Gradit će se istraživački medicinski centar Split STR. 4 Otkriveni novi akceptori halogenske veze STR. 2 god XI. broj veljače

Транскрипт

1 Gradt će se stražvačk medcnsk centar Splt STR. 4 Otkrven nov akceptor halogenske veze STR. 2 god XI. broj veljače Makarska postaje studentsk grad STR. 5 hrvatske sveučlšne novne TREĆA SJEDNICA REKTORSKOG ZBORA Sveučlšta trebaju podršku u korštenju EU fondova! Damr Humsk STR. 3 SENATSKO POVJERENSTVO ZAGREBAČKOG SVEUČILIŠTA PREDSTAVILO Prjedlog nacrta Zakona o znanstvenoj djelatnost vsokom obrazovanju STR. 17

2 2 GRČKI PREDSJEDNIK NA ZAGREBAČKOM SVEUČILIŠTU Nužnost europske ntegracje Konkretn prjedloz Rektorskog zbora Grčk predsjednk Prokopos Pavlopoulos na zagrebačkom sveučlštu (u redakcjskoj obrad) -Prje raspsvanja pozva konzultrat zanteresrane strane (Rektorsk zbor) vezano uz utvrđvanje krterja uvjeta pozva za nepovratna sredstva, osobto onh u kojma su vsokoobrazovne znanstvene nsttucje sključv prjavtelj, kako b se zbjeglo ogrančavanje broja prjava (maksmalno dvje) prema prjavtelju, bez obzra na velčnu, broj studenata broj sastavnca jednog sveučlšta, odnosno veleučlšta. Sveučlšte u Zagrebu koje ma tr studentska centra tme je drektno oštećeno dovedeno u st položaj s malm veleučlštma. U sklopu državnog posjeta RH predsjednk Helenske Republke Prokopos Pavlopoulos na Sveučlštu u Zagrebu održao predavanje o procesma unutar EU, promjenama poput BREXIT-a skustvma Grčke -Odgovor, mšljenja preporuke Mnstarstva SAFU-a moraju bt u psanom oblku (dops l elektrončka pošta) te obvezujuć tjekom trajanja pozva, projekta montornga. Isto se odnos na ex ante provjere. Ne smje se tjekom provođenja projekta nešto preporučt, a nakon završetka projekta to sto penalzrat (prmjer: preporuke za navođenja jednake vrjednost u troškovncma kasnje penalzranje sth). Pše Ivan Perkov R ektor Sveučlšta u Zagrebu, prof. Damr Boras na početku je pozdravo grčko zaslanstvo, veleposlanke, prorektore, dekane, profesore studente, te brojne druge vsoke uglednke z akademske dplomatske zajednce. Također, u pozdravnom govoru naglaso je vrlo dobru suradnju s grčkm sveučlštma te želju da se suradnja podgne na všu raznu, s obzrom na kvaltetu razlčtost koje krase obje države. Grčk je predsjednk u sklopu odlčno posjećenoga predavanja pod nazvom Imperatv europske ntergracje govoro o trenutnom stanju Europske unje svojoj vzj europske budućnost. Ocjeno je da je atraktvnost Europske unje u zadnjh ne- Prokopos Pavlopoulos Damr Boras kolko godne pala zbog manjka ntegracje država članca: Moramo Europsku unju učnt ponovno atraktvnom kao što je bla onda kada su joj se sve nečlance htjele prdružt. Moramo je učnt takvom da građan zemalja članca budu ponosn što su članov europske obtelj. Osvrnuo se na vzju koju su mal Marko Todorov/hanza meda osnvač Unje: Očev osnvač EU smatral su da ova zajednca treba bt vše od ekonomske, on su željel da EU poslane globalna sla s jasnm vrjednostma demokracje ljudskh prava na cjelom zajednčkom prostoru. Založo se prtom za federaln model uređenja EU temeljen na zajednčkoj sgurnosnoj vanjskoj poltc: Sramotno je da m danas zapravo nemamo zajednčku sgurnosnu vanjsku poltku. Fokusral smo se samo na ekonomju, koja jest važna, al smo zbog te fksacje u nekm stuacjama propustl djelovat na dobrobt čovječanstva. Trebamo osnažt pozcju europskog povjerenka za sgurnosnu vanjsku poltku. Pavlopoulos je potom pojasno da njegova krtka fokusranost na ekonomju nkako ne znač da EU ne treba jaku Eurozonu: Eurozona je srce europske unje. Al m trenutno mamo monetarnu konvergencju bez ekonomske konvergencje. Ne možemo očekvat jaku valutu bez jake ekonomje za koje stoje jake nsttucje zaključo je grčk predsjednk rekavš prtom da Grčka snažno podupre ulazak Hrvatske u Eurozonu. VELIKO OTKRIĆE ZNANSTVENIKA SA ZAGREBAČKOG SVEUČILIŠTA Tr nova elementa U radu su objavljen rezultat od fundamentalnog značenja za kemju čvrstog stanja krstalno nženjerstvo Radom se opsuju nove spoznaje o halogenskoj vez te o supramolekulskoj kemj, uvode se nova tr elementa kao komponente u kokrstalma temeljenma na halogenskm vezama fosfor, arsen antmon. Pomaknute su grance supramolekulske kemje Z nanstvenc s Kemjskog odsjeka PMF-a u Zagrebu, u suradnj sa znanstvencma Sveučlšta McGll te Sveučlšta Brmngham, otkrl su nove akceptore halogenske veze te svoje spoznaje objavl u vrhunskom časopsu Nature Communcatons. Katarna Lsac, Domnk Cnčć te studentca Sara Cepć s Kemjskoga odsjeka Prrodoslovno-matematčkoga fakulteta u Zagrebu u suradnj s Tomslavom Frščćem, Flpom Topćem, Mhalsom Arhangelsksom, Patrckom A. Julenom, Chrstopherom W. Nckelsom sa Sveučlšta McGll z Kanade Andrewom J. Morrsom sa Sveučlšta Brmngham z Ujednjenoga Kraljevstva otkrl su nove akceptore halogenske veze, o čemu su objavl rad Halogenbonded cocrystallzaton wth phosphorus, arsenc and antmony acceptors u prestžnom časopsu Nature Communcatons. - U radu su objavljen rezultat od fundamentalnog značenja za kemju čvrstoga sta- Znanstvenc Tomslav Frščć, Katarna Lsac, Domnk Cnčć te studentca Sara Cepć nja krstalno nženjerstvo te su opsane nove spoznaje o dosad nekorštena tr elementa kao komponentama u krstalma temeljenma na halogenskm vezama. Uz atome halogenh elemenata, kao sudonc halogenskh veza najčešće se pojavljuju atom duška kska, al je ovm stražvanjem pokazano da sudoncma halogenskh veza mogu bt fosfor te već atom poput arsena antmona koj se ubrajaju u polumetale objasno je profesor Cnčć za Unverstas. Nove komponente nove moćnost Halogenska se veza ntenzvno proučava u posljednjh desetljeća u svm područjma kemje, a najvše u krstalnom nženjerstvu. Rječ je o prvlačnoj nterakcj koja se ostvaruje zmeđu elektroflnoga djela atoma halogena koj je donor halogenske veze nukleoflnoga područja druge l ste molekule kao akceptora halogenske veze. Za stražvanje halogenskh veza najčešće su se prmjenjval organsk sustav s perfluorranm spojevma kao donorma halogenske veze, a najčešće koršten akceptor halogenskh veza bl su brojn organsk spojev koj sadrže razlčte funkcjske skupne s duškom l kskom, dok su se skupne s težm atomma rjeđe zučavale. - Posebna je važnost rada ta što se otvaraju mogućnost budućh dzajna prprava všekomponentnh krstalnh materjala, tzv. kokrstala, u kojma su molekule povezane halogenskm vezama koje sadrže spomenuta tr elementa. U zadnjh desetak godna kokrstal su postal zrazto zanmljv u razvoju ljekova, agrokemkalja te funkconalnh naprednh materjala kazao je Cnčć. Zna nstven rad f na ncran je u okvru nekolko znanstvenh projekata Hrvatske zaklade za znanost, kanadskoga vjeća - Natural Scences and Engneerng Research Councl of Canada te E. W. R. Steace Memoral Fellowshp. -Upoznat educrat projektante/arhtekte, odnosno Hrvatsku komoru arhtekata prjavtelje o svm relevantnm ptanjma. -Defnrat broj revzja projekta, tko h može radt u kojoj faz projekta (msl se na revzje koje provod Hrvatska, odnosno MRRFEU SAFU). -Javne nabave se moraju provjert odobrt prje početka zvođenja radova. -Podac o penalzacjama ne b se trebal objavljvat u medjma jer demotvrajuće djeluju na povlačenje sredstava z EU fondova, pogotovo se ne smju objavljvat u medjma prje nego rješenja dobju prjavtelj, odnosno korsnc (slučaj SC u Zagrebu). -S obzrom na to da su sveučlšta u vlasnštvu države, država zapravo sama sebe penalzra, stoga se penal trebaju podmrt z državnog proračuna. To je za državu još uvjek všestruko povoljnje, nego da dgne kredt za gradnju studentskh domova otplat glavncu kamate. -Uloga SAFU-a trebala b se sastojat u pomoć sveučlštu da teret fnancjske korekcje nastale štete snos onaj tko je za nju odgovoran. -SAFU b trebao već do svojh kapacteta usmjert na podršku, pomoć, savjetodavne usluge u odnosu na nadzornu ulogu penalzranje, te prošrt opseg ex ante, preventvnh mjera u odnosu na korektvne mjere. -Provest analzu realnh oportuntetnh troškova smanjenja/obustave povlačenja sredstava z EU fondova porasta zadužvanja te razmotrt mogućnost povjeravanja provedbe EU nfrastrukturnh projekata svh sveučlšta jednstvenom provedbenom tjelu koje će provodt sve postupke javne/velke nabave za sva sveučlšta. -Molba da komunkacja predstavnka Mnstarstva znanost obrazovanja prema potencjalnm prjavteljma ne bude jednostrana jer sv maju st clj bolju skorštenost EU sredstava. -Konzultrat Rektorsk zbor vezano za utvrđvanje krterja uvjeta te uspostavljanje kvaltetnje komunkacja s potencjalnm prjavteljma s cljem bolje apsorpcje EU sredstava. -Mnstarstvo znanost obrazovanja treba odobravat nova razvojna asstentska radna mjesta, što je posebno važno za nsttucje u sustavu vsokog obrazovanja koje djeluju u STEM području, na kojma zbog velkog broja sat laboratorjskh vježb, ova potreba za povećanjem broja asstenata postoj ne samo za provođenje stražvanja već za zvođenje nastave. Asstentska mjesta su atraktvnja mladm ljudma jer nude bolju perspektvu za nastavak znanstvene karjere na fakultetma od zaposlenja na projektu. -Sustavno uvođenje mehanzma nagrađvanja za osobe koje prjavljuju provode projekte u vsokoobrazovnm ustanovama, a kojma to predstavlja dodatan angažman vrjeme koje se ne vrednuje. -Uvođenje određenh vrsta edukacja za zaposlenke u sustavu vsokog obrazovanja što b doprnjelo kontnuranom jačanju kapacteta, uvođenjem kvaltetnjeg djaloga, vezano za relevantne teme s predstavncma ugovornh tjela te uspostavljanje snažnjeg partnerskog odnosa na nsttuconalnoj razn. Provjera vjerodostojnost dploma Članov Rektorskog zbora suglasn su da svako vsoko učlšte samostalno donos odluku o naplat admnstratvnh prstojb te da se poslov provjere vjerodostojnost dploma naplaćuju do 200 kuna.

