GRAD ĐAKOVO STRATEGIJA GOSPODARSKOG RAZVOJA GRADA ĐAKOVA

Транскрипт

1 GRAD ĐAKOVO STRATEGIJA GOSPODARSKOG RAZVOJA GRADA ĐAKOVA

2 Sadrţaj 1. RIJEĈ GRADONAĈELNIKA OSNOVNA ANALIZA STANJA GRADA ĐAKOVA Povijesni prikaz Geoprometni poloţaj Klimatska i prirodna obiljeţja Stanovništvo Obrazovna struktura Nezaposlenost Društvena infrastruktura Obrazovne ustanove Zdravstvena i socijalna skrb Kultura i sport Udruge na podruĉju Grada Đakova Analiza stanja gospodarstva Struktura poduzetnika i zaposlenih prema djelatnostima Financijski rezultati poslovanja poduzetnika Grada Đakova Financijski rezultati poslovanja poduzetnika u vlasništvu Grada Đakova Financijski pokazatelji uspješnosti poslovanja poduzetnika Grada Đakova u 2015.g Struktura obrta na podruĉju Grada Đakova USTROJ GRADA ĐAKOVA Upravni odjeli Gradske uprave Gradska trgovaĉka društva MeĊuregionalna i meċunarodna suradnja SWOT ANALIZA VIZIJA I MISIJA RAZVOJA GRADA ĐAKOVA STRATEŠKI CILJEVI, RAZVOJNI PRIORITETI I PROVEDBENE MJERE FINANCIJSKI OKVIR ZA PROVEDBU STRATEGIJE PRAĆENJE PROVEDBE I VREDNOVANJE STRATEGIJE... 79

3 1. RIJEĈ GRADONAĈELNIKA Strategija gospodarskog razvitka Grada Đakova je strateški dokument kojim će biti definirane daljnje smjernice za razvoj ukupnih gospodarskih kretanja i samog gospodarskog razvitka na podruĉju Đakova. Uz to, usvajanjem strateških odluka i vizijom gospodarskog razvoja, doprinijet ćemo budućem uspješnom upravljanju lokalnim ekonomskim razvojem Grada Đakova. Pri tom su smjernice iz Strategije polazna osnova za izradu i provedbu sveukupnih programa i investicijskih zahvata u gospodarstvu, a samim time doći će do efikasnijeg korištenja lokalnih resursa i povećanja konkurentnosti u odnosu na gradove u okruţenju. Kao i svaku drugu studiju tako i ovu odlikuju jasno definirani ciljevi, ali i mjere koje je potrebno poduzeti kako bi ciljevi bili i ostvareni. U konaĉnici, gospodarstvo jednog grada pokretaĉ je i ukupnog društvenog razvitka, pa će provedba mjera i aktivnosti iz ove strategije dovesti i do razvoja na svim poljima djelovanja zajednice. Kako je i navedeno u Strategiji, vizija Grada Đakova izuzetno je vaţna jer se na temelju vizije definiraju strateški ciljevi, odreċuju teţnje u budućnosti te smjer kojim se ţeli ići. Ono što se ţeli postići je da Grad Đakovo i nadalje bude suvremen, gospodarski razvijen grad s konkurentnim proizvodnim sektorom, raznolikom obrazovnom strukturom prilagoċenoj potrebama gospodarstva. Grad sa zdravstvenom, odgojnom i socijalnom infrastrukturom koja omogućava napredak i kvalitetnu skrb svojim ţiteljima, kulturno središte, ali i omiljeno turistiĉko odredište koje ispunjava sve preduvjete zadovoljnog gosta, ali i ekološki osviješten grad. S tim u vezi definirana je i misija Grada Đakova kojom će biti osigurana bolja kvaliteta ţivota svim graċanima kroz daljnji razvoj infrastrukture grada, stvaranju uvjeta za razvoj jakog i stabilnog gospodarstva. Cilj je podići razinu poduzetniĉke, poljoprivredne i turistiĉke konkurentnosti, osigurati ulagaĉku klimu za prihvat kako domaćih tako i stranih investicija, povećati broj zaposlenih, unaprijediti obrazovni, društveni i kulturni ţivot, jaĉanje razvoja turizma na turistiĉkom trţištu kroz prepoznatljivost kulturno povijesne baštine te unaprijediti zaštitu okoliša i povećati energetsku uĉinkovitost. GRADONAĈELNIK Zoran Vinković, ing.

4 2. OSNOVNA ANALIZA STANJA GRADA ĐAKOVA Osnovnom analizom stanja Grada Đakova biti će obuhvaćen povijesni prikaz, geoprometni poloţaj, klimatska i prirodna obiljeţja, te stanovništvo i društvena infrastruktura. Struktura i financijski rezultati poslovanja poduzetnika prikazani su u analizi stanja gospodarstva Povijesni prikaz Naselja na širem podruĉju grada postojala su već u neolitiku, oko godina prije Krista, o ĉemu svjedoĉe brojni arheološki nalazi iz tog doba. Samo ime grada prvi puta se spominje godine u darovnici hrvatskog kneza Kolomana bosanskom biskupu Ponsi, ĉime biskupi postaju gospodari Đakova i Đakovštine. Od tada Đakovo postaje znaĉajan centar katoliĉke crkve za dio Bosne i Slavonije. U 13. i 14. stoljeću ime grada Đakova spominje se pod sliĉnim imenima kao: Diaco, Deaco, Dyaco, Dyacou, najĉešće u spisima kojima se rješavaju crkvena pitanja u svezi s biskupijom. Slika 1. Mapa Đakova iz godine Od pa sve do Đakovo je pod vlašću Turaka i tada grad dobiva naziv Jakova. Za vrijeme tog doba, srušene su gotovo sve katoliĉke crkve i sagraċene dţamije, te se u grad doselio veliki broj muslimana, koji su se nakon poraza godine povukli iz grada i za sobom ostavili opustošen grad. Izvor: Nakon odlaska Turaka, a s povratkom biskupa Nikole Ogranića Olovĉića ( ) zapoĉinje obnova biskupije. Njegovi nasljednici, biskupi Pataĉić ( ) i Bakić ( ) grade katedralu i biskupski dvor. Poĉetkom 18. stoljeća Đakovo ima oko 100 katoliĉkih kuća, a u Ċakovaĉkoj okolici je 54 sela i naselja.

5 Od posebnog znaĉaja za grad je osnivanje i gradnja prve javne puĉke škole, koju je godine osnovao biskup Josip Antun Ćolnić ( ). Godine papa Klement XIV. sjedinjuje Bosansku i Srijemsku biskupiju u jednu, koja se zove Bosansko - Ċakovaĉka i Srijemska biskupija. Sjedinjenjem dviju biskupija, Đakovo postaje sjedište velike biskupije, a time i znaĉajan biskupski grad koji obuhvaća sjeveroistoĉne hrvatske krajeve. Slika 2. Katoliĉki bogoslovni fakultet Izvor: Zahvaljujući biskupu Antunu Mandiću ( ) otvara se Bogoslovno sjemenište s Visokom bogoslovnom školom koja je danas najstarija visokoškolska ustanova u Slavoniji i Baranji (današnji Katoliĉki bogoslovni fakultet). Osim u školstvu, osjetan je i veliki doprinos u gospodarstvu, posebice u uzgoju vinograda, te se podruĉje na kojem se uzgaja vinova loza i danas naziva: Mandićevaĉko vinogorje. Za vrijeme biskupa Emerika Raffaya ( ) osim što se gradi novo biskupsko krilo, sadi se i veliki biskupski park, danas znan kao Strossmayerov park. Ovaj perivoj zaštićeni je spomenik parkovne arhitekture. U njegovom donjem dijelu perivoja nalazi se amfiteatralna ljetna pozornica na kojoj se od godine odrţavaju folklorne priredbe nadaleko poznatih Đakovaĉkih vezova. Slika 3. Biskup Josip Juraj Strossmayer Izvor: Od velikog znaĉaja za grad Đakovo i cijelu Hrvatsku je biskup Josip Juraj Strossmayer ( ). Njegovim imenovanjem biskupom godine, a imenovao ga je car u Beĉu, dolazi do znaĉajnog razvoja kako crkvenog tako i gospodarsko - kulturnog ţivota biskupije. Zahvaljujući njegovoj inicijativi i novĉanoj

