Službeni glasnik Općine Kiseljak Broj prosinac/decembar godina Godina XII Općinsko vijeće Kiseljak Općinsko vijeće Kiseljak Na temelju ĉla

Транскрипт

1 Na temelju ĉlanka 13. Zakona o naĉelima lokalne samouprave (''Sl. Novine FBiH'' broj: 49/06), ĉlanka 25. Statuta Općine Kiseljak (''Sl. Glasnik Općine Kiseljak'' broj 3/09), ĉlanka 28. i 33. Zakona o prostornom ureċenju (''Sl. Novine KSB/SBK, broj 11/05), na 8. sjednici odrţanoj dana godine, donosi: ODLUKU O USVAJANJU REGULACIJSKOG PLANA KISELJAK III ZA PERIOD OD GODINE Ĉlanak 1. Donosi se Regulacijski plan KISELJAK III za period od godine (u daljnjem tekstu: Plan),koji je izradila Sluţba za gospodarstvo,urbanizam i prostorno planiranje,(općina Kiseljak). Ĉlanak 2. Plan se sastoji od tekstualnog i grafiĉkog dijela. Tekstualni dio sadrţi: - Opći ciljevi prostornog razvoja; - Posebni ciljevi prostornog razvoja; - Izvod iz urbanistiĉke osnove; - Projekcija razvoja i ureċenje prostora; - Odluka o provoċenju Plana. - Grafiĉki dio sadrţi: Na osnovu ĉlana 13. Zakona o naĉelima lokalne samouprave (''Sl. Novine FBiH'' broj: 49/06), ĉlana 25. Statuta Općine Kiseljak (''Sl. Glasnik Općine Kiseljak'' broj 3/09), ĉlana 28. i 33. Zakona o prostornom ureċenju (''Sl. Novine KSB/SBK, broj 11/05), na 8. sjednici odrţanoj dana godine, donosi: ODLUKU O USVAJANJU REGULACIJSKOG PLANA KISELJAK III ZA PERIOD OD GODINE Ĉlan 1. Donosi se Regulacijski plan KISELJAK III za period od godine (u daljnjem tekstu: Plan),koji je izradila Sluţba za gospodarstvo,urbanizam i prostorno planiranje,(općina Kiseljak). Ĉlan 2. Plan se sastoji od tekstualnog i grafiĉkog dijela. Tekstualni dio sadrţi: - Opći ciljevi prostornog razvoja; - Posebni ciljevi prostornog razvoja; - Izvod iz urbanistiĉke osnove; - Projekcija razvoja i ureċenje prostora; - Odluka o provoċenju Plana. - Grafiĉki dio sadrţi: 1. Izvod iz plana višeg reda 1.1.Izvod iz urbanistiĉkog Plana god..1:2500(sintezna karta postojećeg stanja) 2. Tematske karte postojećeg stanja 2.1. Dopunjena geodetska podloga sa fiziĉkom i urbanom strukturom...1: Sintezna karta postojećeg stanja...1: Izvod iz plana višeg reda 1.1.Izvod iz urbanistiĉkog Plana god..1:2500(sintezna karta postojećeg stanja) 2. Tematske karte postojećeg stanja 2.1. Dopunjena geodetska podloga sa fiziĉkom i urbanom strukturom...1: Sintezna karta postojećeg stanja...1:2500

2 2.3. Odnos prema postojećim graċevinskim gabaritima...1: Osnovna koncepcija 3.1.Granice obuhvata sa podjelom na zone..1: a Namjena površine.1: Razmještaj objekata sa namjenom, te vertikalnim i horizontalnim gabaritima objekata.1: GraĊevinske i regulacijske linije postojećih i novih objekata.1: Plan parcelacije...1: Promet i prometne površine..1: Komunalna infrastruktura.1:1000 Ĉlanak 3. Plan se izlaţe na stalni javni uvid kod Sluţbe za gospodarstvo, urbanizam i prostorno planiranje. Ĉlanak 4. Ova Odluka stupa na snagu narednog dana od dana donošenja i bit će objavljena u Sluţbenom glasniku Općine Kiseljak i na oglasnoj ploĉi Općine Kiseljak Odnos prema postojećim graċevinskim gabaritima...1: Osnovna koncepcija 3.1.Granice obuhvata sa podjelom na zone..1: a Namjena površine.1: Razmještaj objekata sa namjenom, te vertikalnim i horizontalnim gabaritima objekata...1: GraĊevinske i regulacijske linije postojećih i novih objekata...1: Plan parcelacije...1: Promet i prometne površine..1: Komunalna infrastruktura.1:1000 Ĉlan 3. Plan se izlaţe na stalni javni uvid kod Sluţbe za gospodarstvo, urbanizam i prostorno planiranje. Ĉlan 4. Ova Odluka stupa na snagu narednog dana od dana donošenja i bit će objavljena u Sluţbenom glasniku Općine Kiseljak i na oglasnoj ploĉi Općine Kiseljak. PREDSJEDAVAJUĆI OPĆINSKOG VIJEĆA KISELJAK Prof. Benis Topalović Broj: 01/ /13 Datum: godine PREDSJEDAVAJUĆI OPĆINSKOG VIJEĆA KISELJAK Prof. Benis Topalović Broj: 01/ /13 Datum: godine Na temelju ĉlanka 13. Zakona o naĉelima lokalne samouprave (''Sl. Novine FBiH'' broj: 49/06), ĉlanka 25. Statuta Općine Kiseljak (''Sl. Glasnik Općine Kiseljak'' broj 3/09), ĉlanka 28. i 33. Zakona o prostornom ureċenju (''Sl. Novine KSB/SBK, broj 11/05), na 8. sjednici odrţanoj dana godine, Na osnovu ĉlana 13. Zakona o naĉelima lokalne samouprave (''Sl. Novine FBiH'' broj: 49/06), ĉlana 25. Statuta Općine Kiseljak (''Sl. Glasnik Općine Kiseljak'' broj 3/09), ĉlana 28. i 33. Zakona o prostornom ureċenju (''Sl. Novine KSB/SBK, broj 11/05), na 8. sjednici odrţanoj dana godine, 2

3 donosi: ODLUKA O PROVOĐENJU REGULACIJSKOG PLANA KISELJAK III I OPĆE ODREDBE Ĉlanak 1. Odlukom o provoċenju Regulacijskog plana Kiseljak III utvrċuju se uvjeti korištenja, izgradnje, ureċenja i zaštite prostora i naĉina provoċenja Regulacijskog plana Kiseljak III za period od do 2023.godine (u daljnjem tekstu Plan ), a naroĉito granice prostorne cjeline, urbanistiĉko tehniĉki uvjeti za ureċenje graċevinskog zemljišta, ureċenje zelenih i slobodnih površina,mjere sprjeĉavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš, te odnosi prema postojećim objektima. donosi: ODLUKA O PROVOĐENJU REGULACIJSKOG PLANA KISELJAK III I OPĆE ODREDBE Ĉlan 1. Odlukom o provoċenju Regulacijskog plana Kiseljak III utvrċuju se uvjeti korištenja, izgradnje, ureċenja i zaštite prostora i naĉina provoċenja Regulacijskog plana Kiseljak III za period od do 2023.godine (u daljnjem tekstu Plan ), a naroĉito granice prostorne cjeline, urbanistiĉko tehniĉki uvjeti za ureċenje graċevinskog zemljišta, ureċenje zelenih i slobodnih površina,mjere sprjeĉavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš, te odnosi prema postojećim objektima. II SADRŢAJ PLANA Ĉlanak 2. Plan ĉine tekstalni dio i grafiĉki dio. Tekstualni dio Plana sastoji se od tri dijela : 1. Izvod iz Urbanistiĉke osnove 2. Projekcija razvoja i ureċenje prostora 3. Odluka o provoċenju Regulacijskog plana Grafiĉki dio Plana sadrţi : 1. Izvod iz plana višeg reda 1.1.Izvod iz urbanistiĉkog Plana god..1:2500(sintezna karta postojećeg stanja) 2. Tematske karte postojećeg stanja 2.1. Dopunjena geodetska podloga sa fiziĉkom i urbanom strukturom...1: Sintezna karta postojećeg stanja...1: Odnos prema postojećim graċevinskim gabaritima...1: Osnovna koncepcija II SADRŢAJ PLANA Ĉlan 2. Plan ĉine tekstalni dio i grafiĉki dio. Tekstualni dio Plana sastoji se od tri dijela : 1. Izvod iz Urbanistiĉke osnove 2. Projekcija razvoja i ureċenje prostora 3. Odluka o provoċenju Regulacijskog plana Grafiĉki dio Plana sadrţi : 1. Izvod iz plana višeg reda 1.1.Izvod iz urbanistiĉkog Plana god..1:2500(sintezna karta postojećeg stanja) 2. Tematske karte postojećeg stanja 2.1. Dopunjena geodetska podloga sa fiziĉkom i urbanom strukturom...1: Sintezna karta postojećeg stanja...1: Odnos prema postojećim graċevinskim gabaritima...1: Osnovna koncepcija 3

