REPUBLIKA HRVATSKA OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA SKUPŠTINA Materijal za sjednicu IZVJEŠĆE O RAZVOJU TURIZMA NA PODRUČJU OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE Materi

Транскрипт

1 REPUBLIKA HRVATSKA OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA SKUPŠTINA Materijal za sjednicu IZVJEŠĆE O RAZVOJU TURIZMA NA PODRUČJU OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE Materijal pripremio: Upravni odjel za kontinentalni turizam Osječko-baranjske županije Osijek, studenoga 2018.

2 IZVJEŠĆE O RAZVOJU TURIZMA NA PODRUČJU OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE UVOD Turizam kao društveno-ekonomska djelatnost predstavlja skup odnosa i pojava koje proizlaze iz putovanja i boravka posjetitelja u nekom mjestu, pri čemu se ne zasniva stalno prebivalište, a ima značajan utjecaj na ukupna društvena i gospodarska kretanja određenog područja. Osnovnu pretpostavku za turistički razvitak cijele Hrvatske, a time i Osječko-baranjske županije predstavlja visoko vrijedan prostor, koji je strateški resurs turizma i temeljno nacionalno dobro. Bogatstvo ovog prostora ogleda se u prirodnoj i kulturnoj baštini, arhitekturi, običajima, gastronomiji i odnosu lokalnog stanovništva prema gostu. Tko god je posjetio Osječko-baranjsku županiju vraća se upravo radi tople dobrodošlice i autentičnog doživljaja u ruralnom prostoru, kvalitetne ponude i neuobičajenih iskustava. Kako je jedna od prvih asocijacija na Slavoniju i Baranju hrana i vino, enogastronomija poprima sve veći značaj. Tradicija proizvodnje vina i sve veća potražnja za kvalitetnim domaćim proizvodima uz natprosječnu očuvanost prirodnog prostora postaju važan resurs za stvaranje konkurentnog turističkog proizvoda. Turizam u našoj Županiji bilježi pozitivne trendove, pruža veće mogućnosti zapošljavanja stanovništva različitog profila zanimanja i dobnih skupina, a Osječko-baranjska županija može ponuditi tržištu programe kontinentalnog turizma uvažavajući prednosti ekološki održive poljoprivrede i očuvanog okoliša. 1. ZEMLJOPISNE ODREDNICE TURIZMA OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE Osječko-baranjska županija je kontinentalna županija u Panonskoj nizini na sjeveroistoku Hrvatske, obuhvaća dio Podunavlja i Podravlja. Smještena je na plodnom tlu Panonske nizine između rijeka Save, Drave i Dunava i čine ju slikovit ravničarski kraj, šume, blagi brežuljci, ribnjaci, vodeni tokovi i močvarna područja koja daju regiji prepoznatljivu i privlačnu turističku sliku. Osječko-baranjska županija svojim zemljopisnim obilježjima pripada skupini kontinentalnog turizma. Kontinentalnom turizmu u Republici Hrvatskoj nije se posvećivala dovoljna pozornost. U posljednje vrijeme odnos prema kontinentalnom turizmu se mijenja pod utjecajem zbivanja na svjetskom turističkom tržištu. Naime turistički trendovi u svijetu sve više pokazuju promjenu ponašanja turista koji nastoje doživjeti što je više moguće različitih iskustava tijekom svog puta, tako se u posljednjem desetljeću pokazuju sve izraženiji znakovi zanimanja za "cikloturizam", "ekoturizam", "seoski turizam", "kulturni turizam", "avanturistički" i sl., što su sve turistički proizvodi s potencijalom da postanu primarni proizvodi Županije. Pitanja okoliša, održivog razvoja i različitosti ponude u cjelini, postali su izuzetno privlačni čimbenici u turizmu. Za Osječko-baranjsku županiju od izuzetne je važnosti razvitak turizma kao pokretačka snaga regionalnom gospodarskom razvitku. Osječko-baranjska županija mjesto je osobitih prirodnih i kulturnih atrakcija. Netaknuta priroda, brojni kulturno-povijesni spomenici i bogastvo gastronomske ponude čine je nezaobilaznim odredištem turista željnih istinskog odmora. 2. NOSITELJI TURIZMA I TURISTIČKE ATRAKTIVNOSTI U OSJEČKO-BARANJSKOJ ŽUPANIJI U težnji da u narednom dugoročnom razdoblju do godine osigura daljnji društveno, prostorno i gospodarski održiv razvoj turizma izrađen je strateški dokument - Master plan turizma Osječko-baranjske županije ("Županijski glasnik" broj 4/17.) koji uz Prostorni plan Osječko-baranjske županije ("Županijski glasnik" broj 1/02., 4/10., 11/12., 7/13., 3/16. i 5/16., u daljnjem tekstu: PPOBŽ) ima za cilj uspostaviti dugoročni strateški razvojni okvir i definirati upravljačko-implementacijske smjernice održivog razvoja prostora Županije i koji će pridonijeti daljnjem unapređenju kvalitete života lokalne zajednice, kao i daljnjem razvoju turizma i poduzetničke aktivnosti na prostoru Županije. 1

3 Ciljevi i programska polazišta za Master plan su: - uspostava dugoročnog strateškog razvojnog okvira i definiranje upravljačko - implementacijskih smjernica održivog razvoja turizma u Županiji - povećanje kvalitete usluživanja i profitabilnosti poslovanja pojedinačnih gospodarskih subjekata u turizmu - stvaranje preduvjeta za provedbu akcijskog plana i - stvaranje preduvjeta za provedbu Strategije razvoja turizma Republike Hrvatske do godine. Prostorni plan Osječko-baranjske županije ("Županijski glasnik" broj 1/02., 4/10., 11/12. i 7/13., u daljnjem tekstu: PPOBŽ) kao temeljni strateški dokument prostornog razvoja Županije utvrdio je da se turizam na području Županije mora razvijati na osnovu prirodnih i kulturnih bogatstava i raznolikosti te izdašnosti i ekološke očuvanosti prirodnih resursa. Kopački rit i druga zaštićena područja te područja termalnih izvora značajne su okosnice razvoja turizma. U cilju aktiviranja ruralnog prostora i njegove autohtonosti potrebno je povezati turizam i poljoprivredu kroz ekološku proizvodnju zdrave hrane. Ovo povezivanje treba stvoriti specifičnu ponudu kroz koju mogu oživjeti ruralna područja i tradicijska graditeljska i etnološka baština. Prostorni plan Županije pruža strateški i prostorni okvir za razvoj turizma na području Županije, a njegove postavke dalje se razvijaju kroz izradu prostornih planova uređenja. Nositelji turizma na području naše Županije su prije svega gradovi Osijek, Donji Miholjac, Đakovo, Našice, Belišće, Beli Manastir i Valpovo, te općine Bilje, Bizovac, Kneževi Vinogradi, Draž i Erdut koje se ističu određenim atrakcijama, ali i aktivnostima turističkih djelatnika i lokalne samouprave na tom području da navedene atraktivnosti valoriziraju i stave u funkciju turizma. Uz navedene od značaja su i ostali dionici vezani uz prirodnu, povijesnu i kulturnu baštinu Park prirode "Kopački rit" U jugoistočnom dijelu Baranje, nalazi se jedno od najznačajnijih prirodnih, poplavnih područja europskog značenja - Kopački rit. Ukupno poplavno područje zauzima površinu od ha, od koje je kategorijom zaštite Park prirode zaštićeno ha, a kategorijom Posebnog zoološkog rezervata obuhvaćeno je područje ha. O koliko značajnom prirodnom biotopu se radi potvrđuje i uvrštavanje u popis međunarodno značajnih močvara -"Ramsarsko područje". Park prirode Kopački rit na ušću Drave u Dunav je najznačajnije, najvrjednije i najatraktivnije prirodno zaštićeno područje cijele istočne Hrvatske. Područje Kopačkog rita zaštićeno je kao Ramsarski lokalitet, odnosno močvarno područje svjetskog značaja. Diljem Hrvatske i izvan nje Kopački rit je poznat po atraktivnim močvarnim krajolicima i izuzetnom bogatstvu životinjskog svijeta, osobito jelena i brojnih vrsta ptica. Tablica - Broj posjetitelja po godinama Godina Broj posjetitelja (1-9 mj.) Izvor: Kopački rit Budući turistički razvitak područja potrebno je planirati na temelju adekvatne valorizacije prirodnih osobina temeljnog fenomena i u skladu s ograničenjima koja iz njih proizlaze. Svakako da se turistički razvitak treba oslanjati na naselja na rubovima rezervata - Bilje, Kopačevo, Lug, Vardarac, koja bi se trebala u tom pravcu usmjeravati, razvijajući preduvjete (prvenstveno infrastrukturne). Park prirode Kopački rit godine kroz 9 mjeseci je posjetilo osoba dok je u godini za 9 mjeseci bilo posjetitelja, što pokazuje porast broja posjetitelja za posjetitelja u godini. Korištenjem europskih, nacionalnih i vlastitih sredstava realizirani su mnogi projekti, a još više se priprema. 2