6 potpori godine poĉinje izlaziti Glasnik biskupije bosanske i srijemske, a godine osniva i prvu tiskaru. Slika 4. Katedrala Sv. Petra u Đakovu Nemjerljiv doprinos gradu je izgradnja katedrale - bazilike Sv. Petra koja je sagraċena u neogotiĉkom romanskom stilu. Gradnja je trajala punih 16 godina od Za gradnju je potrošeno 7 milijuna opeka koja je peĉena u Đakovu, u biskupskoj ciglani, a ostali materijal se dopremao iz Istre, Austrije, MaĊarske, Italije, Francuske i s drugih strana. Za slikanje katedrale izabrani su najbolji njemaĉki slikari, otac i sin Seitz koji su ţivjeli u Rimu, a po umjetniĉkom usmjerenju bili su "rimski nazarenci". IzraĊene su 43 freske koje u svojim ţivim bojama prikazuju biblijske prizore. Osim slika, katedrala ima 7 oltara, orgulje sa 73 registra, tri manuala i svirala te sveĉanu propovjedaonicu na kojima su kameni kipovi i reljefi svetaca. Svojom veliĉinom, ljepotom, romanskim proĉeljem s rozetom, tornjevima visine 84 metra, kupoli, posebnošću, oduševljava svakog posjetitelja grada. Danas ona predstavlja simbol grada po kojem je Đakovo nadaleko prepoznato. Na zamolbu biskupa Strossmayera u Đakovo dolaze Milosrdne sestre sv. Kriţa koje imaju vaţnu ulogu: osnivaju škole, bolnice, vrtiće, grade samostansku crkvu, koja je dovršena godine. Đakovo kao centar nekadašnje Đakovaĉko srijemske biskupije, a danas Đakovaĉko osjeĉke nadbiskupije nadaleko je poznato duhovno središte istoĉne Slavonije i Srijema. Od sredine 19. stoljeća Đakovo postaje razvijeno gospodarsko središte Slavonije. Godine na preporuku Ċakovaĉkog i srijemskog biskupa Antuna Mandića, austrijski car Franjo I. odobrava osnivanje ceha Ċakovaĉkih obrtnika. Ta godina ujedno oznaĉava i procvat obrtništva u gradu Đakovu. Grade se mlinovi, ciglane, razvija se prehrambena industrija, drvna s proizvodnjom graċevnog materijala, tekstilna, obrti, te zanati svih vrsta. Plodna ravnica omogućavala je razvoj poljoprivredne proizvodnje. Dominirala je trgovina, obrtništvo, poljoprivreda, a osnivaju se i prve bankarske ustanove.

7 Prva banka u Đakovu osnovana je godine te je dobila naziv Hrvatska puĉka štedionica. Njeni osnivatelji bili su Ċakovaĉki obrtnici, Vlastelinstvo, Stolni kaptol Biskupije i graċanstvo. Slika 5. Đakovo godine Na poĉetku dvadesetog stoljeća u Đakovu i Đakovštini bila je razvijena i gospodarska djelatnost svilarstvo. Obrtnici raznih struka, raznolika ponuda proizvoda koja se nudila na raznim sajmovima, doveli su do toga da je Đakovo postalo poznato trgovište u cijeloj Slavoniji. Izvor: godine na prijedlog Stolnog kaptola osnovana je Đakovaĉka štedionica. Nakon što je prestala s radom 1908., osnovana je Hrvatska banka d.d. koju je godine preuzela Prva hrvatska štedionica Zagreb za podruţnicu u Đakovu. Poslovala je do godine, a nakon pa sve do sve bankarske poslove preuzima Narodna banka FNRJ. Zbog velikog opsega posla osniva se Komunalna banka i štedionica koja od godine posluje kao Komunalna banka i štedionica Đakovo, poslije kao Slavonska banka d.d. da bi danas poslovala kao Addiko Bank Poslovnica Đakovo. Tijekom 80-ih godina ovog stoljeća, Đakovo sa svojim velikim kompleksom podruštvljenog obradivog zemljišta predstavlja srednje razvijeno gospodarsko središte Đakovštine. Većim dijelom tog zemljišta gospodari PIK Đakovo, koji za potrebe proizvodnje i prerade gradi mlinove i sušare. U sklopu industrije PIK-a pripadala je i Tvornica stoĉne hrane Tovka i poznata vinarija u Mandićevcu. Budući da je Đakovština bogata šumama, razvijala se i drvna industrija, a najveći proizvoċaĉi bilu su Stjepan Geli i Jasen. Kemijska industrija doţivjela je svoj razvoj, a najpoznatija tvornica kemijskih proizvoda bila je tvornica Meteor. Na podruĉju grada Đakova nastavlja se tradicija ciglarstva te se proizvodnja opeke nastavlja do godine pod nazivom Trudbenik, a od u okvirima Opeke Osijek.

8 Razvijena je i tvornica trikotaţe Posavina, zatim Tvornica poljoprivrednih oruċa Standard, a kasnije Torpedo. Poduzeće za prijevoz robe i pratećih usluga od godine posluje kao Autosaobraćajno poduzeće Đakovo. Do kraja Drugog svjetskog rata u Đakovu su radile tri tiskare, te je godine osnovano gradsko grafiĉko poduzeće Đakovo koje nakon reorganizacije postaje poduzeće Tipografija. Godine u Đakovu se osniva Obrtniĉko nabavno prodajna zadruga koja kasnije dobiva naziv Zanatopskrba Đakovo. O pogrebnim uslugama, zelenilu, brizi i nadzoru o javnoj ĉistoći brinulo se Komunalno poduzeće Đakovo, osnovano godine, a od djeluje pod nazivom Univerzal. Poĉetkom 20. stoljeća trgovina je doţivjela svoj procvat, a tadašnja trgovaĉka poduzeća spajaju se godine u veliko trgovaĉko poduzeće Trgopromet koje je pred kraj 80-tih godina ovog stoljeća imao 62 prodavaonice i 25 ugovorne trgovaĉke radnje. Prepoznatljivost grada sadrţana je i u današnjoj Drţavnoj ergeli Đakovo koja ima dugu tradiciju uzgoja konja na ovom podruĉju te se svrstava meċu najstarije u Europi. Slika 6. Ergela tijekom povijesti Prvi pisani trag o konjima na ovom podruĉju je darovnica iz godine kojom bosanski ban Tvrtko u znak zahvalnosti zbog vjenĉanja s bugarskom princezom Dorotejom, daruje biskupu Petru jedan posjed i stado od deset arapskih kobila i ţdrijepca. Izvor: Kao sluţbena godina osnutka ergele navodi se kada se u pisanim dokumentima spominje rijeĉ «ergela». Danas je ergela poznata kao najstarija uzgojno selekcijska ustanova u Republici Hrvatskoj ĉiji uzgojni materijal konja lipicanske pasmine predstavlja kulturno dobro. Iskljuĉivi uzgoj lipicanskih konja zapoĉeo je godine u vrijeme biskupa Josipa Jurja Strossmayera. Veliki utjecaj na razvoj grada Đakova je ĉinjenica što je grad kroz povijest bio biskupski grad te su biskupi imali veliki utjecaj na gospodarski, kulturni i vjerski ţivot grada Đakova. Danas

