PRIRUČNIK ZA POLAZNIKE MEKTEBA PETI RAZRED Hfz. Fahir ef. Arnaut Zenica, godina

Транскрипт

1 PRIRUČNIK ZA POLAZNIKE MEKTEBA PETI RAZRED Hfz. Fahir ef. Arnaut Zenica, godina

2 PLAN I PROGRAM IZ-e SADRŽAJ GRADIVA ZA PETI RAZRED - Ljepote i vrijednosti učenja Kur ana! - Allahovi, dž.š. sifati (opća obrada) - Isra i Mi radž - Peti imanski šart, I. dio, (obrada) - Muslimanska imena - Propisi o postu - Hidžra - Halal i haram (pojmovi i smisao) - Zabranjena jela i pića - Teški grijesi - Veliki grijesi - Mali grijesi - Tevba - Uspostava zajednice u Medini; - Mesh po mestvama i zavoju - Namaz bolesnika - Namaz putnika - Namaski farzovi - Bedr i Uhud - Namaski vadžibi - Dvoumljenje u namazu - Oslobođenje Mekke - Sehvi sedžda - Džuma-namaz - Prispijevanje u džemat - Lik Muhammeda, a.s.

3 LJEPOTE I VRIJEDNOSTI UČENJA KUR ANA Muhammed a.s. je rekao o učenju Kur'ana: ''Među vama je najodabraniji onaj koji nauči Kur'an i Kur'anu podučava.'' "Onaj ko vješto uči Kur'аn bićе skupa sa pisarima, časnim i čestitim melekima. А onaj ko zamuckujući uči Kur'аn i kоmе је Kur'an težak, imaće dvostruku nagradu." ''Vjernik koji uči Kur an je kao vrsta najkvalitetnijeg limuna, ima lijep miris i okus mu je lijep, a vjernik koji ne uči Kur an je kao hurma, nema mirisa, a okus joj je sladak. Licemjer koji uči Kur an je kao bosiok, ima lijep miris, a okus mu je gorak, a licemjer koji ne uči Kur an je kao gorka tikvica, nema mirisa, a ukus joj je gorak.'' "Učite Kur'an, јеr ćе se Kur'an nа Kijametskom danu zauzimati za оnе koji su ga učili." ''Ko prouči koliko jedan harf iz Kur'ana imaće nagradu, a nagrada za dobro djelo je desetorostruka. Ja ne kažem da je ELIF LĀM MĪM jedan harf, nego je ELIF harf, i LĀM je harf i MĪM je harf.'' ''Ko uči Kur an i radi po njegovim uputama, Allah će na Sudnjem danu njegovim roditeljima dodijeliti krunu, čiji će sjaj biti ljepši od sjaja Sunca kada obasjava ovozemne prostore. Pa šta mislite o vrijednosti nagrade onome ko ovako postupa!'' 3

4 "Nikada se neće okupiti ljudi u nekoj od Allahovih kuća da uče Allahovu Knjigu i da je međusobno proučavaju a da se na njih neće spustiti smiraj, obaviti ih milost, natkriliti ih meleki i Allah ih spomenuti kod onih koji su kod Njega!" ''Na Sudnjem danu će se reći onome ko je učio Kur an: 'Uči Kur'an i penji se! Uči kao što učio dunjaluku, jer tvoj stepen u Džennetu će biti tamo gdje proučiš posljednji ajet.'' ''Doista srca hrđaju kao što hrđa željezo!'' ''A kako se čiste?'' upitaše prisutni. ''Učenjem Kur'ana i sjećanjem na smrt.'' ''Čovjek u čijim grudima nema ništa od Kur'ana je kao ruševina.'' 1. Ko je najodabraniji čovjek? 2. Kakva je nagrada za onog ko vješto uči Kur'an, a kakva za onog ko zamuckuje? 3. Na šta je nalik vjernik koji uči Kur'an? 4. Šta će Kur'an raditi na Sudnjem danu? 5. Kolika je nagrada za proučeni harf? 6. Kakva je nagrada za roditelje učača Kur'ana? 7. Šta se spušta na učače Kur'ana? 8. Gdje će završiti učač Kur'ana na Sudnjem danu? 9. Šta čisti srca? 10. Kakvo je srce onoga ko ne zna ništa od Kur'ana? 4

5 ALLAHOVA DŽ.Š. SVOJSTVA SIFATI Svevišnjeg Allaha spoznajemo preko Njegovih najljepših svojstava sifata, kojih ima 14, i Njegovih lijepih imena ''el-esmaul-husna'', kojih ima 99. Svojstva Allaha dž.š. dijelimo na dvije grupe: 1. Essifatu-zzatijje: svojstva Allahovog bića ili lična Allahova svojstva, 2. Essifatu-ssubutijje: svojstva Allahovog savršenstva. Essifatu-zzatijje: svojstva Allahovog bića su: - Bog ima i postoji- vudžud, - Bog je jedan- vahdanijet, - Bog je oduvijek i zauvijek- kidem i beka, - Bog nije ničemu sličan muhalefetun lil havadisi, - Bog sam po sebi opstoji- kijamun bi nefsihi, Essifatu-ssubutijje: svojstva Allahovog savršenstva su: - Bog živi svojim vječitim životom- hajat, - Bog sve zna- ilm, - Bog sve čuje- sem, - Bog sve vidi- besar, - Bog sve svojom voljom čini- iradet, - Bog je svemoćan- kudret, - Bog govori svojim božanskim govorom- kelam, - Bog sve stvara, održava i rastvara- tekvin. Vlastito Božije ime je Allah. Onaj ko shvati Allahova imena, ući će u džennet. 1. Kako spoznajemo Allaha dž.š.? 2. Kako se dijele Allahova svojstva sifati? 3. Nabroj svojstva Allaha dž.š.? 4. Koje je vlastito ime Božije? 5

6 PETI IMANSKI ŠART Peti imanski šart je: vel-jevmil-ahiri - i vjerujem u Sudnji ili Kijametski dan. Sudnji ili Kijametski dan je dan kada će sve živo pomrijeti, a zatim oživjeti, stati pred Allaha dž.š. i odgovarati za svoja dobra i loša djela! Kada će biti Sudnji dan, zna samo Allah dž.š. Mi znamo neke predznake o kojima nas je obavijestio Muhammed a.s., a koje dijelimo na velike i male. Sudnji dan najavit će melek Israfil, puhnuvši u Sur. Kada puhne prvi put sve će nestati, a kada puhne drugi put, sve će ponovo oživjeti. Mi vjerujemo da je naše tijelo stvoreno od zemlje a duša udahnuta od Allaha dž.š. Živimo na ovom svijetu Dunjaluku, a vraćamo se na drugi bolji svijet Ahiret. Svijet u kome borave duše, čekajući Sudnji dan i oživljenje tijela, naziva se Berzah. Mi smo odgovorni za svoja djela, jer nam je Svevišnji Allah darovao slobodu izbora. 1. Koji je peti imanski šart? 2. Šta je to Kijametski ili Sudnji dan? 3. Kada će biti Sudnji dan? 4. Šta mi znamo o Sudnjem danu? 5. Ko će najaviti Sudnji dan? 6. Kako se zove svijet na kome živimo, gdje idemo, a kako onaj gdje borave duše? 6