4 3.1.Granice obuhvata sa podjelom na zone..1: a Namjena površine.1: Razmještaj objekata sa namjenom, te vertikalnim i horizontalnim gabaritima objekata.1: GraĊevinske i regulacijske linije postojećih i novih objekata.1: Plan parcelacije...1: Promet i prometne površine..1: Komunalna infrastruktura.1:1000 III GRANICE PROSTORNE CJELINE Ĉlanak 3. Ukupna površina obuhvata Plana iznosi 53,80 ha. Podruĉje obuhvata Plana prikazano je na grafiĉkom prilogu 3.1. Granice obuhvata sa podjelom na zone. Tekstualni opis uradit će se (posebno) po obodima katastarskih parcela ili prirodnim i izgraċenim potezima i predstavljat će sastavni dio ove Odluke. Ĉlanak 4. Svi elementi novih objekata : horizontalni i vertikalni gabariti, regulacijske i graċevinske linije dati su u tekstualnom i grafiĉkom dijelu Plana, koji zajedno s ovom Odlukom predstavljaju jedinstvenu cjelinu za njihovo tumaĉenje i primjenu. 3.1.Granice obuhvata sa podjelom na zone..1: a Namjena površine.1: Razmještaj objekata sa namjenom, te vertikalnim i horizontalnim gabaritima objekata.1: GraĊevinske i regulacijske linije postojećih i novih objekata.1: Plan parcelacije...1: Promet i prometne površine..1: Komunalna infrastruktura.1:1000 III GRANICE PROSTORNE CJELINE Ĉlan 3. Ukupna površina obuhvata Plana iznosi 53,80 ha. Podruĉje obuhvata Plana prikazano je na grafiĉkom prilogu 3.1. Granice obuhvata sa podjelom na zone. Tekstualni opis uradit će se (posebno) po obodima katastarskih parcela ili prirodnim i izgraċenim potezima i predstavljat će sastavni dio ove Odluke. Ĉlan 4. Svi elementi novih objekata : horizontalni i vertikalni gabariti, regulacijske i graċevinske linije dati su u tekstualnom i grafiĉkom dijelu Plana, koji zajedno s ovom Odlukom predstavljaju jedinstvenu cjelinu za njihovo tumaĉenje i primjenu. IV UVJETI ODREĐIVANJA NAMJENE POVRŠINA Ĉlanak 5. Uvjeti za odreċivanje namjene površina odreċenih Planom, koje odreċuju temeljno urbanistiĉkograditeljsko i prostorno ureċenje te zaštitu IV UVJETI ODREĐIVANJA NAMJENE POVRŠINA Ĉlan 5. Uvjeti za odreċivanje namjene površina odreċenih Planom, koje odreċuju temeljno urbanistiĉkograditeljsko i prostorno ureċenje te zaštitu 4

5 prostora su: prostora su: - principi odrţivog razvoja; - principi zaštite kulturnog i prirodnog nasljeċa; - principi racionalnoga, svrhovitog i razboritog planiranja i korištenja prostora; - osiguranja boljih uvjeta ţivota i - pravila urbanistiĉke i prostorno-planerske struke. Uvjeti odreċivanja namjene površina Plana odreċeni su u skladu s mogućnostima proizašlim iz zateĉene situacije na terenu, vaţećim Planovima višeg reda i odredbama Zakona o prostornom ureċenju (Sluţbene novine KSB/SBK broj 11/05). Ĉlanak 6. UreĊivanje prostora kao što je ureċivanje zemljišta, izgradnja graċevina te provedba drugih zahvata u prostoru iznad površine terena, na terenu ili ispod njega na podruĉju obuhvata Plana moţe se obavljati iskljuĉivo u skladu s Planom. Granica obuhvata Plana odreċena je i ucrtana na grafiĉkom prikazu br Granica obuhvata sa podjelom na zone. - principi odrţivog razvoja; - principi zaštite kulturnog i prirodnog nasljeċa; - principi racionalnoga, svrhovitog i razboritog planiranja i korištenja prostora; - osiguranja boljih uvjeta ţivota i - pravila urbanistiĉke i prostorno-planerske struke. Uvjeti odreċivanja namjene površina Plana odreċeni su u skladu s mogućnostima proizašlim iz zateĉene situacije na terenu, vaţećim Planovima višeg reda i odredbama Zakona o prostornom ureċenju (Sluţbene novine KSB/SBK broj 11/05). Ĉlan 6. UreĊivanje prostora kao što je ureċivanje zemljišta, izgradnja graċevina te provedba drugih zahvata u prostoru iznad površine terena, na terenu ili ispod njega na podruĉju obuhvata Plana moţe se obavljati iskljuĉivo u skladu s Planom. Granica obuhvata Plana odreċena je i ucrtana na grafiĉkom prikazu br Granica obuhvata sa podjelom na zone. V DETALJNI UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I GRADNJE GRAĐEVNIH ĈESTICA I GRAĐEVINA Ĉlanak 7. Uvjeti za korištenje i ureċivanje prostornih cjelina u obuhvatu Plana moraju biti u skladu s: - namjenom površina; V DETALJNI UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I GRADNJE GRAĐEVNIH ĈESTICA I GRAĐEVINA Ĉlan 7. Uvjeti za korištenje i ureċivanje prostornih cjelina u obuhvatu Plana moraju biti u skladu s: - namjenom površina; 5

6 -planiranom novom izgradnjom radi unapreċivanja ambijentalnih vrijednosti prostora; -ureċenjem postojeće i izgradnjom (dogradnjom) nove cestovne mreţe i pješaĉkih površina; -rekonstrukcijom postojeće i izgradnjom nove komunalne infrastrukture; -zaštitom od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti; -provedbom plana. Oblikovanje prostora temelji se i usklaċuje s: -raznovrsnom tipologijom izgradnje u okviru namjene površina; -ureċivanjem javnih zelenih površina, koje će ostati neizgraċene. Ĉlanak 8. Planirane namjene graċevnih parcela u okviru Plana su: - individualno stanovanje; -individualno stanovanje sa poslovnim sadrţajima; - kolektivno stanovanje sa poslovnim sadrţajima; - postrojenje za proĉišćavanje otpadnih voda; - stećci; - sport i rekreacija; - parkovske površine; - komunalna infrastruktura; - promet i promet u mirovanju. Planom je predviċeno formiranje 4 zone razliĉitih -planiranom novom izgradnjom radi unapreċivanja ambijentalnih vrijednosti prostora; -ureċenjem postojeće i izgradnjom (dogradnjom) nove cestovne mreţe i pješaĉkih površina; -rekonstrukcijom postojeće i izgradnjom nove komunalne infrastrukture; -zaštitom od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti; -provedbom plana. Oblikovanje prostora temelji se i usklaċuje s: -raznovrsnom tipologijom izgradnje u okviru namjene površina; -ureċivanjem javnih zelenih površina, koje će ostati neizgraċene. Ĉlan 8. Planirane namjene graċevnih parcela u okviru Plana su: - individualno stanovanje; -individualno stanovanje sa poslovnim sadrţajima; - kolektivno stanovanje sa poslovnim sadrţajima; - postrojenje za proĉišćavanje otpadnih voda; - stećci; - sport i rekreacija; - parkovske površine; - komunalna infrastruktura; - promet i promet u mirovanju. Planom je predviċeno formiranje 4 zone razliĉitih 6