9 je Đakovo centar Đakovaĉko - osjeĉke nadbiskupije. Zahvaljujući tome, osim prirodnim ljepotama, grad obiluje povijesnom graċom, arheološkim nalazištima, sakralnim i kulturnim spomenicima, graċevinama tradicionalnog graditeljstva. Sve to upućuje na bogatstvo priĉa i dogaċaja vezanih uz povijest grada, koje iznova pobuċuju zanimanje za što boljim upoznavanjem malog grada u srcu Slavonije, grada Đakova. Slika 7. Đakovo Izvor:

10 2.2. Geoprometni poloţaj Podruĉje Grada Đakova pripada geografskom prostoru jugoistoĉnog dijela Istoĉne Hrvatske te najveći dio prostora Grada pripada prijelaznom podruĉju prema prigorskom dijelu, odnosno podruĉju Đakovaĉkog ravnjaka, koji na zapadu postupno prelazi u prigorja Krndije i Dilja. Nalazi se na podruĉju Osjeĉko baranjske ţupanije u njenom jugozapadnom dijelu, na nadmorskoj visini od 111 m, te je drugi po veliĉini grad u ţupaniji. Okruţuju ga poznati gradovi toga dijela Slavonije: Osijek, Vukovar, Vinkovci, Ţupanja, Slavonski Brod i Našice, koji su od grada Đakova udaljeni cca od 20 do 60 kilometara. Slika 8. Poloţaj Osjeĉko-baranjske ţupanije u Republici Hrvatskoj Izvor: Mašek Anka, Program ukupnog razvoja Grada Đakova, Osijek, Slika 9. Poloţaj Grada Đakova u Osjeĉko-baranjskoj ţupaniji Izvor: Mašek Anka, Program ukupnog razvoja Grada Đakova, Osijek, 2009.

11 Zemljopisni položaj grada: Sjeverna širina 45º 31 Istoĉna duţina 18º 41 Nadmorska visina 111 m Površina Grada 170 km2 Grad Đakovo ĉine prigradska naselja koja mu pripadaju: Budrovci, ĐurĊanci, Ivanovci Đakovaĉki, Kuševac, Novi Perkovci, Piškorevci, Selci Đakovaĉki i Široko Polje. Ukupna površina Grada Đakova kao jedinice lokalne samouprave (s prigradskim naseljima) iznosi 169,39 km². NASELJE NADMORSKA VISINA (m) Budrovci 86 Đakovo 111 ĐurĊanci 114 IvanovciGorjanski 112 Kuševac 90 Novi Perkovci 97 Piškorevci 93 Selci Đakovaĉki 115 Široko Polje 94 Površina: grada Đakova 40,40 km² Poljoprivredno zemljište 119,55 km² Šume i šumsko zemljište 19,71 km ² Voćnjaci 1,65 km² Đakovo i Đakovština imaju izuzetno povoljan geoprometni poloţaj. Uz sami zapadni dio grada prolazi budući Koridor Vc, koji predstavlja ţilu kucavicu za ovaj dio Europe. Predstavlja ĉvorište vaţnih drţavnih prometnica koje su od osobite vaţnosti za cestovni prometni sustav istoĉne Hrvatske i to: - D7 GP Duboševica - Beli Manastir Osijek Đakovo - GP Slavonski Šamac

12 - D38 Pakrac (D5) Poţega Pleternica Đakovo (D7) - D46 Đakovo (D7) Vinkovci - GP Tovarnik - D515 Našice Đakovo Županijske ceste: - Ţ 4145 Đakovo : D7-Ţ Ţ 4146 Đakovo : D7-D46 - Ţ 4147 Đakovo : D7-Ţ4146 Lokalne ceste: - lokalna cesta L Đakovo (Ţ 4146) - L lokalna cesta L Đakovo (Ţ 4147) - Dragotin (Ţ 4164) - lokalna cesta L (Selci Đakovaĉki - Gašinci) Magistralna pomoćna ţeljezniĉka pruga MP13 (drţavna granica - Beli Manastir Osijek - Vrpolje/Strizivojna) dio je prometnog pravca europskog znaĉenja. Izgradnjom prometnog pravca Koridor Vc kroz Bosnu i Hercegovinu, Đakovo će imati izravnu vezu s krajnjim jugom Hrvatske, lukom Ploĉe, a njegovom povezanošću kroz Republiku MaĊarsku i s krajnjim sjeverom Europe Klimatska i prirodna obiljeţja Cjelokupnim prostorom Istoĉne Slavonije, pa tako i u Gradu Đakovu koji se smjestio u njezin središnji dio koji geografski pripada prigorskom dijelu, prevladava umjereno kontinentalna klima. Za nju su karakteristiĉne ĉeste i intenzivne promjene vremena, oštre zime s snijegom, kratko proljeće te topla ljeta. Osnovne osobine ovog tipa klime su srednje mjeseĉne temperature više od 10ºC, tijekom više od ĉetiri mjeseca godišnje, srednje temperature najtoplijeg mjeseca ispod 22ºC, srednje temperature najhladnijeg mjeseca izmeċu -3ºC i +18ºC, te prosjeĉna godišnja koliĉina oborine od m. Na prostoru grada Đakova izmjenjuju se ravniĉarski i prema zapadu prigorski dio. Đakovaĉki ravnjak je lesni plato koji pripada u više i ocjeditije prostore, a koji se uzdiţu iznad okolnog nizinskog reljefa. U cijelosti je izgraċen od prapora, debljine od m, a podlogu mu ĉine

13 pleistocenski moĉvarni i stariji neogenski sedimenti (gline, pijesci, lapori). Sjeverno i juţno od središnje poloţenog prapornog ravnjaka proteţu se najniţi dijelovi Đakovštine: sjeverno vuĉanski dio, prostraniji i nešto većih visina, i juţni - biċski, niţi i vlaţniji. Praporne zaravni kao viša i ocjeditija podruĉja pogodovala su naseljavanju, razvoju naselja na njihovim rubovima i poljoprivrednom iskorištavanju. Na poljoprivrednim površinama uzgajaju se klasiĉne ratarske i povrtlarske kulture, uzgaja se vinova loza te sade nasadi voćnjaka. Podruĉje grada Đakova obiluje šumama u kojima prevladava hrast luţnjak, kitnjak, jasen obiĉni grab i cer, te umjetno podignute kulture topola i bagrema koje pruţaju kvalitetan razvoj lova i lovnog gospodarstva. Od divljaĉi koje prirodno obitavaju ili se uzgajaju su: jelen obiĉni, srna, divlja svinja, zec, fazan, divlja patka, jazavac i lisica. U šumama se nalaze dijelovi drţavnog lovišta, uzgajališta divljaĉi i osam zajedniĉka lovišta. Jedna od prirodnih obiljeţja grada Đakova su jezera i bajeri koji su se smjestili nedaleko od njega: - Jezero Jošava udaljeno je oko 2 km sjevero - sjeveroistoĉno od grada Đakova, na površini od 160 ha. IzgraĊeno je 1963/64 godine te je namijenjeno za uzgoj ribe, sport i rekreaciju. Jezero okruţuju poljoprivredne površine i zasaċene šume. - Jezero Mlinac nalazi se 12 km zapadno od Đakova, nedaleko od Selaca Đakovaĉkih, na površini od 150 ha, a koristi se za potrebe navodnjavanja te za sportski ribolov. Jezero je okruţeno oranicama i voćnjakom. - na zemljištu grada Đakova smjestila su se ĉetiri bajera površine 4h i dubine 5m. Nastala su eksploatacijom gline bivše ciglane. Bogati su svim vrstama plemenite i druge ribe. Dno je glina, a obrasli su potopljenim vrbama. Zbog svog poloţaja, prirodnog i ekološki oĉuvanog prostora, jezera i bajeri predstavljaju idealan izletniĉki i kupališno-rekreacijski prostor. Bogatstvo prirodnih obiljeţja, klima, poloţaj grada Đakova u središnjem mjestu plodne ravnice, ukazuju na veliki prirodni potencijal koji omogućuje bogatu poljoprivrednu i drugu proizvodnju, te općenito razvoj ruralnog turizma.