4 AKTUALNI PROJEKTI U PP KOPAČKI RIT U U okviru Operativnog programa "Konkurentnost i kohezija " (6C2 -Promicanje održivog korištenja prirodne baštine u nacionalnim parkovima i parkovima prirode), potpisani su ugovori za dva vrijedna projekta JUPP Kopački rit: 1. PREZENTACIJSKO-EDUKACIJSKI CENTAR TIKVEŠ Projektom će se obnoviti i prenamijeniti postojeći kompleks dvoraca Tikveš u Prezentacijskoedukacijski centar kojem je cilj valorizirati prirodnu baštinu Parka prirode Kopački rit. Kroz modernizaciju posjetiteljsko-edukativnih sadržaja i programa revitalizirati će se jedan od najvećih potencijala Parka. Ukupno prihvatljivi troškovi projekta iznose ,20 kn. 2. PROJEKT IZGRADNJE TURISTIČKOG PRISTANIŠTA SAKADAŠ Projektom izgradnje nove infrastrukture Pristaništa i razvojem novih edukativnih sadržaja omogućiti ćemo veću fluktuaciju posjetitelja dok će nabava novog izletničkog elektrobroda i čamaca na solarni pogon pružiti posjetiteljima potpuno novi doživljaj flore i faune u Parku prirode Kopački rit. Ukupno prihvatljivi troškovi projekta iznose ,14 kn. Provedba projekata predviđena je do godine. U okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija , Specifični cilj 6.iii.3. - "Razminiranje, zaštita i obnova šuma i šumskog zemljišta u zaštićenim i Natura 2000 područjima". Planirano je financiranje projekta Naturavita: 3. NATURAVITA Razminiranje, obnova i zaštita šuma i šumskog zemljišta u zaštićenim i Natura 2000 područjima u dunavsko-dravskoj regiji. Vodeći partner u projektu su Hrvatske šume d.o.o., a partneri na projektu su: Vladin ured za razminiranje, Hrvatski centar za razminiranje, Hrvatske vode, Agencija za regionalni razvoj Republike Hrvatske, Javna ustanova "Park prirode Kopački rit" dok je projektni suradnik Javna ustanova Agencija za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Osječko-baranjske županije. Projektom Naturavita razminirat će se područje Parka prirode Kopački rit i Regionalnog parka Mura-Drava. Njime će se revitalizirati šumska područja zaštićena ekološkom mrežom Natura 2000 i Ramsarskom konvencijom. U ukupnoj vrijednosti projekta Kopački rit participira s iznosom ,05 kn. INTERREG, Danube Transnational Programme: 4. DANUBE parks CONNECTED ( ) Nakon 10 godina uspješne suradnje dunavskih zaštićenih područja, novi projekt DANUBEparksCONNECTED povezuje zaštićena područja duž Dunava i aktivnostima ukida fragmentaciju krajolika i staništa, da bi se Dunav učinio glavnim ekološkim koridorom u Europi. Kopački rit participira u projektu s ,81 kn. Najveći broj posjetitelja koristi standardne programe koji uključuju vožnju brodom, određena struktura koristi i ponudu koja uključuje vožnju čamcem ili kanuima. Turistički vlakić je također u ponudi cijele godine, a u zimskom razdoblju će naročito biti veća potražnja za njim s obzirom da u to vrijeme nisu moguće plovidbe zbog niskih temperatura. 3

5 Od ove godine su uvedeni novi edukativni programi za osnovne škole pod nazivom "Putevima duha u močvari" i za srednje škole "Zaštićena područja RH" koja se sve više traže i putem kojih na zanimljiviji način educiramo, predstavljamo i prezentiramo ekološke vrijednosti Parka. Još jedan novi program koji je zanimljiv individualnim posjetiteljima je "Slušanje rike jelena". Ovaj program nudimo u razdoblju trajanja rike, a osim slušanja, uključuje i promatranje odnosno fotografiranje. Uvedena je stroža kontrola oko naplate ulaznice u Park u iznosu od 10,00 kn. Osim za održavanje šetnice, u navedenu cijenu je uključen besplatni parking, besplatni wi-fi, korištenje sanitarnih čvorova i osiguranje. Ovim želimo potaknuti posjetitelje da shvate važnost održavanja i očuvanja ovakvog eko sustava na dobrobit svih građana. Osim obilježavanja pojedinih datuma u Parku tijekom godine, u vidu što bolje promocije Parka, djelatnici Kopačkog rita odlaze na Proljetni sajam na Pampasu, u Domu sportova u Zagrebu na sajam Place2Go, na sajam turizma u Ljubljani, na Maksimir na Dan parkova RH u Zagrebu, na Ribarske dane u Kopačevu, na Paprikafest u Lugu i na manifestaciju Vražji kotao/dvoriše bake Katice u Mađarsku. Također je pokrenuta zajednička suradnja s Osječkim taxijem, s Beljskim podrumom, sa Zračnom lukom Osijek, s gradom Beli Manastir, s Bizovačkim toplicama, s vodenim autobusom iz Vukovara i s drugim subjektima u regiji. Za nadolazeću zimu planiraju zajedno s tvrtkom GPP Osijek sudjelovati u projektu Božićnog tramvaja kako bi i u zimskom razdoblju povećali broj posjetitelja i proširili turističku ponudu. Rubne zone Parka prirode "Kopački rit" Rubne zone Kopačkog rita, na području Bilja, te rubnih naselja Kopačevo, Lug, Vardarac su buduća područja turističko-ugostiteljske ponude, kao i izletničko-rekreacijskih i športskih sadržaja. U tom smislu je i program povezivanja ovog prostora u mrežu europskih biciklističkih staza (od Beremenda - Mađarska - krunom dravskog nasipa prema Bilju, te dunavskim nasipom kroz Park prirode sve do Batine, te dalje nasipom do mađarske granice), kao i povezivanje ovog prostora na mikroplanu (Osijek-Bilje, do rekreacijskog centra CINOTA, te dalje dionicama Bilje - Kopačevo - Sakadaš - Podunavlje - Kozjak - Tikveš - Zlatna Greda - Zmajevac). Planirane aktivnosti na razvoju ruralnog turizma, kroz smještaj u kućama tradicijskog graditeljstva i razvitak agroturizma i eko poljoprivrede, uključivanje kulturno-povijesne i graditeljske baštine u turizam (dvorac u Bilju, dvorci u Tikvešu), etnografske radionice starih zanata i slično, obogatit će turističku ponudu kompletnog područja Baranje Bizovačke toplice U okviru valorizacije termalnih izvora i razvoja zdravstvenog i rekreacijsko - izletničkog turizma razvile su se Bizovačke toplice, na izvorima slane termomineralne hiperterme, kojoj temperatura vode iznosi čak 96 C. To je jedina takva hiperterma u Europi. Stari kompleks Bizovačkih toplica s bazenima, te hotel Lječilište Bizovačke toplice, imaju ukupno 115 smještajnih jedinica, a uz kompleks "Aquapolis", od 8 bazena, s različitim sadržajima i vodenim atrakcijama, predstavljaju lječilišni i turističko - rekreacijski kapacitet, koji će u budućoj turističkoj valorizaciji predstavljati značajnu osnovu za dalji razvoj, uključivo i razvoj kongresnog turizma. Ulaskom koncerna Blue Sun u vlasničku strukturu uređen je novi najveći otvoreni bazen u Republici Hrvatskoj s umjetnim valovima, te je napravljena i opremljena nova poliklinika. Uređeni su i postojeći sadržaji, a očekuju se nova, značajna ulaganja, prvenstveno u hotel Termiju. Od zatvaranja bazena i hotela u siječnju godine sagrađena je vlastita hidrostanica, odnosno iskoristila su se prirodna bogatstva, i vlastita voda za upotrebu, sagrađena je nova blagajna na ulazu u kupalište, novi prilaz bazenima, unaprijedili su i uveli nove gastro punktove, dodatno uredili okoliš, obnovili saune. Navedene rekonstrukcije su u vrijednosti preko ,00 kn. 4

6 Tablica - Broj kupača Godina Broj kupača ( ) Izvor: Bizovačke toplice Tablica - Usporedba kupanja u razdoblju siječanj - prosinac god. Mjesec/ godina Siječanj Veljača Ožujak Travanj Svibanj Lipanj Srpanj Kolovoz Rujan Listopad Studeni Prosinac UKUPNO: Izvor: Bizovačke toplice U godini bio je veliki porast broja kupača u ljetnom periodu što je odraz kontinuiranog rada i podizanja kvalitete usluge, kao i kvalitetne marketinške pripreme za sezonu. Kupalište Aquapolis u najvećem broju posjećuju gosti iz Osječko-baranjske županije i susjednih županija (Vukovarsko-srijemska županija, Brodsko-posavska županija, Požeško-slavonska županija i Virovitičko-podravska županija). Također, prisutna je veliki porast broja kupača iz susjednih zemalja, Bosne i Hercegovine, te Srbije i Mađarske. Tablica - Broj kupaća po godinama god ( ) UKUPNO: Tablica - Organiziran broj posjeta udruga umirovljenika u razdoblju od 01. lipnja do 15. rujna Županija Broj kupača-umirovljenici Vukovarsko -srijemska županija Osječko-baranjska županija Brodsko-posavska županija 745 Virovitičko-podravska županija 316 Požesko-slavonska županija 292 Ostale županije 144 Ukupno:

