cijeli arhitektonski sklop. Marusinac Skre}emo pozornost da - ve} niz godina odga ani - zaštitni arheološki radovi na Marusincu, za koje smo u ovoj godini dobili rješenje Uprave za zaštitu kulturne i prirodne baštine Ministarstva kulture, nisu mogli biti provedeni zbog gore navedenog razloga suspendiranja ve} sklopljenog ugovora s Ministarstvom kulture.

8 592 KRONIKA Primjedbe na GUP Solina Muzej je Gradskom poglavarstvu - Odjel za gospodarenje prostorom, gospodarstvo i javne potrebe grada Solina a na znanje Ministarstva kulture, uputio primjedbe na GUP Solina, na koje me utim nije dobio nikakva o~itovanja: 1) U tekstualnom i grafi~kom dijelu GUP-a upotrebljavaju se termini arheolo{ka zona i arheolo{ki park na na~in na koji nije jasno radi li se o istom podru~ju ili o razli~itim podru~jima koja imaju i razli~it tretman. To bi trebalo pojasniti. Dalje, upotrebljava se niz nestru~nih termina, npr: po ~emu je Gradina za{ti}ena spomeni~ka cjelina Solina, a [uplja crkva pojedina~ni spomenik ostao izvan za{ti}ene arheolo{ke zone. 2) Ni u tekstu niti na grafi~kim prikazima nije jasno jesu li Centar i Gospin otok i dalje za{ti}eno spomeni~ko podru~je Solina, kako je to utvr eno rje{enjem Zavoda za za{titu spomenika kulture u Splitu br. 40-5/70 od Ovo bi podru~je i dalje trebalo ostati dijelom za{ti}ene zone. Drugo je pitanje, mo`e li se na ovom dijelu (podru~je isto~no od ceste Split-Klis) za{ti}ene zone dozvoliti izgradnja, uz prethodnu obvezu investitora da financira arheolo{ka istra ivanja, kojih rezultati mogu utjecati na kona~nu dozvolu. Zapadno od navedene ceste ne bi trebalo dozvoliti nikakvu izgradnju. 3) Ono {to se na grafi~kom prikazu Prostornog plana ure enja grada Solina naziva arheolo{ka zona, a u tekstualnom dijelu izgleda da odgovara zoni arheolo{kog parka uklju~uju}i cemeterijalno bazilikalne komplekse Kaplju~a i Manastirina (tekst 4.4), opisuje se u Generalnom planu ure enja Solina kao arheolo{ki park, A o~ito nije ispravno definirano. Svaki pravi park, a osobito arheolo{ka zona moraju biti ogra eni i pod sasvim drugim re`imom od opisanog. To isto treba va`iti za Marusinac koji je tako er cemeterijalno bazilikalni kompleks, kao i Kaplju~ i Manastirine. Arheolo{ka zona Marusinca nema nikakve veze s pu~kim naseljem Marusinac. Radi se o dvije odvojene i razli~ite stvari, kao {to je to u istom tekstu i u~injeno s npr. pu~kim naseljem Para}, koje sasvim ispravno nije vezano uz amfiteatar, premda se nalazi u njegovoj blizini, kao {to se i pu~ko naselje Marusinac nalazi u blizini cemeterijalno bazilikalnog kompleksa Marusinac. Nije jasno {to zna~i izraz predvi ene lokacije za parkirali{ta unutar arheolo{ke zone ili arheolo{kog parka. Po ovoj formulaciji, mogu}e je da ove lokacije osvanu bilo gdje unutar zone i uz niz objekata koji ne bi bili ~vrsto gra eni. Radi se o tome da se unutar arheolo{ke zone ne dozvoli nikakva gradnja pa bila ona ~vrsta ili ne. Prema na{em mi{ljenju, koje smo u niz navrata argumentirali javno, potrebno je da arheolo{ka zona bude doista arheolo{ka zona, {to ovim konceptom nije, ve} je samo me ufaza u nakaradnoj urbanizaciji ovog prostora. Ako,

