PowerPoint Presentation

Транскрипт

1 "Utjecaj otvorenosti na rangiranje i vidljivost visokih učilišta" dr.sc. Irena Petrušić Odjel za istraživanje i razvoj razvoj@azvo.hr

2 Razvoj sustava vrednovanja i prikazivanja kvalitete institucija Masifikacija visokog obrazovanja, internacionalizacija Porast broja institucija (tržište visokog obrazovanja) mobilnost (studenti i znanstvenici) Nadmetanje resursi i ljudski kapital (društvo znanja) Preispitivanje društvene uloge visokih učilišta Sve naglašenija primjena metrijskih sustava u vrednovanju sveučilišta Informiranje studenata i njihovih roditelja o kvaliteti visokoškolskog programa i/ili institucije Jačanje ekonomske kompetitivnosti država Preuzimanje modela VO-a Anglo-američki sustav Prvo rangiranje SAD 1983.; Njemačka 1998.; Kina 1998.

3 Indikatorski sustavi i pitanje kvalitete Problem konceptualizacije kvalitete visokih učilišta Pojam kvalitete: nije jednoznačan ne postoji definicija koja bi obuhvaćala sve njegove konotacije ovisan o perspektivi dionika. Problem vrednovanja i prikaza kvalitete programa i/ili institucije Analize modela vanjskog vrednovanja institucija i programa fokusirane na 3 teme: kritike i poboljšavanje metodologija vrednovanja i rangiranja (Dehon, McCathie i Verardi 2009; Shin, Toutkoushian i Teichler 2011) prepoznavanje dobrih praksi, Berlinski principi (Cheng i Liu 2007; Hazelkorn 2008; Marginson i van der Wende 2007) istraživanje utjecaja vrednovanja i rangiranja na sustav visokog obrazovanja na institucijskoj, nacionalnoj i međunarodnoj (najviše europskoj) razini (Hazelkorn 2014; Erkkilä 2014).

4 Akreditacija i rangiranje Akreditacija i rangiranje metodološki su različiti postupci. Rangiranje omogućava uspoređivanje institucije i njezina učinka u odnosu na druge, dok akreditacija dodjeljuje instituciji određenu ocjenu kvalitete na razini u kojoj je ta institucija zadovoljava. Sličnosti tih dvaju pristupa sadržane su u ciljevima: a) pružanje informacija o kvaliteti različitim dionicima b) jačanje kompetitivnosti između visokoškolskih institucija c) motivacija visokoškolskih institucija u poboljšanju vlastite kvalitete.

5 Rangiranja Iznimno popularni sustavi za prikazivanje kvalitete visokih učilišta Indikatorski sustav Brojnost (metodologije, opseg (svjetski/nacionalni), autori i izvori) Pozitivni učinci (mehanizam samoprocjene visokih učilišta, jednostavnost, visoko obrazovanje postaje tema među širom publikom itd.) Nedostatci (metodološke pogreške, agregirane ocjene, simplifikacija prikaza visokog učilišta, nedostatak informacija, fokusiranost samo na pojedine aspekte visokog učilišta itd.)

6 Tipologija ljestvica? Vrste rangiranja prema nositeljima, razinama, obujmu i fokusu Nositelji Javni Privatni Razina Institucijska Znanstvena područja Obujam Nacionalni Svjetski Fokus Poučavanje Znanstvena produkcija (izvor: Federkeil, 2012)

7 Globalna rangiranja Rangiranje Pokazatelji Težinski udjeli Academic Ranking of World Universities ARWU / Shanghai Ranking (2003-) Kvaliteta obrazovanja (Alumni s nagradama) Kvaliteta nastavnika: Broj Nobelovih nagrada/fields Medals Broj visokocitiranih istraživača Znanstvena produktivnost Učinak per capita QS World University Rankings (2010-) Times Higher Education World University Ranking (THE) ( ) Webometrics Ranking Web of Univeristies CWTS Leiden Ranking Akademska reputacija Reputacija kod poslodavaca Udio inozemnih studenata Udio inozemnih nastavnika Omjer student / nastavnik Citiranost po nastavniku Poučavanje Istraživanje Citiranost Prihodi iz industrije Međunarodna vidljivost Prisutnost na webu Vidljivost / prestiž i utjecaj Otvorenost Izvrsnost pokazatelji odjeka pokazatelji suradnje SJR (SCImago Institutional Rankings) Istraživanje (znanstveni aspekt) (podaci iz baze Scopus) Inovacije (ekonomski aspekt) Web vidljivost (društveni aspekt) (podaci s Googlea)