14 2.4. Stanovništvo Prema podacima Drţavnog zavoda za statistiku, Popis stanovnika iz godine pokazuje da Grad Đakovo, raĉunajući prigradska naselja ima stanovnika. Budrovci 1.260, ĐurĊanci 425, Ivanovci Đakovaĉki 580, Kuševac 1.028, Novi Perkovci 246, Piškorevci 1.907, Selci Đakovaĉki i Široko Polje stanovnika, te sam grad Đakovo što predstavlja 9,10% od ukupnog broja stanovnika Osjeĉko - baranjske ţupanije, odnosno 0,65% od ukupnog broja stanovnika Hrvatske. Gledano prema spolu je muškog spola i ţenskog što ukazuje na veću populaciju ţenskog spola. Prosjeĉna starost iznosi 39,4 godine, indeks starenja je 82,4, a koeficijent starenja iznosi 20,1. Na podruĉju Grada Đakova 18,750 stanovnika se ubraja u radno sposobno stanovništvo ( godine). Tablica 1. Stanovništvo prema starosti i spolu u Gradu Đakovu, prema popisu iz godine Starost Spol Ukupno Grad Đakovo sv m ţ Grad Đakovo Spol Ukupno Starost i više sv m ţ Izvor: Što se tiĉe nacionalne strukture, stanovništvo Grada Đakova u najvećoj mjeri je hrvatske nacionalnosti i to , odnosno 97,55%. Nacionalne manjine (Albanci, Austrijanci, Bošnjaci, Bugari, Crnogorci, Ĉesi, MaĊari, Makedonci, Nijemci, Rumunji, Rusi, Rusini, Slovaci, Slovenci, Srbi, Talijani, Ukrajinci i Ţidovi) zastupljeni su s 2,45% u ukupnom stanovništvu Grada. Od ukupnog stanovništva najveći dio od 96,62% ĉine katolici, dok 3,38% ĉine stanovnici ostalih vjera.

15 Obrazovna struktura U pogledu steĉene struĉne spreme od stanovnika Grada Đakova iznad 15 godina, osnovnu školu je završilo njih 6 373, srednju , a toga osoba muškog spola i ţenskog. Visoko obrazovanje stekla je osoba na podruĉju Grada Đakova, od toga višu struĉnu spremu 905 osoba, dok je visoku struĉnu spremu stekla osoba. Bez završene škole su 633 osobe. Od ukupno osobe starijih od 15 godina nepismeno je njih 265, od toga 38 osoba muškog i 227 osoba ţenskog spola. Što se tiĉe informatiĉke pismenosti njih sluţi se obradom teksta, tabliĉnim izraĉunima, elektroniĉkom poštom koristi se njih , a internetom Industrijske i obrtniĉke strukovne škole, škole za zanimanje u trajanju od 1-3 godine i škole za KV i VKV radnike, završilo je njih Tehniĉke i srodne strukovne škole, škole za zanimanje u trajanju od 4 i više godina, završilo je njih Gimnaziju su završile osobe. Višu školu, I. (VI.) stupanj fakulteta i struĉne studije 905 osoba. Fakulteie, umjetniĉke akademije i sveuĉilišne studije završilo je njih Magisterij (znanstveni, struĉni, umjetniĉki) stekle su 54 osobe. Doktorat njih Nezaposlenost Nezaposlena osoba je osoba u dobi izmeċu 15 i 65 godina ţivota koja: je sposobna ili djelomiĉno sposobna za rad, nije u radnom odnosu, aktivno traţi posao i raspoloţiva je za rad. Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje u Gradu Đakovu krajem listopada godine prijavljeno je nezaposlenih osoba. Od ukupnog broja nezaposlenih osoba ĉine ţene, a ostalih 817 osobe muškog spola.

16 Tablica 2. Kretanje broja nezaposlenih osoba u Gradu Đakovu u razdoblju od sijeĉnja do listopada Godina/mjesec sijeĉanj veljaĉa oţujak travanj svibanj lipanj srpanj kolovoz rujan listopad studeni prosinac Tablica 3. Nezaposlenost u Gradu Đakovu prema razini obrazovanja u listopadu i listopadu Nezaposleni Bez škole i Osnovna SŠ za SŠ za Prvi Fakultet, nezavršen a osnovna škola zanimanja do 3 god. i škola za KV zanimanja u trajanju od 4 i više stupanj fakulteta, struĉni akademija, magisterij, doktorat škola i VKV godina i studij i radnike gimnazija viša škola listopad listopad Izvor:

17 Tablica 4. Nezaposlenost prema spolu u Gradu Đakovu u listopadu Nezaposleni Muškarci 817 Ţene 1088 Ukupno Izvor: Društvena infrastruktura Obrazovne ustanove Školstvo u Đakovu ima dugu tradiciju. U srednjem vijeku postojala je škola u ovdašnjem franjevaĉkom samostanu (oko 1347.) i katedralna škola koja se u ispravama spominje tek godine. Prvu javnu puĉku školu osnovao je godine biskup Josip Ćolnić. To je tada bila jedina puĉka škola u Đakovštini. Biskup Antun Mandić podigao ju je na trorazrednu, s tri uĉitelja. MeĊutim najznaĉajnije Mandićevo djelo je osnivanje Bogoslovnog sjemeništa s Visokom filozofsko-bogoslovnom školom godine, najstarijom visokoškolskoj ustanovi u Slavoniji, koja djeluje i danas. Zlatno doba Ċakovaĉkog školstva je druga polovica prošlog stoljeća, vrijeme Strossmayerovog biskupovanja. Tada nastaju škole na svim razinama, od predškolskog uzrasta do visokih škola. Od ustanova predškolskog odgoja u gradu djeluje: Djeĉji vrtić Đakovo, smješten na tri lokacije (Vila, te ulicama L. Botića i I. Maţuranića) Djeĉji vrtić Sunĉev sjaj Nazaret Djeĉji vrtić Zvrk.

18 Danas na podruĉju Đakova i naselja koja mu pripadaju djeluje šest osnovnih škola: OŠ Ivan Goran Kovaĉić OŠ Josip Antun Ćolnić OŠ Vladimir Nazor OŠ Budrovci OŠ Đakovaĉki Selci OŠ Matija Gubec, Piškorevci Tri srednje škole: Gimnazija Antuna Gustava Matoša Srednja strukovna škola Antuna Horvata Ekonomska škola Braća Radić Katoliĉki bogoslovni fakultet u Đakovu u sastavu Sveuĉilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku nastavlja tradiciju studija filozofije i teologije dugu više od dva stoljeća Zdravstvena i socijalna skrb A. Zdravstvena zaštita Primarna zdravstvena zaštita u gradu Đakovu obavlja se u Domu zdravlja Đakovo. Osnivaĉ Doma zdravlja je Osjeĉko - baranjska ţupanija, a prava i duţnosti osnivaĉa obavlja predstavniĉko tijelo Ţupanije. Dom zdravlja je javna ustanova koja obavlja zdravstvenu djelatnost na podruĉju od oko 840 km² i skrbi za preko stanovnika grada Đakova i devet susjednih općina: Strizivojne, Semeljaca, Punitovaca, Gorjana, Drenja, Satnice Đakovaĉke, Levanjske Varoši, Trnave i Viškovaca. Osim ordinacija u Đakovu, Dom zdravlja obavlja svoju djelatnost u još 14 podruĉnih ambulanata. Dom zdravlja je ugovorna zdravstvena ustanova. Dom zdravlja obavlja zdravstvenu djelatnost sukladno Zakonu o zdravstvenoj zaštiti, a u skladu sa osnovnom mreţom zdravstvene djelatnosti, u svom sastavu ima: opću/obiteljsku medicinu