7 namjena. I to : namjena. I to : -Zona 1. obuhvaća dio prostora postojećeg gradskog centra u kome su, pored javnih i poslovnih objekata smješteni i objekti kolektivnog i individualnog stanovanja, a to su objekti uz ulice Bana Josipa Jelaĉića, Obala hrvatske mladeţi i Radićeva. Ova zona će ostati zona centralnih gradskih funkcija sa javnim i poslovnim sadrţajem u kojoj se zadrţavaju postojeći objekti i namjene. Površina zone je 7,22 ha. -Zona 2. obuhvaća prostor sporta i rekreacije. Površine ove zone je 8,93 ha. -Zona 3. obuhvaća prostor u kome se nalaze objekti stambeno-poslovne namjene. U zoni dominiraju objekti kolektivnog stanovanja. Površina ove zone je 7,59 ha. -Zona 4. obuhvaća podruĉje u sjevernom dijelu grada neposredno iza postojećih objekata visokogradnje. Namjena zone je individualna gradnja stambenih i stambeno-poslovnih objekata. Površina zone je 20,08 ha. Namjena i reţim korištenja graċevnih parcela odreċena je na grafiĉkom prikazu 3.1.a. Namjena površina. Reţim korištenja graċevnih parcela mora se uskladiti s planiranim ureċenjem javnih i zelenih površina, te mora omogućiti njihovo ureċenje. -Zona 1. obuhvaća dio prostora postojećeg gradskog centra u kome su, pored javnih i poslovnih objekata smješteni i objekti kolektivnog i individualnog stanovanja, a to su objekti uz ulice Bana Josipa Jelaĉića, Obala hrvatske mladeţi i Radićeva. Ova zona će ostati zona centralnih gradskih funkcija sa javnim i poslovnim sadrţajem u kojoj se zadrţavaju postojeći objekti i namjene. Površina zone je 7,22 ha. -Zona 2. obuhvaća prostor sporta i rekreacije. Površine ove zone je 8,93 ha. -Zona 3. obuhvaća prostor u kome se nalaze objekti stambeno-poslovne namjene. U zoni dominiraju objekti kolektivnog stanovanja. Površina ove zone je 7,59 ha. -Zona 4. obuhvaća podruĉje u sjevernom dijelu grada neposredno iza postojećih objekata visokogradnje. Namjena zone je individualna gradnja stambenih i stambeno-poslovnih objekata. Površina zone je 20,08 ha. Namjena i reţim korištenja graċevnih parcela odreċena je na grafiĉkom prikazu 3.1.a. Namjena površina. Reţim korištenja graċevnih parcela mora se uskladiti s planiranim ureċenjem javnih i zelenih površina, te mora omogućiti njihovo ureċenje. VI VELIĈINA I OBLIK GRAĐEVNIH PARCELA(IZGRAĐENOST, ISKORIŠTENOST I GUSTOĆA IZGRAĐENOSTI) VI VELIĈINA I OBLIK GRAĐEVNIH PARCELA(IZGRAĐENOST, ISKORIŠTENOST I GUSTOĆA IZGRAĐENOSTI) Ĉlanak 9. Ĉlan 9. Veliĉina i oblik graċevnih parcela odreċen je na grafiĉkom prikazu br 3.4. Plan parcelacije. Svi Veliĉina i oblik graċevnih parcela odreċen je na grafiĉkom prikazu br 3.4. Plan parcelacije. Svi 7

8 individualni stambeni ili stambeno poslovni objekti imaju svoje parcele koje sluţe za korištenje objekta i njegovo redovno odrţavanje. GraĊevne parcele u zonama individualnog stanovanja i individualnog stanovanja sa poslovnim sadrţajem mogu imati sljedeće minimalne i maksimalne vrijednosti od 300 m 2 do 1000 m 2. Tako je koeficijent iskoristivosti u zonama individualnog stanovanja do 30 % u odnosu na površinu parcele, a koeficijent izgraċenosti do 0,8. GraĊevna parcela postojećeg objekta koja ima površinu veću od maksimalno dozvoljene iz prethodnog stava treba da bude podijeljena. Ukoliko postoji opasnost da dijeljenjem parcele doċe do formiranja parcela manjih od minimalno dozvoljenih površina, izuzetno se moţe odobriti da graċevna parcela postojećeg objekta ostane veća od maksimalno dozvoljene. Ĉlanak 10. Kolektivni objekti sa poslovnim sadrţajem imaju parcelu koja obuhvata površinu ispod objekta i 1,00 m širine oko samog objekta. Sav okolni prostor bivše parcele prikljuĉuje se i od njega se formiraju prostori javnih gradskih površina pojedinih zgrada, blokova ili kompleksa, koji prelazi u vlasništvo i na odrţavanje Općini. Koeficijent iskoristivosti u zonama kolektivnog stanovanja je do 50 % u odnosu na površinu zone, a koeficijent izgraċenosti je do 1,5. Parcele javnih objekata obuhvata površinu ispod objekta i 1,00 m širine oko samog objekta, a sav prostor bivše parcele postaje javni gradski prostor. individualni stambeni ili stambeno poslovni objekti imaju svoje parcele koje sluţe za korištenje objekta i njegovo redovno odrţavanje. GraĊevne parcele u zonama individualnog stanovanja i individualnog stanovanja sa poslovnim sadrţajem mogu imati sljedeće minimalne i maksimalne vrijednosti od 300 m 2 do 1000 m 2. Tako je koeficijent iskoristivosti u zonama individualnog stanovanja do 30 % u odnosu na površinu parcele, a koeficijent izgraċenosti do 0,8. GraĊevna parcela postojećeg objekta koja ima površinu veću od maksimalno dozvoljene iz prethodnog stava treba da bude podijeljena. Ukoliko postoji opasnost da dijeljenjem parcele doċe do formiranja parcela manjih od minimalno dozvoljenih površina, izuzetno se moţe odobriti da graċevna parcela postojećeg objekta ostane veća od maksimalno dozvoljene. Ĉlan 10. Kolektivni objekti sa poslovnim sadrţajem imaju parcelu koja obuhvata površinu ispod objekta i 1,00 m širine oko samog objekta. Sav okolni prostor bivše parcele prikljuĉuje se i od njega se formiraju prostori javnih gradskih površina pojedinih zgrada, blokova ili kompleksa, koji prelazi u vlasništvo i na odrţavanje Općini. Koeficijent iskoristivosti u zonama kolektivnog stanovanja je do 50 % u odnosu na površinu zone, a koeficijent izgraċenosti je do 1,5. Parcele javnih objekata obuhvata površinu ispod objekta i 1,00 m širine oko samog objekta, a sav prostor bivše parcele postaje javni gradski prostor. VII VELIĈINA I POVRŠINA GRAĐEVINA (UKUPNA BRUTO IZGRAĐENA POVRŠINA GRAĐEVINE, VISINA I VII VELIĈINA I POVRŠINA GRAĐEVINA (UKUPNA BRUTO IZGRAĐENA POVRŠINA GRAĐEVINE, VISINA I 8