7 - stanovnici Općine Bizovac imaju popust 30% na cijenu dnevne ulaznice na kupalište radnim danom - na Javne pozive i sufinanciranje projekata se nismo prijavljivali - od zatvaranja bazena i hotela u siječnju godine sagrađena je vlastita hidrostanica, te se na taj način koristi vlastita voda, sagrađena je nova blagajna, odnosno ulaz u kupalište, novi prilaz bazenima, unaprijeđeni i uvedeni novi gastro punktovi, dodatno uređen okoliš, obnovljena sauna. Investicija u vrijednosti preko ,00 kn Državna ergela Đakovo i Lipik Državna ergela Đakovo i Lipik, Državna ergela Đakovo od izuzetne je važnosti za grad Đakovo, Slavoniju kao i cijelu Hrvatsku u domeni konjogojstva, konjičkih sportova i kontinentalnog turizma. Duga tradicija lipicanskog uzgoja toliko je ukorijenjena u ovaj prostor da je on sastavni, punopravni dio njegove svake turističke, gospodarske i sportske razglednice. Osnovna joj je zadaća uzgoj i selekcija konja. Treba istaknuti također da zaprežni sport postaje sve značajniji segment u konjičkom sportu. Ergela Đakovo sa svoje dvije atraktivne lokacije u posljednje je vrijeme vrlo privlačna destinacija mnogim potencijalnim turistima u zemlji i inozemstvu, koju posjeti godišnje i do dvadeset tisuća gostiju. Povijest Ergele Ergelu u Đakovu osnovali su bosansko-srijemski biskupi, na svojim posjedima u Đakovu koje im je darovao hrvatsko-ugarski kralj Koloman godine. Tu darovnicu je godine potvrdio kralj Bela IV. Prvi zapisi o konjima spominju se godine, kada se u Đakovu vjenčao bosanski ban Tvrtko s bugarskom princezom Doroteom, te je biskupu koji ih je vjenčao darovao 10 arapskih kobila i jednog pastuha. Godinom osnutka smatra se godina, kada se prvi put spominje naziv "ERGELA za vrijeme biskupovanja Mije Kesarića. Imao je Ergelu od 90 rasplodnih konja godine - Ergela Lipica se ispred Napoleona smješta u Đakovu. Početak uzgoja konja lipicanske pasmine godine - Biskup Josip Juraj Strossmayer dovodi iz Slovenije iz Lipice sedam lipicanskih kobila i jednog pastuha godine - Posjet engleske kraljice Elizabete II. princa Filipa i princeze Ane ergeli lipicanaca u Đakovu godine obilježen je vrlo značajni jubilej: 500 godina postojanja Ergele ( ) i 200 godina uzgoja lipicanaca u Đakovu ( ). Djelatnost ustanove: - provođenje programa uzgoja lipicanaca u Državnoj ergeli; - provođenje uzgojno-selekcijskog rada u Državnoj ergeli; - ispitivanje uzgojne i uporabne vrijednosti kopitara u Državnoj ergeli; - prosljeđivanje identifikacijskih i uzgojnih podataka konja Državne ergele ovlaštenoj ustanovi; - sudjelovanje u programima zaštite i očuvanja lipicanske pasmine konja u Državnoj ergeli; - organiziranje i provođenje poljoprivredne proizvodnje za potrebe Državne ergele; - razvoj sportskih aktivnosti s lipicanskom pasminom; - organiziranje i sudjelovanje u organiziranju izložbi, smotri i drugih manifestacija kopitara; - organizacija turističkih djelatnosti za potrebe Državne ergele; - izrada promotivnih i drugih materijala za potrebe Državne ergele; - korištenje konja iz ergele u turističkoj ponudi, rekreaciji, hipoterapiji, lovu, hobi-programima, tradicionalnim priredbama i izložbama; - korištenje konja iz ergele u državnom protokolu, vojsci, policiji i školskom obrazovanju; - drugi poslovi utvrđeni Statutom. Ergela Đakovo nalazi se na dvije lokacije: Pastuharni i Ivandvoru. Turizam kao sastavni dio ponude Osim što je uzgoj i selekcija konja na prvom primarnom mjestu, Ergela Đakovo se u zadnjim godinama sve više opredjeljuje razvoju turističke djelatnosti. Ergela se značajnije počela baviti turističkom djelatnošću početkom ovog stoljeća, do tada broj posjetitelja i ostvareni prihod bili su zanemarivi. 6

8 Na Ergeli Đakovo se od god. krenulo u osmišljavanje bolje ponude, brendiranje konja lipicanca, a posebno je došlo do napretka u turizmu god. kada je Ergela slavila 500. obljetnicu svog osnutka. Na proslavu su došle sve državne ergele iz Europe, sve konjogojske udruge iz Hrvatske, održana je Generalna skupština LIF-a, krenulo se u izgradnju prve zatvorene jahaonice u povijesti Ergele. Sve je popraćeno tv emisijama, promidžbenim materijalima, osmišljeni su i izrađeni po prvi puta suveniri, izrađena je turistička signalizacija. Sve gore nabrojeno rezultiralo je povećanju broja posjetitelja i znatno povećalo vlastite prihode, a što će biti prikazano u daljnjem tekstu kroz tabele i grafikone. Pregledom četiri zadnje godine može se zaključiti da se broj posjetitelja značajno povećao god. sa na ili 15,47%. U god bilo je najviše posjetitelja i to ukupno Od tog broja s plaćenom ulaznicom je bilo osoba, a ostali su bili gratis. Kao i svake godine ovdje svakako treba dodati i cca posjetitelja za vrijeme Đakovačkih vezova kada se također ne plaća ulaz. Iz ovoga proizlazi da je Ergelu Đakovo ukupno posjetilo u god. preko posjetitelja. Treba naglasiti da se prihod svake godine povećavao u odnosu na prethodnu, zbog unaprijeđene i proširene ponude. U ponudu su uvedeni sljedeći programi: Božićni bal lipicanaca, Uskrs na Ergeli, Dan ergele Đakovo, Lovačka predstava Sv. Hubert. Kada se pogleda broj posjetitelja koji se iz godine u godinu sve više povećava, a samim time se i povećavaju vlastita financijska sredstva, može se zaključiti da dolazi do određene sinergije: što bolji uzgoj i selekcija, povećava se broj kvalitetnih konja, konstantni uspjesi u konjičkim natjecanjima, povećanje turističke ponude i u konačnici rezultira sve većim prihodima i povećanom broju turista. Podaci i posjete Ergeli Đakovo U prvih devet mjeseci ove godine Ergelu Đakovo posjetilo je posjetitelja. Nagrade u Hrvatski konjički savez - za doprinos u promicanju konjičkog sporta u Republici Hrvatskoj - Lik lipicanaca stavljen je na poštansku markicu - na tradicionalnoj turističkoj manifestaciji Dani hrvatskog turizma dodijeljena nagrada "ANTON ŠTIFANIĆ" u kategorijitvrtka/ustanova/udruga Svakodnevne aktivnosti - obuke, treniranje, jahanje, broj staja i dr. Svakodnevne aktivnosti podrazumijevaju čišćenje štala, okoliša i objekata (4 štale u sklopu Pastuharne i jahaonica), timarenje, dresura; dresurno jahanje i zaprežni sport: jednopreg, dvopreg, četveropreg i tandem. Aktivnosti na zahtjev turista: jahanje, vožnja zapregama, konjičke predstave. Izgradnja, uređenje, adaptacija - infrastrukturna ulaganja u godini - Otvorenje suvenirnice na Ivandvoru - Ozvučenje jahaonice - Uređenje čajne kuhinje za ergelaše Novi sadržaji, kvalitetnije pružanje usluga, promidžba kontinentalnog turizma u godini 1. TURISTIČKI OBILAZAK DRŽAVNE ERGELE ĐAKOVO NA DVIJE LOKACIJE ZA ORGANIZIRANE GRUPE TURISTA UZ STRUČNO VODSTVO I ZA INDIVIDUALNE POSJETE BEZ PRATNJE VODIČA 2. KONJIČKE PREDSTAVE UZ GLAZBU + OBILAZAK ERGELE UZ VODIČA 3. TEMATSKE PREDSTAVE / Sv. Hubert ili Božićni bal lipicanaca 4. JAHANJE ZA TURISTE / za početnike uz trenera i individualni sati jahanja 5. ŠKOLA JAHANJA 6. TURISTIČKE VOŽNJE FIJAKEROM 7. ADVENTSKE VOŽNJE FIJAKEROM 8. SVADBENE VOŽNJE FIJAKEROM 7