19 dentalnu medicinu zdravstvenu zaštitu ţena zdravstvenu zaštitu predškolske djece patronaţnu zdravstvenu zaštitu te u okviru specijalistiĉko - konzilijarne zdravstvene zaštite i dijagnostike: radiološku dijagnostiku, fizikalnu medicinu i rehabilitaciju. Dio djelatnosti Doma zdravlja obavlja se putem privatne prakse odnosno davanjem u zakup/koncesiju dijelova Doma zdravlja zdravstvenim radnicima koji ispunjavaju uvjete propisane Zakonom i to: opća/obiteljska medicina dentalna medicina zdravstvena zaštita ţena zdravstvena zaštita predškolske djece oftalmologija medicina rada psiholog medicinsko-biokemijski laboratorij zubotehniĉki laboratorij. Uz navedeno, u prostoru Dom zdravlja svoju djelatnost obavljaju i: Hitna medicinska pomoć Ljekarna Osjeĉko-baranjske ţupanije Poliklinika SUVAG za rehabilitaciju slušanja i govora Specijalistiĉka ordinacija medicine rada dr. Petrošević Zavod za javno zdravstvo (školska medicina i higijensko-epidemiološka djelatnost) Poliklinika za dijalizu. B. Socijalna skrb Centar za socijalnu skrb Đakovo je javna ustanova koja obavlja djelatnost socijalne skrbi. Centar za socijalnu skrb Đakovo pokriva podruĉje od oko stanovnika i obuhvaća grad Đakovo i prigradska naselja: Kuševac, Selci Đakovaĉki, Piškorevci, Budrovci, Ivanovci Đakovaĉki, ĐurĊanci, Široko Polje i Novi Perkovci, te općine: Drenje, Gorjani, Levanjska

20 Varoš, Punitovci, Satnica Đakovaĉka, Semeljci, Strizivojna, Trnava i Viškovci s pripadajućim naseljima. Djelatnosti: Prava u sustavu socijalne skrbi Socijalne usluge Zaštita djece, braka i obitelji Uzdrţavanje Posvojenje Skrbništvo Udomiteljstvo Zaštita djece i mladih s problemima u ponašanju Nasilje u obitelji Pravo na pristup informacijama. Centar za socijalnu skrb na temelju javnih ovlasti rješava u prvom stupnju o pravima iz socijalne skrbi, obiteljsko-pravne i kazneno pravne zaštite i drugim pravima u skladu s posebnim zakonima, vodi propisane oĉevidnike, izdaje uvjerenja i druge potvrde, provodi odgojne mjere nad djecom s poremećajima u ponašanju, vodi evidenciju posvojitelja, predlaţe mjere unapreċenja socijalne politike i dr. Na podruĉju grada Đakova postoji Dom za starije i nemoćne. Dom za starije i nemoćne osobe ustanova je socijalne skrbi koja je temeljem odredbi Zakona o ustanovama i Zakona o socijalnoj skrbi postala javnom ustanovom. Djelatnost Doma je od poĉetka rada godine obavljana samostalno, da bi od godine ustanova poslovala u okviru Ministarstva rada i socijalne skrbi. Osnivaĉka prava nad Domom od godine preuzela je Osjeĉko - baranjska ţupanija. Djelatnost Doma odreċena je Statutom ustanove, a podrazumijeva: u sklopu stalnog smještaja pruţanja usluga stanovanja i prehrane, odrţavanja osobne higijene, brige o zdravlju, njege, radne aktivnosti i korištenja slobodnog vremena pruţanja usluga poludnevnog ili cjelovitog boravka pruţanja pomoći i njege u kući starijim i nemoćnim osobama.

21 Ustanova djeluje na jednoj lokaciji s ukupnom površinom od m². Za stambeni dio koristi se m², a Odjel zdravstvene, pojaĉane njege korisnika i pomoći u kući m². Kapacitet ustanove je 244 leţaja. Rad Doma temelji se na Zakonu o socijalnoj skrbi, a organiziran je kroz dvije ustrojbene jedinice (odjela) i poslove pod izravnom ingerencijom ravnateljice: 1. Odjel zdravstvene, pojaĉane njege korisnika i pomoći u kući 2. Odjel prehrane i pomoćno-tehniĉkih poslova Pored ovog Doma u Đakovu djeluje i obiteljski dom Ljubas koji skrbi o starijim i nemoćnim osobama Kultura i sport A. Kultura Upravljanje kulturnim razvitkom Grada Đakova u prvom redu provodi Grad Đakovo kroz svoja zakonom propisana tijela. Đakovo ima formirano Kulturno vijeće ĉija je zadaća pruţanje struĉne pomoći Gradskom vijeću i Gradonaĉelniku Grada Đakova pri donošenju i provedbi godišnjih i dugoroĉnih programa javnih potreba u kulturi od interesa za Grad Đakovo. Institucionalna infrastruktura kulture: CENTAR ZA KULTURU ĐAKOVO - Centar za kulturu Đakovo je ustanova zaduţena za realizaciju filmskog programa, scenskog programa i likovnih izloţbi. GRADSKA KNJIŢNICA I ĈITAONICA ĐAKOVO - primarna je zadaća Knjiţnice osigurati osnovne uvjete za obrazovanje tijekom cijeloga ţivota, kulturni razvoj pojedinca i društvenih skupina, podupiranje osobnog obrazovanja pojedinca kao i formalnog obrazovanja na svim razinama. MUZEJ ĐAKOVŠTINE ĐAKOVO- Muzej ima stalni postav i povremene izloţbe. Stalni postav Muzeja bazira se na etnološkoj, kulturno-povijesnoj i arheološkoj zbirci, kvalitetom i brojem najznaĉajnijim muzejskim zbirkama. Redovna djelatnost svakog uposlenog definirana je postojećim muzejskim aktima, a kada su u pitanju djelatnici muzejske struke posebno se izdvajaju: terenska istraţivanja, skupljanje graċe, njezina obrada, primarna zaštita i zaštita muzejskog fundusa, inventiranje i prezentacija. Osim

22 navedenog bitne komponente rada kustosa još su i djelovanje na planu znanosti, sveopćoj edukaciji. SPOMEN - MUZEJ BISKUPA JOSIPA JURJA STROSSMAYERA - Muzej je osnovan godine. U njemu su izloţeni originalni dokumenti, fotokopije, knjige, predmeti, fotografije i umjetniĉke slike povezane s likom i djelom biskupa Strossmayera DIJECEZANSKI MUZEJ I ZBIRKA PORTRETA- Dijecezanski muzej u dvoru Biskupije osnovao je biskup Stjepan Bauerlein, a njegove zbirke: Zbirka slika i skulptura te Zbirka namještaja nose oznaku A-kategorije, dakle iznimne su vrijednosti SREDIŠNJA NADBISKUPIJSKA I FAKULTETSKA KNJIŢNICA - Središnja nadbiskupijska i fakultetska knjiţnica je visokoškolska i općeznanstvena knjiţnica u sastavu Katoliĉkog bogoslovnog fakulteta u Đakovu. KULTURNE INSTITUCIJE SAMOSTANA SESTARA SVETOGA KRIŢA - u okviru Samostana sestara Svetoga Kriţa djeluju vrijedna Knjiţnica, Etnografski muzej i Dvorana Florentini, a kulturnim aktivnostima bavi se i Udruga Amadea koja je smještena u sklopu samostanskog kompleksa. OGRANAK MATICE HRVATSKE U ĐAKOVU ZAVOD ZA ZNANSTVENI I UMJETNIĈKI RAD HAZU U ĐAKOVU Kulturno-umjetniĉka društva: KUD Tena, Đakovo KUD Sklad, Đakovo KUD Širokopoljac, Široko Polje KUD Zora, Piškorevci KUD Šokadija, Budrovci KUD Naša grana, Budrovci KUD Slavonija, ĐurĊanci KUD Hrvatska ĉitaonica, Selci Đakovaĉki KUD Kuševac, Kuševac KUD Petefi Šandor, Ivanovci