3 3 TREĆA SJEDNICA REKTORSKOG ZBORA Sveučlšta trebaju podršku u korštenju EU fondova! Prredo Ivan Perkov P redsjednca Rektorskog zbora prof. Djana Vcan otvarajuć sjedncu staknula je da su rektor vsoko motvran u korštenju EU fondova jer su svjesn da je nfrastruktura temelj studentskog, nastavnog stražvačkog standarda u vsokom obrazovanju pretpostavka za osguravanje kvaltete. Međutm, upozorla je da rektor maju razlčta skustva s dosadašnjm korštenjem nfrastrukturnh fondova. Iako sveučlšta maju načelnu potporu državnh tjela, ta potpora donos preporuke, al ne pravnu sgurnost. Sveučlšta se zato suočavaju s fnancjskm korekcjama koje bez potpore države ne mogu podnjet. Problem fnancjskh korekcja Rektor našh sveučlšta zložl su specfčne probleme svojh ustanova jer problem varraju od vrlo složenh, kao u slučaju rječkoga sveučlšta, do manje problematčnh. Rektorca rječkoga sveučlšta, prof. Snježana Prjć-Samaržja osvrnula se na provedbu projekta Studentsk smještaj na kampusu Sveučlšta u Rjec 1. faza (TRIS), vrjednost nešto manje od 180 mljuna kuna, za koj, za sada, korekcje znose oko 16,5 mljuna kuna. Name, Sveučlšte u Rjec je započelo provedbu projekta TRIS godne, znatno prje nego je potpsan Ugovor o dodjel bespovratnh sredstava (7. travnja 2016.). Ranj početak provedbe projekta započeo je tadašnj rektor prof. Pero Lučn uz suglasnost Mnstarstva tadašnjeg mnstra Željka Jovanovća, a zbog osguranja studentskog smještaja za potrebe 3. Europskh sveučlšnh gara Zagreb Rjeka, Glavna tema treće sjednce Rektorskog zbora u akademskoj godn 2018./2019. bla su sredstva z EU fondova poteškoće s kojma se hrvatska sveučlšta suočavaju u njhovu korštenju. Na sjednc su okupljene sve strane potrebne za raspravu o ovom važnom ptanju akademske zajednce 2016., što je tada blo procjenjeno naconalnm nteresom. Prof. Prjć-Samaržja smatra da navedenh neprhvatljvh troškova ne b blo da u tom trenutku nje blo všeg naconalnog nteresa vezanog uz dobvanje provedbu domaćnstva Europskh sveučlšnh gara, tj. da je projekt započeo nakon što su odobrena nepovratna EU sredstva. Većna korekcja odnos se na postupke javne nabave, a praksa tumačenja koja su se tada dobvala od svh relevantnh tjela su manje rgorozna od onh koje sada dobvaju. Mnoge korekcje se osporavaju u postupku su žalbe, međutm nezvjesno je hoće l bt prhvaćene s obzrom na neuspješne rezultate prethodnh. S obzrom da Sveučlšte ne raspolaže vlasttm zvorom prhoda kojma b moglo sanrat tešku fnancjsku štetu nastalu u mandatu prethodne uprave, rektorca apelra da se u državnom proračunu pronađe sustavno rješenje za fnancranje neprznath troškova. Zagrebačk rektor prof. Damr Boras je zložo da Sveučlšte u Zagrebu ma jako velk broj nfrastrukturnh projekata, ako su brojn važn projekt odbjen, kao npr. projekt Kampusa Borongaj jer je sveučlšte sknuto s prortetnh lsta. Istaknuo je da novac projekata Sveučlšta u Zagrebu de u cjelu regju zato što poslove obavljaju tvrtke z cjele Hrvatske, a Sveučlšte pak dobva premalo bodova po krterju regonalnost. Ustvrdo je da je neophodno što prje rješt problem penalzacje pr O Kolektvnom ugovoru na tematskoj sjednc Članov Rektorskog zbora su otvorl temu granskog kolektvnog ugovora. Sv su suglasn da je ugovor donesen bez potrebnh konzultacja s vsokm učlštma. Prorektor Zagrebačkog sveučlšta, prof. Ante Čovć ustvrdo je da da b Rektorsk zbor napravo velku pogrešku kada b počeo raspravljat o mplementacj, preskočvš fundamentalne probleme koj su sada došl do zražaja. Objasno je da u ovom slučaju postoje dva poslodavca, jedan je država, koju predstavlja Mnstarstvo znanost obrazovanja, dok je drug poslodavac Rektorsk zbor, odnosno sveučlšta koja su zaštćena sveučlšnom autonomjom. Stoga smatra da Mnstarstvo ne može pregovarat u me sveučlšta. Buduć da je Rektorsk zbor preskočen poslodavac u pregovaranju, prof. Čovć je staknuo da se mora zbort za svoju ulogu pozcju aktera u pregovorma. Zaključak Rektorskog zbora je da će prmjenu granskog kolektvnog ugovora razmotrt na zatvorenoj tematskoj sjednc, nakon koje će prmjedbe ptanja bt dostavljen Mnstarstvu. provedb nfrastrukturnh projekata. Smatra da se penalzacje ne b trebale provodt u tako velkm omjerma jer za njh ne postoje zakonske pretpostavke. Potreba za kvaltetnm kadrovma Osječk rektor prof. Vlado Guberac staknuo je da se problem možda mogu tražt u Agencj za revzju sustava provedbe programa Europske unje (ARPA). Prof. Dragan Ljutć rekao je da će u me Sveučlšta u Spltu prosljedt mnstrc Žalac probleme s kojma se susreću, kao potencjalne prjedloge rješenja. Uz problem potencjalnh korekcja, ključn zazov predstavlja lkvdnost provedbe paralelnh projekata: Sveučlšta kao ustanove nekonkurentne na tržštu zbog nedovoljno dobro raspoređenh koefcjenata, z čega prozlaz da je teže pronać, al zadržat osobe koje će pratt projekte brnut o njhovoj spravnost, pa kao rješenje vdm prlagodbu Uredbe o koefcjentma osguravanje dodatnh sredstava za provedbu, dodao je prof. Ljutć. Na kraju je staknuo da je, u svrhu smanjvanja rzka, na sveučlštma potrebno razvjat urede za znanost, projekte razvoj tehnologja koj će ubrzano učt posao pratt projekte. Prof. Željko Tanjć staknuo je da se Hrvatsko katolčko sveučlšte na određene natječaje za dobvanje projekata ne može prjavt jer je prvatno sveučlšte. Po njegovm saznanjma europska regulatva ne postavlja takve restrkcje, pa je postavo ptanje zbog čega unutar hrvatskog zakonodavnog okvra takve restrkcje postoje. Dodao je da se druga katolčka sveučlšta u Europ mogu ravnopravno prjavljvat na gotovo sve projekte. Mnstrca Gabrjela Žalac je u scrpnom zlaganju rekla da ptanja korekcja nsu postojala u fnancjskoj perspektv do U ovoj kasnjoj fnancjskoj perspektv uvedene su fnancjske korekcje u svrhu kontrole jačanja revzje nad projektma, utvrđvanjem fnancjskog tjeka novca, koj se u konačnc ovjerava šalje Europskoj komsj. Istaknula je da je Mnstarstvo regonalnog razvoja upravljačko koordnacjsko tjelo, tj. da je ono znad tjela za revzju znad Naconalnog fonda Mnstarstva fnancja, te vod brgu o tome kako zgledaju sv fondov u Republc Hrvatskoj. Naglasla je da je potrebno zmjent Zakon o proračunu Zakon o nsttuconalnom okvru za upravljanje fondovma. Vezano uz fnancjske korekcje, pojasnla je da one znače spašavanje sredstava z europskog proračuna dodjeljenog Hrvatskoj. Točnje, tada se ta sredstva ne gube nepovratno, ne vraćaju se u Bruxelles, nego ostaju u našem operatvnom programu te se mogu preusmjert na neke druge projekte. Odgovornost na svm raznama Damr Humsk Fnancjske korekcje vezane uz osguravanje sredstva bt će stvar dogovora sveučlšta Mnstarstva znanost obrazovanja. Za fnancjske korekcje za koje su odgovorn korsnc, st b trebal snost teret za svoje pogreške, dok će za neke fnancjske korekcje sredstva nadoknadt hrvatsk proračun rekla je mnstrca, dodavš da razna korekcje na razn Europske unje znos prosječno 10% od ukupne alokacje. Name, većna problema s kojma se t projekt susreću lež u javnoj nabav, a kako b se pokušale sprječt stuacje do kojh zbog korekcja dolaz, na Vlad je utvrđeno da sve nabave du u tzv. ex