Microsoft Word - JD_Doktorski studij_2014_hrv.docx

Транскрипт

1 FARMACEUTSKO-BIOKEMIJSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU Adresa: A. Kovačića 1, Zagreb Telefon i telefaks: dekanat@pharma.hr WEB stranica: www. pharma.unizg.hr PROGRAM DOKTORSKOG STUDIJA "FARMACEUTSKO-BIOKEMIJSKE ZNANOSTI"

2 DOKTORSKI STUDIJ «FARMACEUTSKO-BIOKEMIJSKE ZNANOSTI» 1. Opće informacije 1.1 Naziv programa Farmaceutsko-biokemijske znanosti 1.2 Nositelj programa Farmaceutsko-biokemijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu 1.3 Izvoditelj(i) programa Farmaceutsko-biokemijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu IRB, Klinički centri i bolnice (KBC Zagreb, KBC Sestre 1.4 Suradna ustanova/ustanove milosrdnice, KB Dubrava, KB Merkur, Dječja bolnica Zagreb,) PLIVA-Istraživanje i razvoj, PBF SuZg, MF SuRi, Imunološki zavod, IMI 1.5 Znanstveno područje Biomedicina i zdravstvo 1.6 Znanstveno polje Farmacija 1.7 Znanstvena grana Farmacija i medicinska biokemija 2 modula ( Farmaceutske znanosti i Medicinsko 1.8 Broj obvezatnih biokemijske znanosti), 4 skupine predmeta (5 predmeta/modula temeljnih, 27 modularnih, 9 metodoloških, 27 izbornih) 1.10 Najmanji predviđeni broj upisanih doktoranada 5 studenata 1.11 Najveći predviđeni broj upisanih doktoranada objavljuje se za svaki natječaj 2. Uvodno obrazloženje doktorskog studija 2.1 Svrhovitost doktorskog programa s obzirom na potrebe istraživačke djelatnosti u javnom i privatnom sektoru i mogućnost zapošljavanja Doktorski studij «Farmaceutsko-biokemijske znanosti» Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta, Sveučilišta u Zagrebu (FBF SuZg) organizira se u dva modula: Farmaceutske znanosti i Medicinsko-biokemijske znanosti. Namijenjen je farmaceutima, medicinskim biokemičarima te drugim stručnjacima iz područja Biomedicine i zdravstva i područja Prirodnih znanosti. Podloga je za stvaranje združenih poslijediplomskih programa u istim područjima. Svrha je studija školovanje mladih stručnjaka vrhunskih kompetencija budućih voditelja i eksperata za potrebe specifičnih istraživačkih djelatnosti u sustavu znanosti, obrazovanja te gospodarstva. Cilj je programa polaznicima pružiti znanja i vještine, poticati kritički način razmišljanja i stvoriti preduvjete za uspješan i odgovoran znanstveni rad u skladu s najvišim znanstvenim, stručnim i etičkim standardima u području biomedicine i zdravstva. Svrha je kroz doktorski studij educirati polaznike za samostalno, logično i kritičko razmišljanje, zaključivanje i komuniciranje, a sve ucilju rješavanja znanstvenih zadataka u svojoj radnoj okolini. 2.2 Utemeljenost doktorskog studija na kompetitivnim znanstvenim istraživanjima te na novim spoznajama, znanjima i vještinama Kao jedan od doktorskih studija u području Biomedicine i zdravstva, studij Farmaceutskobiokemijske znanosti temelji se na kompetitivnim znanstvenim istraživanjima te educira znanstvenike sa specifičnim kompetencijama neophodnim za prevenciju, otkrivanje, dijagnostiku i praćenje bolesti te oblikovanje i primjenu učinkovite terapije. U tom smislu u skladu je s odgovarajućim nacionalnim prioritetima. Studij pruža suvremene znanstvene spoznaje, znanja i vještine iz područja farmaceutskih i medicinsko-biokemijskih znanosti. Za