23 Manifestacije i programi kulture: ĐAKOVAĈKI VEZOVI (lipanj, srpanj) - meċunarodna smotra tradicijskog folklora, glazbe, gastronomije, uzgoja konja. Osnovana je godine te je dobro poznata kako u Hrvatskoj, tako i u svijetu. Đakovaĉki vezovi su manifestacija u kojoj sudjeluje oko sudionika, a broj posjetitelja svake godine raste. U okviru Ðakovaĉkih vezova odrţava se oko 50 razliĉitih priredbi od kojih 11 folklornih priredbi; Mali vezovi - povorka ulicama grada i nastup u vezovskom šatoru ili parku, oko 30 folklornih skupina s oko sudionika, Puĉko crkveno pjevanje u Samostanskoj crkvi - nastupa 10 skupina s oko 500 sudionika, Nastup folklornog ansambla prije sveĉanog otvaranja na Strossmayerovom trgu ispred katedrale - oko 50 sudionika, Sveĉano otvaranje 50. Ðakovaĉkih vezova, ispred katedrale - nastup 5 skupina s oko 200 sudionika - sudjeluju i glumci iz Zagreba i Osijeka, vokalni solisti i tamburaški sastavi, Ðakovština u pjesmi i plesu u Strossmayerovom parku - nastup 15 skupina s oko 700 sudionika, nastup gostujućih skupina - park nastup oko 20 skupina s oko 700 sudionika, sveĉana povorka sudionika ulicama Ðakova od malog parka do Strossmayerovog parka, - nastup 60-ak skupina i 50 svatovskih zaprega, 70 konjanika s oko 3500 sudionika. MeĊunarodna smotra folklora - nastup 20 skupina preko 700 sudionika, Smotra folklora Hrvatske - park, nastup 20 skupina s oko 900 sudionika, Smotra folklora Slavonije i Baranje u parku - nastup oko 20 skupina s oko 600 sudionika i Slavonijo, zemljo plemenita u parku - nastup 5 skupina s oko 200 sudionika. Tradicionalni izbor za najbolje nošeno narodno ruho (djevojke, snaše, momci) uz sudjelovanje 30-ak pojedinaca u narodnim nošnjama. Ostali programi u okviru Đakovaĉkih vezova su: Etnografske izloţbe u Muzeju Đakovštine, koncerti sakralne glazbe u katedrali, izloţba i degustacija vina, degustacija rakije, gastrofest: kulinijada, degustacija i konzumacija fiša i ĉobanca, etno modna revija, sajam tradicijskog obrtništva i rukotvorstva, likovne izloţbe, koncerti poznatih i priznatih estradnih pjevaĉa, te doĉek Pola nove godine. Ljubitelji konjiĉkog sporta svoje zadovoljstvo nalaze na hipodromu, gdje se odrţava meċunarodno konjiĉko natjecanje. Od godine izlozi Ċakovaĉkih trgovina prigodno se ureċuju uoĉi manifestacije i postaju etnografske izloţbe u malom. IVANJSKI KRESOVI (lipanj) odrţavaju se uoĉi Ivanja (24. lipnja), a društva iz raznih krajeva Hrvatske tom prigodom prikazuju obiĉaje svojih krajeva. Cilj smotre je vratiti u Đakovštinu lijepe, izgubljene obiĉaje.

24 STROSSMAYEROVI DANI (svibanj, lipanj) - kulturno znanstvena priredba koja se kroz kulturu, umjetnost i znanost bavi osobom i djelovanjem biskupa Josipa Jurja Strossmayera. ĐAKOVAĈKI REZOVI (lipanj) manifestacija koja spaja film, kazalište i glazbu uz brojne radionice zabavnog i edukativnog sadrţaja. ĐAKOVAĈKO LJETO (kolovoz, rujan) - u sklopu Đakovaĉkog ljeta odrţavaju se: koncerti za mlade, kazališne predstave za djecu i odrasle, likovna izloţba u Muzeju Đakovštine, likovna izloţba u Strossmayerovom muzeju, koncert ozbiljne glazbe u katedrali te športska natjecanja. ZVONILA SU ZVONA KATEDRALE NAŠE (kolovoz, rujan) - Grad Đakovo ovim programom obiljeţava obljetnice oslobaċanja vojnih objekata i formiranja 122. brigade HV u znak trajnog sjećanja na Domovinski rat. SVOME GRADU ZA BLAGDANE (studeni) - program «Svome gradu za blagdane» odrţava se od godine, a sadrţi niz kulturnih i sportskih sadrţaja u kojima nosioci kulturnih i sportskih aktivnosti u Gradu prikazuju graċanstvu što su radili tijekom godine. SMOTRA POVIJESNIH I GRAĐANSKIH PLESOVA I STAROGRADSKIH PJESAMA HRVATSKE starogradske pjesme iz Slavonije, Ministarstvo kulture proglasilo je nematerijalnim kulturnim dobrom. Na ovaj naĉin, ovom smotrom, ţele se saĉuvati od zaborava. SILVERSTARSKA NOĆ (prosinac) - doĉek Nove godine u miru i veselju uz glazbu i šampanjac na Ċakovaĉkom Korzu. ĐAKOVAĈKI BUŠARI (veljaĉa) - Đakovaĉki bušari su najveća karnevalska manifestacija Istoĉne Hrvatske, a odrţava se u razdoblju prije korizme. Središnji dogaċaj je velika pokladna povorka svih sudionika ulicama grada. Ispred zgrade Grada odrţava se ceremonijal preuzimanja vlasti, osniva se Bušarska republika, a Gradonaĉelnik predaje kljuĉeve grada Bušarima. MEĐUNARODNI FESTIVAL KAZALIŠNIH AKADEMJA DIONIZ Grad Đakovo u suradnji s Umjetniĉkom akademijom iz Osijeka kroz festival predstavlja spoj edukacije, kulture, tradicije, te se kroz susrete izmjenjuju iskustva, znanja i vještine. U sklopu festivala organiziraju se: radionice za studente glume i lutkarstva, javne prezentacije radionica, predstavljanje akademija, izloţba radova art terapeuta.