ante, odnosno prethodnu kontrolu u SAFU. Ujedno, svjesn čnjence da ljudsk kadar treba čuvat jer u protvnom odlaze u prvatna poduzeća gdje se nude veće plaće, na razn Vlade je donesena odluka o 30 posto većm plaćama za osobe zaposlene na EU fondovma. Međutm, ova odluka se ne prmjenjuje na sveučlšta jer ona nsu tjelo u sustavu upravljanja europskm fondovma. Mnstrca se na kraju osvrnula na ptanje rektora Tanjća pojasnla da je problem s prvatnm sveučlštma vezan uz državne potpore koje mogu ostvart sukladno važećm pravlma, o čemu b se moglo raspravt s Mnstarstvom fnancja vdjet kako prvatna sveučlšta stavt u st položaj s javnma. Ravnatelj SAFU-a Tomslav Petrc je vezano za probleme detektrane u slučaju dva studentska doma, u Zagrebu Rjec, objasno da su domov trebal bt fnancran z kredta, al kada je Hrvatska ušla u prekomjern dug odlučlo se pokušat retroaktvno fnancrat z EU sredstava. Name, tada se radlo po hrvatskom Zakonu o javnoj nabav koj nje bo usklađen s europskom regulatvom. U novm projektma se to pokušava prevenrat te se rad ex ante provjera. Vezano uz znanstvene centre zvrsnost pokušava se pronać model kojm b se rješo problem potrošnh materjala. Ujedno, kazao je da će SAFU pokušat obrazložt Mnstarstvu gospodarstva da se z Zakona o javnoj nabav zuzmu stražvačk projekt, koj su po svojoj prrod nepredvdv u kojma se određene stavke ne mogu unaprjed defnrat. Na kraju je zamolo rektore sveučlšta za suradnju kako b u partnerskom odnosu zajednčk znjel nove projekte. Mnstrca Blaženka Dvjak složla se s mnstrcom Žalac ponovla da korsnk neće snost trošak penalzacje ako ga sam nje prouzročo. Trenutno ne postoj mehanzam kojm će se takve stuacje rješavat te ključnm smatra zmjenu Zakona o javnoj nabav. Složla se s tvrdnjama o važnost ljudskh potencjala, naglasvš da je u Nacrtu zakona o znanost vsokom obrazovanju detaljno propsano na koj se načn može vrednovat rad na projektma bez obveze prdržavanja koefcjenata propsanh za određena radna mjesta. Također, u sredstvma programskh ugovora, naglasak mora bt na podzanju kapacteta, a zmeđu ostaloga kapacteta za upravljanje projektma. Na sjednc su sudjelovale mnstrca znanost obrazovanja prof. Blaženka Dvjak, mnstrca regonalnog razvoja fondova Europske unje Gabrjela Žalac tetomslav Petrc, ravnatelj Sredšnje agencje za fnancranje ugovaranje programa projekata Europske unje (SAFU)

4 4 SVEUČILIŠTE U SPLITU POMORSKI FAKULTET Temeljem članka 24.Temeljnog kolektvnog ugovora za službenke namještenke u javnm službama ( Narodne novne broj 128./ /18.), te članka 23. Kolektvnog ugovora za znanost vsoko obrazovanje ( Narodne novne broj 9./19.) od 27. veljače 2019., raspsuje NATJEČAJ za zbor - jednog nastavnka u znanstveno-nastavnom zvanju na radnom mjestu zvanrednog profesora za znanstveno područje bomedcne zdravstva, polje javno zdravstvo zdravstvena zaštta na Katedr za opće zajednčke predmete. - dva nastavnka u znanstveno-nastavnom zvanju na radnom mjestu redovtog profesora I. zbor za znanstveno područje botehnčkh znanost, polje poljoprvreda, grana ekologja zaštta okolša pr Zavodu za menadžment pomorskh tehnologja na Katedr za tehnologje jahta marna. - jednog nastavnka u naslovnom znanstveno-nastavnom zvanju docent u znanstvenom području društvenh znanost, polju ekonomja, grana računovodstvo. Prstupnc na natječaj pod rednm brojem moraju spunjavat uvjete propsane Zakonom o radu ( Narodne novne broj: 93./ /17.), Zakonom o znanstvenoj djelatnost vsokom obrazovanju ( Narodne novne broj: 123./03., 131./17.)- Oduka USRH 174./04., 46./07., 45./09., 63./11., 94./13., 139./13. Odluke USRH 101./ /15.), te uvjete rektorskog zbora. Uz prjavu na natječaj pod rednm brojem prstupnc su dužn prložt: žvotops, preslku dokaza o državljanstvu, preslku odgovarajuće dplome, pops radova, radove, odnosno separate radova relevantnh za zbor te drugu odgovarajuću dokumentacju o spunjavanju uvjeta za zbor, a ako su stran državljan dokaz o znanju hrvatskog jezka (C2-napredno znanje). Sva dokumentacja, osm radova, predaje se u dva prmjerka, a žvotops, prkaz nastavne stručne djelatnost pops radova, uz tskan, trebaju bt dostavljen u elektrončkom oblku (na CD-u u 1 prmjerku). Ako prstupnc temeljem posebnh propsa ostvaruju prednost prlkom zapošljavanja, dužn su u prjav na natječaj pozvat se na to pravo te prložt sve dokaze koje posebn props propsuju za ostvarvanje navedenog prava. Prstupnc koj se pozvaju na pravo prednost pr zapošljavanju u skladu s člankom Zakona o hrvatskm branteljma z Domovnskog rata članovma njhovh obtelj (Narodne novne br. 121./17.) maju prednost u odnosu na ostale prstupnke samo pod jednakm uvjetma dužn su prložt osm dokaza o spunjavanju traženh uvjeta sve potrebne dokaze dostupne na poveznc Mnstarstva hrvatskh brantelja hr/zaposljavanje-843/843. Prstupnc na natječaj pod rednm brojem 3. moraju spunjavat uvjete propsane Zakonom o znanstvenoj djelatnost vsokom obrazovanju ( Narodne novne broj: 123./03., 198./03., 105./04., 2./07.) - Oduka USRH 174./04., 46./07.,45./09., 63./11., 94./13., 139./13. Odluke USRH 101./ /15.), te uvjete rektorskog zbora. Uz prjavu na natječaj pod rednm brojem 3. prstupnc su dužn prložt: žvotops, preslku dokaza o državljanstvu, preslku odgovarajuće dplome, pops radova, radove, odnosno separate radova relevantnh za zbor te drugu odgovarajuću dokumentacju o spunjavanju uvjeta za zbor. Na natječaj pod rednm brojem od 1. do 3., u skladu sa Zakonom o ravnopravnost spolova, pod ravnopravnm uvjetma maju se pravo javt osobe oba spola. Prstupnc na natječaj pod rednm brojem od 1. do 3. prjavom na natječaj zrčto su suglasn da Pomorsk fakultet u Spltu kao vodtelj zbrke osobnh podataka može prkupljat, korstt dalje obrađvat osobne podatke u svrhu provedbe natječajnog postupka sukladno propsma kojma se uređuje zaštta osobnh podataka. Rok za podnošenje prjave je trdeset dana od dana posljednje objave natječaja. Nepravodobne nepotpune prjave na natječaj neće se razmatrat nt će podnostelj bt pozvan na naknadnu dopunu. O rezultatma natječaja prstupnc će bt obavješten u zakonskom roku. Kod prjave na natječaj prstupnc su obvezn navest redn broj Natječaja za koj se prjavljuju. Prjave s dokazma o spunjavanju uvjeta Natječaja dostavljaju se sključvo na adresu: Sveučlšte u Spltu, Pomorsk fakultet, Ruđera Boškovća 37, Splt, s naznakom Za natječaj. Sveučlšte u Spltu Pomorsk fakultet Potpsvanje Memoranduma o znanstveno-stražvačkoj suradnj zmeđu KBC-a Splt Medcnskog fakulteta u Spltu Memorandum o znanstveno-stražvačkoj suradnj zmeđu KBC-a Splt Medcnskog fakulteta Gradt će se stražvačk medcnsk centar Splt S več a no potpsvanj e Me mo r a n du m a o zna nstveno -stražvačkoj suradnj zmeđu Klnčkog bolnčkog centra Splt Medcnskog fakulteta u Spltu, uz pod ršku supotps rektora Sveučlšta u Spltu održano je u petak, 8. veljače, na Medcnskom fakultetu, čme će započet zajednčke aktvnost ovh ustanova na prprem projekta stražvačko-novacjske nfrast r u k t u r e, p o d n a z vom Istra žvačk medcnsk centar Splt (IMCS). Dokument su potpsal prof. dr. sc. Julje Meštrovć, ravnatelj KBC-a Splt, prof. dr. sc. Dragan