7 TEŠKI GRIJESI Allah dž.š. je ljudima podario slobodu da čine djela. Djela mogu biti dobra, korisna i lijepa, ali isto tako, mogu biti loša, štetna, i ružna. Svako ružno djelo, kojim nije zadovoljan Allah dž.š., mi nazivamo ''grijeh''. Čovjek će biti kažnjen za svaki grijeh, osim ako mu se Allah smiluje i grijehe oprosti. Grijesi se dijele na: teške, velike i male. Teški grijesi su svi oni grijesi koji čovjeka izvode iz vjere Islama. To su: - kufr nevjerovanje u Allaha dž.š. i ostale istine vjere, - širk pripisivanje druga Allahu dž.š., mnogoboštvo, - riddet otpadništvo od islama, - nifak licemjerstvo, - psovanje vjerskih svetinja, - negiranje Allahovih naredbi (farzova) i zabrana (harama). Onaj ko želi, da mu Allah dž.š. oprosti teški grijeh, dužan je se što prije pokajati i kelime-i-šehadetom ponovo posvjedočiti svoje vjerovanje, a grijeh ostaviti. Ukoliko se čovjek ne pokaje za teški grijeh, kazna je vječni boravak u Džehennemu. 1. Šta nam je Allah podario pa smo odgovorni? 2. Kakva djela mogu biti? 3. Kako se dijele grijesi? 4. Šta su teški grijesi i navedi primjer? 5. Šta je dužan onaj ko želi da mu Allah teški grijeh oprosti? 7

8 VELIKI GRIJESI Veliki grijesi su oni grijesi koji ne izvode iz vjere, ali za njih slijedi velika kazna. U Kur'anu i riječima Muhammeda a.s., ukazano je na mnoge velike grijehe: - izostavljanje namaza, posta, zekata i hadža - neposlušnost roditeljima, - kidanje rodbinskih veza, - laganje, ogovaranje, potvaranje, - konzumiranje alkohola i droga, - konzumiranje zabranjenih jela, - krađa, prevara, kockanje, - ubistvo i samoubistvo i dr. Onaj ko učini veliki grijeh, da bi mu bio oprošten, treba: - grijeh napustiti, - što prije se pokajati, - donijeti čvrstu odluku da se grijehu ne vraća, - ako je grijehom povrijedio čovjeka, treba halala zatražiti i nepravdu ispraviti, - ako je štetu učinio, treba je nadoknaditi. 1. Šta su veliki grijesi? 2. Navedi neke velike grijehe spomenute u Kur'anu ili sunnetu? 3. Šta treba uraditi počinioc velikih grijeha? 8

9 MALI GRIJESI Mali grijesi su oni grijesi koji ne izvode iz vjere, niti za njih slijedi velika kazna, ali ih se treba čuvati. Malih grijeha treba se čuvati, zato što oni čovjeka mogu odvesti u činjenje velikih grijeha, i što mogu prerasti u velike grijehe ako se stalno čine. Male grijehe brišu dobra dijela. Zato poslije svakog grijeha treba što prije učiniti dobro djelo. Muhammed a.s. je kazivao da namaz briše male grijehe, počinjene od prethodnog namaza, ili da džuma briše grijehe počinjene od prethodne džume, da ramazan briše grijehe počinjene od prethodnog ramazana, a onaj ko obavi hadž, vrati se čist od grijeha kao što je bio čist, onoga dana kad je rođen. 1. Šta su to mali grijesi? 2. Zašto se treba čuvati malih grijeha? 3. Kako se čistimo od malih grijeha? 4. Navedi neke obrede koji brišu male grijehe? 9

10 TEVBA Tevba je pokajanje za počinjene grijehe. Uz tevbu treba činiti i ''ISTIGFĀR'', tražiti oprosta za počinjene grijehe. Da bi tevba bila primljena treba: - iskreno se pokajati, a to potvrđuje napuštanje grijeha, - donijeti čvrstu odluku da se grijehu ne vraća, - ako se grijehom povrijedilo čovjeka, treba halala zatražiti i nepravdu ispraviti, - ako se štetu nekome učinila, treba je nadoknaditi. Možemo riječi kajanja izgovoriti na svom ili arapskom jeziku: npr.: Svemilosni Allahu, ja se iskreno kajem i tražim oprosta za počinjene grijehe! ili na arapskom: Estagfirullah, Estagfirullah, Estagfirullahe ve etūbu ilejh! Lijepo je klanjati prije tevbe i istigfara 2 rekata namaza, a onda uputiti dovu pokajanja! 1. Šta je tevba? 2. Koji su uslovi da bi tevba bila primljena? 3. Šta još činimo uz tevbu? 4. Šta je lijepo uraditi prije tevbe? 10

11 ISRA I MI RADŽ Isra i Miradž su se desili 27.redžeba 11.g. po poslanstvu, ili 621. godine. Isra je noćno putovanje Muhammeda a.s. na Buraku, od Mesdžidul-Harama, do Mesdžidul-Aksa'a. Miradž je uzdignuće Muhammeda a.s. kroz sedam nebesa, gdje susreo neke poslanike, vidio Džennet i Džehennem, te razgovarao sa Allahom dž.š. Susreo je Adema a.s. na prvom, Isa'a a.s. i Jahja'a a.s. na drugom, Jusufa a.s. na trećem, Idrisa a.s. na četvrtom, Haruna a.s. na petom, Musa'a a.s. na šestom i Ibrahima a.s. na sedmom nebu. Isra i Miradž su se desili nakon velikih iskušenja kroz koja su prošli Muhammed a.s. i muslimani, i nakon 'Godine tuge.' Najveći dar Isra i Miradža je namaz. Isra i Miradž su nagovještaj blistave budućnosti islama i muslimana. Muslimani širom svijeta obilježavaju 27. noć mjeseca redžeba kao ''Lejle-i-miradž.'' 1. Kada su se desio Isra i Miradž? 2. Šta je Isra i Miradž? 3. Koje Poslanike i gdje je sreo Muhammed a.s.? 4. Nakon koje godine se desio Isra i Miradž? 5. Koji je najveći dar Isra i Miradža? 6. Koju noć muslimani obilježavaju kao noć Isra i Miradža? 11

12 NAMASKI FARZOVI Namaski farzovi (ruknovi) ili sastavni dijelovi namaza su oni osnovni dijelovi bez kojih namaz nije moguć. Ukoliko se propuste, namaz je nevažeći i mora se obnoviti. Sastavni dijelovi namaza su: IFTITAHI TEKBIR - POČETNI TEKBIR; - to su riječi ALLĀHU EKBER, prilikom čijeg izgovora muškarci dižu ruke tako da palčevima dirnu resice ušiju, a žene dižu ruke u visini ramena KIJAM STAJANJE; - muškarci na kijamu vežu desnu ruku preko lijeve, tako da malim prstom i palcem obuhvate zglob lijeve ruke i stave ih ispod pojasa, a žene samo stave desnu ruku preko lijeve iznad prsa, KIRA'ET; UČENJE KUR'ANA; - na svakom rekatu mora se proučiti Fatiha, na prva dva rekata kod svakog namaza, a kod sunneta uvijek, nakon Fatihe prouči se sura. Suru može zamijeniti jedan duži ili tri kraća ajeta, RUKU PREGIBANJE; - nakon što se završi potrebno učenje Kur ana, izgovara se tekbir i pregiba preko pola tijela, - muškarci prilikom pregibanja obuhvate rukama čašice na koljenima, ruke isprave, a žene samo postave ruke na čašice koljena, bez obuhvatanja, dok je pogled usmjeren u nožne prste i izgovara se: SUBHĀNE RABBIJEL-AẒĪM tri puta, prilikom povratka sa ruku a izgovara se: SEMIʻALLĀHU LIMEN HAMIDEH, RABBENĀ LEKEL-HAMD, 12