25 Na podruĉju Grada Đakova i prigradskih naselja postoji više arheoloških lokaliteta i to u naselju: Đakovo: prapovijesni arheološki lokalitet Grabrovac - terenskim pregledom otkriveni su nalazi keramike i litiĉke izraċevine koji datiraju okolinu lokaliteta s juţne, jugozapadne i zapadne strane od razdoblja neolitika, eneolitika i ranog bronĉanog doba sve do mlaċeg ţeljeznog doba i antike, a odgovaraju nalazima otkrivenima sustavnim arheološkim istraţivanjima na lokalitetu Grabovac tijekom 1980-ih. Tijekom god. istraţena je površina od pribliţno m² izvan registriranog dijela lokaliteta Grabovac te su otkriveni nalazi sopotske i badenske kulture, ţarni grobovi kasnog bronĉanog doba i nalazi rimskog razdoblja. rimsko naselje Certisa izmeċu Đakova i Budrovaca (postoje grobnice, novĉići i predmeti iz doba Rimljana) prapovijesni srednjovjekovni arheološki lokalitet Ivandvor - artefakti s nalazišta Ivandvor ukazuju na postojanje arheološkog lokaliteta prapovijesti, antike i kasnog srednjeg vijeka. MeĊu nalazima najĉešći su veći i manji ulomci grube i fine, mjestimice ukrašene, keramike uz znatan broj kupa na nozi. Uz navedeno, pronaċeno je i manje antiĉko naselja (moţda seosko imanje) datirano novcem u 3 4. stoljeće. Arheološka istraţivanja iz godine potvrdila su prijašnje pretpostavke i pokazala postojanje manje sakralne graċevine. Unutar i oko graċevine nalazi se groblje na redove koje se pruţa prema šumi Gaj, a moţe datirati u kasni srednji vijek od oko do godine. prapovijesno nalazište Gajgerova pustara kompleks srednjovjekovnog arheološkog lokaliteta unutar gradskog podruĉja - arheološka zona grada Đakova pokriva podruĉje srednjovjekovnog Đakova koje je nastalo najvjerojatnije u 9. stoljeću, kako su pokazala arheološka istraţivanja. Srednjovjekovno Đakovo sastojalo se od utvrde (castrum) unutar koje se nalazila katedrala i biskupski dvor, utvrċenog dijela mjesta, odnosno trgovište ( oppidum, forum, civitas) unutar koje su se nalazile kanoniĉke kurije i franjevaĉki samostan, te neutvrċenog dijela gdje su se nalazile kuće mještana i ţupna crkva tj. podruĉje na kojem se nalazila srednjovjekovna crkva sv. Lovre. Upravo na tom podruĉju nastalo je najstarije Đakovo i to već u 9. stoljeću. prapovijesno i srednjovjekovno nalazište Garov dol

26 Budrovci: prapovijesni, antiĉki i srednjovjekovni arheološki lokalitet Sumbelija - nalazi neolitiĉke keramike upućuju na to da je prvo naselje na ovom lokalitetu osnovano u neolitiku, a postojanje keramike s obiljeţjima halštata i latena govori u prilog tome da je naselje na «Sumbeliji» trajalo tijekom cijelog ţeljeznog doba - dolaskom Rimljana ţivot nije prekinut. prapovijesni i srednjovjekovni arheološki lokalitet Blato - na ovom zemljištu su god. izorani ulomci prapovijesne i srednjovjekovne keramike što upućuje na postojanje manjeg naselja u vrijeme starijeg ţeljeznog doba i tijekom srednjeg vijeka. prapovijesni, antiĉki i srednjovjekovni arheološki lokalitet Štrbinci - arheološki nalazi ukazuju na postojanje prapovijesnog naselja sopotske kulture te antiĉkog naselja. prapovijesni, antiĉki arheološki lokalitet Plugarić i Crnilovac - površinski nalazi ukazuju na postojanje pretpovijesnog naselja iz vremena neolita i antiĉkog doba prapovijesni srednjovjekovni arheološki lokalitet Gradina prapovijesni arheološki lokalitet Jabuĉanje srednjovjekovni arheološki lokalitet Vitika. Piškorevci: antiĉko nalazište Kaznica Novi Perkovci: Krĉavina, arheološki lokalitet - radi se o nalazištu na kojem su prisutni arheološki nalazi prapovijesti neolitik i bronĉano doba. Za neolitik je ustanovljena prisutnost nalaza srednjeg i kasnog neolitika, starĉevaĉka kultura i sopotska kultura (stupanj IB II.). Materijal bronĉanog doba moţe se većinom 58 pripisati kasnom bronĉanom dobu poĉetne faze kulture polja sa ţarama, a ima i nalaza koji upućuju na vinkovaĉku kulturu ranog bronĉanog doba. Sva razdoblja potvrċuju prisutnost arheoloških nalaza. Nalazište «Krĉavina» pokazuje da je površina koja se nalazi u okviru trase autoceste dio većeg nalazišta znatnog arheološkog potencijala. Selci Đakovaĉki: Kaznica - Rutak, arheološki lokalitet

27 Pajtenica, arheološki lokalitet Na podruĉju Grada Đakova postoji 13 crkvi: Katedrala sv. Petra u Đakovu Crkva Srca Isusova (samostanska) u Đakovu Crkva sv. Ivana Krstitelja u Ivanovcima Đakovaĉkim Crkva Kraljice sv. Krunice u Kuševcu Crkva sv. Izidora u Širokom Polju Grkokatoliĉka parohija u Piškorevcima Rimokatoliĉka crkva Preobraţenja Gospodinovog u Piškorevcima Crkva sv. Antuna Pustinjaka u Novim Perkovcima Crkva Gospe Snjeţne u Selcima Đakovaĉkim Crkva Sv. Nikole u Budrovcima Crkva Imena Isusova u ĐurĊancima Crkva Dobrog Pastira, Đakovo EvanĊeoska crkva u Đakovu Znaĉajnija kulturna dobra i spomenici kulture na podruĉju Grada Đakova su: Spomen - muzej biskupa J. J. Strossmayera Strossmayerov trg Strossmayerov perivoj s ljetnom pozornicom Strossmayerov spomenik poprsje Stjepana Radića i Franje TuĊmana Muzej Đakovštine Bogoslovno sjemenište Teološki fakultet u Đakovu najstarija visokoškolska ustanova u Slavoniji i Baranji Mali park zgrada gradske uprave Grada Đakova Korzo (Ulica pape Ivana Pavla II.) šetnica koja spaja dva trga (Strossmayerov i TuĊmanov trg) rodna kuća Ive Lole Ribara zgrada Drţavne ergele lipicanaca

28 Centar za kulturu Đakovo (kino) Spomenik hrvatskim braniteljima poginulim u domovinskom ratu grobne graċevine i spomenici na gradskim grobljima Bogatstvo sakralnih objekata na podruĉju Grada Đakova ĉine: Katedrala sv. Petra (graċena od do godine) Biskupski dvor kanoniĉke kurije sagraċene u 18. stoljeću crkva Svih svetih, sagraċena u 14. stoljeću vrijedan je spomenik kulture sa svodom i oslikanim zidovima u orijentalnom stilu iz vremena kada je sluţila kao turska dţamija crkva Dobrog pastira, Đakovo (naselje Sjever) Samostan sestara sv. Kriţa Ţidovska crkva Zaštićeni spomenici kulture na podruĉju grada Đakova: Katedrala Sv. Petra Biskupski dvor Crkva Svih Svetih Crkva preobraţenja Gospodnjeg (Piškorevci) 4 kasnobarokne kanoniĉke kurije Secesijska zgrada Bogoslovnog sjemeništa Zgrada gradske uprave Spomenik Ivi Loli Ribaru Katedralne orgulje Zaštićeni spomenik parkovne arhitekture u gradu Đakovu je Strossmayerov perivoj. B. Sport Grad Đakovo njeguje sportsku kulturu te obiluje raznolikošću sportskog sadrţaja. Javne potrebe u sportu, za koje se sredstva osiguravaju u Proraĉunu Grada Đakova, utvrċene su aktivnosti, poslovi i djelatnosti koje su od znaĉenja za Grad Đakovo, a to su: - poticanje i promicanje sporta i djelatnosti vezanih uz sport,