9 OSTALO: 9. IZRADA PROMO-MATERIJALA (foto i video zapisi) 10. MEDIJSKA OGLAŠAVANJA MANIFESTACIJA I OSTALIH DOGAĐANJA 11. PRODAJA AUTOHTONIH SUVENIRA NA TRI POZICIJE NA DVIJE LOKACIJE UZ MOGUĆNOST KONZUMACIJE HLADNIH I TOPLIH NAPITAKA, SLADOLEDA I GRICKALICA Realizacija postojećih projekata, završeni u godini - U tijeku je realizacija projekata: Energetska obnova upravne zgrade, dovršetak južnog dijela Jahaonice (multimedijalni centar i suvenirnica), finalisti smo Natječaja "Moj Zaba start" s projektom ErgelArt - Hrvatska turistička zajednica je dodijelila ,00 kn za "Božićni bal lipicanaca 2018." - U tijeku je realizacija projekta TZ Grada Đakova - postavljanje pametnih klupa na Pastuharni i Ivandvoru. Utjecaj Đakovačkih vezova na posjećenost i porast posjetitelja Kako su konjička natjecanja sastavni dio Đakovačkih vezova desecima godina i njihov nezaobilazni dio, velik broj turista posjeti Ergelu. U tu svrhu organizirane su "atraktivne" discipline kao što su maraton u zaprežnom turniru i preponski turnir, koji su sami po sebi izuzetno zanimljivi posjetiteljima. Održavanje manifestacija, i utjecaj na ukupnu posjećenost Manifestacije koje se održavaju na Ergeli su: Uskrs na Ergeli, Konjička natjecanja povodom Đakovačkih vezova, Dan ergele Đakovo, Konjičko-lovačka svečanost Sv. Hubert, Božićni bal lipicanaca. Manifestacijama koje organiziramo je cilj privlačenje većeg broja turista, stoga imaju velik utjecaj na posjećenost tijekom godine. Broj gratis ulaznica u godini i razlog uvođenja gratis ulaznica Gratis ulaznice uvedene su za djecu vrtićkog uzrasta sa područja grada Đakova i prigradskih naselja, te skupine s posebnim potrebama (npr. invalidi). Također, gratis ulaznice imaju posjetitelji koji dolaze na stručne skupove (npr. veterinarski fakultet, poljoprivredni fakultet, stručne srednje škole), profesori, voditelji grupa i vozači autobusa. Shema programa i paketa turističke ponude Ergele - Đakovo u godini Osnovni programi - Obilazak Pastuharne - Obilazak Ivandvora - Obilazak obje lokacije Edukativni programi - Prvi kontakt s lipicancem - Lipicanac čovjekov prijatelj - Promatranje kobila i ždrebadi na pašnjacima Posebni programi - Konjičke predstave - Tematske predstave - Božićni bal lipicanac - Uskrs na Ergeli Đakovo i Ergeli Lipik - Vožnja lipicanskim kočijama - Dodatni programi za djecu 8

10 Paketi - Paketi za vrtićku i djecu predškolskog uzrasta - Paketi za učenike osnovnih i srednjih škola - Obiteljski paketi - Umirovljenički paketi Planirane aktivnosti koje predstoje u godini jesu: Pastuharna - Završetak jahaonice - suvenirnice s ugostiteljskim prostorom, novi uredi i prostor za edukativne i promotivne sastanke, - organizacija turističkih posjeta, turističkih aktivnosti i dodatnih sadržaja, - organizacija izložbi i sportskih natjecanja, - ulaganja u nove pakete turističke ponude (npr. Predstava SV. Hubert), - dodatni turistički sadržaji za vrtiće, škole i fakultete, - pronalaženje sredstava EU fondova za završetak jahaonice i popratnih sadržaja, - uređenje i održavanje infrastrukture - lokacija Pastuharna, - izgradnja spremišta za vozila i hrane - Pastuharna, - nabava nove opreme za zaprežni i dresurni sport, - nabava novih fijakera, - obnova stare upravne zgrade, - postavljanje novog video nadzora, - rekonstrukcija elektroinstalacijske mreže. Slika Pastuharna Izvor: Državna ergela Đakovo Ivandvor - uzgojne aktivnosti s lipicanskim konjima, - izgradnja nove staze - šetnice, - krčenje o osušenih stabala i obnavljanje žive ograde, - svakodnevni prijem turističkih grupa i pojedinaca-nova turistička ponuda obilaska, - svakodnevna ponuda suvenira, bezalkoholnih pića i sladoleda, - dodatni turistički sadržaji za vrtiće, škole i fakultete, - uređenje okoliša Ivandvora, - rekonstrukcija elektroinstalacijske mreže, - nabava nove poljoprivredne mehanizacije, - uređenje starog objekta u kojem su stanovali djelatnici muzeja. 9

11 2.4. Osječka Tvrđa i Muzej Slavonije Stara povijesna urbana jezgra Osijeka "Tvrđa", jedna je od najbolje očuvanih gradskih jezgri u unutrašnjosti Hrvatske. Unutar prostora jezgre, jasno omeđenog impozantnim zidinama, nalazi se i više pojedinačnih vrijednih objekata te Muzej Slavonije kao najveći u Istočnoj Hrvatskoj. Zgrada Muzeja sagrađena je prema sačuvanim dokumentima i to je jedna od najstarijih očuvanih zgrada u Tvrđi u baroknom slogu za potrebe tadašnjega gradskog magistrata. Tu je i Zgrada gradske straže iz koja je prema središnjem tvrđavskom trgu okrenuta s nizom arkada i prepoznatljivim tornjem. Unutar Tvrđe smještena je uprava Sveučilista J.J. Strossmayera, zgrada golemih dimenzija s atlasima na visokom ulaznom portalu. U Tvrđi su i deseci drugih svjetovnih spomenika, od kojih se osobito ističu plemićke i druge kuće, niz vojarni s otvorenim nizovima arkada i slično. Uz to ovaj prostor ističe se i brojnim ugostiteljsko-turističkim sadržajima Dvorac Pejačević U središtu Našica jedan je od najljepših i najočuvanijih dvoraca ne samo u Slavoniji, nego i u cijeloj Hrvatskoj. Ovaj klasicistički dvorac građen početkom 19. stoljeća smješten je u lijepo uređenom parku, gdje se nalazi još jedan manji prizemni dvorac, te kapelica obitelji Pejačević. U dvorcu se nalaze i lijepo uređeni muzej s posebnim sobama posvećenim slavnim osobama iz Našica Dori Pejačević i Izidoru Kršnjavom. Neposredno uz dvorac i park nalazi se glavni našički trg s parkiralištem, te hotel i niz ugostiteljskih sadržaja. Dvorac Pejačević ujedno predstavlja i centralnu točku Našica, u kojima se nalazi još jedna atrakcija, Franjevački samostan s crkvom Svetoga Antuna Padovanskog, a u bližoj okolici još dvije, templarska crkvica Svetog Martina i Našička geološka staza Dvorac Hilleprand - Mailath u Donjem Miholjcu Dvorac Hilleprand-Mailath-plemićka građevina tzv. stariji miholjački dvorac, koji se prednjom fasadom proteže uz središte Donjega Miholjca, izgradila je barunica Marija Ana udovica baruna Josipa Ignaca Hilleprand von Prandaua (rođena Pejačević). Kasnobarokni prizemni dvorac završava kružnom dekorativnom kulom na jugoistočnom uglu dvorca koja je od njega odmaknuta i s njime povezana terasom. Uličnom pročelju ritam daje niz od 19 jednakih prozora s neupadljivim kasnobaroknim ukrasima, a dvorišnom pročelju niz boltano zatvorenih prozora. Drugi je noviji povijesno-neoromanički dvorac grofovske obitelji Mailáth s prekrasnim perivojem engleskoga tipa koji stvara sliku dvorca u duhu engleskoga stila tipa Tudor. Građen je od do i jedan je od najmlađih i najbolje očuvanih dvoraca u Slavoniji Dvorac Prandau - Normann u Valpovu Dvorac Prandau-Norman u Valpovu, gradu na Karašici, zapravo je grad muzej. Razvio se iz srednjovjekovnog utvrđenog grada Walpo koji se spominje već u prvoj polovici 15. stoljeća. Kao rijetko koja srednjovjekovna utvrda u Hrvatskoj, uspjela se sačuvati sve do danas, i to jer ju Turci Osmanlije prilikom napuštanja (1687.) nisu srušili. U 18. stoljeću nekadašnju su utvrdu grofovi obitelji Hilleprand von Prandau pretvorili u dvorac s tornjem na pročelju, a oko njega uredili prostran perivoj. Sjeverni dio perivoja (oko samog dvorca) uređen je po uzoru na engleske pejzažne perivoje. Južni dio perivoja čini autohtona šuma u kojoj prevladavaju hrast i lipa. Dvorac, u kojem se danas nalazi Gradski muzej, jedan je od najznačajnijih spomenika svjetovne arhitekture sjeverne Hrvatske Dvorac princa Eugena Savojskog u Bilju Dvorac princa Eugena Savojskog u Bilju - barokni dvorac u centru Bilja s velikim perivojem koji je dao podignuti princ Eugen Savojski između i godine. Ovaj dvorac ima povijesnu vrijednost, kako zbog vremena izgradnje početkom 18. stoljeća, tako i zbog važnosti njegovog prvog vlasnika, čuvenog vojskovođe Eugena Savojskog. Glavni, reprezentativni, dio dvorca je jednokatan s masivnim tornjem u središnjem dijelu, ukrašen pilastrima i profiliranim vijencima. Pobočna krila jednostavno su obrađena s pravilnim nizovima prozora. Na dvorišnom pročelju iznad ulazne bolte očuvan je polikromirani grb obitelji Savojski. Opkop oko dvorca podsjeća na srednjovjekovni način obrane. Središnja glavna zgrada okrenuta je prema mostu. 10