Ljutć, rektor Sveučlšta u Spltu, prof. dr. sc. Zoran Đogaš, dekan Medcnskog fakulteta. Potpsvanju je prethodo predan jednogodšnj rad na ovom velkom strateškom projektu u kojem će sudjelovat kolege klnčar pretklnčar, što će doprnjet povezvanju znanstvenog klnčkog rada u budućem centru, te btno podć kvaltetu znanstveno-stražvačkog rada u području bomedcne zdravstva, na korst svh stanovnka grada Spl- ta, županje Hrvatske kazao je ravnatelj Meštrovć. Z ajed n štvo n a m d aje ogromnu snagu, ustvrdo je rektor Ljutć, a ovaj projekt na m daje perspektvu, odnosno mogućnost da se u njega uključe brojn znanstvenc, čme dajemo mogućnost napredovanja mladm ljudma. Sveučlšte u Spltu je po znanstvenoj zvrsnost ponajbolje u regj, a želja nam je napravt sredšte u koje će dolazt znanstvenc z cjelog svjeta. Rektor je staknuo kako je Klnčk bolnčk centar jedna od najvažn- jh nastavnh baza Sveučlšta, čj prmjer mnog drug sljede. Dekan Đogaš kazao je kako je rječ o vzonarskom projektu, u kojem će u klnčkom djelu bt skoršten pun potencjal, čme je Spltu zagarantrana svjetla budućnost u području bomedcne. Podršku projektu Istražvačk medcnsk centar Splt (IMCS) skazal su zamjenk spltsko-dalmatnskog župana Luka Brčć zamjenca spltskoga gradonačelnka Jelena Hrgovć Tomaš. UNIS.HR Mogućnost stručne prakse studentma Odsjeka za povjest umjetnost Flozofsk fakultet dobo osam novh nastavnh baza A rheološk muzej Splt, Muzej Ivana Meštrovća, Hrvatsk pomorsk muzej, Etnografsk muzej, Galerja umjetnna, Muzej grada Splta, Hrvatska udruga lkovnh umjetnka Ustanova za kulturu galerja Kula nove su nastavne baze Sveučlšta u Spltu Flozofskog fakulteta, Odsjeka za povjest umjetnost. Name, trparttne ugovore o suradnj u ponedjeljak, 11. veljače, u vjećnc Rektorata potpsal su rektor Sveučlšta u Spltu prof. dr. sc. Dragan Ljutć, prof. dr. sc. Glora Vckov, dekanca Flozofskog fakulteta te ravnatelj navedenh nsttucja u kultur. Prof. dr. sc. Dragan Ljutć, rektor Sveučlšta u Spltu, tom je prgodom staknuo kako brojn umjetnc povjesnčar umjetnost potječu upravo z našega grada te su vrlo značajn, ne samo za naše područje, već u europskom kontekstu. U tom smslu, poručo je okupljenm studentma povjest umjetnost kako maju prlku uront u svjet koj je prebogat značajnm djelma umjetncma. Kazao je kako Spltsko sveučlšte, uz STEM područje, tež razvjat ono humanstčko, s obzrom na to da je ovo grad Marka Marulća. Zaključo je kako će nove nastavne baze pružt studentma kvaltetnu stručnu praksu jer će učt kroz praktčn rad, što je osnova dualnog načna obrazovanja. Ovaj događaj je znmno važan za naš fakultet jer se njme ostvaruje spona zme- đu gospodarstva, kulture vsokog obrazovanja ustvrdla je dekanca Glora Vckov, naglasvš kako će student s Odsjeka povjest umjetnost mat prlku dožvjet ono što h čeka nakon završenog školovanja, te usvojt nova znanja stručne kompetencje. Pročelnk Odsjeka za povjest umjetnost doc. dr. sc. Vedran Barbarć je uz zahvalu čelncma ustanova u kultur, koj su potpsal ugovor prepoznal potrebu dodatne edukacje studenata povjest umjetnost, naglaso kako će se uz znanstvenu obrazovnu komponentu, sada obučavat u poslovma muzejskogalerjske prrode. Tako će se obrazova- t u stručnjake koj će u budućnost bt sposobn ponudt gradu nove sadržaje u kultur te osmšljavat nova rješenja, prjeko potrebna gradu koj je zrastao z bogate humanstčke tradcje, a danas u velkoj mjer od nje žv. U me studenata zahvalla je Ivana Bošnjak, studentca 1. godne dplomskog studja povjest umjetnost, dok su čelnc spltskh galerja muzeja mahom skazal zadovoljstvo što će se u njhovm ustanovama odvjat stručna praksa za studente Flozofskog fakulteta, te staknul kako će h dočekat rašrenh ruku. UNIS.HR

5 5 POKREĆE SE NOVI STUDIJ HOTELIJERSTVA I GASTRONOMIJE Makarska će na jesen postat studentsk grad Pše Dana Barbarć Snmo Joško Šupć M akarska će uskoro, sada je to već gotova stvar, postat studentsk grad. Na prekrasnoj lokacj uza samu rvu, u sklopu tamošnjeg franjevačkog samostana, uredt će se stara austrougarska zgrada kako b već na jesen mogla prmt prve brucoše. Njh točno 30, to sve redom redovth studenata, sv će mat mogućnost studrat u dvnom turstčkom gradu uz potporu Mnstarstva znanost obrazovanja. Dakle, za njh potpuno besplatno. Kad je prof. dr. Dragan Ljutć, nov rektor Sveučlšta u Spltu, početkom ove godne najavo da planra baš podno Bokova osnovat dslocranu jedncu Spltskog sveučlšta, to studj koj će obrazovat htno potrebne vsokoobrazovane kadrove za rad u hoteljerstvu, mnog su msll da govor u futuru drugom, odnosno o nečemu što planra na duže staze. Međutm, ako praktčk na početku mandata, rektor je ubaco u petu da to realzra već do početka duće akademske godne 2019./20. Prtom je našao na otvorena vrata kod grada domaćna, s gradonačelnkom Jurom Brkanom na čelu, buduć da b Makarska trebala osgurat prostor za studj smještaj za studente, a svoju podršku najavla je Županja spltsko-dalmatnska. Sada još samo valja odradt par stnca u nekolko mjesec, a to je preuredt samostanske prostore u sveučlšnu zgradu dobt dopusncu Mnstarstva znanost obrazovanja za makarsk studj, to za njegovu preddplomsku dplomsku raznu Hoteljerstva gastronomje. Za ovaj drug do zadatka Senat Sveučlšta u Spltu zadužo je bvšega rektora profesora Ekonomskog fakulte- Senat Sveučlšta u Spltu menovao je bvšega rektora profesora Ekonomskog fakulteta u Spltu prof. dr. Ivana Pavća vodteljem studja ta u Spltu prof. dr. Ivana Pavća. Na posljednjoj sjednc menoval su ga vodteljem studja, to, rekl bsmo, nmalo slučajno. Za Pavćeva rektorskog mandata osnovan je cjel nz novh studja na Spltskom sveučlštu, poput Arhtekture, Geodezje..., al kompletan Flozofsk fakultet, tako da mu ne manjka n utakmca u nogama n upornost, nužnh da obav taj zadatak. Međutm, vrjeme mu prtom baš nje saveznk. Maturant su, name, od 1. veljače već počel prjavljvat studjske programe, a buduć da se krajnj rok prjava poklapa s objavom rezultata državne mature, što je srednom srpnja, jasno je da je pred Pavćem puno posla. Elaborata o studjskom programu već se navelko uhvato, dakle, nacrt je već prlčno razrađen, a sljedeć je korak, nakon što se u potpunost završ, da ga usvoj Povjerenstvo za studje Sveučlšta u Spltu. Nakon toga mora proć kroz sto dvaju recenzenata, dobt zeleno svjetlo Senata na koncu dopusncu resornog mnstarstva. Vjerujem da ćemo stć sve te rokove napravt ćemo sve da na jesen upšemo prve studente na nov Studj hoteljerstva gastronomje. Prtom računam na punu podršku kolega sa svoga Ekonomskog fakulteta, jer će bez njhova znanja skustva bt nemoguće pokrenut ovaj studj rekao nam je prof. dr. Ivan Pavć. On uopće ne sumnja da će bt mnogo zanteresranh brucoša, buduć da je rječ o jednstvenom studjskom programu u cjeloj držav, a hoteljerstvo gastronomja Ljutć: Plan je ć zvan Splta Ideja o pokretanju studja u Makarskoj postoj dug nz godna, a ponovno je potaknuta u razgovoru sa županom Blaženkom Bobanom kada smo održal sastanak na temu suradnje Sveučlšta Spltsko-dalmatnske županje. Clj nam je pojedne studje dsperzrat zvan Splta. Osm ovoga studja u Makarskoj, u