9 VAHD 90-91/ , str uostalom, ogra ena arheolo{ka zona mo e biti usred grada Rima, ne znamo za{to ne bi mogla biti u gradu Solinu, jasno uz sve prijelazne mehanizme koji bi omogu}ivali nastavak zemljoradnje. 4) Pri odre ivanju Gospina otoka tj. zone sveti{ta polazi se od toga da su na Otoku definirani arheolo{ki lokaliteti, {to nije slu~aj. To tek predstoji pa bi tek temeljem tih rezultata bilo mogu}e dati uvjete za planirano oblikovanje sveti{ta. Gore navedene primjedbe dane su temeljem materijala izlo enih na javnom uvidu u zgradi Poglavarstva grada Solina, budu}i da Arheolo{ki muzej u Splitu nije bio konzultiran prilikom njihove izrade. VIS - ISSA Pod vodstvom Branka Kirigina, muzejskog savjetnika, te Ante Pite{e i Sanje Iv~evi}, kustosa Muzeja obnovljena je muzejska arheolo{ka djelatnost na Visu, sredstvima Ministarstva kulture splitsko-dalmatinske. Nastavilo se s ure enjem helenisti~ke nekropole na Martvilu. Na rimskim termama je postavljena eljezna ograda u du ini od 142 m s dva para vrata i s natpisom s osnovnim informacijama o lokalitetu, koji je temeljito o~i{}en od raslinja i otpada. Istra ivalo se na prostoru anti~kog trijema, koji se pru a oko 60 m u smjeru istok-zapad izme u terma na istoku i Kanarije na zapadu. Istra ene su tri sonde koje su pokazale da trijem le i na ivcu, ostaci poplo~anja nisu na eni, te se ne mo e sa sigurno{}u utvrditi njegova {irina. Izra en je arhitektonski snimak trijema. Vodilo se istra ivanje srednjovjekovnih crkava sv. Nikole u Dolu i sv. Marije u Poselju. Utvr eno je da crkva Svetog Nikole le i na ostacima neke ranije gra evine, vjerojatno anti~kog hrama, te da se prije gradnje crkve na tom mjestu pokapalo tijekom srednjeg vijeka. Ispred crkve na ena su tri gipsana kasnogoti~ka sveca (sv. Nikola, sv. Lovre i sv. Petar) koji su se nalazili na oltaru crkve prije nego li su ih zamijenili novi drveni kipovi svetaca u 17. stolje}u. Crkva je najvjerojatnije nastala u 15. stolje}u, a nadogra ena je u 17. stolje}u. Izra ena je arhitektonska dokumentacija cijelog sklopa. U sondi uz ju nu stranu crkve sv. Marije na eni su gusto poredani grobovi. Otkrivena je zidana grobnica i grobovi pod plo~ama. Nalazi se datiraju u 15. stolje}e. Srebrni nakit i novac prvi su takvi nalazi s otoka Visa. Natpis pisan rimskom kapitalom vjerojatno je bio uzidan u grobnicu kao spolia. Kopija bron~ane glave bo ice Afrodite je u lipnju godine postavljena u arheolo{ku zbirku u Visu, dok je original pohranjen iz sigurnosnih razloga. Knjiga Branka Kirigina Issa u nakladi Matice hrvatske iz Zagreba prezentirana je u Visu i u Zagrebu.

10 594 KRONIKA VID KOD METKOVI]A - NARONA Na lokalitetu ex-ple}a{eve {tale, zapadno od Norina, tj. isto~no od Augusteuma, prekinuli smo i odstranili prometnicu kako bismo mogli izvr{iti istra ivanje, za{tititi vrijedne spomenike, te preusmjerenjem prometnice stvoriti uvjete za budu}u kona~nu prezentaciju sklopa Augusteuma i Foruma te izgradnju na tom mjestu predvi enog muzejskog paviljona. Sredstvima Ministarstva kulture izvr{eni su radovi, a temeljem odgovaraju}eg rje{enja Uprave za za{titu spomenika kulture i prirode Ministarstva kulture. Radovima je rukovodio E. Marin. Na dubini od oko pola metra prona eni su ostaci plo~nika anti~kog Foruma, te natpisa s imenima graditelja. Ispod tog sloja otkriveni su ostaci grada iz 2. stolje}a pr. Kr., za koje se dosad nije znalo, pa to predstavlja zna~ajan doprinos najstarijoj povijesti ne samo Narone, ve} i urbanizma na tlu Hrvatske. Prona eni ostaci poma u da se na novim osnovama protuma~i nastanak Narone jo{ u 2. st. pr. Krista. Sve faze rada detaljno su arhitektonski, crta~ki i fotografski dokumentirane. Opisani radovi omogu}ili su da projektiramo novu trasu prometnice. Dio, preko kojega }e biti postavljena prometnica, je potpuno nasut, dok je dio koji }e biti slobodan i prezentiran u okviru kona~nog navedenog rje{enja, djelomi~no zasut. Organizirali smo i premje{tanje infrastrukture (voda, telefon). Te i otkopani spomenici pohranjeni su u arheolo{koj zbirci u Vidu, dok su lak{i preneseni na obradu u Muzej u Split. Usporedo s ovim glavnim poslom, nastavljen je rad na ure enju ju nih gradskih bedema te arhitektonskog sklopa Sveti Vid, prema ranijem projektu. Dovr{ena je i {etnica uz novoure ene i za{ti}ene gradske bedeme na sjevernoj i ju noj padini Vida, u suradnji s Odborom za podizanje spomenika knezu Domagoju. Grad Metkovi} je osigurao zna~ajnu participaciju, na na~in da je pokrio tro{kove smje{taja stru~ne ekipe Muzeja u hotelu Narona u Metkovi}u, te podmirivanjem preostale rate za otkup ex-ple}a{evih {tala i tzv. Gornjih njiva, prema prethodno sklopljenom ugovoru. Ministarstvo kulture je odobrilo projekt konzervacije i restauracije mramornih skulptura iz Augusteuma u Naroni, koji je izradio konzervator Ivo Donelli, te je u teku}oj godini financiralo oko dvije tre}ine potrebitih sredstava. Sve skulpture i njihovi ulomci preba~eni su na obradu u Muzej u Split. Tako er je u Arheolo{ki muzej u Splitu preba~ena i skulptura iz Opuzena, tzv. torzo imperatora, prema dogovoru s Gradskim poglavarstvom, a zbog nu ne konzervacije, te restauracije i postava na budu}oj izlo bi o Augusteumu u Naroni. Prigodna izlo ba Ave Narona postavljena je tijekom godine u Zagrebu, [ibeniku, Zadru, Metkovi}u, Dubrovniku, Pu~i{}ima na Bra~u i u Solinu. U Zagrebu je posavljena u Galeriji Matice hrvatske, te je paralelno promovirana i prigodna knjiga Ave Narona. Na sve~anosti su sudjelovali prigodnim rije~ima