12 2.9. Dvorac Eszterházy u Dardi Dvorac Eszterhazy - zaštićeni spomenik kulture, spada u drugu spomeničku kategoriju. Jednokatna je građevina podignuta u drugoj polovici 18. stoljeća kao središte prostranog imanja baruna Eszterházyja. Prvi posjednici vlastelinstva Darda bili su Janos i Friedrich Veterani, koji su imanje stekli u doba kralja Karla VI. Kraljica Marija Terezija daruje Dardu obitelji Esterházy godine, te oni ostaju vlasnici čitavo stoljeće. Dvorac je jednokatna građevina površine od četvornih metara. Izgrađen je u klasicističkom stilu. Jednokatna je građevina podignuta u drugoj polovici 18. stoljeća kao središte prostranog imanja baruna Eszterházyja. Dvorac u sebi ujedinjuje baroknu tlocrtnu koncepciju karakterističnu za vrijeme građenja, ali i klasicističko-građevinsku. Ispred dvorca nalazi se i jezero Đola Palača Gutmann u Belišću Palača Gutmann - građena u secesijskom stilu te predstavlja najznačajniju zgradu Belišća koja je sagrađena godine, a poznata je i pod nazivom Palej ili Upravna zgrada. To je prekrasna monumentalna građevina, okružena parkom, čija unutrašnjost odiše secesijskim stilom. Za njezinu gradnju zaslužan je barun Edmund Gutmann. U početku je trebala služiti kao stambena zgrada, no to se nikad nije dogodilo. Palača je teško stradala u Prvom svjetskom ratu i u Domovinskom ratu te je u fazi obnove. Svojom ljepotom predstavljala je jedno od najvećih arhitektonskih ostvarenja tog razdoblja te je prema tome registrirana kao spomenik kulture A kategorije i upisana u Registar nepokretnih spomenika kulture Đakovački nadbiskupski kompleks s katedralom Đakovački nadbiskupski kompleks - kompleks uključuje katedralu Sv. Petra, Biskupski dvor, Bogoslovno sjemenište i Kanoničke kurije. Zasluge za izgradnju katedrale pripadaju biskupu Josipu Juraju Strossmayeru, građena je u romaničko - gotičkom stilu. Katedralu krase slike, skulpture i freske te 7 oltara. Glavni oltar posvećen je sv. Petru. Jedna od najvećih vrijednosti katedrale su orgulje na pjevačkom koru s velikom rozetom u pozadini. Kompleks ima turističku upotrebu no potrebno je razviti sustav ekonomske valorizacije, odnosno naplate. Nadbiskupski dvor je rezidencija đakovačkog nadbiskupa i mjesto glavnih biskupijskih institucija i ureda. Ispod njega se nalazi vinski podrum u kojem se vrše organizirani obilasci i degustacije uz naplatu. Srednjovjekovni zid je jedini preostali cjeloviti segment jugozapadnog obrambenog zida srednjovjekovne đakovačke biskupske utvrde. Kompleksu je nužno potrebna cjelovita obnova i prezentacija njenih kulturno-povijesnih vrijednosti. U neposrednoj blizini kompleksa nalazi se Bogoslovno sjemenište Spomen muzej biskupa Josipa Jurja Strossmayera Osnovan je godine. Sakralna zbirka, skulpture, muzejska likovna zbirka te zbirka knjiga i dokumenata čuvaju spomen na život i rad biskupa Josipa Jurja Strossmayera. U prizemlju se nalazi stalni postav dok se u potkrovlju nalazi galerija slika. S obzirom da je u muzeju smješten samo dio bogate ostavštine biskupa Strossmayera te zbog velikog broja još nezbrinute vrijedne kulturne i umjetničke baštine u vlasništvu nadbiskupije javlja se potreba za rekonstrukcijom muzeja i dogradnjom novih objekata unutar istog kompleksa Erdutsko vinogorje i kula u Erdutu s Vidikovcem Erdutsko vinogorje je jedno od najatraktivnijih u Slavoniji, jer mu posebnost izgleda daje pružanje velike rijeke Dunava u njegovom podnožju s čuvenim lesnim naslagama i strmim padinama. U sklopu nekadašnje kurije Adamović-Cseh postoji hrastova bačva kapaciteta litara (najviša u uporabi), uvrštena u Guinnessovu knjigu rekorda. Na području Značajnog krajobraza Erdut uređena je Poučna staza, dužine 2 km, s nizom vrtnih elemenata. 11

13 2.14. Park kralja Petra Krešimira IV u Osijeku Parka kralja Petra Krešimira IV u Osijeku ima integriran QR vodič. U sklopu projekta postavljene su 2 info ploče na ulazima u park, s kratkim uputama o načinu korištenja QR kodova za sve one posjetitelje koje žele o parku i svakoj biljnoj vrsti u parku saznati više informacija te 72 QR identifikacijske ploče uz odabrane biljne vrste drveća i grmova Podunavlje - Aljmaš - Erdut - Dalj Izletničko i ribolovno - rekreacijsko područje od ušća Drave u Dunav, potez Aljmaš - Erdut - Dalj, kojemu je potrebno obnovom kapaciteta od prije Domovinskog rata vratiti značenje izletničkog i ribolovnog područja Đakovačko vinogorje U đakovačkim vinima uživaju istinski ljubitelji vina već više od dvije tisuće godina. Od tada pa do današnjih dana teče priča o vinogradarstvu ovoga kraja. Počeci vinarske i vinogradarske tradicije Đakovačko-osječke nadbiskupije sežu u predtursko doba, a nakon oslobađanja od Turaka osobito obnavljaju biskup Petar Bakić sadnjom vinograda u Trnavi, proširuje ih biskup Josip Čolnić. Biskup Antun Mandić osniva vinograde u Mandićevcu, na obroncima Krndije, a biskup Josip Juraj Strossmayer gradi podrume u Trnavi i Mandićevcu. Nizala su se stoljeća, dolazili i odlazili gospodari, ali su ostajala poznata, priznata, kvalitetna i vrhunska vina đakovačkog vinogorja. Komentirano [TR1]: Obrisati cijeli tekst u pasus 2.16, a dodati ovaj tekst Vinski podrum Đakovačko-osječke nadbiskupije U prostorima ispod nadbiskupskog dvora, neposredno uz đakovačku Katedralu, smješten je podrum za posjetitelje koji pruža usluge degustacije poznatih misnih vina vrhunske kvalitete. Posjetitelji imaju priliku doživjeti povijest kroz prizore starih bačvi, arhivska vina i prikazivanje filma o nastanku i proizvodnji misnih vina Feričanačko vinogorje Feričanačko vinogorje - najviše utjecaja na razvoj feričanačkog vinogradarstva imali su Cisterciti i fratri iz Našica godine je u Feričancima izgrađen podrum. Danas isti ima svoju proizvodnju grožđa i vina u prosjeku 1 milijun litara godišnje. Vinarija FeraVino djeluje u sklopu tvrtke Osilovac d.o.o. Feričanci te na tržište plasiraju: vrhunska crna vina sorti Frankovka, Merlot, Syrah, Zweigelt, Cabernet Sauvignon, Pinot Crni i vrhunsku Graševinu, Chardonnay i Pinot bijeli Vinogorje Baranja Vinogorje Baranja - obiluje vinogradima koji se pružaju na južnim obroncima Banovog brda i okolice sve do rijeke Dunav. Prostor je karakterističan po tipičnim vinskim podrumima koji se nazivaju gatori i vinskim ulicama tzv. surducima. Baranja je poznata po vinskoj sorti graševini, ali i po crnim sortama. Najveći vinograd od 650 ha u vlasništvu je Vina Belje, kao i najmodernija vinarija u regiji te stari podrum iz godine koji je zaštićeni srednjovjekovni lokalitet. Baranjski vinari gostima nude obilaske podruma i kušanja vina te uživanje u vinima i lokalnim gastrospecijalitetima Rekreacijsko područje "Drava" Rekreacijsko područje "Drava" - kontinuirani je pojas na lijevoj i desnoj obali Drave, od ušća rijeke Karašice, do zimske luke u Osijeku. Ovo područje pripada administrativno područjima tri jedinice lokalne samouprave (Gradu Osijeku, općinama Petrijevci i Darda) Ribnjak kod Donjeg Miholjca i ornitološki rezervat "Podpanj" Područje velikog Ribnjaka kod Donjeg Miholjca, te područje "Podpanj" (zaštićenog ornitološkog rezervata), kojeg čine dvije bare, smješteno je na zapadnom završetku ribnjaka Donji Miholjac. Ukupna površina Podpanja s okolnim terenom iznosi 84,99 ha. Područje je uvršteno na listu Ornitološki značajnih područja u Europi. 12

14 2.22. Jezero Borovik Jezero Borovik (zapadno od Đakova) je iza Kopačevskog jezera u Parku prirode Kopački rit u vrijeme najviših voda, sa 2,5 četvornih kilometara površine najveće jezero u Županiji. Jezero je locirano izvan glavnih prometnih putova u najslabije naseljenom dijelu Županije, što umanjuje mogućnosti njegovog jačeg izletničkog korištenja, ali mu daje ugođaj očuvane prirode i mira na obroncima Krndije. Uz jezero postoje manji kamp i ugostiteljski objekti. Jezero je predmet projekta razvoja športsko-rekreativnog kompleksa Jezero Lapovac II Osim osnovne namjene jezera kao vodoprivrednog objekta, za jezero Lapovac II kod Našica postoji projektna ideja za Športsko-rekreacijski centar koji bi se koristio za veslačke regate, kupanje i ribolov. Uz izgradnju ugostiteljsko-smještajnih kapaciteta (motel, restoran, planinarski dom, ribički klub, vidikovac), planira se niz športskih sadržaja i terena (tenis tereni, mali nogomet, rukomet, odbojka na pijesku) kao i uređenje plaže, sunčališta i ribičke staze. Osim turističke infrastrukture, Osječko-baranjska županija obiluje i nematerijalnom baštinom, od čega se čak tri (gorjanske Ljelje, bećarac, medičarski i voskarski obrt) nalaze na UNESCO-voj listi kulturnih nematerijalnih dobara. Također, valja istaknuti Baranjski kulen kao lokalnu deliciju zaštićenog zemljopisnog podrijetla Turističke zone Tablica - Ugostiteljsko-turističke zone veće od 25 ha Izvor: Prostorni plan Osječko-baranjske Županije, OIKON, U prostorno planskoj dokumentaciji Osječko-baranjske županije definirana su i područja ugostiteljsko-turističke namjene manja od 25 ha: Donji Miholjac i Miholjački Poreč u Gradu Donjem Miholjcu, Jošava i Gajger Pustara u Gradu Đakovu (Jošava dijelom i na podruju Općine Viškovci), kamp Tavanac u Gradu Našice, autokamp u Gradu Osijeku, prijemni punkt Mali Sakadaš, Bilje i dvorac Tikveš u Općini Bilje, Brođanci i Selci u Općini Bizovac, Aljmaš u Općini Erdut, Vrbik u Općini Ernestinovo, Ležaj, Satnica i Duhovno-rekreacijski centar Emaus u Općini Petrijevci i Dragotin i Svetoblažje u Općini Trnava, prostor kod ZOO hotela i okolica. 13