pregovorma smo s MORH-om o osnvanju nterunverztetskog centra na Vsu, također pod patronatom Sveučlšta u Spltu, gdje bsmo najmanje jednom mjesečno, a ljet vše puta organzral smpozje, radonce. Također m je želja pokrenut studj arheologje u Solnu kazao je rektor prof.dr.sc. Dragan Ljutć stčuć kako je potrebno osluškvat potrebe društva tržšta, obzrom da postoje pojedn studj koj ne prvuku n jednoga brucoša, a s druge strane nedostaje kadrova za najvažnje gospodarske grane. Ne moramo razvjat sve programe na svakom sveučlštu, nego se dogovorom usmjert prema određenm fakultetma, nužnm za razvoj pojednog područja.spltsko sveučlšte je jako u STEM području, ne smjemo zanemart n naše humanstčke društvene studje, al n čnjencu da smo m u Dalmacj orjentran na turzam martmnost, poručo je rektor Ljutć. Sudonc dogovora o osnvanju fakulteta u Makarskoj spred buduće fakultetske zgrade Ivan Pavć: Bude l nteresa, u dogledno vrjeme upsvat će se zvanredn student su među najjačm gospodarskm granama zapošljavaju najvše radnka. Pavć nam tumač kako će studj bt koncpram na dvje razne, preddplomskoj dplomskoj, a prtom će on koj završe samo prvu trogodšnju raznu moć brat zmeđu brojnh zanmanja jer studj ma određenu završnost. Navod da će moć radt kao recepconar, menadžer recepcje, menadžer sektora hrane pća, turstčk vodč, menadžer prodaje turstčkh aranžmana, menadžer turstčke agencje, wellness-centara, vodtelj u naconalnm parkovma, menadžer u avokompanjama, vodtelj u turstčkm agencjama, rent-a-car agencjama; mogu radt kao marketnšk menadžer, vodtelj za turzam u prometnm podu- zećma... Ukratko, pruža m se cjel nz zanmanja koja mogu obavljat nakon što završe preddplomsk studj. Prtom će mat jako puno prakse, pa neće doć nabldan suhoparnm teorjskm znanjma, nego će praktčk bt gotov radnc. Ako se nakon te tr godne pak odluče nastavt svoje obrazovanje, mogu upsat dplomsk studj Hoteljerstva gastronomje, al, ako požele, mogu se odlučt za ups na slčne studje koje zvod Sveučlšte u Spltu druge vsokoobrazovne ustanove. Takva mogućnost postoj jer je ovaj studj koncpran na načn da, pored nza specjalstčkh kolegja z hoteljerstva gastronomje, obuhvaća nz temeljnh ekonomskh kolegja stče prof. dr. Ivan Pa- vć dodaje da će, sto tako, dplomsk studj u Makarskoj bt otvoren za ups polaznka koj su prethodno završl nek srodan studj ekonomskog predznaka. Bude l nteresa, predvđeno je da se u dogledno vrjeme upsuju zvanredn student, koj će studrat uz rad. Iako je sasvm zvjesno da će se većna brucoša regrutrat s područja Makarske rvjere, rektor Ljutć vodtelj Pavć naglašavaju kako to nkako neće bt sključvo lokaln studj. Očekuju nteres budućh studenata z cjele Hrvatske, koj će, nakon što dplomraju, bez većh teškoća pronać posao u struc. Onma koj dođu z drugh krajeva, osm prvlegja da studentske dane provode u predvnom turstčkom gradu, bt će na raspolaganju povoljan studentsk smještaj, koj b se trebao osgurat također u sklopu samostanskog kompleksa. Računamo da će se naš student zapošljavat na području cjele Hrvatske, a naročto na području od Zadra do Dubrovnka, a u zvođenju studja računamo na podršku velkh hotelskh poduzeća z Tučepa, Brela, Baške Vode, Makarske Žvogošća, to u smslu provedbe mentorranja studenata za vrjeme praktčne nastave navod Pavć. Razgovor u tom smjeru, kako doznajemo, već su započel, a na cjeloj Rvjer sv s oduševljenjem očekuju početak rada novog dslocranog studja Sveučlšta u Spltu.

6 6 Plodna suradnja znanost gospodarstva POTPISAN SPORAZUM O SURADNJI SVEUČILIŠTA U ZAGREBU, SVEUČILIŠTA U MOSTARU I TVRTKE KONČAR Sporazumom se nastoj ojačat suradnja zmeđu akademske zajednce gospodarstva jer su znanost, tehnologja novacje pokretač gospodarskoga razvoja zemlje N Sporazum Končar-UNIZG-UNIMO a temelju zajednčkog nteresa za međusobnm povezvanjem, 28. prosnca godne potpsan je trparttn Sporazum o suradnj Sveučlšta u Zagrebu, Sveučlšta u Mostaru tvrtke KONČARELEKTROINDUSTRIJA d.d. Ovaj će sporazum omogućt sudjelovanje doktora znanost, zaposlenka tvrtke Končar u zvođenju nastave na studjma Sveučlšta u Mostaru. Sporazum su u me svojh nsttucja potpsal rektor Sveučlšta u Zagrebu prof. Damr Boras, rektor Sveučlšta u Mostaru prof. Zoran Tomć predsjednk Uprave tvrtke KONČAR-ELEKTROINDUSTRIJA d.d. Darnko Bago, a clj je ojačat suradnju zmeđu akademske zajednce gospodarstva jer su znanost, tehnologja novacje pokretač gospodarskoga razvoja zemlje. Obrazovanje sukladno tržštu rada Jedna od msja Sveučlšta u Zagrebu davanje je podrške ostalm sveučlštma, posebno Sveučlštu u Mostaru, u njhovom razvoju podzanju kvaltete studjskh programa stražvačkoga rada. Povezvanje sveučlšta s gospodarstvom, pogotovo s onm tvrtkama koj ulažu u straž- vanja te u čjem sastavu djeluju znanstven nsttut, prdonos razvoju društva u cjeln kazao je rektor Boras. Rektor Tomć pojasno je da je ovaj sporazum od strateške važnost za podzanje kvaltete nastave znanstveno-stražvačkh aktvnost na Sveučlštu u Mostaru jer zravno prdonos refor- m Sveučlšta koja de prema uključvanju praktčara u nastavu, al oblkovanju postojećh novh studjskh programa prlagođenh potrebama tržšta. Ovo je prav prmjer snergje gospodarstva znanost kao takav treba prdonjet bržem razvoju tehnologje novacja, što je uvjet razvoja društva. Zahvaln smo rektoru Borasu predsjednku Uprave gospodnu Bag na uključvanju Sveučlšta u Mostaru u ovaj sporazum staknuo je rektor Tomć. Potvrda suradnje Potpsan sporazum svojevrsna je poveznca s projektom Upravljanja znanjem SURADNJA SVEUČILIŠTA U SPLITU I MAĐARSKE BANKE koj se provod u suradnj s tvrtkom Končar, Sveučlštem u Zagrebu, Flozofskm fakultetom te Fakultetom elektrotehnke računarstva Sveučlšta u Zagrebu. Predsjednk Uprave tvrtke Končar podsjeto je da rječ o projektu koj je ncran unutar njhova programa Dgtalzacje. Kao što smo ponosn na poslovne rezultate, stražvanje razvoj, nova tržšta prozvode ponosn smo na suradnju s akademskom zajedncom, koja se odvja kroz brojne oblke suradnje. Končar fakultetma školama daje podršku u oblku modernzacje nfrastrukture; raznm nagradama potčemo zvrsnost studenata tjekom preddplomskh, dplomskh posljedplomskh studja, a sa znanstvenom stručnom zajedncom usko surađujemo kroz prepoznavanje, defnranje mplementacju nza projekata kojma se, kroz ravnopravnu suradnju obju strana, jača sprega s gospodarskm sektorom. Sporazum koj smo danas potpsal samo je još jedna potvrda ntenzvne suradnje s vsokoobrazovnm nsttucjama rekao je Bago. Sporazum je sklopljen na temelju Odluke o zvođenju nastave nastavnka Sveučlšta u Zagrebu na drugm vsokm učlštma u Republc Hrvatskoj zvan Republke Hrvatske, koju je Senat Sveučlšta u Zagrebu dono 2009., te njeznh kasnjh dopuna (2012., 2013., 2015., 2018.), kao Sporazuma o suradnj sklopljenog zmeđu Sveučlšta u Zagrebu Sveučlšta u Mostaru Donacja OTP-a za bolj standard studenata R ektor Sveučlšta u Spltu prof. Dragan Ljutć predsjednk Uprave OTP banke Balazs Bekeffy potpsal su ugovor o donacj OTP banke Sveučlštu u Spltu u znosu od 250 tsuća kuna. Potpsvanju su nazočl prorektor Sveučlšta prof. Leandra Markć Vranješ, prof. Đurđca