3 izvođenje teorijske i praktične nastave te znanstveno-istraživačkog rada polaznika uspostavlja se suradnja sa znanstvenicima, nastavnicima i stručnjacima suradnih ustanova (druga sveučilišta i fakulteti, u zemlji i inozemstvu, kliničke baze fakulteta, istraživački instituti i institucije poslovnog sektora) te gostujućim nastavnicima. Ova suradnja povezuje studij sa srodnim područjima biomedicine i prirodnih znanosti, koje će dodatno osposobiti doktorande u interdisciplinarnim istraživanjima vezanim za farmaciju i medicinsku biokemiju. 2.3Inovativnost doktorskog studija, odnosno mogućnost doktorskog studija za stvaranje novih i relevantnih znanja Program doktorskog studija izrazito je interdisciplinaran, ali su sadržaji iz područja temeljnih prirodnih znanosti, temeljnih i primjenjenih biomedicinskih i kliničkih znanosti, informacijskih i komunikacijskih znanosti međusobno su komplementarni. Izvođenje programa temelji se na raznovrsnosti istraživačkih projekata na FBF-u, suradnji s nizom znanstveno-nastavnih suradnih ustanova te suradnji s farmaceutskom industrijom i gospodarstvom. Nastoji se kroz znanstveni rad osnažiti inovativnost za transfer tehnologija, te istraživačkom i obrazovnom aktivnošću sustavno povezivati znanost i gospodarstvo. 2.4 Dosadašnja iskustva u provođenju doktorskog studija. FBF u skaldu s odgovarajućim zakonima, organizira i izvodi nastavu poslijediplomskih znanstvenih magistarskih studija od godine. Od godine organizira se uz poslijediplomske magistarske studije i doktorski 3-godišnji studiji Farmaceutske znanosti i Medicinsko-biokemijske znanosti. Od godine FBF dobiva dopusnicu za doktorski studij Farmaceutsko-biokemijske znanosti koji se organizira u dva modula: Farmaceutske znanosti i Medicinsko-biokemijske znanosti. Namijenjen je farmaceutima, medicinskim biokemičarima te drugim stručnjacima iz područja Biomedicine i zdravstva i područja Prirodnih znanosti. 2.5Međunarodna prepoznatljivost nositelja doktorskoga studija u znanstvenom istraživanju FBF, nositelj doktorskog studija, danas je prepoznatljiva akademska, znanstvena i stručna ustanova koja već cijeli niz godina izvodi poslijediplomske znanstvene studije iz područja svojih djelatnosti. Razina znanstvene publicistike na FBF-u u samom je vrhu biomedicinskog znanstvenog područja te područja prirodnih znanosti. Prema broju i kvaliteti objavljenih znanstvenih radova te njihovoj citiranosti FBF se ubraja među najuspješnije fakultete u RH. Visoka razina znanstvene publicistike svakako uključuje međunarodnu znanstvenu prepoznatljivost nositelja doktorskog studija. Međunarodna suradnja djelatnika fakulteta, kao nužan preduvjet međunarodne prepoznatljivosti, odvija se u okviru kraćih ili dužih boravaka na institutima i sveučilištima u inozemstvu, ili kroz međunarodne bilateralne i multilateralne projekte, što je rezultiralo objavljivanjem značajnog broja znanstvenih radova. Pored aktivnog sudjelovanja na mnogim međunarodnim znanstvenim skupovima, djelatnici FBF-a sudjeluju kroz organizacijske i znanstvene odbore i u organizaciji međunarodnih znanstvenih skupova i ljetnih škola. 2.6 Usporedivost doktorskog programa sa sličnim doktorskim programima visokorangiranih

4 inozemnih sveučilišta Program doktorskog studija načelno je usporediv s europskim programima (i šire) ili dijelovima programa doktorskih studija područja biomedicine i prirodnih znanosti kao i različitih integriranih programa drugih doktorskih studija. Primjerice, programom Faculty of Science, Charles University Prag; Karolinska institutet, Stockholm, Sweden; The Danish University of Pharmaceutical Sciences; Faculty of Pharmacy, Hradec Kralove; Charles University, Prague; Pharmacy and Pharmacology research, University of Bath, UK; Biomedicinal Chemistry and Drug Delivery, Aston Universities, Birmingham, UK; University of Connecticut, School of Pharmacy, USA (Medicinal Chemistry, Pharmaceutics and Pharmacology), Faculty of Health Sciences University of Aarhus, Denmark. 