15 2.25. Manifestacije U smislu razvoja turizma i motiva dolaska turista ili, pak, dodatnog zadovoljstva turista, postoje brojne manifestacije na području Osječko-baranjske županije. Turizam manifestacija su povijesne manifestacije, manifestacije hrane i pića, festivali glazbe i kulturne manifestacije, hodočašća, sportske manifestacije, sajmovi. Manifestacije su segment na kojem treba dodatno raditi u smislu turistifikacije postojećih i razvoja novih tematskih manifestacija. Tablica - Događanja-manifestacije DOGAĐANJA/MANIFESTACIJE VEČERI VINA I UMJETNOSTI DANI PRVOG HRVATSKOG PIVA ĐAKOVAČKI VEZOVI URBAN FEST OSIJEK TOUR OF CROATIA DANI SLAVONSKE ŠUME VINSKI BOR MARATON SMOTRA FOLKLORA "MIHOLJAČKO SIJELO" PANNONIAN CHALLENGE SLAMA FEST OSJEČKO LJETO KULTURE Zlatna penkala Hrvatska turistička zajednica tradicionalno je, četrnaesti put za redom, organizirala Zlatnu penkalu, dodjelu nagrada i priznanja inozemnim novinarima i blogerima. Ove se godine svečana dodjela nagrda održala u Osijeku, a cjelokupni program uključio je trodnevno studijsko putovanje novinara i blogera. Dodjelom Zlatne penkale ističe se vrijednost profesionalnog novinarskog praćenja Hrvatske u stranim medijima. Ovim se projektom omogućuje kontinuirana suradnja i informiranje inozemnih medija o hrvatskom turizmu te širenje pozitivnih vijesti o prilimama i održavanje pozitivnog imidža Hrvatske kao poželjnog turističkog odredišta. Komentirano [TR2]: ovo je novi tekst za ubaciti Osim gore spomenutih događanja u nastavku je popis događanja/manifestacije koje imaju veliki potencijal za daljnji razvoj: Advent u Osijeku i ostalim gradovima i mjestima Županije, Wine & Bike Erdut, Strossmayerovi dani, Hodočašće za Veliku Gospu u Aljmašu, Godišnji ophod kraljica ili Ljelja (UNESCO), Đakovački bušari, Zemlja bez granica, Ribarski dani, Gator fest, Baranjski bećarac - Općina Draž, Olimpijada starih športova, Ljeto valpovačko, Rombergove večeri, Božićni bal Lipicanaca, Petrijevačke žetvene svečanosti, Belišćanska zlatna jesen i dr Turistički atributi Osječko-baranjske županije Za svaku je turističku regiju važno imati prepoznatljivu tržišnu percepciju. Isto se postiže uspješnim pozicioniranjem u svijesti gostiju putem prepoznatljivih i jedinstvenih atributa. Svaku regiju i destinaciju, uz ostale, određuju specifične karakteristike (konkretne ili apstraktne). Identifikacija i promocija takvih atributa ima dvostruku ulogu, interno pomažu gradnji specifičnog identiteta, a eksterno diferenciranju slike regije/destinacije kod potencijalnih posjetitelja čime se podiže tržišna pozicija i vjerojatnost posjeta. U nastavku se nalaze osnovni identificirani atributi Osječko-baranjske županije: Tablica - Atributi Osječko-baranjske županije ATRIBUTI OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE Osijek Kopački rit Đakovo i Državna ergela Drava i Dunav Gastronomija Kultura obilja Ravnice Seoska domaćinstva Vina i vinski podrumi Izvor: Horwath HTL,

16 3. PROMET U FUNKCIJI RAZVITKA TURIZMA 3.1. Cestovni promet Županija se nalazi u Euroregiji Dunav-Drava-Sava. U skoroj budućnosti kroz Županiju će prolaziti TEM (Transeuropean Motorway), nazvan "koridor Vc" kao euroregionalna poveznica na prometnom pravcu Baltik-Srednja Europa-Jadran. Na području OBŽ proteže se u cijelosti ili djelomično: - 15 državnih cesta ukupne dužine 511,392 km, - 94 županijskih cesta ukupne dužine 650,82 km i lokalnih cesta ukupne dužine 485,80 km. Najznačajniji prometni koridor na području Osječko-baranjske županije je paneuropski prometni koridor Vc, u sklopu kojega je trenutačno u izgradnji autocesta A5. Cestovni promet zbog svojih karakteristika koje omogućuju veliku slobodu kretanja putnicima u realizaciji turističkih tijekova ima najznačajniju ulogu. Za razvoj regije važna je povezanost cestovnom infrastrukturom prema zapadu autocestom i podravskom magistralom, te na sjever cestom prema Mađarskoj i na jug prema Federaciji Bosni i Hercegovini, kao i željezničkim prugama. Koridor V/C, prolazi kroz najrazvijeniji dio slavonskobaranjske regije. U neposrednom utjecaju autoceste nalaze se područja gradova Beli Manastir, Osijek, Vinkovci, Đakovo i Slavonski Brod. Najveći prijevoznik putnika u cestovnom prijevozu u Županiji je Panturist član grupe Arriva. Posebni linijski prijevoz, ugovorni prijevoz radnika i učenika, slobodni prijevoz i ekskurzije, najam autobusa, organiziranje izleta, ljetovanja i zimovanja sastavni su dio njihove ponude usluge. Panturist Osijek ima redovite linije za sve veće gradove u Francuskoj, Njemačkoj, Švicarskoj i Srbiji. Pregled ostvarenih kilometara i prevezenih putnika za period siječanj - kolovoz i godine prijevoznik Panturist d.d. Ostvareni Broj Novokupljeni Prevezeni putnici Nove linije Mjesec kilometri (km) autobusa autobusi siječanj veljača ožujak travanj svibanj lipanj srpanj kolovoz * ukupno Napomena: *za godinu novokupljeni autobusi su u periodu do **Panturist u godini nije otvarao nove linije 15

17 3.2. Zračni promet Na području OBŽ nalaze se dva infrastrukturna objekta izgrađena za zračni promet u neposrednoj blizini grada Osijeka: - Letilište Čepin i - Zračna luka Osijek (kod naselja Klisa), otvorena za javni zračni promet. Letilište Čepin ima uzletno - sletnu stazu dugu m, široku 30 m, a prema klasifikaciji ICAO-a ima kodnu oznaku 2C. Izgrađeni kapaciteti letilišta Čepin koriste se za prihvat i otpremu zrakoplova generalne avijacije te sportsko i poljoprivredno letenje. Operator letilišta je Aeroklub Osijek. Zračna luka Osijek Zračna luka Osijek - Klisa je međunarodna zračna luka, nalazi se na državnoj cesti D2 Osijek - Vukovar, dvadeset km jugoistočno od centra Osijeka, te 18 km zapadno od Vukovara. Ima jednu uzletno-sletnu stazu duljine 2500 m i širine 45 m, stajanku za zrakoplove veličine 300 x 90 m sa obilježene četiri pozicije za parkiranje zrakoplova tipa A319/320 i svu potrebnu opremu koja omogućava prihvat i otpremu zrakoplova do i uključujući kodne oznake D (npr. MD 11, B707, A310), odnosno zrakoplova do uključivo VII vatrogasne kategorije. U određenim uvjetima moguć je prihvat i otprema i zrakoplova kodne oznake E (npr. B u cargo verziji, za koji je osigurana potrebna oprema). Po svojim karakteristikama, Zračna luka Osijek ima kodnu oznaku 4D prema klasifikaciji ICAO-a. Zračna luka Osijek je operativna tijekom 24 sata. S aspekta putničkog prometa koriste se kapaciteti putničke zgrade čija je prvobitna površina od 1300 m 2 uvećana za dio dogradnje na prostoru odlazećeg gate-a od cca 200 m 2, kako bi ispunila zahtjeve zrakoplovnih kompanija. Putnička zgrada s instaliranim sustavima i opremom omogućava protok od 200 do 400 putnika na sat. Tablica - Statistički pokazatelji prometa po kompanijama za godinu 2018 DESTIN ACIJA Sjedala Dolazni letovi Putnici Bebe Popunje nost (%) Odlazni letovi Putnici Bebe Popunje nost (%) UKUPN O WIZZAIR Basel ,72% ,16% EUROWINGS Stuttgart ,60% ,39% Cologne ,03% ,81% UKUPNO ,69% ,22% CROATIA AIRLINES Split ,07% ,27% Dubrovnik ,34% ,79% UKUPNO ,32% ,11% TRADE AIR Zagreb ,41% ,05% 1736 Pula ,39% ,51% Rijeka ,43% ,57% UKUPNO ,73% ,00% U K U P N O ,35% ,45% Izvor: Zračna luka Osijek 16