29 - unapreċenje vrhunske kvalitete Ċakovaĉkog sporta koja potiĉe razvoj sporta i doprinosi ugledu Grada Đakova, - ulaganje u razvoj mlaċih sportaša radi stvaranja široke kvalitetne osnove, kao uvjeta daljnjeg napretka, odnosno oĉuvanja postignute kvalitete Ċakovaĉkog sporta, - ulaganje u sport djece, mladeţi i studenata kroz programe izvannastavnih i izvanškolskih aktivnosti te uĉinkovitija organizacija sportskih sadrţaja, posebice kroz programe školskih sportskih društava i sportske obuke, - poboljšanje i unapreċenje uvjeta za rad klubova i pripremu sportaša kako u kolektivnim tako i individualnim sportovima, - unapreċenje sportsko-rekreacijske aktivnosti graċana te poticanje razvojnih projekata sportske rekreacije, - skrb za sport i rekreaciju osoba s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom odgovarajućim sportskim programima, - osiguravanje i poboljšanje skrbi o općoj i posebnoj zdravstvenoj zaštiti, - veća skrb o školovanju struĉnih kadrova i unapreċenju struĉnog rada, - unapreċenje informacijske djelatnosti, - promicanje ugleda grada Đakova organizacijom meċunarodnih sportskih priredbi, - skrb o gospodarenju (korištenje, odrţavanje i upravljanje) svim gradskim sportskim objektima, - poticanje programa praćenja struĉnih osoba, trenera mlaċih dobnih kategorija, - pomoć pri usklaċivanju normativnih akata u skladu sa zakonima RH - još kvalitetnije djelovanje Zajednice športskih udruga Grada u cilju napretka sporta Najviše sportsko tijelo u Gradu Đakovu, Zajednica sportskih udruga je temeljem zakonskih odredaba objedinila 40 klubova i udruga sa cca sportaša. Zastupljeni sportovi u gradu su: nogomet, atletika, boćanje, košarka, gimnastika, karate, kuglanje, mali nogomet, rukomet, plivanje, odbojka, stolni tenis, šah, streljaštvo, tenis, ribolov te konjiĉko natjecanje. Klubovi i udruge na podruĉju Grada Đakova: - Atletski klub Đakovo, Atletski klub Sla-A. Perić, Boćarski klub Đakovo, Gimnastiĉarski klub Fit, Brazilian Jiu Jitsu klub Triangle, Brazilian Jiu-jitsu Factory, Karate klub Đakovo, Kickboxing klub Blitz, Konjiĉki klub Đakovo, Košarkaški klub Đakovo, Košarkaški klub Sedam, Kuglaĉki klub Fortuna, Kuglaĉki klub Silos, Hrvatski nogometni klub Đakovo

30 Croatia, Nogometni klub Draĉice, Nogometni klub Hajduk, Nogometni klub Mladost, Nogometni klub Omladinac, Nogometni klub Slavonac, Nogometni klub Torpedo, Nogometni klub Ratar, Odbojkaški klub Đakovo, Plivaĉki klub Đakovo, Rukometni klub Đakovo, Stolnoteniski klub Đakovo, Stolnoteniski klub Draĉice, Streljaĉki klub Đakovo, Šahovski klub "Dama, Šahovski klub Đakovo, Tenis klub Đakovo, Vaterpolo klub Đakovo, Zajednica sportskih ribolovnih udruga, Ţenski kuglaĉki klub Đakovo, Ţenski rukometni klub Đakovo, Šahovski klub Piškorevci. Udruge i klubovi od posebnog interesa: - Udruga za šport i rekreaciju, Udruga invalida Domovinskog rata, Boćarski klub invalida Lastavica, Nogometno središte Đakovo, Konjiĉki klub Ţivot i nada. U Gradu Đakovu se nalaze dvije nastavno - sportske dvorane: Gradska nastavno-sportska dvorana Đakovo Centar koja se nalazi na podruĉju uţeg centra i nastavno - sportska dvorana Sjever koja se nalazi pri OŠ J. A. Ćolnića, balon u sklopu Teniskog kluba Đakovo, te kuglane kojima se koriste kuglaĉki klubovi. Vaţnost sporta za Grad Đakovo oĉituje se u brojnim organiziranim natjecanjima, raznim aktivnostima te ulaganjem u daljnji razvoj sporta, sportske kulture i sportskih klubova. Grad Đakovo kao rijetko koji drugi grad u RH u odnosu na broj stanovnika ima veliki broj klubova koji se natjeĉu u najvišem drţavnom rangu i sve ove godine se uspješno nosi s problemima koje nose zahtjevi vrhunskog i kvalitetnog sporta Udruge na podruĉju Grada Đakova Na podruĉju Grada Đakova registrirane su 294 Udruge. Prema Registru udruga u Đakovu djeluje 246 udruga, Budrovcima 6 udruga, Ivanovcima Đakovaĉkim 6 udruga, Kuševcu 5 udruga, Novim Perkovcima 1 udruga, Piškorevcima 5 udruga, Selcima Đakovaĉkim 12 udruga, ĐurĊancima 3 udruge i Širokom polju 10 udruga. Podruĉje djelovanja nekih od njih: BRANITELJI I STRADALNICI Podruĉje djelovanja: zaštita interesa hrvatskih ratnih vojnih invalida iz Domovinskog rata, promicanje vrijednosti Domovinskog rata, prava, športa, kulture zdravlja i ekologije, ljudska prava, meċunarodna suradnja, obrazovanje, znanost i istraţivanje, socijalna djelatnost, zaštita zdravlja i druge. KULTURA I UMJETNOST Podruĉje djelovanja: plesne umjetnosti, glazba i glazbeno - scenske umjetnosti, kulturno - umjetniĉki (glazbeni i scenski) amaterizam,

31 inovativne izvedbe, umjetniĉke prakse, glazbene i scenske manifestacije i festivali, ostale djelatnosti izvedbene umjetnosti. SPORT Podruĉje djelovanja: promicanje, razvitak i unapreċenje sporta, okupljanje graċana, osobito mladeţi, radi bavljenja sportom LJUDSKA PRAVA Podruĉje djelovanja: socijalna djelatnost, ljudska prava, kultura i umjetnost, zaštita zdravlja. OBRAZOVANJE, ZNANOST I ISTRAŢIVANJE Podruĉje djelovanja: obrazovanje, znanost i istraţivanje, izvaninstitucionalni odgoj i obrazovanje, socijalne uslugeprevencija nasilja, prevencija ovisnosti, organiziranje slobodnih aktivnosti HOBISTIĈKA DJELATNOST - Podruĉje djelovanja: oĉuvanje prirode, zaštita, okoliša, zaštita ţivotinja, promicanje, razvitak i unapreċenje automobila, te okupljanje zaljubljenika u automobile, strojeve, promicanje i popularizacija kulture voţnje i podizanje svijesti sudionika u prometu, filatelija i druge. SOCIJALNA DJELATNOST - Podruĉje djelovanja: demokratska politiĉka kultura, promicanje nenasilja, promicanje i razvijanje volonterstva, socijalna djelatnost, prikupljanje i pruţanje humanitarne pomoći, pruţanja pomoći starijim osobama, osobama s invaliditetom, meċunarodna suradnja promicanje prijateljskih odnosa meċu narodima i afirmacija meċusobnog suţivota. GOSPODARSTVO - Podruĉje djelovanja: poljoprivreda, lovstvo, ĉuvanje starih zanata, vezenje, heklanje, izrada zlatoveza, promicanje umjetniĉkih vrijednosti u ruĉnoj izradi od tekstila, promicanje, razvitak, unapreċenje i razvoj voćarske proizvodnje, pĉelarstvo, stoĉarstvo. Udruge u kulturi : KUD Tena, KUD Sklad, KUD Širokopoljac, Široko Polje, KUD Zora, Piškorevci, KUD Šokadija, Budrovci, KUD Naša grana Budrovci, KUD Slavonija ĐurĊanci, KUD Hrvatska ĉitaonica Selci Đakovaĉki, KUD Kuševac, Kuševac, KUD Petefi Šandor Ivanovci, Ţenska klapa Certissa, Ţenska vokalna skupina Đakovĉanke, Ogranak Matice hrvatske u Đakovu, PPN Obrt za promidţbu, poslovanje i napredak, Udruga za promicanje glazbene kulture Arija, Plesna udruga Stari fijaker, Udruga Šokaca Đakovštine, Udruga slikara Đakovštine Suncokret Đakovo, Savez kulturno umjetniĉkih društava grada Đakova, Klapa Slavonica, DVD Đakovo - puhaĉki orkestar