9 BROJ ETAŢA) Ĉlanak 11. U zonama individualnog stanovanja i individualnog stanovanja sa poslovnim sadrţajem dozvoljena je izgradnja objektima katnosti:prizemlje+kat+potkrovlje, sa padovima krovnih površine prema ulici (kosi krov od ). Ukupna dozvoljena bruto površina graċevine izraĉunava se na osnovu veliĉine pojedine parcele u skladu sa koeficijentom iskoristivosti (kis) i koeficijentom izgraċenosti (kig). U zonama kolektivnog stanovanja će se odobriti gradnja objekata katnosti min. prizemlje+3 kata, do max. prizemlje+7 katova. BROJ ETAŢA) Ĉlan 11. U zonama individualnog stanovanja i individualnog stanovanja sa poslovnim sadrţajem dozvoljena je izgradnja objektima katnosti:prizemlje+kat+potkrovlje, sa padovima krovnih površine prema ulici (kosi krov od ). Ukupna dozvoljena bruto površina graċevine izraĉunava se na osnovu veliĉine pojedine parcele u skladu sa koeficijentom iskoristivosti (kis) i koeficijentom izgraċenosti (kig). U zonama kolektivnog stanovanja će se odobriti gradnja objekata katnosti min. prizemlje+3 kata, do max. prizemlje+7 katova. VIII NAMJENA GRAĐEVINA Ĉlanak 12. VIII NAMJENA GRAĐEVINA Ĉlan 12. Namjena graċevina, za sve graċevne parcele, odreċena je na grafiĉkom prikazu br. 3.1.a. Namjena površina. Ĉlanak 13. U zoni 4 odreċenoj za individualno stanovanje dozvoljena je izgradnja stambenih i stambenoposlovnih objekata. Namjena poslovnih prostora u ovoj zoni odreċuje se za obavljanje tihe poslovnotrgovaĉke-usluţne djelatnosti (u pravilu manji uredi, tihi obrt manjeg obujma, manje trgovine, ugostiteljska djelatnost i sl.). tj. sadrţaji koji ne stvaraju buku i prašinu, ne zagaċuju tlo, zrak iznad dopuštenog. U zoni 3, zoni kolektivnog stanovanja u zgradama sa poslovnim sadrţajem, takoċer se odreċuje Namjena graċevina, za sve graċevne parcele, odreċena je na grafiĉkom prikazu br. 3.1.a. Namjena površina. Ĉlan 13. U zoni 4 odreċenoj za individualno stanovanje dozvoljena je izgradnja stambenih i stambenoposlovnih objekata. Namjena poslovnih prostora u ovoj zoni odreċuje se za obavljanje tihe poslovnotrgovaĉke-usluţne djelatnosti (u pravilu manji uredi, tihi obrt manjeg obujma, manje trgovine, ugostiteljska djelatnost i sl.). tj. sadrţaji koji ne stvaraju buku i prašinu, ne zagaċuju tlo, zrak iznad dopuštenog. U zoni 3, zoni kolektivnog stanovanja u zgradama sa poslovnim sadrţajem, takoċer se odreċuje 9

10 namjena za obavljanje tihe poslovno-trgovaĉkeusluţne djelatnosti. Poslovni i trgovaĉki sadrţaji ne smiju ometati funkcioniranje stambenog naselja. Ĉlanak 14. GraĊevine javne i društvene namjene, koji su obuhvaćeni ovim regulacijskim planom su: djeĉji vrtić, osnovna škola s pratećim sportskim sadrţajima, sportsko rekreacioni centar, administrativno poslovni centar, objekt pošte i elektrodistribucije, policijska postaja, vatrogasni dom, Hrvatski dom sa kino dvoranom. Ĉlanak 15. Pod javnim parkom podrazumijeva se arhitektonski oblikovana javna parkovska površina u funkciji stanovnika naselja, ali i okolnog podruĉja. Pod ostalim parkovskim površinama podrazumijevaju se arhitektonski oblikovane manje ili disperzno ustrojene javne zelene površine u funkciji stanovnika naselja. Pod javnim djeĉjim igralištem podrazumijeva se arhitektonski oblikovana javna površina u funkciji okupljanja i igranja djece ovoga naselja, ali i okolnog podruĉja. Ĉlanak 16. Pod površinama infrastrukturnih sustava podrazumijevaju se: prometnice, garaţnoparkirališne površine, trafostanice i druge infrastrukturne graċevine koje omogućuju neometano funkcioniranje svih sadrţaja obuhvatnog podruĉja ovog regulacijskog plana. IX SMJEŠTAJ I IZGRADNJA GRAĐEVINA namjena za obavljanje tihe poslovno-trgovaĉkeusluţne djelatnosti. Poslovni i trgovaĉki sadrţaji ne smiju ometati funkcioniranje stambenog naselja. Ĉlan 14. GraĊevine javne i društvene namjene, koji su obuhvaćeni ovim regulacijskim planom su: djeĉji vrtić, osnovna škola s pratećim sportskim sadrţajima, sportsko rekreacioni centar, administrativno poslovni centar, objekt pošte i elektrodistribucije, policijska postaja, vatrogasni dom, Hrvatski dom sa kino dvoranom. Ĉlan 15. Pod javnim parkom podrazumijeva se arhitektonski oblikovana javna parkovska površina u funkciji stanovnika naselja, ali i okolnog podruĉja. Pod ostalim parkovskim površinama podrazumijevaju se arhitektonski oblikovane manje ili disperzno ustrojene javne zelene površine u funkciji stanovnika naselja. Pod javnim djeĉjim igralištem podrazumijeva se arhitektonski oblikovana javna površina u funkciji okupljanja i igranja djece ovoga naselja, ali i okolnog podruĉja. Ĉlan 16. Pod površinama infrastrukturnih sustava podrazumijevaju se: prometnice, garaţnoparkirališne površine, trafostanice i druge infrastrukturne graċevine koje omogućuju neometano funkcioniranje svih sadrţaja obuhvatnog podruĉja ovog regulacijskog plana. IX SMJEŠTAJ I IZGRADNJA GRAĐEVINA 10

11 NA GRAĐEVNOJ ĈESTICI Ĉlanak 17. Smještaj graċevina na graċevnim ĉesticama, odreċen je: -granicama gradivog dijela graċevne parcele za svaku graċevinu; -namjenom graċevine i katnošću; -naĉinom ureċenja parkirališnih i parkovskih površina graċevnih ĉestica; -udaljenošću od rubova graċevnih ĉestica; -graċevnim pravcem (graċevinska linija). Ĉlanak 18. Regulacionom linijom utvrċuje se pojedinaĉna graċevna parcela. GraĊevnom linijom utvrċuje se graniĉna linija zgrade u odnosu na druge objekte od kojih mora biti odvojena zbog funkcionalnih, estetskih ili zaštitnih razloga. GraĊevna linija utvrċuje se regulacijskim planom. GraĊevna linija oznaĉava liniju po kojoj se gradi odnosno iskolĉava zgrada, odnosno liniju koju njen najistureniji dio ne smije preći. Ĉlanak 19. Dogradnja postojećih individualnih stambenih i stambeno- poslovnih objekata i izgradnja novih stambenih i stambeno- poslovnih objekata mora zadovoljiti sljedeće kriterije: -udaljenost graċevne linije od ivice susjedne parcele treba da iznosi minimalno 2,0 m ako objekt na susjednoj parceli u pravcu fronta NA GRAĐEVNOJ ĈESTICI Ĉlan 17. Smještaj graċevina na graċevnim ĉesticama, odreċen je: -granicama gradivog dijela graċevne parcele za svaku graċevinu; -namjenom graċevine i katnošću; -naĉinom ureċenja parkirališnih i parkovskih površina graċevnih ĉestica; -udaljenošću od rubova graċevnih ĉestica; -graċevnim pravcem (graċevinska linija). Ĉlan 18. Regulacionom linijom utvrċuje se pojedinaĉna graċevna parcela. GraĊevnom linijom utvrċuje se graniĉna linija zgrade u odnosu na druge objekte od kojih mora biti odvojena zbog funkcionalnih, estetskih ili zaštitnih razloga. GraĊevna linija utvrċuje se regulacijskim planom. GraĊevna linija oznaĉava liniju po kojoj se gradi odnosno iskolĉava zgrada, odnosno liniju koju njen najistureniji dio ne smije preći. Ĉlan 19. Dogradnja postojećih individualnih stambenih i stambeno- poslovnih objekata i izgradnja novih stambenih i stambeno- poslovnih objekata mora zadovoljiti sljedeće kriterije: -udaljenost graċevne linije od ivice susjedne parcele treba da iznosi minimalno 2,0 m ako objekt na susjednoj parceli u pravcu fronta 11