18 Osim redovitog domaćeg i međunarodnog prometa, zračna luka redovno prihvaća charter letove i letove poslovne i generalne avijacije, vidljivo u tablici - neredovni promet, te svojim individualnim pristupom svakom korisniku omogućuje kvalitetnu i brzu uslugu. Promet u Dogovorene redovne putničke linije za godinu: - tri puta tjedno i dva puta dnevno za/iz Zagreba, dva puta tjedno Pula-Split, dva puta tjedno Rijeka-Split-Dubrovnik, kompanijom Trade Air zrakoplovima JS32 s 19 sjedala, - od siječnja do 25.ožujka godine dva puta tjedno za Basel, a od 25.ožujka do kraja godine tri puta tjedno za Basel kompanijom Wizz Air zrakoplovima A320 sa 180 sjedala - od 25.ožujka do kraja dva puta tjedno za Stuttgart, kompanijom Eurowings zrakoplovima A319 sa 144 sjedala. Potpisivanjem ugovora s Wizz Airom za letove za Basel očekuje se kako će nova linija ojačati poslovne odnose između Hrvatske i tri zemlje u srcu zapadne Europe jer se EuroAirport nalazi na raskrižju triju zemalja: Francuske, Njemačke i Švicarske, a istovremeno će potaknuti i turizam u oba smjera. Potpisivanjem ugovora s Germanwingsom za letove za Stuttgart omogućit će se bolja povezanost ne samo s njemačkim destinacijama već i sa brojnim drugim gradovima u Europi s relativno kratkim vremenom presjedanja (Amsterdam, Rim, Beč). Ova destinacija je interesantna zbog velikog broja iseljenika u pokrajini Baden - Wurttemberg, ali i zbog toga što se Turistička zajednica angažirala oko dovođenja njemačkih turista u Osijek i Podunavlje. Uvođenje domaćih redovitih linija odnosno oživljavanje prometa sa Zračne luke Osijek obvezom obavljanja linijskog zračnog prijevoza u skladu je s ciljevima politike regionalnog razvoja kojom se želi pridonijeti gospodarskom rastu i razvoju Republike Hrvatske sukladno načelima održivog razvoja, stvaranjem uvjeta koji će svim dijelovima zemlje omogućiti jačanje konkurentnosti i realizacije razvojnih potencijala. Navedenim se posebno nastoji osigurati povezanost lokalnih i regionalnih razvojnih potreba s prioritetima razvoja središnje razine; osigurati potporu slabije razvijenim područjima za povećanje i optimalno korištenje vlastitog razvojnog potencijala otklanjanjem uzroka razvojnih teškoća; osigurati odgovarajuće mjere za ravnomjeran i održiv razvoj jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u pograničnom području, odnosno u području uz državnu granicu te poticati prekograničnu suradnju. Letovima sa Zračne luke Osijek doprinosi se razvoju međunarodno prepoznatljivih i traženih turističkih proizvoda na našem području, te se uz ovaj kapacitet putničkih sjedala, uz dobru i kvalitetnu promidžbu može ostvariti veliki broj noćenja na području grada Osijeka i Osječkobaranjske županije. Preduvjet je definiranje turističkog proizvoda (gastro i eno ponuda, Kopački rit - promatrači ptica, seoski turizam ) te kroz suradnju naših i stranih putničkih agencija, te pomoć Hrvatske turističke zajednice ponuditi kvalitetne aranžmane i započeti projekt koji bi u budućem razdoblju donio veliku korist cijelom području. Razvoj zračnog putničkog prometa sa Zračne luke Osijek, nove linije i destinacije znače bolju povezanost i dostupnost, ali i unapređenje turističkog proizvoda Županije, doprinos promociji turizma kontinentalne Hrvatske, regije i destinacija te povećanje dolazaka i noćenja turista i posjetitelja. Istovremeno se obogaćuje turistička ponuda te dodatno razvijaju kulturni, zabavni, športski i drugi programi i destinacije Željeznički promet Zbog svog položaja Hrvatska, odnosno Slavonija i Baranja, nalazi se na raskrižju prometnih tokova. Kako ostale zemlje koje su u tranziciji ulažu znatna sredstva za modernizaciju svojih željeznica, tako i Hrvatska mora obnoviti i modernizirati postojeću infrastrukturu željezničkog prometa. Modernizacija se prije svega treba odnositi na obnovu donjeg postroja pruge kako bi se komercijalna brzina vlakova podigla i na elektrifikaciju pruga koje se nalaze na glavnim prometnim koridorima. 17

19 Putnički prijevoz Osijek Na području Osječko-baranjske županije ukupno je 253,47 km pruga, od čega je: - 100,14 km pruge od značaja za međunarodni promet - 104,36 km pruge od značaja za regionalni promet - 48,97 km pruge od značaja za lokalni promet. Na području Osječko-baranjske županije, koje pokriva Regionalna jedinica organizacije i regulacije prometa Istok, ima 58 službenih mjesta, od čega 20 kolodvora, 38 stajališta (od kojih je osam u funkciji prigradskog prometa). Četiri kolodvora nisu zaposjednuta (Vladislavci, Belišće, Nemetin i Sarvaš). A pruga Bizovac - Belišće nije u funkciji putničkog prometa. Kolodvor Osijek danas ne udovoljava zahtjevima središnjeg kolodvora u regiji i nije opremljen odgovarajućim signalno-sigurnosnim uređajima. Rekonstrukcija kolodvora planira se u sklopu rekonstrukcije i elektrifikacije željezničke pruge Osijek - Strizivojna - Vrpolje na ogranku koridora Vc. U pogledu signalnog sustava može se ustanoviti sve veće tehnološko zaostajanje i porast apsolutne starosti signalno sigurnosnih uređaja i postrojenja na području Osječko-baranjske županije u odnosu na glavne koridorske željezničke pruge u Republici Hrvatskoj i tehnologije koje se primjenjuju u Europi. Očito je da je došlo do smanjenja broja putnika i ostvarenog prihoda. Kolodvor Đakovo je najočitiji primjer jer mu se promet i više nego prepolovio. Kolodvor Osijek također pokazuje smanjenje, ali u manjem obimu. Ukidanjem ovog izravnog vlaka za Zagreb osječki putnici imaju za tu destinaciju drugi vlak "Podravku". Vlak za Budimpeštu i Sarajevo povezivao je dvije susjedne nam države. Njime su se naročito koristili studenti i građani Baranje prema Budimpešti, te studenti i ostali putnici iz sjevernog dijela Bosne i Hercegovine. Tablica - Pregled po relacijama vožnje Vozni red 2018/2019. Vozni red 2018/2019. stupio je na snagu 10.prosinca 2017., a vrijedi do 8. prosinca g. Pruga Osijek - Beli Manastir - Osijek U dane ponedjeljak - petak vozi 10 pari vlakova, subotom 7 pari vlakova, nedjeljom i blagdanom 5 pari vlakova.od 3.rujna uveden vlak 6220 s polaskom u 6.49 h,vozi u dane od ponedjeljka do petka Ne postoji pogranični promet na relaciji Beli Manastir - Pecs. Osijek - Strizivojna Vrpolje Osijek Osijek-Str. Vrpolje rometuje 6 vlakova, Str. Vrpolje - Osijek prometuje 7 vlakova u dane ponedjeljak do petak Subotom prometuje 3 para vlakova, a nedjeljom i blagdanom 2 para vlakova. Osijek - Našice - Zagreb Osijek Osijek - Zagreb - Osijek 4 para vlakova, 3 para svaki brzih vlakova prometuje svakodnevno. Ubrzani vlak 980 ne prometuje u dan Su, Ne i blagdan. Osijek - Našice - Koprivnica - Osijek Prometuje 6 pari vlakova u dane od ponedjeljka do petka. Subotom, nedjeljom i blagdanom vozi 5 pari vlakova. Osijek - Našice - Virovitica - Osijek Prometuje 8 pari vlakova u dane od ponedjeljka do petka. Subotom, nedjeljom i blagdanom vozi 7 pari vlakova. Osijek - Našice Osijek Osijek - Našice prometuje 11 vlakova od ponedjeljka do petka, subotom 9 vlakova, a nedjeljom i blagdanom 8 vlakova. Našice - Osijek prometuje 11 vlakova od ponedjeljka do petka, subotom, nedjeljom i blagdanom 9 vlakova. Osijek - Erdut - Bogojevo - Osijek Prometuje 3 para vlakova u dane od ponedjeljka do petka. Subotom, nedjeljom i blagdanom putnički vlakovi ne prometuju. 18