11 VAHD 90-91/ , str uime Ministarstva kulture, zamjenik ministra Ivan [ari}, uime Ministarstva vanjskih poslova, zamjenik ministra Ivo Sanader, uime Matice hrvatske, predsjednik Josip Bratuli}, te britanski veleposlanik u Hrvatskoj Gavin Hewitt, koji je i poklonio za Muzej dvije kopije mramornih glava iz Narone, koje se ~uvaju u Ashmolean muzeju u Oxfordu, profesor Nenad Cambi i ravnatelj E. Marin ( ). U Metkovi}u je istovremeno s izlo bom odr ana i prezentacija knjige Ave Narona, koju je promovirao prof. Janko Belo{evi} (27. 6.). U Dubrovniku je izlo ba uprili~ena na dan otvaranja dubrova~kog Festivala, u nazo~nosti brojnih visokih du nosnika, a otvorio ju je upan dubrova~koneretvanski dr. Jure Buri}. U Pu~i{}ima je izlo bu otvorio ministar kulture mr. Bo o Bi{kupi}. Muzej je producent i video kazete Ave Narona, koju je re irao i}. Praizvedba je odr ana u muzeju Mimara u Zagrebu (kazeta je napravljena u hrvatskoj i engleskoj jezi~noj verziji). Izlo ba Ave Narona je prikazana zajedno s izlo bama Pro Salona i Otisci Cesarica u Puli. Izlo be je otvorila veleposlanica pri UNESCO-u Vesna Girardi Jurki}. ME\UNARODNA SURADNJA U okviru dugogodi{nje suradnje s Francuskom, E. Marin, muz. savj., Maja Bona~i} Mandini}, vi{i kustos, Jagoda Marde{i}, kustos, Aida [ari}, kustos, te Branko Pen er, voditelj odjela tehni~kih poslova, sa suradnicima, nastavili su rad na pripremi tre}eg sveska serije Salona (Manastirine). Tijekom mjeseca kolovoza prof. Nancy Gauthier i Françoise Prevot radile su na pripremi ~etvrtog sveska serije Salona (korpus starokr{}anskih natpisa Salone). E. Marin, J. Marde{i} i B. Pen er bili su u mjesecu prosincu u Parizu u svezi zavr{nih radova na publikaciji Salona III (Manastirine). U svezi te suradnje, savjetnik za kulturu u francuskom veleposlanstvu u Zagrebu gosp. Patrick Denni je posjetio Muzej. Ove godine potpisan je i novi me unarodni sporazum s Italijom i [panjolskom o zajedni~kom prou~avanju i izdavanju zbornika latinskih natpisa Narone i Salone (nekropola Hortus Metrodori). Ko-direktor projekta suradnje izme u Arheolo{kog muzeja u Splitu i Sveu~ili{ta u Barceloni i Macerati E. Marin, zajedno s profesorima Gianfranco Paci sa suradnicima, Marc Mayer i Isabel Rodà radili su na korpusu latinskih napisa Narone i to na samom lokalitetu, u njegovoj okolici, te u muzejima u Makarskoj i Zadru te u Splitu. Branko Kirigin, muz. savj., nastavio je rad na me unarodnom projektu Jadranski otoci. Jagoda Marde{i}, kustos, sudjelovala je u radu u istom projektu, obradiv{i rimsku keramiku s istra ivanja u [kripu.