Mletć, prof. Goran Kardum prof. Željko Radć te predstavnc OTP banke Zvonmr Akrap Slvja Bareša. OTP banka Sveučlšte uspješno surađuju godnama kroz permanentnu potporu Banke razlčtm projektma Sveučlšta njegovh sastavnca, a ova donacja će također bt usmjerena ka povećanju kvaltete studranja žvota studenata. Donacja je zalog da će se nadalje suradnja nastavt razvjat na dobrobt Sveučlšta, odnosno mladh ljud, a samm tme naše lokalne zajednce. Svaka donacja Sveučlštu je dobrodošla, al ono što je još važnje je perspektva koja se pruža našm studentma suradnjom s OTP bankom, a to je mogućnost zapošljavanja to studenata sa svh sastavnca, odnosno razlčth struka, od ekonomsta do nženjera računarstva. Na taj načn mladm ljudma nudmo prlku ostanka u našem gradu regj kazao je rektor Ljutć zahvalvš predstavncma OTP banke na dosadašnjoj uspješnoj suradnj. Predsjednk Uprave OTP banke Balazs Bekeffy također je zrazo zadovoljstvo odlčnom suradnjom sa Sveučlštem lokalnom zajedncom, kazavš kako je potpsvanje ovog ugovora još jedan korak dalje. Uprave Sveučlšta u Spltu OTP banke na prmopredaj donacje

7 7 OKRUGLI STOL STUDENATA PBF-a Dojmov studenata Lucja Bušć Izrada semnarskog rada olakšala je shvaćanje osnovnh ekonomskh pojmova alata za procjenu fnancjskh parametara odabranog poduzeća. Prje okrugloga stola smatrala sam kako je poduzetnštvo najnezahvalnja profesja koju građann Hrvatske može zabrat, no sada vše ne mslm tako. Andrea Buratovć Izrada semnarskog rada omogućla m je da na prvom razgovoru s menadžercom aktvno pratm odgovore postavljam odgovarajuća ptanja. Odgovor menadžera dal su m deju da se možda sama okušam u poduzetnčkm vodama. Mroslava Bernat Izrada semnarskoga rada m je zbog brojnost zadataka olakšala snalaženje u ekonomskog okruženju te razumjevanje složenh defncja funkcja menadžerske djelatnost. Sada s mnogo vše sgurnost stupam u razgovore o ekonomskm temama. Okrugl stol odgovor menadžera omogućl su m konceptualn pogled na stuacju, teorju na predavanjma spojla sam sa stvarnm događajma u praks. Martna Dadć Izrada semnarskog rada u samm počecma predstavljala je velk zazov, no s odmakom vremena svak nov zadatak postajao je sve lakš. Zanmljvo m je blo čut u praks o poduzetnčkoj djelatnost tjekom slušanja odgovora menadžera. Menadžerske mudrost u prehrambenoj ndustrj Pše Ivan Perkov Snmo Damr humsk N a Prehrambeno-botehnološkom fakultetu održan je okrugl stol studenata kolegja Menadžment PBF-a pod nazvom Menadžerske mudrost potrebe u poslovanju, rastu razvoju poduzeća. Okruglome su stolu prsustvoval gost predavač, vodtelj uspješnh tvrtk: Žaklne Troskot (Améle), Vlatka Mroslav Kuzmć (Annapurna d.o.o.), Teodor Švaljek dr. med Snježana Benčć Colarć (Salvus d.o.o), Arjana Šafranko Salhćehajć (Šafram d.o.o.) koj su podjell sa studentma svoje znanje skustvo. Događanje je podržao dekan Prehrambeno-botehnološkog fakulteta Sveučlšta u Zagrebu, prof. Damr Ježek nostelj kolegja Menadžment, mr. Vladmr Žanć. Student kolegja Menadžment su u sklopu nastavnh obveza dobl zadatak od nekolko poduzeća u razlčtm sektorma odabrat ono najbolje prema fnancjskm pokazateljma te to sto poduzeće pratt tjekom semestra. Teorja s predavanja omogućla je shvaćanje osnovnh ekonomskh pojmova teorja te razumjevanje menadžerskh alata za procjenu strategja poduzeća. Četr tma (vođe tmova studentce: Bernat Mroslava, Bušć Lucja, Buratovć Andrea, Dadć Martna) uspjela su ostvart kontakt s menadžerma te h pozvat na Fakultet, a rezultat Student kolegja Menadžment u sklopu nastavnh obveza dobl su zadatak od nekolko poduzeća u razlčtm sektorma odabrat ono najbolje prema fnancjskm pokazateljma te to sto poduzeće pratt tjekom semestra Tm FOO DIE GIRLS Bezuk Iva tna Dadć Mar Ivana Hajdnjak Monka Ivankovć Petra Lončarć ja Bogovć Mar Gabrjela, Andrea, Buratovć a, Kuraca Ivon ta Maras Mar NIA F Tm OMF(u) oslava, Bernat Mr ara, Marć Barb p, Modruš Jos a, onel Režan Ant onka Vlašć Ver promjenama, a poručo m je da ne msle da se do uspjeha može doć preko noć. Puno predanog rada je potrebno za uspjeh ono još btnje, da mlada osoba zna što žel. Naglaso je da je važno da rodtelj dopuste djec da rade budu ono što žele. Žaklne Troskot, vlasnca poznate zagrebačke slastčarnce Amele, staknula je ka- : EDAVAČI GOSTI PR ATIGMA Tm KRE ja, Bušć Luc eja, Jurć Mat Jospa, Kaptanovć ja, Longn Luc Pnčar Ana resursma, poglede sudonka na ptanje angažranja mladh stručnjaka s PBF-a te savjete sastavncama sveučlšta za prlagođavanje zlaznh kompetencja studenata s potrebama na tržštu rada. Teodor Švaljek z tvrtke Salvus d.o.o. je naglaso kako je za mlade ljude btno da su agln da se uspješno prlagođavaju TREBE ROSTI PO RSKE MUD nju, MENADŽE odnevnom poslova ća u svak oju poduze rastu razv ja : Organzac Tm LUM je blo prsustvovanje na okruglome stolu. Moderatorca okrugloga stola bla je studentca nutrconzma Mroslava Bernat, a ptanja su bla vezana uz msje vzje poduzeća, procese planranja organzacje u svrhu realzacje cljeva, usklađvanje strategje poduzeća s promjenama u okoln, potrebe za ljudskm STOL OKRUGLI enadžment kolegja M a at en ud St skot Žaklne Tro e stc Améle sla d.o.o. zmć, Mroslav Ku zmć Vlatka Ku a d.o.o. Annapurn ljek Teodor Šva etlana dr.med. Svj larć Benčć Co.o. Salvus d.o ranko Arjana Šaf Salhćehajć.o. Šafram d.o a 1, PBF :30, Predavaonc DATUM: MJESTO: E M IJE VR ko joj je uvjek važno u ponudu uvodt nove prozvode, čme se zadovoljavaju potrebe potrošača, a prtom se skazuje kreatvnost realzraju zamšljene deje. Dodala je da je njezno poduzeće otvoreno za prjave na odrađvanje stručne prakse te će, uvođenjem novh tehnologja, zasgurno u budućnost trebat znanja stručnjaka s PBF-a. Drektorca Šaframa, danas jedne od vodećh tvrtk u svojem sektoru, Arjana Šafranko Salhćehajć staknula je kako su stup svake frme radnc, kako su zaposlenc Šaframa zapravo jedna velka obtelj. Vjeruje u praktčn team buldng, pa je tako sve ljude z uprave odvela na polje u kojem uzgajaju začnsku paprku po kojoj su najpoznatj kako b sv zajedno radl paprkaš. Najboljma je osgurala nagrade, te stče kako se uvjek splat nagradt dobre radnke kako b ostal motvran. Smatra kako su studentske prakse odlčan načn kako b studentma omogućl lakšu tranzcju z studentskh klupa u stvarn svjet. Vlatka Mroslav Kuzmć, vlasnc poduzeća Annapurna d.o.o. koje se bav prozvodnjom prrodne hrane na baz soje pšence, s radom su započel godne jer su željel radt nešto što vole. Stalno se trude bt novatvn kreatvn, što se vd po njhovm prozvodma pa tako u ponud maju setan kebab setan bolognes. Sam osmšljavaju recepture prema svojem ukusu, a pokazalo se da upravo t okus odgovaraju kupcma. Za sada zvoze svoje prozvode u 4 europske zemlje, a clj m je prošrt se još vše na vanjsko tržšte. Ne ulažu u marketng, oglašavanje n reklamranje jer se prozvod prodaju prema preporuc zadovoljnh kupaca. Kako sam kažu: Najbolja reklama m je kad kupc drugma preporuče njhov prozvod. Otvoren su za prmanje studenata u svoj pogon da vde načn na koj rade, a napomenul su da maju u planu zaposlt tehnologa u prozvodnj te nutrconsta za psanje članaka te edukacju potrošača.