12 planiranog objekta nema otvora na fasadi prema planiranom objektu. -udaljenost graċevne linije od ivice susjedne parcele treba da iznosi 2,5 m ako na susjednoj parceli postoji izgraċeni objekt koji u pravcu fronta izgraċenog objekta ima postojeće otvore pomoćnih prostorija (sanitarija) na fasadi prema planiranom objektu. -udaljenost graċevne linije od ivice susjedne parcele treba da iznosi minimalno 3,0 m ako na susjednoj parceli postoji izgraċeni objekt, koji u pravcu fronta izgraċenog objekta ima otvore soba na fasadi prema planiranom objektu. Otvorima se ne smatraju dijelovi zida sagraċeni od staklene opeke i otvori s neprozirnim staklom veliĉine 60 x 60 cm. Balkoni, istaci, terase i otvorena stubišta ne mogu se graditi na udaljenosti manjoj od 3 m od meċe susjedne graċevne ĉestice. Ĉlanak 20. Poloţaj objekta, udaljenost od susjednih parcela, orijentacija, katnost u zoni kolektivnog stanovanja utvrċeni su u grafiĉkom prilogu br 3.2. Razmještaj objekata sa namjenom, vertikalnim i horizontalnim gabaritima objekta, uz mogućnost odstupanja 5% od predviċene površine objekta. Ĉlanak 21. Izgradnja pomoćnih objekta (šupe, ljetne kuhinje, ostave, nadstrešnice) moţe se odobriti samo na graċevnom zemljištu namijenjenom individualnoj izgradnji (Zona 4.) pod uvjetima utvrċenim ovom Odlukom. U zonama i 3. utvrċenim ĉlankom br 8. ove planiranog objekta nema otvora na fasadi prema planiranom objektu. -udaljenost graċevne linije od ivice susjedne parcele treba da iznosi 2,5 m ako na susjednoj parceli postoji izgraċeni objekt koji u pravcu fronta izgraċenog objekta ima postojeće otvore pomoćnih prostorija (sanitarija) na fasadi prema planiranom objektu. -udaljenost graċevne linije od ivice susjedne parcele treba da iznosi minimalno 3,0 m ako na susjednoj parceli postoji izgraċeni objekt, koji u pravcu fronta izgraċenog objekta ima otvore soba na fasadi prema planiranom objektu. Otvorima se ne smatraju dijelovi zida sagraċeni od staklene opeke i otvori s neprozirnim staklom veliĉine 60 x 60 cm. Balkoni, istaci, terase i otvorena stubišta ne mogu se graditi na udaljenosti manjoj od 3 m od meċe susjedne graċevne ĉestice. Ĉlan 20. Poloţaj objekta, udaljenost od susjednih parcela, orijentacija, katnost u zoni kolektivnog stanovanja utvrċeni su u grafiĉkom prilogu br 3.2. Razmještaj objekata sa namjenom, vertikalnim i horizontalnim gabaritima objekta, uz mogućnost odstupanja 5% od predviċene površine objekta. Ĉlan 21. Izgradnja pomoćnih objekta (šupe, ljetne kuhinje, ostave, nadstrešnice) moţe se odobriti samo na graċevnom zemljištu namijenjenom individualnoj izgradnji (Zona 4.) pod uvjetima utvrċenim ovom Odlukom. U zonama i 3. utvrċenim ĉlankom br 8. ove 12

13 Odluke strogo je zabranjena izgradnja pomoćnih objekata Izgradnja pomoćnih objekata odobrava se pod uvjetom da su isti locirani iza stambenog objekta tako da nisu u vizuri pješaka sa ulica, dakle zabranjuje se izgradnja pomoćnih objekata na prostoru izmeċu stambenog objekta i ulice. Dozvoljena katnost pomoćnih objekata je prizemlje, maksimalne visine do vijenca 3,00 m, padovi krovnih kosina treba da prate kosine stambenih objekata. Ĉlanak 22. U ĉitavoj zoni obuhvata ovog regulacionog plana strogo se zabranjuje izgradnja pušnica i gospodarskih objekata. Ĉlanak 23. Izgradnja garaţa u urbanom podruĉju Kiseljaka treba da se gradi u sklopu stambenog objekta, odnosno da je ista vezana na stambeni objekt i s njim ĉini graċevnu cjelinu, ili u sklopu pomoćnog objekta. Izgradnja garaţa kao samostalne cjeline nije dozvoljena. Ĉlanak 24. Tolerancija za smještaj graċevina u odnosu na susjedne parcele će se odobriti u sluĉajevima kada zbog nepotpunih i neaţurnih geodetskih podloga podzemnih instalacija, doċe do preklapanja instalacija sa lokacijom objekta. Tolerancija za smještaj graċevina u odnosu na graċevinsku liniju prema ulici nije dozvoljena. X OBLIKOVANJE GRAĐEVINA Ĉlanak 25. Odluke strogo je zabranjena izgradnja pomoćnih objekata Izgradnja pomoćnih objekata odobrava se pod uvjetom da su isti locirani iza stambenog objekta tako da nisu u vizuri pješaka sa ulica, dakle zabranjuje se izgradnja pomoćnih objekata na prostoru izmeċu stambenog objekta i ulice. Dozvoljena katnost pomoćnih objekata je prizemlje, maksimalne visine do vijenca 3,00 m, padovi krovnih kosina treba da prate kosine stambenih objekata. Ĉlan 22. U ĉitavoj zoni obuhvata ovog regulacionog plana strogo se zabranjuje izgradnja pušnica i gospodarskih objekata. Ĉlan 23. Izgradnja garaţa u urbanom podruĉju Kiseljaka treba da se gradi u sklopu stambenog objekta, odnosno da je ista vezana na stambeni objekt i s njim ĉini graċevnu cjelinu, ili u sklopu pomoćnog objekta. Izgradnja garaţa kao samostalne cjeline nije dozvoljena. Ĉlan 24. Tolerancija za smještaj graċevina u odnosu na susjedne parcele će se odobriti u sluĉajevima kada zbog nepotpunih i neaţurnih geodetskih podloga podzemnih instalacija, doċe do preklapanja instalacija sa lokacijom objekta. Tolerancija za smještaj graċevina u odnosu na graċevinsku liniju prema ulici nije dozvoljena. X OBLIKOVANJE GRAĐEVINA Ĉlan

14 Sve graċevine se moraju projektirati u skladu sa zakonima i drugim propisima koja ureċuju procese prostornog ureċenja i graċenja graċevina, a osobito u skladu s propisima kojima se ureċuje spreĉavanje stvaranja arhitektonsko-urbanistiĉkih barijera za kretanje invalidnih osoba i drugih osoba s posebnim potrebama. Oblikovanjem graċevine mora se zadovoljiti neometano funkcioniranje svih sadrţaja graċevine i susjednih graċevina. Pri oblikovanju graċevina posebnu paţnju treba posvetiti horizontalnom i vertikalnom skladu volumena graċevine, te odabiru tipologije i morfologije volumena. Treba voditi raĉuna o funkcionalnosti i o skladu tlocrta i presjeka graċevine te ih ujednaĉiti u granicama ekonomiĉnih odnosa bruto razvijene površine graċevine i neto površine graċevine. GraĊevine moraju imati obiljeţja kulture urbanog prostora. Arhitektima se predlaţe inventivnost u projektiranju zgrada prema najsuvremenijim zahtjevima vremena i lokalnih uvjeta kojima se moţe postići fleksibilna i adaptivna zgrada s hibridnim funkcijama u granicama ekonomiĉnosti. Radne, stambene i druge prostorije u okviru stanova, poslovnih, javnih i drugih prostora moraju zadovoljavati funkcionalne zahtjeve koji proizlaze iz njihove namjene. Pri tome se sugerira što više povećati volumen zraka u prostorima. Glavni ulazi u zgrade planiraju se iz stambenih ulica i pješaĉkih javnih površina s kojima graniĉe njihove graċevne ĉestice. Moraju biti vidljivi s pristupne ceste i lako dostupni. Iznad dijela podruma, koji u tlocrtu izlazi izvan gabarita prizemlja omogućuje se ustroj terase ili Sve graċevine se moraju projektirati u skladu sa zakonima i drugim propisima koja ureċuju procese prostornog ureċenja i graċenja graċevina, a osobito u skladu s propisima kojima se ureċuje spreĉavanje stvaranja arhitektonsko-urbanistiĉkih barijera za kretanje invalidnih osoba i drugih osoba s posebnim potrebama. Oblikovanjem graċevine mora se zadovoljiti neometano funkcioniranje svih sadrţaja graċevine i susjednih graċevina. Pri oblikovanju graċevina posebnu paţnju treba posvetiti horizontalnom i vertikalnom skladu volumena graċevine, te odabiru tipologije i morfologije volumena. Treba voditi raĉuna o funkcionalnosti i o skladu tlocrta i presjeka graċevine te ih ujednaĉiti u granicama ekonomiĉnih odnosa bruto razvijene površine graċevine i neto površine graċevine. GraĊevine moraju imati obiljeţja kulture urbanog prostora. Arhitektima se predlaţe inventivnost u projektiranju zgrada prema najsuvremenijim zahtjevima vremena i lokalnih uvjeta kojima se moţe postići fleksibilna i adaptivna zgrada s hibridnim funkcijama u granicama ekonomiĉnosti. Radne, stambene i druge prostorije u okviru stanova, poslovnih, javnih i drugih prostora moraju zadovoljavati funkcionalne zahtjeve koji proizlaze iz njihove namjene. Pri tome se sugerira što više povećati volumen zraka u prostorima. Glavni ulazi u zgrade planiraju se iz stambenih ulica i pješaĉkih javnih površina s kojima graniĉe njihove graċevne ĉestice. Moraju biti vidljivi s pristupne ceste i lako dostupni. Iznad dijela podruma, koji u tlocrtu izlazi izvan gabarita prizemlja omogućuje se ustroj terase ili 14