2.7Uvjeti upisa na studij Polaznici koji su završili studij farmacije ili medicinske biokemije na FBF-u odabiru se temeljem prosjeka ocjena diplomskog studija (4,0), ili preporuke dva nastavnika doktorskog studija. Kandidati koji nisu završili FBF nego jedan od srodnih fakulteta (srodni fakulteti su primjerice, Prirodoslovno-matematički fakultet, Prehrambeno-biotehnološki fakultet, Medicinski fakultet) mogu se upisati na doktorski studij temeljem prosjeka ocjena diplomskog studija (4,0) ili preporuke dva nastavnika, preporuke i obrazloženje voditelja doktorskog studija, uz obavezu polaganja ispita iz razlikovnih predmeta diplomskog studija (imenuje se tročlano povjerenstvo za određivanje razlikovnih predmeta koje pristupnik treba položiti). Nužno je poznavanje engleskog jezika i rada s računalom. 2.8 Opis institucijskoga vođenja studija Provedbu poslijediplomskih studija nadgledaju nadležna tijela: Fakultetsko vijeće, dekan Fakulteta, Vijeće za doktorske studije, voditelji modula doktorskog studija, i Studentska poslovnica. Fakultetsko vijeće imenuje Vijeće za doktorske studije. Povjerenstvo čine: prodekan za znanost, voditelji modula doktorskog studija te dva člana Fakultetskog vijeća. Povjerenstvom predsjedava i sjednice saziva prodekan za znanost. Povjerenstvo priprema materijale za sjednice Fakultetskog vijeća iz svoje nadležnosti, organizira nastavu na doktorskom studiju, izrađuje prijedloge pravilnika i drugih propisa, provodi natječajni postupak i upis pristupnika na studij rješava molbe studenata prema ovlaštenju Fakultetskog vijeća, izravno surađuje sa Studentskom poslovnicom kod administrativno-tehničkih poslova, daje dekanu i Fakultetskomu vijeću prijedloge odluka u svezi materijalnog poslovanja studija. Voditelja modula doktorskog studija imenuje Fakultetsko vijeće na prijedlog dekana na vrijeme od dvije godine. Voditelj modula doktorskog studija usklađuje rad nastavnika pojedinog studija i obavlja druge poslove koji se tiču organizacije i provedbe studija te o njima izvješćuje Vijeće za doktorske studije. Administrativne poslove za poslijediplomske studije obavlja Studentska poslovnica. FBF je usvojio i u potpunosti primjenjuje Pravilnik o doktorskim studijima na Sveučilištu u Zagrebu te je prema istome u potpunosti ustrojio i izvodi doktorski studij. FBF je propisao strože uvjete od onih u članku 11. točka 3. Pravilnika, koji za FBF glasi Doktorand je obvezan prije obrane doktorskog rada imati objavljena ili prihvaćena za objavljivanje najmanje dva izvorna znanstvena rada objavljena u časopisu koji se indeksira u Current Contents (CC). Jedan od objavljenih radova mora obrađivati problematiku doktorskog rada i sastavni je dio doktorskog rada, a doktorand mora biti prvi autor. Drugi rad ne mora obrađivati problematiku doktorskog

5 rada, ali mora biti u istom području kao i tema doktorskog rada. Svaki rad, osim uz posebno obrazloženje, može kvalificirati samo jednog doktoranda. Doktorandi prijavljuju teme doktorskih radova kroz OBAD. Redovito se provode javne prezentacije tema doktorskih radova. Implementiran je program za praćenje izvođenja doktorskog studija od upisa do promocije. 3. Nastavni i znanstveni uvjet izvođenja doktorskoga studija 3.1 Popis nastavnika (voditelja kolegija i potencijalnih mentora) na doktorskom studiju Ime i prezime Titula/zvanje Naziv ustanove u kojoj je zaposlen Lidija Bach-Rojecky Dr. sc./izv. prof. FBF SuZg Tihomir Balog Dr. sc./znan. savjetnik Institut Ruđer Bošković, Zagreb Ingeborg Barišić Dr. sc./red.prof. Klinika za dječje bolesti, Zagreb Karmela Barišić Dr. sc./red. prof. FBF SuZg Ivana Čepelak Dr. sc./prof. emeritus FBF SuZg Slavica Dodig Dr. sc./izv.prof. Dječja bolnica Srebrnjak, Zagreb