12 596 KRONIKA ZNANSTVENI SKUPOVI Muzej je bio suorganizator znanstvene tribine o Carskom kultu na isto~nom Jadranu, u auli Rektorata Sveu~ili{ta u Zagrebu, te znanstvenog skupa na istu temu u Puli. Ravnatelj E. Marin, sudjelovao je priop}enjima na znanstvenim skupovima: - Carski kult na isto~nom Jadranu, Sveu~ili{te u Zagrebu. - Società dalmata di storia patria, Ist. Enc. Ital., Roma. - Workshop on Urbanism, Institute for Advanced Studies, Hebrew University, Jerusalem. - 11e Congrès International d Epigraphie grecque et latine, Roma. - III. okrugli stol Alpe Adria o epigrafiji i povijesnim izvorima, Aquileia. - Carski kult na isto~nom Jadranu, Pula Branko Kirigin muz. savj., sudjelovao je priop}enjem na me unarodnom simpoziju - La ceramica altoadriatica, Ancona. Jagoda Marde{i}, kustos, sudjelovala je priop}enjem na skupu - Malakolo{ka fauna u Ka{telanskom zaljevu Sanja Iv~evi}, kustos, sudjelovala je priop}enjem na me unarodnom znanstvenom skupu - Carski kult na isto~nom Jadranu, Pula Ivo Donelli, vi{i konzervator, sudjelovao je priop}enjem o problematici konzervacije mramornih skulptura iz Narone na simpoziju koji je organizirala Europska zajednica u Tunisu, te na simpoziju o Carskom kultu na isto~nom Jadranu. Damir Kli{ki}, kustos, sudjelovao je na skupu HAD-a u Zadru. STRU^NI I ZNANSTVENI RADOVI (tiskani ili u tisku u godini) E. Marin Knjiga: - Ave Narona, Matica hrvatska, Zagreb, Znanstveni radovi: - Iscrizioni dell augusteo di Narona scoperto di recente, Preatti, XI Congresso Internazionale di Epigrafia Greca e Latina, Roma 1997, p Lexicon of Greek Personal Names from Dalmatia, contribution to the Lexicon of Greek Personal Names (ed. P. M. Fraser, E. Matthews), British Academy, Vol. IIIa, Oxford, (u suradnji s I. Britvi}). - Découverte d un Augusteum à Narona, CRAI, Pariz, 1996.,

13 VAHD 90-91/ , str Stru~ni radovi: - Narona u vrijeme Carla Patscha i danas, C. Patsch, Povijest i topografija Narone, Metkovi}, 1996, p Predstavljanje djela o Saloni prigodom 175. godi{njice Arheolo{kog muzeja u Splitu, Latina et Graeca 39-40, Zagreb, 1997, p Pogled na starokr{}ansku Salonu, U kri u je spas, Zbornik mons. A. Juri}a (ed. M. [karica, A. Mateljan), Split, 1997, p (Résumé: Regarde sur Salone Chrétienne). - Urbana i pejza na arheologija u Solinu, Histria Antiqua I, Pula 1995., ^lanci, odnosno, razgovori u novinama: U tisku: - Poznati izbliza - Emilio Marin, ravnatelj Arheolo{kog muzeja u Splitu (razgovor vodio Domagoj Rogulj), Nemiri 6, Split, 1997, p Ave Narona: gradnja, trajanje, ru{enje (razgovor vodila Vesna Kusin, Vjesnik, Zagreb, [to je nama Narona? (razgovor s D. Jendri}), Ve~ernji list, Zagreb, Tri dragulja Salona-Narona-Issa (razgovor vodio Stjepan [e{elj), Hrvatsko slovo, Zagreb, , p. 1, Razgovor s dr. Emiliom Marinom, ravnateljem Arheolo{kog muzeja u Splitu (razgovor vodila A. Ba{i}), Gospin Otok 3, Solin, 1997, p Afirmacija nacionalne arheologije (u povodu 100 god. otkri}a natpisa kraljice Jelene), Solinska kronika, Pu~i{}a - Sa~uvajmo trag u kamenu!, SD, Nove spoznaje o Manastirinama (razgovor vodila, i s P. Chevalier, M. Batarelo), Solinska kronika, Vespazijan gradio luku? (razgovor s G. Beni}), SD, Narona i prije Narone (razgovor s G. Beni}), SD, Priop}enje sa znanstvenog skupa Splitska predgra a Lu~ac - Manu{ - La correspondance de Rossi/Buli} au Musée Archéologique de Split, Acta XIII CIAC - Narona et Salona, Acta XIII CIAC - Narona: Sveti Vid, VAHD Narona 6-9. stolje}e, Miscellanea A. Nestori, Rim - Publication des inscriptions romaines de Salone et de Narone, Actes IX Rencontre franco-italienne sur l épigraphie

14 598 KRONIKA B. Kirigin Knjiga: - L introduction du culte impérial dans la Dalmatie, Actes colloque Chantilly - La Dalmazia centrale fra paleocristiano e ed altomedioevo con speciale riferimento alle Marche, VII seminario, Cupra marittima - Arheolo{ki muzej u Splitu i Boka, Petriciolijev zbornik - Arheolo{ka ba{tina otoka Hvara, Hrvatska, BAR IS, 1995 (vi{e autora). Stru~ni radovi: - Bilje{ke o flotaciji arheolo{kih ostataka, OHAD 29/I, Zagreb 1997, (s M. Darmanin i T. Kaiserom) - In memoriam: Mladen Nikolanci ( ), OHAD 29/2, Zagreb 1997, ^lanci u novinama: U tisku: - Morska mitologija - Halkionski dani, More, prosinac, Zagreb 1997., str Tihi odlazak. In memoriam: arheolog Vid Bili~i} ( ) SD , str Slikane vaze iz Isse, SD , str Archaeological evidence for the presence of the cult of Diomedes on the Adriatic (sa S. ^a~om), Padova - Povijest arheolo{kih istra ivanja na [olti (BAR IS) - Povijest arheolo{kih istra ivanja [kripa (BAR IS) - Povijest arheolo{kih istra ivanja Bra~a (s J. Burmazom) (BAR IS) - Historijat arheolo{kih istra ivanja otoka Visa s bibliografijom, VAHD The Greeks in Central Dalmatia: Seven Years After Sydney, Akti simpozija u Metapontu (1992.) - Late Roman Period on the Island of Vis and its Archipelage: The Archaeological Evidence, Acta XIII CIAC - The Greeks in Central Dalmatia, three years after Metaponto, Akti simpozija u Veneciji (1995.) - Za{titna arheolo{ka istra ivanja Starogradskog polja u i godini, za knjigu: Chora Pharou, Ljubljana