15 ozelenjenoga krovnog vrta. Spremišta u funkciji stanova mogu se organizirati u podrumu, prizemlju, katovima i potkrovlju, a spremišta u funkciji poslovnih i drugih sadrţaja mogu se organizirati u podrumu i prizemlju. U oblikovanju graċevina upotrebljavat će se boje iz spektra toplih pastelnih boja. XI ODNOS PREMA POSTOJEĆIM OBJEKTIMA Ĉlanak 26. Većina postojećih legalno izgraċenih objekata su uklopljeni u Plan i tretiraju se kao i novoplanirani objekti. Bespravno izgraċeni objekti koji se svojom pozicijom, namjenom, gabaritima, uklapaju u ovaj regulacioni plan će se moći legalizirati, dok će se svi oni objekti koji se nisu uklopili u plan ukloniti. GraĊevine odreċene za uklanjanje prikazane su na grafiĉkom prikazu 2.2 Sintezna karta postojećeg stanja. XII UVJETI ZA IZGRADNJU PRIVREMENIH OBJEKATA Ĉlanak 27. Privremeni objekti smatraju se montaţni objekti kao što su kiosci za prodaju štampe, duhana, i drugih artikala primjerenih ovoj vrsti prodaje. Privremeni objekti se ne mogu graditi od ĉvrstih materijala. Izgradnja privremenih objekata podlijeţe istom postupku odobravanja kao i za druge objekte (urbanistiĉka suglasnost za privremene objekte, odobrenje za graċenje, odobrenje za upotrebu). ozelenjenoga krovnog vrta. Spremišta u funkciji stanova mogu se organizirati u podrumu, prizemlju, katovima i potkrovlju, a spremišta u funkciji poslovnih i drugih sadrţaja mogu se organizirati u podrumu i prizemlju. U oblikovanju graċevina upotrebljavat će se boje iz spektra toplih pastelnih boja. XI ODNOS PREMA POSTOJEĆIM OBJEKTIMA Ĉlan 26. Većina postojećih legalno izgraċenih objekata su uklopljeni u Plan i tretiraju se kao i novoplanirani objekti. Bespravno izgraċeni objekti koji se svojom pozicijom, namjenom, gabaritima, uklapaju u ovaj regulacioni plan će se moći legalizirati, dok će se svi oni objekti koji se nisu uklopili u plan ukloniti. GraĊevine odreċene za uklanjanje prikazane su na grafiĉkom prikazu 2.2 Sintezna karta postojećeg stanja. XII UVJETI ZA IZGRADNJU PRIVREMENIH OBJEKATA Ĉlan 27. Privremeni objekti smatraju se montaţni objekti kao što su kiosci za prodaju štampe, duhana, i drugih artikala primjerenih ovoj vrsti prodaje. Privremeni objekti se ne mogu graditi od ĉvrstih materijala. Izgradnja privremenih objekata podlijeţe istom postupku odobravanja kao i za druge objekte (urbanistiĉka suglasnost za privremene objekte, odobrenje za graċenje, odobrenje za upotrebu). 15

16 Ĉlanak 28. Privremeni objekti mogu ostati na mjestu gdje je odobrena njihova izgradnja (odnosno postavljanje) u najduţem roku od tri (3) godine. Po isteku roka iz prethodnog stava, privremeni objekt se na zahtjev organa uprave, koji je izdao urbanistiĉku suglasnost za privremene objekte, mora ukloniti, a prostor na kojem se objekt nalazi mora se dovesti u prvobitno stanje.izuzetno, objekt se moţe ukloniti prije isteka roka u sluĉaju privoċenja zemljišta konaĉnoj namjeni.po isteku roka iz stavka 1 ovog ĉlanka, ukoliko zemljište nije privedeno konaĉnoj namjeni odnosno ako se lokacija objekta uklapa u Plan, na zahtjev stranke rok se moţe produţiti po istom postupku. Ĉlanak 29. Kod postavljanja privremenih objekata moraju se poštovati slijedeći kriteriji: - dozvoljena katnost je prizemlje -minimalna udaljenost privremenog objekta od susjednog objekta je 6,0 m (ako susjedni objekt ima otvore na fasadi prema privremenom objektu odnosno 4,0 m ako nema otvore na fasadi) -minimalna udaljenost privremenog objekta od ivice susjedne parcele iznosi 1,0 m, - minimalna udaljenost privremenog objekta od ivice kolovoza kategoriziranog puta je 5,0 m, a od gradske saobraćajnice 3.0 m, - privremeni objekt se ne moţe locirati u trokutu preglednosti saobraćaja. XIII UREĐENJE GRAĐEVNIH ĈESTICA Ĉlanak 30. Ĉlan 28. Privremeni objekti mogu ostati na mjestu gdje je odobrena njihova izgradnja (odnosno postavljanje) u najduţem roku od tri (3) godine. Po isteku roka iz prethodnog stava, privremeni objekt se na zahtjev organa uprave, koji je izdao urbanistiĉku suglasnost za privremene objekte, mora ukloniti, a prostor na kojem se objekt nalazi mora se dovesti u prvobitno stanje.izuzetno, objekt se moţe ukloniti prije isteka roka u sluĉaju privoċenja zemljišta konaĉnoj namjeni.po isteku roka iz stava 1 ovog ĉlana, ukoliko zemljište nije privedeno konaĉnoj namjeni odnosno ako se lokacija objekta uklapa u Plan, na zahtjev stranke rok se moţe produţiti po istom postupku. Ĉlan 29. Kod postavljanja privremenih objekata moraju se poštovati slijedeći kriteriji: - dozvoljena katnost je prizemlje -minimalna udaljenost privremenog objekta od susjednog objekta je 6,0 m (ako susjedni objekt ima otvore na fasadi prema privremenom objektu odnosno 4,0 m ako nema otvore na fasadi) -minimalna udaljenost privremenog objekta od ivice susjedne parcele iznosi 1,0 m, - minimalna udaljenost privremenog objekta od ivice kolovoza kategoriziranog puta je 5,0 m, a od gradske saobraćajnice 3.0 m, - privremeni objekt se ne moţe locirati u trokutu preglednosti saobraćaja. XIII UREĐENJE GRAĐEVNIH ĈESTICA Ĉlan