Jerka Dumić Dr. sc./red. prof. FBF SuZg Jelena Filipović-Grčić Dr. sc./red.prof. FBF SuZg Aleksandra Fučić Dr. sc./znan. savjetnica Institut Ruđer Bošković, Zagreb Mario Gabričević Dr. sc./izv.prof. FBF SuZg Mirko Hadžija Dr. sc./znan. savjetnik Institut Ruđer Bošković, Zagreb Milena Jadrijević-Mladar Takač Dr. sc./izv. prof. FBF SuZg Stipan Jonjić Dr. sc./red.prof. Medicinski fakultet Sveučilište urijeci Ivan Kosalec Dr. sc./izv.prof. FBF SuZg Olga Kronja Dr. sc./red. prof. FBF SuZg Gordan Lauc Dr.sc./red.prof. FBF SuZg Svjetlana Luterotti Dr. sc./red.prof. FBF SuZg Gordana Maravić Vlahoviček Dr. sc./izv. prof. FBF SuZg Dušica Maysinger Dr. sc./red.prof. McGill University, Montreal, Canada Biljana Nigović Dr. sc./red.prof. FBF SuZg Maja Osmak Dr. sc./znan. savjetnica Institut Ruđer Bošković, Zagreb Daria Pašalić Dr.sc./izv. prof.. Medicinski fakultet Zagreb Jasminka Pavelić Dr. sc./red.prof. Institut Ruđer Bošković, Zagreb Joszef Petrik Dr. sc./red.prof. FBF SuZg Mladen Petrovečki Dr. sc./izv. prof. Klinička bolnica Dubrava, Zagreb Ivo Piantanida Dr. sc./znan. savjetnik Institut Ruđer Bošković, Zagreb Dunja Rogić Dr. sc./izv. prof. KBC Zagreb Lada Rumora Dr. sc./red.prof. FBF SuZg Krešo Sanković Dr. sc./izv.prof. FBF SuZg Maja Šegvić Klarić Dr. sc./izv.prof. FBF SuZg Jadranka Sertić Dr. sc./red.prof. KBC Zagreb Ana Maria Šimundić Dr. sc./izv. prof. KBCSM, Zagreb Mirna Sučić Dr. sc./red.prof. KB Sveti Duh, Zagreb Valerije Vrček Dr. sc./red.prof. FBF SuZg Nada Vrkić Dr. sc./izv. prof. KBCSM Ivana Vučenik Dr. sc./red.prof. UM, School of Medicine, Baltimore, USA Renata Zadro Dr. sc./red.prof. KBC Zagreb Tihana Žanić-Grubišić Dr. sc./red. prof. FBF SuZg Branka Zorc Dr. sc./red. prof. FBF SuZg

6 4. Plan i program doktorskoga studija 4.1Opis ustroja programa doktorskoga studija Doktorski studij Farmaceutsko-biokemijske znanosti jest sveučilišni poslijediplomski znanstveni studij čijim se završetkom i obranom doktorske disertacije stječe akademski stupanj doktora znanosti, znanstveno područje Biomedicina i zdravstvo. Doktorski studij traje 3-4 godine za studente koji studiraju u punom radnom vremenu i 6-8 godina za studente, koji studiraju s dijelom radnog vremena, tijekom kojih je potrebno postići minimalno 180 ECTS bodova. StudijuključujeA)organiziranunastavu (obvezne, modularne, metodološke i izbornepredmete) ib)aktivnobavljenje znanstveno-istraživačkimradom, a završavapolaganjemispita, pozitivnomprocjenomznanstveneaktivnosti, pozitivnomocjenomiobranomdoktorskograda. Doktorski studij primjenjujesustavbodovanjasukladaneuropskomsustavu (EuropeanCreditTransferSystem, ECTS). Udio organizirane nastave u studiju je 20% (36 ETCS bodova) dok se oko 80% ukupnog udjela odnosi na znanstvenu aktivnost pristupnika (do ukupno 180 ECTS bodova). Student tijekom tri godine mora u svakoj godini postići 60 ETCS bodova. Zbog karaktera znanstvene djelatnosti, ispunjenje obaveza vezanih za znanstvenu aktivnost prosuđuje se nakon 3 godine studija, odnosno prije predaje doktorskog rada na ocjenu. Organizirana nastava doktorskog studija sastoji se od 4 skupine predmeta, odnosno 4 ECTS bodovne skupine s navedenim potrebnim ECTS bodovima:temeljni predmeti (T) 4 ECTS, modularni predmeti (M F i M MB ) 10 ECTS, metodološki predmeti (Me) 4 ECTS, izborni predmeti (I) 18 ECTS. Temeljni predmeti su zajednički za oba modula doktorskog studija. Cilj je ovih kolegija upoznati polaznika s temeljima znanstvenog rada u cjelini te pružiti polaznicima potrebna znanja za svladavanje modularnih, metodoloških i izbornih kolegija, znanstvenu aktivnost i izradu doktorskog rada. U pravilu se upisuju tijekom prve godine studija. Modularni