15 VAHD 90-91/ , str Illyrien - natuknic za Leksikon für Theologie und Kirche - Adriatic Island Project, Akti simpozija u Sieni (vi{e autora) Maja Bona~i} Mandini} Stru~ni rad: U tisku: - Zbirka anti~kog novca u Gradskom muzeju Makarske, Makarsko primorje 3, Makarska Katalog novca, novi i stari nalazi, Salona III Jagoda Marde{i} ^lanci u novinama: U tisku: - Istra ivanja na Manastirinama, Solinska kronika, , br Anti~ki pe~at modernoga grada, Solinska kronika, , br Arheolo{ka zona - plu}a Solina, Solinska kronika, , br Treba li dokraj~iti ostatak Salone?, Solinska kronika, , br Sonde i katalog nalaza amfora i grobova, Salona III - Nekropola na Manastirinama, Salona III Ante Pite{a U tisku: - Bron~ani kri evi, relikvijari-enkolpioni iz ranosrednjovjekovne zbirke AMS, VAHD Zrinka Buljevi} U tisku: - Groblje na redove iz vremena seobe naroda u Naroni, VAHD Ergo sit Hippolytus, Opuscula archaeologica Sanja Iv~evi} U tisku: - Carske statue s Visa, Radovi skupa Carski kult na isto~nom Jadranu - Prigodni tekst za katalog izlo be Spon, Adam, Cassas i Lavalée u Hrvatskoj

16 600 KRONIKA Ema Vi{i} Ljubi} Stru~ni rad: - Prigodni tekst za katalog izlo be Pro Salona, Split - Solin 1997 A. [ari} Bu an~i} U tisku: - Antropologija nekropole Manastirine, Salona III A. Duplan~i} Stru~ni i znanstveni radovi - Razgrani~enja izme u Splita i Trogira na ^iovu u 15. stolje}u, Starohrvatska prosvjeta, Split 1995., (1996), ser. III, 21/1991, str Dopune ivotopisu i bibliografiji Julija Bajamontija, Gra a i prilozi za povijest Dalmacije, Split 13/1997, str Il diploma di nobiltà romana dello spalatino Giovanni Pietro Marchi. Scuola dalmata dei SS. Giorgio e Trifone, Venezia 32/1997., str Izabrana bibliografija, u: Jo{ko Belamari}, Split - od carske pala~e do grada, Split 1997, str Portreti Ivana Josipa Pavlovi}a-Lu~i}a, Makarsko primorje, Makarska 3/1997, str P r e d a v a n j a Muzejski savjetnik E. Marin odr ao je predavanje Narona - hrvatska Mikena u Me unarodnom sredi{tu hrvatskih sveu~ili{ta u Dubrovniku Tako er je predstavio knjigu Arheolo{ka ba{tina otoka Hvara, Hrvatska, BAR IS u pala~i Milesi (ista knjiga je bila prezentirana i u Hvaru). Odr ao je i predavanje u Francuskom dru{tvu za klasi~nu arheologiju u Parizu Muzejski savjetnik B. Kirigin odr ao je predavanje o Palagru i u Puli i nakon toga predavanje o gr~koj keramici na Odjelu za arheologiju u Ljubljani. S u r a d n j a s a s r e d s t v i m a j a v n o g p r i o p } a v a n j a Sredstva javnog priop}avanja, op}enito uzev{i, dosta su pa nje poklonila djelatnosti Muzeja, osobito u svezi radova u Naroni. Navodimo samo neke