8 8 STUDENTIMA SPLITSKOG PMF-a OMOGUĆENA MREŽNA RAZMJENA PODATAKA EMREX za lakšu moblnost Prstupom mrež EMREX student PMF-a će ubuduće učnkovtje kontrolrat vlastte studentske podatke te njhovu razmjenu prgodom studentske razmjene unutar Europske unje, čme je osgurana snažnja potpora studentskoj moblnost rodoslovno-matematčkog fakulteta u Spltu je završen početkom prosnca u suradnj s Agencjom za znanost vsoko obrazovanje te konačnm povezvanjem funkconalnost ISVU sustava s mrežom EMREX. Mreža EMREX je rješenje kojm se podac studenata razmjenjuju zmeđu nsttucja vsokog obrazovanja u Europ, al na drugm kontnentma jer su članov mreže vsokoobrazovne nsttucje u Azj Amerc. Njegova najveća korst je povećana raspoložvost veća pouzdanost podataka o postgnućma studenata. Najšru upotrebu mreža je našla kod studenata Ldja Lolć U prosncu godne Prrodoslovno-matematčk fakultet Sveučlšta u Spltu prstupo je mrež EMREX, čme je omogućo svojm studentma kvaltetnju razmjenu podataka u svrhu studentske moblnost. Prstupom spomenutoj nformacjskoj mrež, Prrodoslovno-matematčk fakultet u Spltu je postao prva sastavnca Sveučlšta u Spltu koja je svojm studentma omogućla dobvanje prjepsa ocjena kroz sustav e-građan u sklopu usluge e-razmjena studentskh ocjena. Tm potezom student će ubuduće mat mogućnost učnkovtje kontrolrat vlastte studentske podatke te njhovu razmjenu prgodom studentske razmjene unutar Europske unje. Ovm prstupom je osgurana snažnja potpora studentskoj moblnost kroz jednostavan, elektrončk, prjenos osobnh podataka podataka o tjeku studja na drugo vsoko učlšte u strojno čtljvom oblku u skladu s odredbama Uredbe o zaštt osobnh podataka. Projekt prstupanja Pr- koj zbog moblnost studranja žele brzo, sgurno kvaltetno prenjet svoje podatke u blo koju zemlju uključenu u projekt, odnosno kod studenata koj žele u nozemstvu nastavt svoje obrazovanje, l pak svoje podatke podjelt s potencjalnm poslodavcma drugm organzacjama. H r vatska je u projekt uključena preko Agencje za znanost vsoko obrazovanje, kao prdruženm članom EMREX-a. U rujnu prošle godne Hrvatsko katolčko sveučlšte je postalo prvo sveučlšte z Republke Hrvatske koje je prstuplo ovoj međunarodnoj mrež. R.I. Gradtelj znanja OBILJEŽEN DAN SPLITSKOG FAKULTETA GRAĐEVINARSTVA, ARHITEKTURE I GEODEZIJE Rektor Dragan Ljutć najavo je punu podršku Sveučlšta u Spltu FGAG-u, od prostornog razvoja do kadrovske poltke okrenute mladm stručnjacma K rajem prosnca Fakultet građevnarstva, arhtekture geodezje Sveučlšta u Spltu svečanom je sjedncom svoga fakultetskog vjeća oblježo svoj dan. Sjednc su nazočl dekan zv. prof. Nkša Jajac prodekan doc. Nkolna Žvaljć, doc. Ivo Andrć, prof. art. Neno Kezć, doc. Martna Baučć, doc. Neno Torć, prof. Alen Harapn te ostal uzvanc: rektor Sveučlšta u Spltu, prof. Dragan Ljutć, bvš dekan prof. Jakša Mlčć, prof. Dušan Marušć, prof. Bernardn Peroš, prof. Bors Trogrlć, profesor emertus prof. Tanja Roje Bonacc prof. Ognjen Bonacc, zaposlenc fakulteta, vanjsk suradnc, članov Studentskog zbora fakulteta, studentce student te predstavnc suradnčkh tvrtk nsttucja. Pozdravne rječ nazočnma je uputo rektor Ljutć česttavš m na dosadašnjm znanstvenm stručnm uspjesma. Fakultet građevnarstva, arhtekture geodezje važna je sastavnca našeg sveučlšta zato ćemo m pružt potporu u njhovu daljnjem razvjanju, u pogledu šrenja prostornh kapacteta kao poztvnom kadrovskom poltkom, naročto kada su u ptanju mlad ljud, postdoktorant koje trebamo zadržat na našem sveučlštu dat m mogućnost zapošljavanja Izvješće o radu fakulteta podno je dekan Nkša Jajac Rektor Dragan Ljutć na proslav Dana FGAG-a Na Danu FGAG-a nagrađen su profesor student kazao je rektor Ljutć poručvš studentma da se obrazuju, uče rastu jer su on naš zalog za bolju budućnost. Dekan Jajac je u svom zvješću o radu fakulteta posebno staknuo produktvnost znanstvenka, koja se najbolje očtuje u broju objavljenh radova u godn. Name, ukupno je objavljeno 67 znanstvenh stručnh radova u časopsma, od toga je 29 ndeksrano u baz Current Contents Connect, 49 u Web of scence 54 u Scopusu. Također je objavljeno 46 znanstvenh stručnh radova/sažetaka u zborncma skupova, dva znanstvena stručna poglavlja u knjgama te osam znanstvenh knjga, udžbenka skrpta, monografja zbornka, kojma je zdavač bo FGAG l su urednc/autor bl djelatnc FGAG-a. Sve ove godne uspješnog rada fakulteta plod su truda rada svh našh djelatnka, od profesora emertusa do mladh znanstvenka poručo je dekan Jajac. Prof. Predrag Mščevć, član Povjerenstva za zdavačku djelatnost Sveučlšta u Spltu zložo je prkaz zdavačke aktvnost FGAG: Lekskon spltske moderne arhtekture, autor Darovan Tušek, Utjecaj vjetra na konstrukcje, autor Bernardn Peroš, Spl sk matun, autor Edo Šegvć, Grad Splt arhtekt Ante Kuzmanć, autor tekstova Ante Kuzmanć, Vedran Mmca, Sanja Matjevć Barčot, autor eseja Dens Kuljš, Robert Plejć, Saša Randć, Tonč Peovć, Andro Krstulovć Opara (ntervju), Jere Kuzmanć, ASMOSIA XI: nterdscplnary studes on ancent stone: proceedngs of the Eleventh Internatonal Conference of ASMOSIA (Assocaton for the Study of Marble & Other Stones n Antquty) Splt, May 2015, urednc Danela Matetć Poljak Katja Marasovć, Zbornk: Zajednčk temelj 2018 unstem: šest skup mladh stražvača z područja građevnarstva srodnh tehnčkh znanost, rujna 2018., Splt, urednc: Marna Sunara Kusć Morena Galešć, Stručna publkacja Urbact III: Soln grad na moru, urednc Marjana Žžć, Hrvoje Bartulovć Dujmo Žžć, časops Internatonal Journal for Engneerng Modellng Vol. 30 (2018), No. 1-2, urednc Vedrana Cvtanć, Mrela Galć, Alen Harapn, Dragan Poljak, Bors Trogrlć, počasn urednc Ante Mhanovć Pavao Marovć. Svečana sjednca bla je prgoda za dodjelu nagrada. Tako je za dugogodšnj rad postgnuća tjekom rada na FGAG-u nagrađena Anka Karan te mr. sc. Vladca Herak Marovć, a prof. art Ante Kuzmanć za godne marljva predana rada na fakultetu. Dodjeljene su nagrade najboljm studentma, Nagrada dekana za posebna sportska postgnuća osvajanjem europskog sveučlšnog prvenstva u nogometu godne te doprnos promocj fakulteta studentu Flpu Omazću, dok je nagrada Ivana Šverko prpala studentc Dor Stupalo. R.I.