predmeti odgovaraju znanstvenim interesima polaznika, odnosno imaju za cilj uvesti polaznika u znanstvene spoznaje užih područja istraživanja pojedinog modula doktorskog studija. Predmeti druge bodovne skupine u pravilu se upisuju tijekom prve i druge godine studija. Metodološki predmeti upoznaju polaznika s tehnološkim postupcima i metodama u pojedinim istraživačkim područjima, a u svrhu praktičnog dijela izrade doktorskog rada. Predmeti ove bodovne skupine upisuju se u pravilu tijekom 1. godine. Izborni predmeti se upisuju u pravilu tijekom 1. i 2. godine studija. Svi modularni predmeti jednog modula mogu biti izborni predmeti drugog modula; kao izborni predmeti mogu se upisivati i predmeti specijalističkih poslijediplomskih studija Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta i predmeti drugih doktorskih studija. Hodogram studija: I godina studija A Temeljni predmeti Modularni predmeti Metodološki predmeti Izborni predmeti 4 ECTS 6 ECTS 4 ECTS 8 ECTS

7 B Znanstvena aktivnost II godina studija A Modularni predmeti Izborni predmeti B Znanstvena aktivnost 38 ECTS 4 ECTS 10 ECTS 46 ECTS III godina studija B Znanstvena aktivnost 60 ECTS Aktivno bavljenje znanstvenim radom tj. znanstvena aktivnost izvan organizirane nastave uključuje ECTS bodove koje student treba steći dokazima svoje prisutnosti u znanstvenoj zajednici, tj. znanstvenim radom tijekom studija. Udio znanstvene aktivnosti izražen ECTS bodovima je viši u višim godinama studija. Svaki polaznik mora iz ove bodovne skupine postići određeni broj bodova (do ukupno 180 ECTS bodova). Znanstvena aktivnost prati se i vrednuje tijekom studija te bilježi u bazu podataka o doktorandima. U vrednovanje rezultata priznaju se i radovi objavljeni prije upisa na studij. Pripadajući ECTS bodovi za različite oblike znanstvene aktivnosti određeni su Pravilnikom o poslijediplomskim studijima Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta. 4.2Opis načina osposobljavanja doktoranda za stjecanje znanstvenih ili umjetničkih spoznaja, znanja, iskustava i vještina koje će im omogućiti kreativno i na istraživanjima utemeljeno rješavanje složenih društvenih i gospodarskih problema Doktorandi se osposobljavaju za stjecanje znanstvenih spoznaja, znanja iskustava i vještina koje će im omogućiti kreativnu interpretaciju novih znanja kroz originalno istraživanje i publiciranje rezultata vlastitih istraživanja. Primijeniti će kroz studij stečeno znanje koje će ih osposobiti za rješavanje problema u širem, interdisciplinarnom kontekstu koji je povezan s područjem studiranja. Doktorandi se osposobljavaju za kritičku analizu, evaluaciju i sintezu novih i složenih ideja, te da mogu prezentirati svoje zaključke i rezultate originalnog istraživanja na jasan i učinkovit način. Osposobljavaju se za kontinuirano napredovanje u razvoju novih tehnika, ideja i pristupa. Kvaliteta programa i sustav prenosivih ECTS bodova omogućuje polaznicima nastavak postdoktorskog obrazovanja na drugim sveučilištima. 4.3 Opis mogućnosti programa za osposobljavanje doktoranada za samostalan, istraživački i interdisciplinarni pristup problemima, za samostalno istraživanje te za kritičko ocjenjivanje rada drugih Po završetku studija studenti mogu ravnopravno sudjelovati u inerdisciplinarnim istraživačkim timovima, istraživački promišljati, metodološki utemeljeno istraživati i interpretirati istraživački problem. Program doktorskog studija osigurava stjecanje kompetencija za različite karijere kako u javnom tako i u privatnom sektoru. Program omogućuje polaznicima rad u područjima akademske edukacije, industrije, zdravstvenih ustanova, kliničkih laboratorija i privatnom sektoru. Program je izbornošću individualiziran, orijentiran na najsuvremenije znanstvene spoznaje i koncentriran na pripremu kvalificiranog stručnjaka visoke razine