13 SEDŽDA - SPUŠTANJE NA TLO; - nakon povrataka sa ruku a lagano se spušta na tlo, - prvo se spuste koljena, zatim ruke i na kraju lice. Ruke se rašire tako da se između njih može spustiti lice, a mora se spustiti i čelo i nos. Muškarci ruke odignu od tla, nožni prsti su podavijeni, okrenuti kibli, - na sedždi se tri puta izgovori: SUBHĀNE RABBIJEL-EʻALĀ nakon povratka sa sedžde i kratkog predaha, uz tekbir se učini još jedna sedžda, i prouči se isto kao i na prvoj sedždi, KADE-I-AHIRE - POSLJEDNJE SJEDENJE; - nakon završetka svih rekata, ruku a i sedžde, izvršava se posljednje sjedenje u namazu, - desna noga ostaje uspravljena, podavijenih prsta, okrenutih kibli, - lijeva noga se položi po tlu i na nju se sjede, - ruke se opuste niz tijelo, a pogled usmjeri u prste, - kažiprst desne ruke se podigne samo prilikom izgovora riječi ''LĀ ILĀHE ILᵉALLĀH'' u Ettehijjatu. 1. Šta su namaski farzovi? 2. Koliko ih ima, i nabroj ih? 3. Reci ponešto o svakom farzu u namazu? 13

14 MESH PO MESTVAMA I ZAVOJU Mestve su posebna obuća, koja prekriva noge do iznad članaka, izrađene od materijala koji teško propušta vodu, najčešće od kože. Osoba koja ima mestve na nogama ima olakšicu da prilikom abdesta ne mora prati noge, nego je dovoljno da ih potare. Mesh po mestvama neće biti ispravan: - ako su mestve poderane, - ako nisu čiste, - ako ne prekrivaju noge do iznad članaka, - i ako nisu obuvene dok se bilo pod abdestom. Mesh se čini tako što mokrim prstima desne ruke potaremo desnu nogu po gornjem dijelu, počevši od vrha prsta do članka, a onda to učinimo prstima lijeve ruke po lijevoj nozi. Mesh osobi koja je kod kuće, važi 24 sata, a putniku važi 72 sata. Mesh - potiranje mokrom rukom, činit će osobe koje radi povrede, imaju zavoj, gips ili langetu, na dijelu tijela koji treba oprati prilikom abdesta ili gusula. 1. Šta su mestve? 2. Šta je mesh po mestvama? 3. Kada mesh po mestvama nije valjan? 4. Koliko vremena se može koristiti mesh? 5. Šta je mesh po zavoju? 14

15 NAMAZ BOLESNIKA Namaz je stroga obaveza koju nisu dužne izvršavati samo žene u toku hajza i nifasa, te osobe koje zbog bolesti izgube svijest. Namaz su dužni klanjati svi bolesnici, koji su svjesni, ukoliko ih bolest u potpunosti u tome ne spriječava. Ipak radi bolesti postoje određene olakšice, tj. bolesnik klanja onako kako može; - stojeći, - sjedeći, - ležeći - ili išaretom (znakovima) i mislima. Bolesnik može iskoristiti još neke olakšice: - umjesto abdesta ili gusula može uzimati tejemmum, - ukoliko se ne može okrenuti kibli, klanjat će kako mu je najlakše, - ukoliko mu iz rane curi krv, gnoj ili neka druga tekućina, to mu neće pokvariti abdest ili tejemmum. 1. Ko nije dužan obavljati namaz? 2. Kako će bolesnik obaviti namaz? 3. Koje još olakšice može iskoristiti bolesnik? 15

16 NAMAZ PUTNIKA Namaz je obaveza koju su dužni izvršavati i oni koji krenu na neki put. Putnik se na arapskom jeziku naziva musāfir. Da bi neko imao status musafira (putnika), njegov put treba da je duži od 80 km. Obzirom da je put poteškoća, postoje određene olakšice: - putnik klanja samo farze, - skraćuje 4 rekata na 2, - mesh po mestvama mu važi 3 dana. Putnik skraćuje namaze čim krene na put, pa sve do povratka. Ukoliko u nekom mjestu namjerava ostati duže od 15 dana, neće u tom mjestu skraćivati namaze. Ako klanja u džematu, slijedit će imama i klanjati 4 rekata. Ali kao klanja kao imam, klanjat će 2 rekata, dok će muktedije sami dovršiti ostala 2 rekata. Ukoliko nema mogućnosti odmora, klanjat će namaz u prevoznom sredstvu, onako kako najbolje može. Ako neki od namaza propusti, naklanjat će ih u skraćenom obliku. 1. Ko je musafir? 2. Kako će putnik obaviti namaz? 3. Kako će putnik postupiti, ako ostaje u nekom mjestu duže od 15 dana? 4. Kako putnik obavlja namaz u džematu? 5. Kako će klanjati namaz u prevoznom sredstvu? 6. Kako će naklanjati propuštene namaze? 16

17 PRISPIJEVANJE U DŽEMAT U džematu se klanjaju: džuma, dženaza, bajrami, farzi dnevnih namaza, teravih i vitr namaz u ramazanu. Obzirom da je nagrada izuzetna, onaj ko iz opravdanog razloga zakasni u džemat, treba se džematu priključiti. Smatra se da je neko stigao u džemat, ako stigne imama prije predaje selama, a na rekat, ako je stigao imama na ruku'u. Propušteni rekati se naklanjaju na sljedeći način: - na zadnjem sjedenju prouči se samo ettehijjatu, i kada imam preda selam na desnu stranu, te krene na lijevu, ustane i naklanja one rekate koje je propustio, - ako je propustio samo prvi rekat, naklanja ga, obavi zadnje sjedenje i preda selam samostalno, - ako je propustio prvi i drugi rekat, naklanja ih, obavi zadnje sjedenje i preda selam, - ako je propustio prva dva rekata kod akšama, obavit će prvo sjedenje i proučiti ettehijjatu nakon prvog rekata, a zadnje sjedenje će obaviti nakon drugog rekata, - ako je propustio tri rekata, prvo sjedenje će obaviti nakon naklanjanog prvog rekata, a zadnje sjedenje i selam, nakon što naklanja drugi i treći, - ako je propustio sva četiri rekata, naklanjat će ih uobičajenim redoslijedom. 1. Kako prispjevamo u džemat? 2. Kada je neko stigao u džemat, a kada na rekat? 3. Kako naklanjavamo propuštene rekate? 17

18 DŽUMA NAMAZ Džuma namaz je zajednički, sedmični namaz, koji se klanja petkom umjesto podne namaza. Obavezan je svakom slobodnom, punoljetnom i umno zdravom muslimanu koji se nalazi kod svoje kuće. Osim imama potrebno je za džumu namaz najmanje još tri muškarca. Džuma namaz nije obavezna putnicima i ženama, mada je mogu klanjati. Kod džume su obavezni hutba i 2 rekata farza. Hutba se održi poslije sunneta, a prije farza. Lijepo je klanjati 4 sunneta prije i 4 poslije farza. Kod nas je običaj da se klanjaju nakon drugih sunneta, i ahiri-zuhri od 4 rekata, a to su ustvari podnevski farzi, i sunnetil-vakti od 2 rekata, koji su ustvari podnevski sunsunneti, tako da se ukupno klanja 16 rekata! Hutba je govor koji održi hatib (govornik), a koji sadrži zahvalu Allahu, salavat na Poslanika, poneki ajet i hadis kao savjet vjernicima. Za vrijeme hutbe obavezno je šutiti. Nijeti se: Nevejtu en... sunetil-džumati, fardil-džumati, sunsunetil-džumati, ahiri-zuhri i sunnetil-vakti,... eda'en.. 1. Šta je džuma namaz? 2. Kome je obavezan džuma namaz? 3. Šta je farz (obavezno) kod džume namaza? 4. Kako se klanja džuma namaz u našoj domovini? 5. Šta je hutba? 6. Kako se ponašaju muktedije za vrijeme hutbe? 18