8 Webometrics ranking Ova vrsta rangiranja koristi mrežne pokazatelje pomoću kojih mjeri učinak visokoškolskih institucija (performance) zajedno s tradicionalnijim akademskim pokazateljima. Intenzivna mrežna prisutnost pruža informacije o različitosti i intenzitetu aktivnosti povezanim s kvalitetom sveučilišta: široko rasprostranjenoj dostupnosti računalnih resursa, globalnom internetskom pismenošću, politikama koje promiču demokraciju i slobodu govora, natjecanjima za međunarodnu vidljivost ili podržavanjem open-acces (slobodan pristup) inicijativa itd. (Aguillo i sur. 2008)

9 Webometrics ranking

10 SJR SCImago Institutional Rankings Societal impact (20 %): Web size (WS): Number of pages associated to the institution s URL according to Google ( (Aguillo et al. 2010). Sizedependent. Number of Backnets (BN): Number of networks(subnets) from which inbound links to the institution website came from. Data extracted from ahrefs database ( Size-dependent.

11 SJR SCImago Institutional Rankings

12 Druge mogućnosti: unirank University Ranking University Ranking aim: The aim of the unirank University Ranking is to provide an approximate global ranking of world Universities and Colleges based upon their web presence and popularity in terms of estimated traffic, trust/authority and quality link popularity. This is especially intended to help international students and academic staff to understand how popular a specific higher education institution is in a foreign country. We do not claim - by any means - to rank higher education organisations or their programs, by the quality of education or level of academic services provided. The unirank University Ranking is not an academic ranking and, therefore, should not be adopted as the main criteria for selecting a higher education organization where to enroll and study. (pristup )

13 U-Multirank Multidimenzionalno i okrenuto korisniku Na institucijskoj i disciplinarnoj razini Neovisno i globalno

14 U-Multirank

15 Reakreditacija visokih učilišta doktorskih studija

16 Reakreditacija osnovna načela Različit pristup za visoka učilišta u sastavu sveučilišta i veleučilišta /visoke škole (pokazatelji za znanstvenu djelatnost) Istorazinska procjena (petočlano stručno povjerenstvo, inozemni stručnjaci, gospodarstvenici, studenti) Minimalni uvjeti (kvantitativni) i ocjena kvalitete (kvantitativni i kvalitativni) Jedinstvena ocjena za svaki standard (upravljanje visokim učilištem i osiguravanje kvalitete, studijski programi, nastavnici, potpora studentima, znanstvena djelatnost, mobilnost i internacionalizacija, resursi (financijski, prostorni, nenastavni kadar)). Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda

17 Reakreditacija kontekst i ciljevi Uspostava sustava za vanjsko vrednovanje kvalitete po europskim standardima Osiguravanje da sve institucije u sustavu visokog obrazovanja i znanosti zadovoljavaju minimalne uvjete Unaprjeđenje i razvoj kvalitete institucija i njihovih aktivnosti Internacionalizacija visokih učilišta Prikupljanje i sistematizacija podataka (analize) Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda

18 Reakreditacija preporuke povjerenstva 6 od 39 vrednovanih institucija (sveučilišni studij) nema dostupne potpune disertacije u digitalnom obliku Od većine ostalih, dostupan je samo dio ocjenskih radova. Doctoral theses are available only in the Faculty library; although the University Zagreb established a Digital Academic Repository (DAR), the final works from PhDs are not available at DAR. The visibility and accessibility of defended doctoral thesis is broader due to digital form and inclusion in repository. Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda

19 Ostala istraživanja Bangani (2018) (tehničke znanosti) Rezultati pokazuju da je nakon objavljivanja, 612 teza i disertacija privuklo 931 citata što u prosjeku iznosi 1,52 citata po disertaciji. Ukupno 41,2 % teza i disertacija dobilo je barem jedan citat. Bennett & Flanagan (2016) internetska diseminacija teza ima pozitivan utjecaj na istraživački profil ustanove, što znači da institucije trebaju bolje promovirati digitalne zbirke disertacija

20 Hvala