8 obrazovanja. 4.4Opis mogućnosti programa za stjecanje radnih kompetencija, uključujući popis predmeta za razvijanje generičkih i transfernih vještina Tijekom doktorskog studija se osim stručnih znanja i vještina razvijaju i generičke (opće i transferne) vještine koje su vezane za komuniciranje, timski rad, konceptualno, inovativno, kreativno i sustavno razmišljanje. Ključne kompetencije stječu se kombinacijom postojećeg radnog iskustva i formalnim i neformalnim oblicima obrazovanja. Provjera postignuća ovih vještina je manje egzaktna u odnosu na provjeru postignuća stručnih znanja i vještina. 4.5 Mogućnosti studija za uspostavljanje suradnje s drugim visokim učilištima, znanstvenim institutima, te privatnim i javnim poslovnim sektora FBF potiče odlazak i boravak doktoranada na stranim sveučilištima i institutima, te znanstvenu edukaciju kroz organizaciju i pohađanje ljetnih škola. Temeljem međuinstitucionalnih sporazuma ili dogovora, sa svrhom povećanja broja izbornih sadržaja polaznici mogu pojedine predmete upisati i na drugom fakultetu u RH ili inozemstvu. 4.6 Uvjeti za napredovanje u višu godinu studija U prvoj godini doktorskoga studija student pohađa nastavu programom predviđenih kolegija.mora, također načiniti plan istraživanja koji supotpisuju student i mentor, a prihvaća ga Povjerenstvo za poslijediplomske studije. Student mora javno predstaviti temu doktorskoga rada pred mentorom i članovima stručnog povjerenstva koje imenuje Povjerenstvo za poslijediplomske studije i potvrđuje Fakultetsko vijeće. U drugoj godini studija student treba odslušati programom predviđene kolegije, te ih većinu i položiti. U trećoj godini student treba položiti preostale ispite tj. zadovoljiti uvjete svih bodovnih skupina organizirane nastave. Tijekom cijelog doktorskog studija student se bavi znanstveno-istraživačkim radom na temi disertacije, te nastoji zadovoljiti programom predviđene uvjete znanstvene aktivnosti. 4.7 Uvjeti za prihvaćanje teme doktorskoga rada Tijekom prve godine doktorskog studija, doktorand predlaže mentora i temu te pokreće postupak prihvaćanja teme doktorskog rada podnošenjem prijave, koja sadržava opće podatke o doktorandu, životopis i popis radova doktoranda, naslov predložene teme, podatke o predloženom mentoru i njegovim kompetencijama, obrazloženje teme i očekivani izvorni znanstveni doprinos predloženog istraživanja, procjenu troškova istraživanja te izjavu da nije prijavio doktorski rad s istovjetnom temom na drugome studiju Sveučilišta, odnosno na drugome sveučilištu. Tema doktorskog rada prijavljuje se na obrascu Sveučilišta. Povjerenstvo za ocjenu teme i predlaganje mentora sastoji se od tri ili pet članova, pri čemu najmanje jedan član nije nastavnik na studiju niti je zaposlenik FBF-a. Predloženi mentor ne može biti imenovan za člana povjerenstva. Prijavljena tema brani se javno, pred povjerenstvom za ocjenu teme i predlaganje mentora, drugim doktorandima i ostalim zainteresiranima. Povjerenstvo za ocjenu teme i predlaganje mentora predlaže ocjenu izvornog znanstvenog ili umjetničkog doprinosa i procjenu financijske i organizacijske izvedivosti istraživanja te predlaže mentora. Fakultetsko vijeće očituje se o prijedlogu povjerenstva za ocjenu teme i predlaganje mentora. Vijeće područja predlaže temu i mentora na usvajanje Senatu Sveučilišta. Sva znanstvena istraživanja na ili s ljudima ili životinjama moraju biti u skladu s propisima, imati odobrenje etičkoga povjerenstva FBF-a.