19 NAMASKI VADŽIBI Namaski vadžibi su radnje u namazu koje se moraju obaviti, ali nisu poput farzova. Ukoliko se ove radnje pogrešno izvrše ili nenamjerno izostave, može se namaz popraviti sehvi-sedždom. Ako se namjerno izostavi ili pogrešno izvrši namaski vadžib, namaz se mora obnoviti. Namaski vadžibi su: - na svakom rekatu proučiti fatihu, - kod svih namaza na prva dva rekata, a kod sunneta uvijek, proučiti jednu kraću suru ili tri kraća ajeta ili jedan duži ajet, - na sedždi spustiti čelo i nos, - obaviti prvo sjedenje i proučiti ettehijjatu, - kod noćnih namaza, džume i bajrama, imam da uči naglas, kod dnevnihu sebi, a muktedije da šute, - u vitr namaza proučiti Kunut dovu, a kod bajram namaza izgovoriti 6 tekbira, - na kraju namaza predati selam, i učiniti sehvi sedždu ako je potrebno, - obaviti namaz po tadili-erkanu, što znači polahko i razgovjetno. Ostale radnje u namazu su sunnet, i ukoliko se izostave, namaz je ispravan i bez sehvi-sedžde, s tim što je nagrada manja. 1. Kakve radnje su namaski vadžibi? 2. Nabroj namaske vadžibe? 19

20 DVOUMLJENJE U NAMAZU Šejtan ako ne uspije odvratiti čovjeka od obavljanja namaza, pokušava mu na razne načine pokvariti namaz. Tako se dogodi da čovjek ponekad zaboravi koliko je rekata namaza klanjao. Kada se to nekome desi prvi put ili mu se dešava jako rijetko, namaz će obnoviti. Neće obnavljati namaz kompletan, nego samo onaj dio namaza u kome mu se javilo dvoumljenje, tj. sunnete, farze ili sunnsunete... Ako se dvoumljenje dešava češće, računati će ono što je sigurno, tj, kao da je obavio manji broj rekata, klanjat će potreban broj rekata i na kraju namaza učiniti sehvi sedždu! Na primjer, ko se dvoumi da li je klanjao 3 ili 4 rekata, računat će da je 3, klanjat će 4 rekat i nakon selama učiniti sehvi sedždu. Ako se dvoumljenje javi nakon obavljenog namaza, neće namaz obnavljati, izuzev ako ne postane siguran da je propustio neki rekat. 1. Kako postupa onaj kome se dvoumljenej javi prvi puta ili jako rijetko? 2. Kako postupa onaj kome se dvoumljenje javlja često? 3. Kako postupa onaj kome se dvoumljenje javi nakon obavljenog namaza? 20

21 SEHVI SEDŽDA Sehvi sedžda je naknadna sedžda koja se čini sa ciljem da se poprave greške u namazu. Sehvi sedžda se čini: - ako se namjerno izostavi neki namaski vadžib, - ako se pogrešno uradi neki namaski vadžib, - ako se nešto doda u namazu - ako se javi dvoumljenje o broju rekata, - ako se zakasni sa izvršavanjem nekon namaskog farza ili vadžiba. Sehvi sedžda se čini nakon što se preda selam na desnu stranu. Tada se učine dvije sedžde kao u namazu, i ponovi učenje ettehijjatu do selama i preda se selam. Muktedije su dužne učiniti sehvi sedždu zajedno sa imamom. Ako je džemat velik, i ako će doći do zabune među muktedijama, imam može izostaviti sehvi sedždu. 1. Šta je sehvi sedžda? 2. Kada se čini sehvi sedžda? 3. Kako se čini sehvi sedžda? 4. Kaži nešto o sehvi sedždi za imamom? 21

22 PROPISI O POSTU Post je suzdržavanje od jela, pića, pušenja i intimnih odnosa od pojave zore do zalaska sunca! Post je propisan u toku mjeseca ramazana, koji može trajati 29 ili 30 dana! Postiti je dužan svaki punoljetan i umno zdrav musliman ukoliko nema određenih smetnji! Nisu dužne da poste; - žene u hajzu i nifasu, - žena trudnica, - dojilja, - bolesnik, - putnik, - zatvorenik, - borac, - radnik na teškim fizičkim poslovima - iznemogao starac i starica. Post kvari: ako se nešto pojede, popije, ispuši cigareta i pojavi hajz ili nifas! Kadā u postu je nadoknada opravdano izostavljenih dana posta dan za dan. Lijepo bi bilo, izvršiti kada prije nastupanja sljedećeg ramazana. Fidija je jednodnevna hrana za jednu osobu koju daje onaj ko ne može napostiti opravdano propuštene dane ramazana. Fidiju uglavnom daje iznemogao starac ili starica i hronični bolesnik koji nema nade u ozdravljenje. Fidija se može dati u novcu. Kefaret je otkup (iskupljenje) za namjerno propušteni post. Kefaret se sastoji u sljedećem: 22

23 - roba ropstva osloboditi, - ili 60 dana uzastopno postiti, - ili 60 siromaha nahraniti. Lijepo je da se musliman pripremi za post. Priprema, tj. jelo u zoru, prije posta naziva se sehur. Početak posta naziva se imsāk. Imsāk nastupa sa pojavom zore. Završetak posta naziva se iftār. On nastupa sa zalaskom sunca, a kod nas se oglašava ezanom, paljenjem kandilja ili na druge primjerene načine. Lijepo je prilikom iftara proučiti sljedeću dovu: Allāhumme leke sumtu, ve bike āmentu, ve ʻalejke tevekkeltu, ve bi rizkike eftartu! Najljepše se iftariti hurmama, a ako njih nemamo onda vodom. Lijepo je na kraju ramazana svoj post očistiti sadekatulfitrom. Sadekatul-fitr je jednodnevna hrana za jednu osobu. Izdvaja se za svakog člana porodice. Može se dati u novcu ili hrani. 1. Šta je post? 2. Ko je dužan postiti, a ko nije? 3. Šta kvari post? 4. Šta je kada u postu? 5. Šta je fidija? 6. Šta je kefaret u postu? 7. Objasni pojmove: sehur, imsak, iftar? 8. Kako glasi iftarska dova? 9. Šta je sadekatul-fitr? 23

24 HALAL I HARAM Halal je sve ono što je Allah dž.š. dozvolio. Haram je sve ono što je Allah dž.š. zabranio. Propisi o halalu i haramu nalaze se u Kur'anu i sunnetu. Halal i haram mogu postojati u svim oblastima vezanim za čovjeka: odnosima, obredima, ishrani, odijevanju, i dr. Sve što je Allah dž.š. dozvolio sigurno je lijepo i korisno. Sve što je Allah dž.š. zabranio sigurno je ružno i štetno. Ako čovjek radi nešto dozvoljeno, sigurno će biti nagrađen. Ako čovjek radi nešto zabranjeno, tada će biti kažnjen. Mnogo je više halala nego harama. Živjet će zdravim životom svako ko bude poštovao propise halala i harama. 1. Šta je halal, 2. Šta haram? 3. Gdje nalazimo propise o halalu i haramu? 4. Kakav je halal? 5. Kakav je haram? 6. Šta slijedi za izvršavanje halala? 7. Šta slijedi za izvršavanje harama? 24