20 Osijek - Vinkovci - Osijek Osijek - Vinkovci prometuje 7 vlakova od ponedjeljka do petka, a subotom 6 vlakova. Nedjeljom i blagdanom prometuju 4 vlaka. Vinkovci - Osijek prometuje 8 vlakova od ponedjeljka do petka, subotom 6 vlakova. Nedjeljom i blagdanom 4 vlaka. Od 03.rujna uveden vlak 2615 s polaskom u 9.21 h,vozi u dane od ponedjeljka do petka Osijek D.Grad - Bizovac Od 03. rujna uvedena 2 para vlakova na relaciji Osijek D.Grad - Bizovac - Osijek D.Grad,voze u dana od ponedjeljka do petka U kolodvoru Vinkovci ostvarivanje veza u odlasku i povratku vlakova s ostalih relacija u domaćem prometu i iz inozemstva Izvor: Komercijalni iskaz za RJ Vinkovci Tablica - Pregled prijevoza putnika u željezničkom prometu Prevezeno putnika U unutarnjem prometu U međunarodnom prometu Putnički kilometri I-VIII I -VIII I -VIII Izvor: Komercijalni iskaz za RJ Vinkovci 6888 I -VIII I.-III. U Osječko-baranjskoj županiji planira se ili je u tijeku provedba sljedećih aktivnosti na izgradnji željezničke infrastrukture: - novi kolosijek (Našice) - Tvornica cementa Našice, radovi su završeni, u pripremi je izdavanje uporabne dozvole, - rekonstrukcija čvorišta Osijek s korekcijama trasa, novim predstanicama, novim rasporednim kolodvorom i razdvajanjem teretnog i putničkog prometa i novi međunarodni željeznički granični prijelaz kod Erduta. U svrhu revitalizacije i zacrtanog intenziviranja željezničkog prometa na ovom prostoru, Republika Hrvatska je sklopila i bilateralne međunarodne ugovore i sporazume koji su u funkciji željezničkog prometa na ogranku koridoru Vc (Sporazum o reguliranju graničnog željezničkog prometa između Republike Hrvatske i Republike Mađarske i Ugovor Republike Hrvatske i Republike Mađarske o međunarodnom kombiniranom prijevozu stvari) Riječni promet Za riječni promet u Osječko-baranjskoj županiji važne su rijeke Drava i Dunav. Tablica - Pregled vodnih putova Drave i Dunava u Hrvatskoj i Osječko-baranjskoj županiji 19

21 Lučka uprava Osijek PUTNIČKI PROMET NA PRISTANIŠTU GALIJA U OSIJEKU ZA GODINU red. br. naziv broda brodar broj putnika 1 JOY SCYLLA AG PRINZESSIN SISI RISEDAY LTD SCENIC JEWEL SCENIC RIVERCRUISES 72 4 SCENIC JADE SCENIC RIVERCRUISES MAXIMA 1 ROI SC2 GmbH EMERALD DESTINY EMERALD WATERWAYS SCENIC JEWEL SCENIC RIVERCRUISES RIVER DISCOVERY II INTERCONT. WATERWAY PRINZESSIN SISI RISEDAY LTD VICTOR HUGO CROISIEUROPE VIVALDI CROISIEUROPE RIVER DISCOVERY II INTERCONT. WATERWAY EMERALD STAR EMERALD WATERWAYS VIVALDI CROISIEUROPE MAXIMA 1 ROI SC2 GmbH VIVALDI CROISIEUROPE RIVER DISCOVERY II INTERCONT. WATERWAY RIVER NAVIGATOR INTERCONT. WATERWAY EMERALD DAWN EMERALD WATERWAYS VICTOR HUGO CROISIEUROPE SCENIC JADE SCENIC TOURS EUROPE EMERALD SKY EMERALD WATERWAYS RIVER DISCOVERY II INTERCONT. WATERWAY RIVER NAVIGATOR INTERCONT. WATERWAY MAXIMA 1 ROI SC2 GmbH RIVER DISCOVERY II INTERCONT. WATERWAY VIKTORIA PREMICON CRUISE RIVER DISCOVERY II INTERCONT. WATERWAY PRINZESSIN SISI RISEDAY LTD RIVER DISCOVERY II INTERCONT. WATERWAY RIVER DISCOVERY II INTERCONT. WATERWAY PRINZESSIN SISI RISEDAY LTD RIVER DISCOVERY II INTERCONT. WATERWAY EMERALD SUN EMERALD WATERWAYS MAXIMA ROI SC2 GmbH VIKTORIA PREMICON CRUISE 165 UKUPNO PUTNIKA

22 Projekti u Lučkoj upravi Osijek Ime: Izgradnja terminala za pretovar rasutih tereta u luci Osijek Tekst o projektu: Lučka uprava Osijek zaključila je u svibnju godine Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava broj KK za projekt Izgradnja terminala za pretovar rasutih tereta u luci Osijek. Ovo je prvi projekt od svih morskih i riječnih luka u RH koji je odobren za sufinanciranje iz EU fondova (intenzitet potpore iznosi 90, % prihvatljivih troškova ). Projekt obuhvaća: - Izgradnju obale za pretovar rasutog tereta u dužini 240m sa 2 veza za brodove - Postrojenje za pretovar tereta i usipni koš - Kranske staze u dužini cca 300 m - Izgradnju nastavka željezničkih kolosijeka u dužini cca 450 m - Izgradnju pristupne ceste u dužini cca 300 m - Izgradnju infrastrukture potrebne za rad terminala (opskrba vodom, oborinska odvodnja, rasvjeta, snabdjevanje električnom energijom i sl.) Ukupna površina planiranog zahvata iznosi 4,5 ha. Vrijednost: (Novčana vrijednost): Ukupna vrijednost projekta izgradnje terminala iznosi ,00 kuna, dok će se Ugovorom o dodjeli bespovratnih sredstava sufinancirati 90,04% prihvatljivih troškova projekta, odnosno ,53 kuna javnim sredstvima. Rok izrade: Planirani završetak projekta je u drugom kvartalu godine. Status projekta: Projekt je u provedbi. Set Fotografija (proizvoljan broj, barem jedna horizontalna većih dimenzija (1900x1000) za naslovnu fotku projekta) 21

23 Ime: Izgradnja i rekonstrukcija južne obale luke Osijek Tekst o projektu: Projektom su planirane građevine i faze izgradnje južne obale lučkog bazena luke sukladno lokacijskoj dozvoli: Građevina 1 - lučke prometnice Građevina 2 - kontejnerski terminal koji se bazira na LO-LO tehnologiji prekrcaja kontejnerskom dizalicom. Građevina 3 - RO RO terminal Građevina 4 - rekonstrukcija postojeće vertikalne i kose obale. Ukupna površina planiranog zahvata iznosi 16,5 ha. Vrijednost: Procijenjena vrijednost izgradnje sve četiri građevine sukladno lokacijskoj dozvoli odnosno idejnom projektu iznosi 385 milijuna HRK tj. 50 milijuna EUR. Rok izrade: Nakon završetka izrade srednjoročnog plana razvoja luka unutarnjih voda te revizije postojećih master planova Lučka uprava Osijek planira u i godini pristupiti izradi potrebne dokumentacije (Studija izvodljivosti s analizom troškova i koristi) za prijavu projekata Izgradnja i rekonstrukcija južne obale za sufinanciranje izgradnje iz Kohezijskog fonda EU. Status projekta: - Idejni projekt - završen - Lokacijska dozvola - izdana, I izmjena dopuna lokacijske dozvole - izdana - Građevinska dozvola građenje i rekonstrukcija Južne obale lučkog bazena Luke Osijek u Osijeku s pripadajućim objektima, PRIVREMENA GRAĐEVINA - PRETOVARNI KOŠ - Faza 0 - izdana - Studija utjecaja na okoliš - usvojena. 22

24 Set Fotografija (proizvoljan broj, barem jedna horizontalna većih dimenzija (1900x1000) za naslovnu fotku projekta) Ime: Izgradnja intermodalne infrastrukture Tekst o projektu: Planirana izgradnja može se podijeliti na tri osnovne komponente: - obalne građevine, - nasipavanje terena i potporni zid - infrastruktura. Izgradnja obalnih građevina podrazumijeva uređenje desne obale rijeke Drave u duljini oko m i konačnu fazu izvedbe pregrade "G" u duljini oko 210 m. Investitor prve faze odnosno izgradnje obalnih građevina su Hrvatske vode s kojima je godine potpisan Sporazum o provedbi projekta Izrada projektne dokumentacije i izgradnje regulacijske građevine u Luci Osijek - pregrada G. Sporazumom je Lučka uprava Osijek prepustila Hrvatskim vodama ishođenu projektnu dokumentaciju uključujući i građevinsku dozvolu za I. fazu projekta. Ukupna površina planiranog zahvata iznosi 92 ha. Vrijednost: Procijenjena vrijednost svih faza projekta prema glavnom projektu iznosi 448 milijuna kuna. Rok izrade: Nakon završetka izrade srednjoročnog plana razvoja luka unutarnjih voda te revizije postojećih master planova Lučka uprava Osijek planira u i godini pristupiti izradi potrebne dokumentacije (Studija izvodljivosti s analizom troškova i koristi) za prijavu projekata Izgradnja intermodalne infrastrukture iz fondova EU. Nastavak izgradnje također ovisi o daljnjem sporazumu s Hrvatskim vodama o dovršenju cjelokupnih radova koji su u njihovoj nadležnosti a što uključuje i uređenje desne obale rijeke Drave u duljini oko m. Status projekta: - Idejni projekt - završen - Lokacijska dozvola - izdana - Glavni projekt - završen - Građevinska dozvola - izdana samo za fazu I - Studija utjecaja na okoliš - usvojena. 23