17 VAHD 90-91/ , str va nije vijesti: Vjesnik , 2. 5., 5. 7., , Slobodna Dalmacija , 2. 5., 6. 6., , , 2. 8., , 5. 9., , , , , , , Ve~ernji list 2. 5., , , , Dubrova~ki vjesnik 5. 7., Glas Istre , Glas koncila I drugi mediji ukazali su znatnu pozornost djelatnosti Muzeja: HTV I. panorama, TV Marjan, Hrvatski radio I. program, Radio Split, Radio Makarska rivijera, Radio Bra~. Osobito mo emo istaknuti i ~lanak M. Vukovi}a, Naronski hram cara Augusta, koji je objavljen u Matici - ~asopisu hrvatske matice iseljenika br. 1/ 1997, p V a n j s k a s u r a d n j a Ravnatelj E. Marin odr ao je predavanje na Sveu~ili{tu u Macerati, u okviru suradnje Arheolo{kog muzeja i tog Sveu~ili{ta. U okviru iste suradnje, voditelj knji nice Arsen Duplan~i} je bio na studijskom boravku u Macerati, gdje je radio na prou~avanju arhiva a u svezi anti~kih natpisa iz Dalmacije. Temeljem sastanka iz prethodne godine s generalnim direktorom UNESCO-a, UNESCO je odobrio svoj doprinos za spomenike Narone u iznosu od USD. Za istaknuti je potporu veleposlanice Republike Hrvatske pri UNESCO-u Vesne Girardi Jurki}. Na poslijediplomskom studiju Graditeljsko naslje e u Splitu E. Marin je predavao , na poslijediplomskom seminaru na Institutu za arheologiju na Sorbonnei a na Papinskoj akademiji za arheologiju u Rimu odr`ao je inauguralno predavanje Tako er je govorio na otvorenju izlo`be Hrvatska kulturna ba{tina u Opuzenu - Podgradina, u organizaciji Neretvanske riznice, te na prezentaciji prijevoda knjige Karla Patscha o Naroni u Metkovi}u, u organizaciji Matice hrvatske. E. Marin ~lan je savjeta ~asopisa Histria antiqua 1/1995., koji je objavljen god. Branko Kirigin, muzejski savjetnik je sudjelovao na arheolo{kim iskapanjima na rtu Plo~a u mjesecu listopadu, te na rekognosciranjima otoka Su{ca i poluotoka ^iova. Maja Bona~i} Mandini}, vi{i kustos, na prijedlog Ministarstva kulture, je uredila zbirku rimskog, bizantskog, ugarskog i venecijanskog novca u Franjeva~kom samostanu u Tomislavgradu, te je izradila katalog novca, sinopsis i legende za postav. Ema Vi{i} Ljubi}, kustos, je sudjelovala na iskapanjima na lokalitetu Basilicae pictae u Splitu.

18 602 KRONIKA S t r u ~ n o u s a v r { a v a n j e E. Marin je nastavio u sije~nju god. u prethodnoj godini zapo~eti boravak na Sveu~ili{tu u Heidelbergu, na Seminaru za staru povijest, kao stipendist njema~ke vlade (DAAD). Odr ao je jedno predavanje i jedan seminar. Zrinka Buljevi} i Sanja Iv~evi} su nastavile poslijediplomski studij izradbom magistarskih radnja. Damir Kli{ki} je polo io stru~ni ispit za kustosa. P r i z n a n j a i p r o m a k n u } a U godini, E. Marin izabrani je: - Dopisni ~lan Real Academia de Buenas Letras, Barcelona. - Dopisni ~lan Societé Nationale des Antiquaires de France, Paris. - Pridru eni ~lan Comitato promotore dei Congressi internazionali di Archeologia Cristiana, Roma. Op}i, t a j n i ~ k i, k n j i g o v o d s t v e n i i b l a g a j n i ~ k i p o s l o v i U god. slu ba op}ih poslova je sura ivala s projektantom obnove Muzeja Vinkom Pera~i}em, slu bom nadzora i izvo a~ima radova na zgradi Muzeja. Slu ba je brinula o sigurnosti Muzeja, ispomagala je pri organizaciji izlo bi, radova na terenu, prijevozu spomenika iz Vida i sli~no. Vr{ila je popravke i kontrolu instalacija i opreme u zgradi Muzeja i preparatorskoj radionici. Redovito je odr avan isto~ni i zapadni muzejski vrt, te lapidarij. Ra~unovodstveni, knjigovodstveni i blagajni~ki poslovi izvr{avani su zakonito, stru~no i na vrijeme. Za potrebe preparatorske radionice naru~ena je nova oprema i aparati. Kupljena je nova kosa~ica za travu. Za potrebe radionice ku}nog majstora nabavljen je alat. Tijekom god., sklopljeno je 78 ugovora o djelu, ~etiri ugovora o otkupu novca i predmeta, te ugovori s tvrtkama koje su radile na obnovi Muzeja. Sklopljen je ugovor o propagandnoj suradnji na promid bi Salone, te ugovor o poslovnoj suradnji s poduze}em Gloster na izradi video kazete Salona. Na temelju potpisanih ugovora s Ministarstvom kulture, dostavljena su sva predvi ena izvje{}a. U redovnom roku je dostavljen i prijedlog programa rada Muzeja za god. Ministarstvu splitsko-dalmatinskoj i dubrova~ko-neretvanskoj te gradovima Splitu, Metkovi}u i Visu. Ministarstvu znanosti dostavljen je zahtjev za nov~ano podupiranje izdavanja VAHD-a. Nastavljen je program informatizacije Muzeja, koje financira Ministarstvo kulture.