25 ZABRANJENA JELA I PIĆA Hrana koju jedemo i pića koja pijemo, velika su Allahova blagodat. Da bi opstala zdrava, duši je potrebna vjera, a tijelu hrana. Svevišnji Allah nas je poučio preko poslanika Muhammeda a.s. propisima o jelu i piću. Postoji hrana koja muslimanima nije dozvoljena: - strv, tj. meso uginulih životinja, - krv, - ono što je zaklano u nečije drugo a ne Allahovo ime, - svinjsko meso i sve prerađevine od njega, - meso zvjeri, - meso domaćih deraćih životinja; pas, mačka... - meso glodara i gmizavaca, - meso ptica grabljivica i lešinara, Zabranjena su sva alkoholna pića, i to u bilo kojoj količini. Zabranjeno je konzumirati sve što opija, tj. sve vrste droga. Zabranjeno je pretjerivati u jelu i piću. Zabranjeno je jesti ležeći ili poluležeći na ruku naslonjen. 1. Čija je blagodat hrana? 2. Koja hrana je zabranjena muslimanima? 3. Koja pića su zabranjena muslimanima? 4. Da li je muslimanu dozvoljeno konzumirati droge? 5. Kako nije dozvoljeno jesti? 25

26 MUSLIMANSKA IMENA Svaki roditelj ima određene dužnosti prema djeci. Pored toga što djecu trebaju obrazovati i odgajati, dužni su im dati i lijepo muslimansko ime. Lijepo je da se sedmi dan po rođenju, a može i ranije, nadije ime, prouči ezan na desno a ikamet na lijevo uho, i podijeli sadaka dobrovoljni prilog za dijete. Najvažnije je da ime djeteta ima lijepo značenje. Nije dozvoljeno davati neko od Allahovih imena, a može se ispred Allahovog imena dodati riječ 'abd'; Abdullah, Abdurrahman, Abdussamed... Nije dozvoljeno davati djeci imena lažnih bogova. Allahu dž.š. najdraža imena su Abdullah i Abdurrahman. Lijepo je djetetu dati ime nekog poslanika, a posebno ime Muhammed ili Ahmed. Ljudi će na Sudnjem danu biti prozivani po svojim imenima i imenima svojih očeva. 1. Ko je dužan djetetu dati ime? 2. Kakva imena treba dvatio djeci? 3. Kakva imena nije dozvoljeno davati? 4. Čija imena je lijepo nadjenuti? 5. Kako će ljudi biti prozivani na Sudnjem danu? 26

27 HIDŽRA Hidžra je preseljenje Muhammeda a.s. i muslimana iz Meke u Medinu. Dogodila se u mjesecima; muharem, safer i rebiul-evvel, 622.godine, ili 13. godine po poslanstvu. Muhammed a.s. je učinio hidžru zajedno sa svojim prijateljem Ebu Bekrom r.a. Radi potjere koja je pokrenuta za njima, tri dana su se skrivali u pećini Sevr. Muslimani koji su iselili iz Meke nazivaju se muhadžiri, a stanovnici Medine koji su primili i pomogli doseljenike iz Meke, nazivaju se ensarije. Muhammed a.s. i Ebu Bekr r.a. su prvo stigli u predgrađe Medine, koje se zove Kuba, gdje su ostali tri dana, i gdje počela izgradnja prve džamije. Muhammed a.s. se smjestio u Medini, u kuću Ebu Ejuba el-ensarije, gdje ostao nekoliko mjeseci. Po dolasku u Medinu, Muhammed a.s. je za svega nekoliko mjeseci; napravio džamiju, pobratimio muslimane, izvršio popis stanovništva i sastavio prvi ustav na svijetu. 7. Šta je hidžra i kada se dogodila? 8. Kako se zvala pećina gdje su se sklonili Poslanik i Ebu Bekr? 9. Ko su muhadžiri i ensarije? 10. Koji ashab je primio Poslanika u Medini? 11. Šta je Poslanik prvo uradio po dolasku u Medinu? 27

28 USPOSTAVA ZAJEDNICE U MEDINI Muslimani u Mekki nisu mogli živjeti kao zajednica vjernika džemat. Nemuslimani nisu dozvoljavali muslimanima da slobodno ispovjedaju vjeru, strašno su ih zlostavljali, tako da su se muslimani morali tajno sastajati u kući Erkam ibn Erkama, gdje su se obrazovali, odgajali i družili. Nakon hidžre u Medinu, muslimani su postali slobodni da ispovjedaju vjeru. Muhammed a.s. je poučavao muslimane da su oni kao jedno tijelo, jedan organizam, kada jedan dio tijela oboli, čitavo tijelo boluje. Kako bi osnažio zajednicu muslimana Muhammed a.s. je u Medini, po uputama Allaha dž.š.: - pobratimio muslimane, - napravio džamiju koja je bila centar zajedničkog života, - uveo ezan i džemat; zajedničko klanjanje namaza, - uveo džumu, dženazu i bajram namaz, - izvršio popis stanovništva, - sastavio zajedno sa svim stanovnicima Medine, prvi ustav na svijetu 'Medinsku povelju', - i organizovao vojsku. 1. U kakavim uslovima su živjeli muslimani u Mekki? 2. Šta su muslimani dobili prelaskom u Medinu? 3. Kako je Muhammed a.s., opisivao zajednicu muslimana? 4. Šta je sve uradio Muhammed a.s. kako bi osnažio zajednicu muslimana. 28

29 BEDR Bitka na Bedru je najpoznatija bitka u povijesti islama. Dogodila se 17. ramazana, 2. godine po hidžri, ili u mjesecu martu 624. godine. Povod bitke je namjera muslimana da presretnu nevjerničku karavanu. Muslimani su imali oko 300 boraca, a nevjernici oko 1000 boraca, među kojima mnoge konjanike.. Pobijedili su muslimani, koji su imali 14 šehida. Poginulo je 70 nevjernika, i zarobljeno ih je 70. Izginuli su mnogi mekkanski prvaci na čelu sa Ebu Džehlom. Allah dž.š. poslao je meleke kao pomoć muslimanima. Svake godine 17. noći mjeseca ramazana, muslimani širom svijeta se sjećaju ove bitke. 1. Kada se dogodila bitka na Bedru? 2. Šta je povod ove bitke? 3. Koliko je bilo muslimanskih a koliko nevjerničkih boraca? 4. Ko je pobijedio? 5. Koliko je bilo šehida? 6. Ko je došao u pomoć vjernicima? 7. U kom mjesecu i koje noći se muslimani sjećaju ove bitke? 29

30 UHUD Bitka na Uhudu je druga poznata bitka između muslimana i mekkanskih nevjernika. Dogodila se 7. ševala, 3. godine po hidžri, ili u mjesecu martu 625. godine. Povod bitke je želja nevjernika da se osvete za poraz na Bedru. Muslimana je bilo oko 700, a nevjernika oko 3 hiljade. Prije bitke Muhammeda a.s. i muslimane napustio je Abdullah ibn Ubej, vođa licemjera, zajedno sa oko 300 svojih pristalica. Muslimani su izgubili skoro dobivenu bitku, jer su strijelci ranije napustili svoj položaj, kako bi se dali u trku za plijenom. Poginulo je 70 muslimana, a među njima Poslanikov amidža Hamza r.a. Nevjernika je poginulo preko 30. Nevjernici i njihove žene, izmasakrirali su muslimanske šehide, tako što su im odsjecali određene dijelove tijela. U toku ove bitke teško je ranjen i Muhammed a.s. 1. Kada se dogodila bitka na Uhudu? 2. Šta je povod ove bitke? 3. Koliko je bilo muslimanskih a koliko nevjerničkih boraca? 4. Ko je pobijedio? 5. Koliko je bilo šehida? 6. Ko je poginuo iz Poslanikove porodice? 7. Šta je bilo sa Poslanikom? 30