17 Idejnim projektom javnih i zelenih površina ureċuju se svi zajedniĉki prostori naselja pri ĉemu se odreċuju elementi njegovoga identiteta. UreĊenje ĉestica mora biti usklaċeno s detaljnim planom ureċenja naselja i idejnim projektom javnih i zelenih površina. Ĉlanak 31. Na graċevnim ĉesticama graċevina za kolektivno stanovanje, graċevina stambeno-poslovne namjene predviċa se izgradnja dijela površina za garaţiranje i parkiranje, poţarnih putova, parkovsko ureċenih površina naselja te javnih pješaĉkih površina. Na ovim je graċevnim ĉesticama zabranjena izgradnja ograda. Ĉlanak 32. Na graċevnim ĉesticama graċevina javne i društvene namjene predviċa se izgradnja dijela površina za garaţiranje i parkiranje, poţarnih putova, parkovskih ureċenih površina naselja te javnih pješaĉkih površina. GraĊevna ĉestica predškolske ustanove, odnosno dio graċevne ĉestice namijenjen predškolskoj ustanovi, ograċena je i namijenjena iskljuĉivom korištenju djeĉjeg vrtića i djeĉjih jaslica. Vanjski prostori osnovne škole posredno su ili neposredno u funkciji odgojno-obrazovnoga procesa. Na graċevnoj ĉestici škole mora se omogućiti ustroj površina na kojima će se odvijati ti procesi. Na vanjskim površinama osnovne škole treba organizirati pješaĉke pristupe školi (uĉenika, roditelja, nastavnika i osoblja) kao i kolni pristup povezan s gospodarskim dvorištem. Prilazi ne Idejnim projektom javnih i zelenih površina ureċuju se svi zajedniĉki prostori naselja pri ĉemu se odreċuju elementi njegovoga identiteta. UreĊenje ĉestica mora biti usklaċeno s detaljnim planom ureċenja naselja i idejnim projektom javnih i zelenih površina. Ĉlan 31. Na graċevnim ĉesticama graċevina za kolektivno stanovanje, graċevina stambeno-poslovne namjene predviċa se izgradnja dijela površina za garaţiranje i parkiranje, poţarnih putova, parkovsko ureċenih površina naselja te javnih pješaĉkih površina. Na ovim je graċevnim ĉesticama zabranjena izgradnja ograda. Ĉlan 32. Na graċevnim ĉesticama graċevina javne i društvene namjene predviċa se izgradnja dijela površina za garaţiranje i parkiranje, poţarnih putova, parkovskih ureċenih površina naselja te javnih pješaĉkih površina. GraĊevna ĉestica predškolske ustanove, odnosno dio graċevne ĉestice namijenjen predškolskoj ustanovi, ograċena je i namijenjena iskljuĉivom korištenju djeĉjeg vrtića i djeĉjih jaslica. Vanjski prostori osnovne škole posredno su ili neposredno u funkciji odgojno-obrazovnoga procesa. Na graċevnoj ĉestici škole mora se omogućiti ustroj površina na kojima će se odvijati ti procesi. Na vanjskim površinama osnovne škole treba organizirati pješaĉke pristupe školi (uĉenika, roditelja, nastavnika i osoblja) kao i kolni pristup povezan s gospodarskim dvorištem. Prilazi ne 17

18 smiju ometati rad školskih prostora. Školsko je dvorište zasebna, osunĉana i od vjetra zaštićena površina za odmor i igru uĉenika koja takoċer ne smije ometati rad u školi. Zelene površine školske graċevne ĉestice ureċuju se kao park. Vanjski prostori za tjelesnu i zdravstvenu kulturu, tj. školsko vjeţbalište povezani su sa sportskom dvoranom, a namijenjeni su organizaciji nastave, rekreaciji i sportskim igrama na otvorenom. Ĉlanak 33. Na graċevnim ĉesticama javnih parkova, ostalih parkovskih površina, javnih trgova, ljetne pozornice s garaţom, ostalih pješaĉkih površina i infrastrukturnih graċevina predviċa se parkovsko ureċenje površina naselja, javnih pješaĉkih površina, te izgradnja poţarnih putova. Na ovim je graċevnim ĉesticama zabranjena izgradnja ograda. Duţ svih pješaĉkih i pješaĉko-kolnih površina potrebno je predvidjeti izgradnju sve potrebne komunalne opreme (hidrantska mreţa, klupe, koševi za smeće, oglasne ploĉe i sl.). Iznimno od stavka 1. ovoga ĉlanka graċevne ĉestice trafostanice i plinske regulacijske stanice dopušteno je ograditi ako je to potrebno radi sigurnosti. XIV UVJETI ZA POSTAVLJANJE OGRADA, STUBOVA, SAMOSTALNIH REKLAMNIH PANOA I OSTALE URBANE OPREME Ĉlanak 34. Postavljanje ograda se dozvoljava prema utvrċenim parcelama objekata individualnog smiju ometati rad školskih prostora. Školsko je dvorište zasebna, osunĉana i od vjetra zaštićena površina za odmor i igru uĉenika koja takoċer ne smije ometati rad u školi. Zelene površine školske graċevne ĉestice ureċuju se kao park. Vanjski prostori za tjelesnu i zdravstvenu kulturu, tj. školsko vjeţbalište povezani su sa sportskom dvoranom, a namijenjeni su organizaciji nastave, rekreaciji i sportskim igrama na otvorenom. Ĉlan 33. Na graċevnim ĉesticama javnih parkova, ostalih parkovskih površina, javnih trgova, ljetne pozornice s garaţom, ostalih pješaĉkih površina i infrastrukturnih graċevina predviċa se parkovsko ureċenje površina naselja, javnih pješaĉkih površina, te izgradnja poţarnih putova. Na ovim je graċevnim ĉesticama zabranjena izgradnja ograda. Duţ svih pješaĉkih i pješaĉko-kolnih površina potrebno je predvidjeti izgradnju sve potrebne komunalne opreme (hidrantska mreţa, klupe, koševi za smeće, oglasne ploĉe i sl.). Iznimno od stavka 1. ovoga ĉlana graċevne ĉestice trafostanice i plinske regulacijske stanice dopušteno je ograditi ako je to potrebno radi sigurnosti. XIV UVJETI ZA POSTAVLJANJE OGRADA, STUBOVA, SAMOSTALNIH REKLAMNIH PANOA I OSTALE URBANE OPREME Ĉlan 34. Postavljanje ograda se dozvoljava prema utvrċenim parcelama objekata individualnog 18

19 stanovanja i zadrţanih objekata individualne stambene izgradnje. Ograde moraju biti od rezistentnog materijala prilagoċene ambijentu i suvremenim trendovima. Ograde parcela individualnih objekata mogu biti: ţivica, metalni ili betonski stupovi na temeljnom zidu maksimalne visine 60 cm postavljeni u rasteru sa ispunom od drveta, metala i kamena, ukupne maksimalne visine ograde do 1,20 m prema ulici, odnosno 1,80 m prema susjednoj parceli. Nije dozvoljeno postavljanje ograda sa oštrim završecima, od bodljikave ţice, betonskih elemenata, cigle i sl.. Ulazna vrata na uliĉnoj ogradi moraju se otvarati prema graċevnoj ĉestici, radi nesmetanog odvijanja pješaĉkog i motornog prometa. Ĉlanak 35. Postavljanje javne rasvjete, oglasnih ploĉa, klupa, korpi za otpatke, natpisa, reklama i sliĉno potrebno je definirat projektom urbanog mobilijara i vizualnih komunikacija. Postavljanje stupova i samostalnih reklamnih panoa izvršit će se u skladu sa uvjetima utvrċenim u urbanistiĉkoj suglasnosti i prema odredbama ovog Plana. Zabranjuje se podizanje reklamnih panoa, oglasa i oznaka koje narušavaju vizure i zaklanjaju urbani pejzaţ. Stupovi i samostalni reklamni objekti, te informativne ploĉe/panoi mogu biti pozicionirane u smjeru prolaza pješaka (olakšana intuitivna vidljivost), ali se ne smiju postavljati direktno na ulaze ili izlaze iz zgrada te ne smiju ometati vidljivost drugim sudionicima u prometu. Ĉlanak 36. stanovanja i zadrţanih objekata individualne stambene izgradnje. Ograde moraju biti od rezistentnog materijala prilagoċene ambijentu i suvremenim trendovima. Ograde parcela individualnih objekata mogu biti: ţivica, metalni ili betonski stupovi na temeljnom zidu maksimalne visine 60 cm postavljeni u rasteru sa ispunom od drveta, metala i kamena, ukupne maksimalne visine ograde do 1,20 m prema ulici, odnosno 1,80 m prema susjednoj parceli. Nije dozvoljeno postavljanje ograda sa oštrim završecima, od bodljikave ţice, betonskih elemenata, cigle i sl.. Ulazna vrata na uliĉnoj ogradi moraju se otvarati prema graċevnoj ĉestici, radi nesmetanog odvijanja pješaĉkog i motornog prometa. Ĉlan 35. Postavljanje javne rasvjete, oglasnih ploĉa, klupa, korpi za otpatke, natpisa, reklama i sliĉno potrebno je definirat projektom urbanog mobilijara i vizualnih komunikacija. Postavljanje stupova i samostalnih reklamnih panoa izvršit će se u skladu sa uvjetima utvrċenim u urbanistiĉkoj suglasnosti i prema odredbama ovog Plana. Zabranjuje se podizanje reklamnih panoa, oglasa i oznaka koje narušavaju vizure i zaklanjaju urbani pejzaţ. Stupovi i samostalni reklamni objekti, te informativne ploĉe/panoi mogu biti pozicionirane u smjeru prolaza pješaka (olakšana intuitivna vidljivost), ali se ne smiju postavljati direktno na ulaze ili izlaze iz zgrada te ne smiju ometati vidljivost drugim sudionicima u prometu. Ĉlan