19 VAHD 90-91/ , str Nabavljen je i kompjuterski program za numizmatiku NUMIZ. Odr ani su sastanci Upravnog vije}a Arheolo{kog muzeja, sastanci Stru~nog vije}a, te niz sjednica po odjelima. V a r i a U prigodi proslave 165. obljetnice Arheolo{kog muzeja u Zadru, ravnatelj E. Marin je ~estitao prigodnim govorom uime AMS i arheolo{kih muzeja Hrvatske (Zadar, 1. listopada) Ravnatelj Muzeja je sudjelovao i u sve~anosti porinu}a broda don Frane Buli} u Brodogradili{tu Split, te na obilje avanju 110. godi{njice ro enja don Lovre Kati}a u Solinu, kao i na solinskoj proslavi sv. Duje na Manastirinama. In memoriam Bilje imo sa alo{}u da je u ovoj godini preminuo dugogodi{nji muzejski kustos i ravnatelj Mladen Nikolanci. U lapidariju Arheolo{kog muzeja odr ana je komemoracija, a sprovod na groblju Lovrinac, 15. svibnja. PRILOG Z a k l j u ~ a k U godini svoj doprinos u raznovrsnim, i bogatim uspjehom, poslovima Arheolo{kog muzeja u Splitu iskazali su: Odjel za arheologiju: Branko Kirigin, Maja Bona~i}-Mandini}, Jagoda Marde{i}, Ante Pite{a, Zrinka Buljevi}, Sanja Iv~evi}, Ema Vi{i} Ljubi}, Damir Kli{ki} i Aida [ari} Bu an~i}. Biblioteka: Arsen Duplan~i} i Hanja Ani}. Odjel op}ih poslova: Bo{ko Utrobi~i}, Snje ana Laura, Josip Radi}, Slobodanka Anti~i}, Dragana Rada~i}, Dragan [imuni}, Ivica Marovi}, Jozo [aki}, Boris ^argo, Marija Madir, Irijana [aki}, Ivica Topi}, Jadranka Budi{a i \uro Po gaj. Odjel tehni~kih poslova: Branko Pen er, Ivo Donelli, Ika Prpa Stojanac, Borko Vje{nica, Mario ^ori}, Ton}i Seser, Andrija Pa{ali}, Darko Vuk{i} i Ravnatelj Prof. dr. Emilio Marin

20 604 KRONIKA Prilog 1. Mladen Nikolanci in memoriam Rastanci su uvijek tu ni, pa i onda kad su prirodni. Ovaj je pone{to druk~iji: vrlog pokojnika vra}amo Majci zemlji s njegovih 81 godinom provedenom na Zemlji, a njegova je ovozemaljska majka jo{ me u nama. Njoj je u prvom redu upu}ena na{a su}ut, pokojnikovu bratu i ne}acima, s molitvom Nebeskoj Majci da im bude utjehom. Moji prvi, pasivni susreti s prof. Mladenom Nikolancijem zbivali su se prije tridesetak godina u ulici Nikole Tesle, na potezu izme u Klasi~ne gimnazije i kri anja sa Zrinsko-Frankopanskom. Vi ao sam jednog gospodina, koji je tada bio malo stariji od mene danas, koji mi je djelovao odmjereno i ozbiljno i koji je relativno brzim korakom prolazio pravcem suprotnim od moga. Uo~io sam da ga poneki od mojih gimnazijskih profesora pozdrave i netko mi je rekao da taj gospodin radi u Arheolo{kom muzeju. Ja sam iz Gimnazije odlazio ku}i a on je, o~ito, iz Muzeja odlazio svojoj ku}i. Nekoliko godina kasnije, u jesen 1970., kao student s tek upisanom drugom godinom fakulteta, vidio sam tog istog gospodina kako predsjeda proslavi 150. obljetnice splitskog Arheolo{kog muzeja, tada sam znao da se taj gospodin zove Mladen Nikolanci. Proslava je imala svoja dva bitna dijela: znanstveni skup Disputationes Salonitanae u Podrumima Dioklecijanove pala~e i otvaranje novog stalnog izlo benog postava u Arheolo{kom muzeju. Nakon tri godine, Nikolancija vi{e nije bilo u Muzeju, bio se povukao i s ravnateljstva i iz Muzeja, mjesto kustosa za epigrafiju bilo je slobodno i Nikolancijev nasljednik na mjestu ravnatelja Rapani} ponudio mi je da do em na to mjesto. Ne mo da u samom tom trenutku, ve} ne{to kasnije, shvatio sam kakva je to bila privilegija. Ne sje}am se da sam tih svojih prvih godina Nikolancija vi ao u Muzeju, odjednom do{la je i vijest s Hvara, gdje je u Dubokovi}evu Centru za kulturnu ba{tinu bilo njegovo novo radno mjesto: Nikolanci se eni i odlazi u Njema~ku. Iz mirovine koju je provodio u Njema~koj vra}ao se ljeti u Split i Hvar, i iz tih ljeta ostao mi je u sje}anju violinski koncert koji je odr ao u crkvi Gospe od zdravlja, te razgovor koji smo nakon tog koncerta vodili u nazo~nosti njegove supruge. Mislim da je to bila njegova posljednja radosna glazba. Sudbina je u~inila da se sâm iz Njema~ke ponovno vrati u Split. I od tada pamtim njegovo ponovno dru enje s Muzejom. Sje}am se, ne{to prije ili poslije tog povratka iz Njema~ke, jednog susreta uz kafu koju je tada u biblioteci prire ivala Neda