31 OSLOBOĐENJE MEKKE Posljednji pohod nevjernika na muslimane je čuvena bitka na Hendeku, koja se odigrala 5. godine po hidžri. Muhammed a.s. je 6. godine po hidžri, na putu da obavi umru, u mjestu Hudejbija, potpisao desetogodišnje primirje sa Kurejšijama. Kada su 8. godine po hidžri Kurejšije, napadom na saveznike muslimana, prekršile primirje Muhammed a.s. je spremio brojnu vojsku za osobođenje Mekke. Oslobođenje Mekke dogodilo se u mjesecu ramazanu 8. godine po hidžri, ili 630. godine. Muhammed a.s. je oslobodio Mekku, vodeći sa sobom vojsku od oko 10 hiljada muslimana. Prilikom oslobađanja svetog grada Mekke, nije bilo velikih borbi. Većina Kurejšija se predala bez borbe. Tom prilikom ubijeni su samo najveći zlikovci, koji se nisu htjeli pokajati, a svim ostalim Poslanik je oprostio. Kaba i njen harem (okolina) su očišćeni od kipova. 1. Kada je Muhammed a.s. potpisao primirje sa Kurejšijama? 2. Ko je prekršio primirje? 3. Kada se dogodilo oslobođenje Mekke? 4. Koliko boraca je brojala muslimanska vojska? 5. Šta je Poslanik a.s., uradio sa stanovnicima Mekke? 6. Šta je urađeno sa Kabom i haremom? 31

32 LIK MUHAMMEDA, A.S. Muhammed a.s. je posljednji Božiji poslanik, poslan svim ljudima do Sudnjega dana. Kada je u pitanju njegov moralni lik, za njega je Svevišnji Allah rekao: ''jer ti si, zaista, najljepše ćudi!'' (Sura Kalem, 4. ajet) Bio je oličenje povjerljivosti, iskrenosti, poštenja i hrabrosti. Nadimak El-Emin (Povjerljivi, Pouzdani) dobio je još u mladalačkim danima. Hazreti Aiša r.a. je kazala, da je njegov moral Kur'an, tj. on je bio ''Živi Kur'an''. Kada je u pitanju tjelesni izgled, Muhammed a.s. je bio; srednjeg rasta, krupnih kostiju, blagog i prijatnog lica, širokog čela, sa lijepom dužom, kovrđavom kosom i crnim dugim trepavicama, lijepih bijelih blago razmaknutih zubi, guste crne brade. 1. Ko je Muhammed a.s.? 2. Šta Allah dž.š. kaže o njegovom moralu? 3. Kakav nadimak je dobio u mladosti? 4. Šta je hazreti Aiša kazala o njegovom moralu? 5. Opiši tjelesni izgled Muhammeda a.s.? 32

33 DODATAK SURA FATIHA BISMI-LLĀHI-RRAHMĀNI-RRAHĪM 1. EL-HAMDU LILLĀHI RABBIL-ʻĀLEMĪN. 2. ERRAHMĀNI-RRAHĪM. 3. MĀLIKI JEVMI-DDĪN. 4. IJJĀKE NEʻABUDU VE IJJĀKE NESTEʻĪN. 5. IHDINE-ṢṢIRĀṬAL-MUSTEḲĪM. 6. ṢIRĀṬA-LLEẔĪNE ENʻAMTE ʻALEJHIM. 7. ĠAJRIL-MᵉAĠḌŪBI ʻALEJHIM VE LE-ḌḌĀLLĪN. (ĀMĪN) SURA NAS BISMI-LLĀHI-RRAHMĀNI-RRAHĪM 1. ḲUL EʻŪẔU BI RABBI-ÑÑĀS. 2. MELIKI-ÑÑĀS. 3. ILĀHI-ÑÑĀS. 4. MIÑ-ŠERRIL-VESVĀSIL-ḤAÑÑĀS. 5. ELLEẔĪ JUVESVISU FĪ ṢUDŪRI-ÑÑĀS. 6. MINEL-DŽIÑÑETI VE-ÑÑĀS. SURA FELEK BISMI-LLĀHI-RRAHMĀNI-RRAHĪM 1. ḲUL EʻŪẔU BI RABBIL-FELEḲ. 2. MIÑ ŠERRI MĀ ḤALEḲ. 3. VE MIÑ ŠERRI ĠĀSIḲIN IẔĀ VEḲAB. 4. VE MIÑ ŠERRI-ÑÑEFFĀSĀTI FIL-ʻUḲAD. 5. VE MIÑ ŠERRI HĀSIDIN IẔĀ HASED. 33

34 SURA IHLAS BISMI-LLĀHI-RRAHMĀNI-RRAHĪM 1. ḲUL HUVA-LLĀHU EHAD. 2. ALLĀHU-ṢṢAMED. 3. LEM JELID VE LEM JŪLED. 4. VE LEM JEKU(ᵰ)-LLEHŪ KUFUVEN EHAD. SURA LEHEB BISMI-LLĀHI-RRAHMĀNI-RRAHĪM 1. TEBBET JEDĀ EBĪ LEHEBIᵰ -VVE TEBB. 2. MĀ AĠNĀ ʻANHU MĀLUHŪ VE MĀ KESEB. 3. SE JAṢLĀ NĀREÑ ẔĀTE LEHEB. 4. VE-MRE'ETUHŪ HAMMĀLETEL-HAṬAB. 5. FĪ DŽĪDIHĀ HABLUᵰ-ᵯᵯIᵰ-ᵯᵯESED. SURA NASR BISMI-LLĀHI -RRAHMĀNI-RRAHĪM 1. IẔĀ DŽĀ'E NAṢRU-LLĀHI VEL-FETH. 2. VE RE'EJTE-ÑÑĀSE JEDḤULŪNE FĪ DĪNI-LLĀHI EFVĀDŽĀ. 3. FE SEBBIH BI HAMDI RABBIKE VE-STAĠFIRH, IÑÑEHŪ KĀNE TEVVĀBĀ. SURA KAFIRUN BISMI-LLĀHI-RRAHMĀNI-RRAHĪM 1. ḲUL JĀ EJJUHEL-KĀFIRŪN. 2. LĀ EʻABUDU MĀ TEʻABUDŪN. 3. VE LĀ EÑTUM ʻĀBIDŪNE MĀ EʻABUD. 4. VE LĀ ENE ʻĀBIDUᵰ-ᵯᵯĀ ʻABETTUM. 5. VE LĀ EÑTUM ʻĀBIDŪNE MĀ EʻABUD. 6. LEKUM DĪNUKUM VE LIJE DĪN. 34

35 SURA KEVSER BISMI-LLĀHI-RRAHMĀNI-RRAHĪM 1. IÑÑĀ EʻAṬAJNĀ KEL-KEVSER. 2. FE ṢALLI LI RABBIKE VE-NHAR. 3. IÑÑE ŠĀNI'EKE HUVEL-EBTER. SURA MAUN BISMI-LLĀHI-RRAHMĀNI-RRAHĪM 1. E RE'EJTE-LLEẔĪ JUKEẔẔIBU BI-DDĪN. 2. FE ẔĀLIKE-LLEẔĪ JEDUʻUL-JETĪM. 3. VE LĀ JEHUḌḌU ʻALĀ ṬAʻĀMIL-MISKĪN. 4. FE VEJLU(ᵰ)-LLIL-MUṢALLĪN. 5. ELLEẔĪNE HUM ʻAÑ ṢALĀTIHIM SĀHŪN. 6. ELLEẔĪNE HUM JURĀ ŪN. 7. VE JEMNEʻŪNEL-MĀʻŪN. SURA KUREJŠ BISMI-LLĀHI-RRAHMĀNI-RRAHĪM 1. LI 'ĪLĀFI ḲUREJJJŠ. 2. ĪLĀFIHIM RIHLETE-ŠŠITĀ'I VE-ṢṢAJJJF. 3. FEL'JEʻABUDŪ RABBE HĀẔEL-BEJJJT. 4. ELLEẔĪ ᵉAṬʻAMEHUᵯ-ᵯIÑ DŽŪʻĪᵰ-VVE ĀMENEHUᵯ-ᵯIN ḤAVVVF. SURA FIL BISMI-LLĀHI-RRAHMĀNI-RRAHĪM 1. E LEM TERE KEJFE FEʻALE RABBUKE BI ᵉAṢHĀBIL-FĪL. 2. E LEM JEDŽʻAL KEJDEHUM FĪ TᵉAḌLĪL. 3. VE ERSELE ʻALEJHIM ṬAJREN EBĀBĪL. 4. TERMĪHIᵯ BIHIDŽĀRETIᵰ-ᵯᵯIÑ SIDŽDŽĪL. 5. FE DŽEʻALEHUM KEʻAṢFIᵰ-ᵯᵯE`KŪL. 35