9 4.8 Uvjeti završetka studija Uvjeti završetka studija su položeni ispiti koji su predviđeni programom studija, tj. postignuti odgovarajući broj ECTS bodova organizirane nastave za sve četiri bodovne skupine predmeta, postignuti traženi broj ECTS bodova koji se odnose na znanstvene aktivnosti, objavljena dva znanstvena rada u časopisima koji se indeksiraju u bazi CC i koji čine sastavni dio doktorskog rada te pozitivno ocijenjen i obranjen doktorski rad. Doktorski rad, s pisanom suglasnošću i mišljenjem mentora o provedenom istraživanju i postignutome izvornom znanstvenom doprinosu, ocjenjuje tročlano povjerenstvo koje imenuje Fakultetsko vijeće, a od kojih najmanje jedan član nije nastavnik na studiju niti je zaposlenik FBF-a. Mentor ne može biti član povjerenstva. Doktorand može pristupiti obrani doktorskog rada nakon pozitivne ocjene doktorskog rada prihvaćene od Fakultetskog vijeća i imenovanja povjerenstva za obranu, najčešće u jednakom sastavu kao povjerenstvo za ocjenu doktorskog rada. Mentor sudjeluje upostupku obrane doktorskog rada, ali ne sudjeluje u donošenju ocjene. Obrana doktorskoga rada je javna. Poziv na javnu obranu objavljuje se najmanje 8 dana prije obrane a obrana se održava u prostorima FBF-a, na jeziku na kojem je napisan doktorski rad. O postupku obrane sastavlja se zapisnik na hrvatskom jeziku, a u slučaju obrane na engleskom jeziku zapisnik se sastavlja na engleskom jeziku. 4.9 Popis predmeta Ime i prezime nastavnika Naziv predmeta Temeljni Modularni Farmacija Modularni Medicinska biokemija Prof. dr. sc.mladen Petrovečki Dr. sc. Mirko Hadžija Izv. prof. dr. sc. Dunja Rogić Izv. prof. dr. sc. Lidija Bach-Rojecky Prof. dr. sc. Olga Kronja Izv. prof. dr. sc. Jadranka Vuković Rodriguez Izv. prof. dr. sc. Lidija Bach-Rojecky Prof. dr. sc. Branka Zorc Prof. dr. sc. Jelena Filipović-Grčić Prof. dr. sc. Jelena Filipović-Grčić Prof. dr. sc. Sanda Vladimir Knežević Prof. dr. sc. Biljana Nigović Prof. dr. sc. Milena Jadrijević Mladar-Takač Prof. dr. sc. Lada Rumora Prof. emerus dr. sc. Ivana Čepelak Prof. dr. sc. Tihana Žanić Grubišić Prof. dr. sc. Tihana Žanić Grubišić Prof. dr. sc. Karmela Barišić Prof. dr. sc. Renata Zadro Prof. dr. sc. Ingeborg Barišić Dr. sc. Mirko Hadžija Prof. dr.sc. Dubravka Čvorišćec Prof. dr.sc. Jasminka Pavelić Biostatistika Eksperimentalni modeli bolesti Laboratorijska medicina temeljena na dokazima Bioetika Istraživački projekt Kinetika i mehanizam reakcija farmaceutskih spojeva Molekularna farmakologija Terapijska primjena biomakromolekula Terapijski sustavi Biofarmacija Biološka i klinička ispitivanja djelovanja biljnih pripravaka Polimorfizam lijekova Lijekovi inhibitori enzima Slobodni radikali i antioksidansi u kontroli staničnih funkcija Biološke membrane i molekularni mehanizmi transporta Regulacija metabolizma Stanični skelet Novosti u laboratorijskoj dijagnostici poremećaja zgrušavanja Medicinska genetika Metaboličko-genetske promjene u šećernoj bolesti i njeni eksperimentalni modeli Dijagnostika malignih tumora Molekularna medicina

10 Metodološki Izborni Izv. prof. dr. sc. Nada Vrkić Biokemijski biljezi od istraživanja do moguće kliničke primjene Izv. prof. dr. sc. Daria Pašalić Molekularna biokemija bolesti srca i krvnih žila Prof. dr.sc. Gordan Lauc Glikobiologija Prof. dr.sc. Joszef Petrik Apoptoza detekcija i kvantifikacija Prof. dr.sc. Krešo Sanković EPR slobodnih radikala Prof. dr.sc. Karmela Barišić Istraživačke metode u farmaceutskoj industriji Prof. dr.sc. Svjetlana Luterotti Odabrane teme iz bioanalitike Dr.sc. Tihomir Balog Metode za mjerenje dušikovog oksida u biološkim sustavima