20 Urbana oprema se treba postavljati izvan zone kretanja pješaka, a u sluĉaju ograniĉene širine pješaĉkih staza opremu je nuţno postaviti u skladu s mogućnostima koje dozvoljava prostor, ali i forma i dizajn urbane opreme. Urbana oprema se ne bi smjela postavljati: unutar 2 metra od ruba motorne prometnice; unutar 1m od stupa prometne signalizacije, stupa javne rasvjete, stabla i sliĉno; unutar podruĉja gdje bi bilo narušeno kretanje pješaka u pješaĉkoj zoni i/ili nogostupu; u blizini zone komunalnog šahta (okna) ili kanalizacije. Kante i koševi za otpatke/kontejneri za smeće ne smiju biti postavljeni direktno ispred ulaza objekata, moraju biti postavljeni u zelene otoke i moraju biti lako dostupni potencijalnim korisnicima. Klupe moraju biti jasno pozicionirane ka prostoru prolaza pješaka i moraju biti postavljene da u vizualno tehniĉkom smislu budu sastavni dio prostora unutar kojeg se postavljaju. Kiosci se ne smiju postavljati direktno na ulaze objekata. XV PRIKLJUĈENJE PARCELE NA JAVNU PROMETNU POVRŠINU I KOMUNALNU INFRASTRUKTURU Ĉlanak 37. Prikljuĉke na javni put i mreţu instalacija treba u svakom konkretnom sluĉaju projektirati i uskladiti sa elementima danim u Planu, te prema Urbana oprema se treba postavljati izvan zone kretanja pješaka, a u sluĉaju ograniĉene širine pješaĉkih staza opremu je nuţno postaviti u skladu s mogućnostima koje dozvoljava prostor, ali i forma i dizajn urbane opreme. Urbana oprema se ne bi smjela postavljati: unutar 2 metra od ruba motorne prometnice; unutar 1m od stupa prometne signalizacije, stupa javne rasvjete, stabla i sliĉno; unutar podruĉja gdje bi bilo narušeno kretanje pješaka u pješaĉkoj zoni i/ili nogostupu; u blizini zone komunalnog šahta (okna) ili kanalizacije. Kante i koševi za otpatke/kontejneri za smeće ne smiju biti postavljeni direktno ispred ulaza objekata, moraju biti postavljeni u zelene otoke i moraju biti lako dostupni potencijalnim korisnicima. Klupe moraju biti jasno pozicionirane ka prostoru prolaza pješaka i moraju biti postavljene da u vizualno tehniĉkom smislu budu sastavni dio prostora unutar kojeg se postavljaju. Kiosci se ne smiju postavljati direktno na ulaze objekata. XV PRIKLJUĈENJE PARCELE NA JAVNU PROMETNU POVRŠINU I KOMUNALNU INFRASTRUKTURU Ĉlan 37. Prikljuĉke na javni put i mreţu instalacija treba u svakom konkretnom sluĉaju projektirati i uskladiti sa elementima danim u Planu, te prema 20

21 grafiĉkim prilozima 3.5 Promet, prometne površine, 3.5. GraĊevinske i regulacijske linije postojećih i novih objekata, 3.6. Komunalna infrastruktura. XVI NAĈIN OPREMANJA ZEMLJIŠTA PROMETNOM I ULIĈNOM INFRASTRUKTURNOM MREŢOM Ĉlanak 38. Prihvaćajući postojeću mreţu ulica i moguće pravce razvoja općinskog središta u prostoru, uraċena je optimalna matrica ulica koja treba da osigura brz i racionalan motorni gradski saobraćaj i izvede ga na magistralne i regionalne putne pravce, te osigura nesmetan i siguran pješaĉki saobraćaj u cijelom naselju. Ovim rješenjem regulacionog plana, mreţa putne komunikacije je ostvarena preko ulica svrstanih i obiljeţenih oznakama A, B, C, D, E, F, prema grafiĉkom prilogu br Promet i prometne površine. Ĉlanak 39. Okosnicu cijelog reguliranog podruĉja ĉini regionalna saobraćajnica, koja se proteţe središnjim dijelom naselja i preko kruţnih tokova se veţe za postojeći magistralni i regionalni pravac. Kao takva će obavljati funkciju zaobilaznice i rasteretit će frekvenciju gradskog saobraćanja kroz sami centar Kiseljaka. Duţina novoprojektirane regionalne saobraćajnice je cca 808,00 m, sa dvije kolovozne trake širine 6,60 m, sa zaštitnim pojasom i pješaĉkim stazama ukupne širine kolovoza 13,00 m (A), vidljivo u grafiĉkom prilogu br Lokalna ulica (B) u duţini od cca 310,00 m, širine kolovoza 11,00 m, sa obje strane predviċeni su zaštitni pojasevi od 1,00 m, te pješaĉke staze od grafiĉkim prilozima 3.5 Promet, prometne površine, 3.5. GraĊevinske i regulacijske linije postojećih i novih objekata, 3.6. Komunalna infrastruktura. XVI NAĈIN OPREMANJA ZEMLJIŠTA PROMETNOM I ULIĈNOM INFRASTRUKTURNOM MREŢOM Ĉlan 38. Prihvaćajući postojeću mreţu ulica i moguće pravce razvoja općinskog središta u prostoru, uraċena je optimalna matrica ulica koja treba da osigura brz i racionalan motorni gradski saobraćaj i izvede ga na magistralne i regionalne putne pravce, te osigura nesmetan i siguran pješaĉki saobraćaj u cijelom naselju. Ovim rješenjem regulacionog plana, mreţa putne komunikacije je ostvarena preko ulica svrstanih i obiljeţenih oznakama A, B, C, D, E, F, prema grafiĉkom prilogu br Promet i prometne površine. Ĉlan 39. Okosnicu cijelog reguliranog podruĉja ĉini regionalna saobraćajnica, koja se proteţe središnjim dijelom naselja i preko kruţnih tokova se veţe za postojeći magistralni i regionalni pravac. Kao takva će obavljati funkciju zaobilaznice i rasteretit će frekvenciju gradskog saobraćanja kroz sami centar Kiseljaka. Duţina novoprojektirane regionalne saobraćajnice je cca 808,00 m, sa dvije kolovozne trake širine 6,60 m, sa zaštitnim pojasom i pješaĉkim stazama ukupne širine kolovoza 13,00 m (A), vidljivo u grafiĉkom prilogu br Lokalna ulica (B) u duţini od cca 310,00 m, širine kolovoza 11,00 m, sa obje strane predviċeni su zaštitni pojasevi od 1,00 m, te pješaĉke staze od 21