21 VAHD 90-91/ , str Anzulovi}, kada su se potpuno neplanirano tu susreli s nama mladima Duje Rendi}-Mio~evi}, Branimir Gabri~evi} i Mladen Nikolanci. Razgovor koji su vodili bio je toliko opu{ten, i tada sam ih otkrio u novom svjetlu. Nekada{nji kolege i jedan drugom nasljednici na ravnateljstvu Muzeja, jedan za drugim su nas u nekoliko godina napustili. Krajem lipnja posljednji put smo svi bili zajedno u muzejskom vrtu i ostavili tu uspomenu u fotografiji. Imao sam ~ast objaviti zbornik radova Mladena Nikolancija u 82. svesku muzejskog ~asopisa, kojima je on sâm dao poseban naslov Postrema opera. U tom razdoblju ~esto smo razgovarali, ponekad vrlo dugo, ponekad bi se susreli i na Marjanu. Mogu samo ponoviti ono iz Siguran sam da }e tihi i samoprijegorni rad Mladena Nikolancija uvijek ostati u najboljem sje}anju njegovih suradnika u Arheolo{kom muzeju, a njegov doprinos razvoju biblioteke i zbirki Arheolo{kog muzeja, njegovi prilozi na{oj staroj povijesti, arheologiji i epigrafiji, zna~it }e nezaobilazne orijentire u na{oj kulturi i znanosti. Jama~no je njegov najprepoznatljiviji doprinos u helenisti~kim studijama. Njegov pak stalni muzejski postav iz 1970., na alost je prestao postojati s po~etkom rata 1991., kada smo sklanjali sve eksponate na sigurno mjesto. Sticajem okolnosti nije se vi{e nikad vratio. Nikolanci je, me utim, prekr{io rije~. Postrema opera ipak nisu bila njegova zadnja rije~. Pripremio je jednu op{irnu studiju za muzejski Vjesnik, oko koje jo{ nije bio postignut kona~ni dogovor o na~inu objavljivanja. U svesku koji smo objavili in memoriam Duji Rendi}u dao je svoj prilog o Saloni. Vrijeme je neumitno letjelo i u posljednjih godinu dana, na`alost, gotovo da se nismo ni vidjeli ni ~uli. I onda slijedi totalno iznena enje. Ne znaju}i da sam odsutan iz Splita, 21. prosinca pro{le godine pi{e mi dugo pismo, koje tek ~itam u velja~i. I sada ponovno i pa`ljivo. Saznajem da je u me uvremenu pripremio cijeli niz radova, njih sedam, koje stavlja pod zajedni~ki latinski naslov Aliquot in Adria Illyrica nomina geographica elucubrantur. Evo pojedinih sastavnica: o anti~kom imenu Pelje{ca, o Manijskom zaljevu, o Kornatima za koje dr`i da se odnosi latinski toponim Crateae. Posebno je poglavlje o preddionizijevskoj Issi. Potom o Anchiale, o ubikaciji koje je ve} pisao u navedenom zborniku. Znam da je Nikolanci posljednjih godina pisao zapravo po sje}anju. Nisam uvijek bio siguran koliko je upu}en u najnoviju literaturu. Ali evo demantija. U kontekstu obrazlo`enja za svoj rad o Anchiale, u spomenutom pismu, Nikolanci pi{e: Branka Migotti je dala rad i mislim da sam ga naveo u svom radu u Postrema opera, ali tek u zadnjem trenutku, pa nisam to mogao valorizirati. Sad to moram u~initi i ukazati na neke konsekvence koje iz toga proizlaze. I posljednja Nikolancijeva tema je Pharos. Zaokuplja ga etimologija. Svjestan je problema, ali je neustra{iv premda na pragu svog devetog desetlje}a. Pi{e mi: Tema je toliko obuhvatna i komplicirana i vodi nas ~ak u prednjeazijske prostore. Tu se lingvist lako mo`e izgubiti u gu{tari, znamo

22 606 KRONIKA kako je s diletantima kad u u u jezikoslovlje. Ali ja se ipak dr`im traga i sasvim nove literature, dobavio sam je od kompetentnih ljudi. Jedinice u etimolo{kim rje~nicima daju podr{ku mojim postavkama. Sve prije spomenute radove sam ve} zavr{io, pa sam ~ak i njema~ke sa`etke poslao u Njema~ku na pregled, ali ovaj rad o Pharosu tek moram staviti na papir. Ali to je tek pitanje ne{to vremena. I doda Nikolanci, kao znak za svoj Hvar: Dulce in fundo. Eto, takav je bio Mladen Nikolanci, makar u posljednjih tridesetak godina, vi en o~ima gre{nika i nedostojna nasljednika. Opra{tam se od njega sa zahvalno{}u uime kolega i uime Arheolo{kog muzeja u Splitu. AGAQH TUCH REQUIESCAT IN PACE Na splitskom Lovrincu, 15. svibnja Emilio Marin