Prof. dr. sc. Olga Kronja Spektroskopske metode u biomedicini Doc. dr. sc. Ana Maria Šimundić Metodologija procjene dijagnostičke točnosti laboratorijskih postupaka Izv. prof. dr. sc. Gordana Maravić Vlahoviček Bioinformatika Izv. prof. dr. sc. Maja Šegvić Klarić Mikotoksikologija Prof. dr. sc. Tihana Žanić Grubišić Nutrigenomika i nutrigenetika Prof. dr. sc. Karmela Barišić Istraživanje lijekova od ideje do kliničkog razvoja Prof. dr. sc. Lada Rumora Signalni putovi kao terapijske mete Izv. prof. dr. sc. Mario Gabričević Metaloproteini interakcije s lijekovima Izv. prof. dr. sc. Ivan Kosalec Farmaceutska mikrobiologija s mikotoksikologijom Prof. dr. sc. Jelena Filipović-Grčić Dermofarmacija Prof. dr. sc. Dušica Maysinger Nanotehnologija u farmaciji i medicini Prof. dr. sc. Valerije Vrček Molekulsko modeliranje organskih spojeva Doc. dr. sc. Dubravka Vitali Čepo Alergeni hrane, imuni odgovor i dijetoterapija Prof. dr. sc. Mirna Sučić Imunocitokemija i molekularna biologija hematoloških malignih bolesti Prof. dr. sc. Jadranka Sertić Genska osnova cistične fibroze, hemokromatoze i bolesti slijeda tripleta Izv. prof. dr. sc. Ana Maria Šimundić Patobiokemija alkoholizma i ovisnosti o drogama Prof. dr. sc. Dubravka Čvorišćec Laboratorijski aspekti transplantacije organa i tkiva Prof. dr. sc. Stipan Jonjić Imunosni nadzor virusnih infekcija Prof. dr. sc. Jasminka Pavelić Gensko liječenje: eksperimentalni i klinički aspekti Prof. dr. sc. Ivana Vučenik Najnoviji agensi u sprječavanju nastanka tumora Dr. sc. Maja Osmak Otpornost tumorskih stanica na terapiju novi pristupi u liječenju Izv. prof. dr. sc. Slavica Dodig Mehanizmi alergijskih reakcija Prof. dr. sc. Gordan Lauc Utvrđivanje identiteta i očinstva analizom DNA Prof. dr. sc. Gordan Lauc Analiza slijeda DNA Izv. prof. dr. sc. Gordana Maravić Vlahoviček Biotehnologija u farmaciji Dr. sc. Ivo Piantanida Interakcije malih organskih molekula s nukleinskim kiselinama Prof. dr. sc. Jerka Dumić Analiza genske ekspresije 4.10 Mogućnost izvedbe programa doktorskoga studija na engleskom jeziku Gotovo svi kolegiji doktorskog studija, prema potrebi, mogu se izvoditi na stranom jeziku (engleski) Kriteriji i uvjete upisa predmeta/modula s drugih doktorskih studija Temeljem međuinstitucionalnih sporazuma ili dogovora, sa svrhom povećanja broja izbornih sadržaja polaznici mogu pojedine predmete upisati i na drugom fakultetu u RH ili inozemstvu

11 uz uvjet da na matičnom fakultetu upisuju i polažu minimum 70% predmeta Organizacija studija u punom radnom vremenu (full-time) i studija s dijelom radnog vremena (part-time) U prvoj godini doktorskoga studija student pohađa nastavu programom predviđenih kolegija. U drugoj godini studija student treba odslušati programom predviđene kolegije, te ih većinu i položiti. U trećoj godini student treba položiti preostale ispite tj. zadovoljiti uvjete svih bodovnih skupina organizirane nastave. Tijekom cijelog doktorskog studija student se bavi znanstveno-istraživačkim radom na temi disertacije te nastoji zadovoljiti programom predviđene uvjete znanstvene aktivnosti. Hodogram studija za part time studente zavisi o nastavnoj i znanstvenoj aktivnosti polaznika, odnosno vremenu boravka u instituciji u kojoj se bave znanstveno-istraživačkim radom (fakultet, suradne institucije u RH i inozemstvu). Part time studenti do predaje disertacije na ocjenu trebaju postići traženi broj ECTS bodova zanastavnu i znanstvenu aktivnost Trošak studija po doktorandu Školarina doktorskog studija kroz 3 godine iznosi kn. Troškovi izvedbe doktorskog programa i trošak studija po studentu su značajno viši od navedenog.