36 SURA HUMEZE BISMI-LLĀHI-RRAHMĀNI-RRAHĪM 1. VEJLU(ᵰ)-LLI KULLI HUMEZETI(ᵰ)-LLUMEZEH. 2. ELLEẔĪ DŽEMEʻA MĀLEᵰ-VVE ʻADDEDEH. 3. JᵉAHSEBU EÑÑE MĀLEHŪ ᵉAḤLEDEH. 4. KELLĀ LE JU(ᵯ)BEẔEÑÑE FIL-HUṬAMEH. 5. VE MĀ EDRĀKE MEL-HUṬAMEH. 6. NĀRU-LLĀHIL-MŪḲADEH. 7. ELLETĪ TEṬṬALIʻŪ ʻALEL-EF'IDEH. 8. IÑÑEHĀ ʻALEJHIᵯ-ᵯU`ṢADEH. 9. FĪ ʻAMEDIᵰ-ᵯᵯUMEDDEDEH. SURA ASR BISMI-LLĀHI-RRAHMĀNI-RRAHĪM 1. VEL-ʻAṢR. 2. IÑÑEL-IÑSĀNE LE FĪ ḤUSR. 3. ILLE-LLEẔĪNE ĀMENŪ VE ʻAMILU-ṢṢĀLIHĀTI VE TEVĀṢAV BIL-HAḲḲI VE TEVĀṢAV BI-ṢṢABR. SURA TEKASUR BISMI-LLĀHI-RRAHMĀNI-RRAHĪM 1. EL-HĀKUMU-TTEKĀSUR. 2. HATTĀ ZURTUMUL-MEḲĀBIR. 3. KELLĀ SEVFE TEʻALEMŪN. 4. SUMME KELLĀ SEVFE TEʻALEMŪN. 5. KELLĀ LEV TEʻALEMŪNE ʻILMEL-JEḲĪN. 6. LETEREVUÑÑEL-DŽEHĪM. 7. SUMME LETEREVUÑÑEHĀ ʻAJNEL-JEḲĪN. 8. SUMME LETUS'ELUÑÑE JEVME'IẔIN ʻANI-ÑÑEʻĪM. 36

37 SURA KARIAH BISMI-LLĀHI-RRAHMĀNI-RRAHĪM 1. EL-ḲĀRIʻAH. 2. MEL-ḲĀRIʻAH. 3. VE MĀ EDRĀKE MEL-ḲĀRIʻAH. 4. JEVME JEKŪNU-ÑÑĀSU KEL-FERĀŠIL-MEBSŪS. 5. VE TEKŪNUL-DŽIBĀLU KEL-ʻIHNIL-MEÑFŪŠ. 6. FE 'EMMĀ MEÑ SEḲULET MEVĀZĪNUH. 7. FE HUVE FĪ ʻĪŠETI(ᵰ)-RRĀḌIJEH. 8. VE 'EMMĀ MEN ḤAFFET MEVĀZĪNUH. 9. FE 'UMMUHŪ HĀVIJEH. 10. VE MĀ EDRĀKE MĀ HIJEH. 11. NĀRUN HĀMIJEH. SURA ADIJAT BISMI-LLĀHI-RRAHMĀNI-RRAHĪM 1. VEL-ʻĀDIJĀTI ḌABHĀ. 2. FEL-MŪRIJĀTI ḲADHĀ. 3. FEL-MUGĪRĀTI ṢUBHĀ. 4. FE 'ESERNE BIHĪ NᵉAḲʻĀ. 5. FE VESᵉAṬNE BIHĪ DŽEMʻĀ. 6. IÑÑEL-IÑSĀNE LI RABBIHĪ LEKENŪD. 7. VE IÑÑEHŪ ʻALĀ ẔĀLIKE LEŠEHĪD. 8. VE IÑÑEHŪ LI HUBBIL-ḤAJRI LEŠEDĪD. 9. E FELĀ JEʻALEMU IẔĀ BʻUSIRE MĀ FIL- ḲUBŪR. 10. VE HUṢILE MĀ FI-ṢṢUDŪR. 11. IÑÑE RABBEHU(ᵯ) BIHIM JEVME'IẔI(ᵰ)- LLEḤABĪR. 37

38 SURA ZILZAL BISMI-LLĀHI-RRAHMĀNI-RRAHĪM 1. IẔĀ ZULZILETIL-ERḌU ZILZĀLEHĀ. 2. VE ᵉAḤREDŽETIL-ERḌU ESḲĀLEHĀ. 3. VE ḲĀLEL-IÑSĀNU MĀ LEHĀ. 4. JEVME'IẔIÑ TUHADDISU ᵉAḤBĀREHĀ. 5. BI 'EÑÑE RABBEKE EVHĀ LEHĀ. 6. JEVME'IẔIᵰ -JJᵉAṢDURU-ÑÑĀSU EŠTĀTE(ᵰ)-LLIJUREV EʻAMĀLEHUM. 7. FE MEᵰ -JJEʻAMEL MISḲĀLE ẔERRETIN ḤAJREᵰ -JJEREH. 8. VE MEᵰ -JJEʻAMEL MISḲĀLE ẔERRETIÑ ŠERREᵰ -JJEREH. KUNUT DOVA - ALLĀHUMME IÑÑĀ NESTEʻĪNUKE - VE NESTᵉAĠFIRUKE, - VE NESTEHIDĪKE, - VE NU`MINU BIKE, - VE NETŪBU ILEJKE, - VE NETEVEKKELU ʻALEJKE, - VE NUSNĪ ʻALEJKEL-ḤAJRE KULLEHŪ, - NEŠKURUKE VE LĀ NEKFURUKE, - VE NAḤLEʻU VE NETRUKU MEN JEFDŽURUK. - ALLĀHUMME IJJĀKE NEʻABUDU - VE LEKE NUṢALLĪ VE NESDŽUDU - VE ILEJKE NESʻĀ VE NAHFIDU, - NERDŽŪ RAHMETEKE VE NᵉAḤŠĀ ʻAẔĀBEKE, - IÑÑE ʻAẔĀBEKE BIL-KUFFĀRI MULHIḲ. 38

39 ZIKR POSLIJE NAMAZA ʻALĀ RESŪLINĀ ṢALEVĀT: ALLĀHUMME ṢALLI ʻALĀ MUHAMMEDIN VE ʻALĀ ĀLI MUHAMMED. SUBHĀNᵉA-LLĀHI, VEL-HAMDU LILLĀHI, VE LĀ ILĀHE ILLᵉALLĀHU VA-LLĀHU EKBER. VE LĀ HAVLE VE LĀ ḲUVVETE ILLĀ BILLĀHIL-ʻALIJJIL-ʻAẒĪM. EʻŪẔU BILLĀHI MINE-ŠŠEJṬĀNI-RRADŽĪM! BISMI- LLĀHI-RRAHMĀNI-RRAHĪM! ALLĀHU LĀ ILĀHE ILLĀ HŪ, EL-HAJJUL-ḲAJJŪM. LĀ TE`ḤUẔUHŪ SINETUñ -VVE LĀ NEVVVM. LEHŪ MĀ FI-SSEMĀVĀTI VE MĀ FIL-ERḌ. MEÑ ẔE-LLEẔĪ JEŠFEʻU ʻIÑDEHŪ ILLĀ BI 'IẔNIH. JEʻALEMU MĀ BEJNE EJDĪHIM VE MĀ ḤALFEHUM. VE LĀ JUHĪṬŪNE BIŠEJ'Iñ -ᵯᵯIN ʻĪLMIHĪ ILLĀ BIMĀ ŠĀ'E, VESIʻA KURSIJJUHU-SSEMĀVĀTI VEL-ERḌ, VE LĀ JE'ŪDUHŪ HIFẒUHUMĀ, VE HUVEL-ʻALIJJUL-ʻAẒĪM. JĀ RABBI ẔEL-DŽELĀLI SUBHĀNᵉA-LLĀH! izgovorimo»subhānallāh«33 puta. SUBHĀNᵉA-LLĀHI VE BI HAMDIHĪ EL-HAMDU LILLĀH! izgovorimo»el-hamdulillāh«33 puta. RABBIL-ʻĀLEMĪNE TEʻĀLĀ ŠĀNUHŪ ALLĀHU EKBER! i izgovorimo»allahu ekber«33 puta. LĀ ILĀHE ILLᵉALLĀHU VAHDEHŪ LĀ ŠERĪKE LEH. LEHUL-MULKU VE LEHUL-HAMDU VE HUVE ʻALĀ KULLI ŠEJ'IÑ ḲADĪR. VE MĀ ERSELNĀKE ILLĀ RAHMETE(ᵰ)-LLIL-ʻĀLEMĪN. (ĀMĪN!) - UČIMO NAMASKU DOVU VEL-HAMDU LILLĀHI RABBIL-ʻĀLEMĪN! (EL-FĀTIHA! 39

40 NAMASKA DOVA - EL-HAMDU LILLĀHI RABBIL-ʻĀLEMĪN. - VE-ṢṢALĀTU VE-SSELĀMU ʻALĀ SEJJIDINĀ MUHAMMEDIN VE ʻALĀ ĀLIHĪ VE SAHBIHĪ EDŽMEʻĪN. - ALLĀHUMME RABBENĀ TEḲABBEL MIÑÑĀ HĀẔIHI-ṢṢALĀTE KEMĀ TEḲABBELTE MIN ʻIBĀDIKE-ṢṢĀLIHĪN. - ALLĀHUMME HABBIB ILEJNEL-ĪMĀNE VEL-ISLĀME VEL-IHSĀN, VE KERRIH ILEJNEL-KUFRE VEL-FUSŪKA VEL-ʻIṢJĀN. - RABBENĀ ĀTINĀ FI-DDUN-JĀ HASENETEN VE FIL-ĀḤIRETI HASENETEN VEḲINĀ ʻAẔĀBE-ÑÑĀR. - RABBI-DŽʻALNĪ MUḲĪME-ṢṢALĀTI VE MIÑ ẔURIJJETĪ, RABBENĀ VE TEḲABBEL DUʻĀ` - RABBENᵉA-ĠFIRLĪ, VE LI VĀLIDEJJE, VE LI DŽEMĪʻIL-MU`MINĪNE VEL-MU`MINĀT, VEL-MUSLIMĪNE VEL-MUSLIMĀT EL'AHJĀ'I MINHUM VEL-EMVĀT, BI RAHMETIKE JĀ ERHAME-RRĀHIMĪN. - SUBHĀNE RABBIKE RABBIL-ʻIZZETI ʻAMMĀ JEṢIFŪN. VE SELĀMUN ʻALEL-MURSELĪN. VEL-HAMDU LILLĀHI RABBIL-ʻĀLEMĪN. (EL-FATIHA) 40

41 DOVA POSLIJE EZANA ALLĀHUMME RABBE HĀẔIHI-DDEʻAVETI-TTĀMMEH, VE-ṢṢALĀTIL-ḲĀ'IMEH, ĀTI MUHAMMEDENIL-VEṢĪLETE VEL-FAḌĪLETE VE-BʻASHU MEḲĀMEN MAHMŪDENI-LLEẔĪ VEʻATTEH, IÑÑEKE LĀ TUḤLIFUL-MĪʻĀD. ETTEHIJJATU - ETTEHIJJĀTU LILLĀHI VE-ṢṢALEVĀTU VE-ṬṬAJJIBĀTU, - ESSELĀMU ʻALEJKE, EJJUHE-NNEBIJJU, VE RAHMETU-LLĀHI VE BEREKĀTUHŪ, - ESSELĀMU ʻALEJNĀ VE ʻALĀ ʻIBĀDI-LLĀHI-ṢṢĀLIHĪN, - EŠHEDU EN LĀ ILĀHE ILLᵉA-LLĀH, VE EŠHEDU EÑÑE MUHAMMEDEN ʻABDUHŪ VE RESŪLUH. SALAVATI - ALLĀHUMME ṢALLI ʻALĀ MUHAMMEDIN VE ʻALĀ ĀLI MUHAMMED, KEMĀ ṢALLEJTE ʻALĀ IBRĀHĪME VE ʻALĀ ĀLI IBRĀHĪM, IÑÑEKE HAMĪDUÑ MEDŽĪD. - ALLAHUMME BĀRIK ʻALĀ MUHAMMEDIN VE ʻALĀ ĀLI MUHAMMED, KEMĀ BĀREKTE ʻALĀ IBRĀHĪME VE ʻALĀ ĀLI IBRĀHĪM, IÑÑEKE HAMĪDUÑ MEDŽĪD. 41

42 DOVE - ALLĀHUMME RABBENĀ, ĀTINĀ FI-DDUN-JĀ HASENETEN, VE FIL-ĀḤIRETI HASENETEN VEḲINĀ ʻAẔĀBE-NĀR! - RABBENᵉA-ĠFIR LĪ, VE LI VĀLIDEJJE, VE LIL-MU`MINĪNE, JEVME JEḲŪMUL-HISĀB! SELAM Okrećući se prvo na desnu, zatim na lijevu stranu izgovara se: ESSELĀMU ʻALEJKUM VE RAHMETULLĀH! zatim učimo: ALLĀHUMME EÑTE-SSELĀMU VE MIÑKE-SSELĀM. TEBĀREKTE JĀ ẔEL-DŽELĀLI VEL-IKRĀM. 42

43 SADRŽAJ: LJEPOTE I VRIJEDNOSTI UČENJA KUR ANA 2 ALLAHOVI, DŽ.Š. SIFATI...4 PETI IMANSKI ŠART...5 TEŠKI GRIJESI..6 VELIKI GRIJESI 7 MALI GRIJESI...8 TEVBA...9 ISRA I MI RADŽ NAMASKI FARZOVI..11 MESH PO MESTVAMA I ZAVOJU...13 NAMAZ BOLESNIKA 14 NAMAZ PUTNIKA.15 PRISPIJEVANJE U DŽEMAT 16 DŽUMA-NAMAZ 17 NAMASKI VADŽIBI..18 DVOUMLJENJE U NAMAZU...19 SEHVI SEDŽDA.20 PROPISI O POSTU.21 HALAL I HARAM.23 ZABRANJENA JELA I PIĆA 24 MUSLIMANSKA IMENA.25 HIDŽRA..26 USPOSTAVA ZAJEDNICE U MEDINI 27 BITKA NA BEDRU 28 BITKA NA UHUDU...29 OSLOBOĐENJE MEKKE..30 LIK MUHAMMEDA, A.S...31 DODATAK

44 44