9 9 PREDSTAVLJAMO SPLITSKI CENTAR ZA HRVATSKE STUDIJE U SVIJETU Čuvar jezčnog kulturnog dentteta Pše: dr. sc. Jagoda Granć, vodteljca CEHAS-a C entar za hrvatske studje u svjetu (CEHAS) djeluje od godne na Flozofskome fakultetu Sveučlšta u Spltu. Temeljna je vrlo zahtjevna zadaća Centra, koj uspješno surađuje s brojnm znanstveno-nastavnm kulturnm nsttucjama šrom svjeta, znanstveno proučavanje te promcanje očuvanje hrvatskoga jezka, dentteta kulture zvan granca Hrvatske. U usporedb s nekm drugm jezčnm zajedncama, hrvatska je brojem mala, čak kad se zbroje sv govornc kojma je hrvatsk prv l drug jezk, al zato ustrajna u očuvanju svoga jezčnog kulturnog manjnskog dentteta na kojemu god kontnentu bla. Tome clju uvelke prdonos spltsk Centar u podučavanju hrvatskoga kao drugoga stranoga jezka, koj polaznke upoznaje s povješću te bogatom hrvatskom kulturom baštnom. Od svoga osnutka CEHAS nud razlčte sveučlšne semestralne programe hrvatskoga jezka na svm jezčnm raznama, usklađenm sa Zajednčkm europskm referentnm okvrom za jezke ZEROJ (Common European Framework of Reference for Languages CEFRL/CEF). Uz jezčne vježbe, postoje razlčt sveučlšn kolegj hrvatske kulture cvlzacje, al terenska nastava neposredno upoznavanje s hrvatskom kulturom baštnom. Sv zajedno čne vrlo kvaltetan dobro koncpran program koj prepoznaju sam polaznc, čje je dobro skustvo najbolja preporuka svm novm polazncma, blo da je rječ o stpendstma Sredšnjega državnog ureda za Hrvate zvan Hrvatske (najčešće su to potomc hrvatskh seljenka), l studentma kroatstke/slavstke koj dolaze s nozemnh sveučlšta, l pak o studentma u sklopu programa Erasmus+, CEEPUS l neke druge akademske moblnost. Program za mgrante Da je rječ ustnu o heterogenm grupama, vdljvo je z čnjence da postoje tzv. komercjaln program koj omogućuju stjecanje jezčne komunkacjske kompetencje u hrvatskome jezku te upoznavanje s hrvatskom povješću, kulturom cvlzacjom. Name, s jedne strane, u Hrvatsku, koja je postala članca Europske unje, dolaz žvjet radt brojna populacja kojoj hrvatsk nje maternsk jezk, pa zbog pragmatčkh razloga žele trebaju naučt hrvatsk jezk upoznat hrvatsku kulturu kako b se lakše ntegrral u novo društvo. Čnjenca je da je Hrvatska od europske krzne godne na mgrantskoj rut, pa će mgrantsko jezčno ptanje, koje se već otvorlo, bt još naglašenje posebce dvojezčnost/ všejezčnost, obrazovanje jezčna prava. U Centru se provode spt z poznavanja hrvatskoga jezka latnčnoga psma (na svm raznama) u najrazlčtje svrhe: dobvanje radne dozvole, stjecanje državljanstva td. Svake godne u srpnju održava se već U usporedb s nekm drugm jezčnm zajedncama, hrvatska je brojem mala, čak kad se zbroje sv govornc kojma je hrvatsk prv l drug jezk, al zato ustrajna u očuvanju svoga jezčnog kulturnog manjnskog dentteta na kojemu god kontnentu bla, čemu uvelke prdonos spltsk Centar za hrvatske studje u svjetu Polaznc Centra za hrvatske studje u svjetu Lektor predavač dr. sc. Jospa Korljan Bešlć, dr. sc. Josp Lasć Helena Burć tradconalna Ljetna škola hrvatskoga jezka kulture, koja promče stjecanje jačanje jezčnh, komunkacjskh pragmatčkh kompetencja (čtanje, psanje, govorenje, slušanje razumjevanje) u hrvatskome kao drugome, stranome l nasljednome jezku u ntenzvnome trotjednom programu učenja hrvatskoga kao stranoga jezka. Broj polaznka Centra, uključujuć one u Ljetnoj škol, svake je godne sve već, što na najbolj načn potvrđuje vsoku kvaltetu rada te velku motv- ranost studenata/polaznka, al nastavnka, kojma je najveć uspjeh razna novostečenoga znanja njhovh studenata. Sve programe Centra za hrvatske studje u svjetu, čja je vodteljca potpsnca ovoga članka, zvode vrsn lektor predavač: dr. sc. Jospa Korljan Bešlć, dr. sc. Josp Lasć doktorandca Helena Burć sv s bogatm skustvom poučavanja hrvatskoga kao stranoga jezka na nozemnm sveučlštma, al koj se dalje profesonalno usavršavaju odlaze na moblnost u sklopu programa Era- Jagoda Granć, vodteljca CEHAS-a Dekanca spltskog Flozofskog fakulteta prof. Glora Vckov smus+ /l CEEPUS. Gostujuć na nozemnm kroatstkama/ slavstkama sudjelujuć u nastav kao zvorn govornc, na najbolj načn promču hrvatsk jezčn kulturn denttet. Europska ncjatva Što se pak tče spltskoga sveučlšta, koje je prema nekm rang-lstama vodeće sveučlšte u ovome djelu Europe, a prema brojnm pokazateljma svjetske baze podataka Web of Scence najbolja hrvatska znanstvenostražvačka nsttucja, sve je vše studenata z razlčth zemalja Europe svjeta koj dolaze studrat na Sveučlšte u Spltu. U tome je smslu prjedlog dekance Flozofskoga fakulteta u Spltu, zv. prof. Glorje Vckov, da sv studjsk program na engleskome jezku na sastavncama Sveučlšta u Spltu obavezno sadrže kolegj Hrvatsk jezk kultura a s cljem promovranja hrvatskoga jezka našao na odobravanje na sastanku predstavnka šest sveučlšta unutar Europske unje u sklopu projekta European Unverstes. Rječ je o znmno značajnome sveobuhvatnome projektu Europske komsje koj će se provest u sklopu programa Erasmus+ koj predstavlja jednu od najvažnjh ncjatva u europskome vsokom obrazovanju. Polazeć od deje organzranja združenh studja sveučlšta z raznh zemalja članca Europske unje, projekt je usmjeren zblžavanju Europljana povećanju međunarodne kompettvnost u europskome vsokom obrazovanju. Projekt zagovara deju razvjanja europskh kurkula s novatvnm pedagogjama sustavno strukturranom moblnošću studenata. Uz dmenzju obrazovanja, projekt, dakako, podrazumjeva dugoročnu združenu strategju u znanstveno-stražvačkome djelovanju suradnj unutar šre društvene zajednce. Vrjedno je staknut da je prgodom održavanja nfo dana 18. prosnca godne u Bruxellesu, kojemu je prsustvovalo vše od tsuću sudonka, predsjednca Odjela za vsoko obrazovanje pr Europskoj komsj Vanessa Debas-Santon kao prmjer kvaltetno osmšljene projektne suradnje staknula upravo konzorcj čj je član osm sveučlšta z Francuske, Španjolske, Njemačke, Poljske Malte Sveučlšte u Spltu. Jedan od temeljnh postulata ove europske ncjatve jest razvjanje međukulturne kompetencje všejezčnost ostvarvanje jezčnh prava. Upravo je u tome kontekstu profesorca Vckov staknula važnost ulogu očuvanja promovranja pojednh jezka kultura na europskome prostoru, a koj u domen obrazovanja u svakodnevnome žvotu bvaju, nažalost, zapostavljen (tzv. lesser used languages manje koršten jezc ) u sveprsutnome procesu globalzacje zbog nemnovnog utjecaja engleskog jezka (lngua franca modernoga svjeta) anglosaksonske kulture. Zanteresran stran student S obzrom na ulogu engleskoga kao jezka globalne komunkacje, smatram da na svm raznama obrazovanja, pa tako u vsokome obrazovanju, moramo sustavno skorstt englesk jezk kao važno nformacjsko komunkacjsko sredstvo za prenošenje očuvanje oblježja posebnost hrvatske kulture cvlzacje. K tomu, vrlo je važno osgurat opstojnost njegovanje svekolkoga hrvatskog dentteta promovranje našega jezka među stranm studentma, a što je slučaj s drugm matčnm (većnskm) jezcma u nekm stranm zemljama. Prema dosadašnjemu skustvu u programu djelovanja našeg Centra za hrvatske studje u svjetu, stran student znmno su zanteresran za stjecanje znanja z naše kulture razvjanje početnčkh jezčnh kompetencja u hrvatskome jezku staknula je dekanca Vckov. Na tragu ove ncjatve dekance Vckov, blo je nužno osgurat organzrane programe za provedbu učenja nojezčnoga hrvatskog te hrvatske kulture cvlzacje namjenjenh stranm studentma na preddplomskoj dplomskoj razn, a s cljem da m se omoguć učenje jezka kulture zemlje u kojoj studraju, al u svrhu promocje hrvatskoga jezka kulture u međunarodnome kontekstu. Sveučlšte svojom akademskom poltkom uspješno potče dolaznu odlaznu međunarodnu moblnost studenata osoblja u sklopu razlčth programa akademske moblnost, pa je ta čnjenca dodatn opravdan razlog za uvođenje provedbu učenja nojezčnoga hrvatskog hrvatske kulture, a u konceptu europskh obrazovnh poltka. Stoga je Centar za hrvatske studje u svjetu, kao nostelj programa cjeložvotnoga obrazovanja Hrvatsk jezk kultura za strance, prredo elaborat koj je nakon provedene procedure usvojen na Senatu Sveučlšta u Spltu u rujnu Tme je ncjatva dekance Vckov dobla službenu potvrdu, a Centar za hrvatske studje u svjetu Flozofskoga fakulteta u Spltu još jednu velku zadaću, za sada jedn u Hrvatskoj. Tme je njegova uloga još zahtjevnja. Očekvat je da će se s povećanm brojem polaznka, posebce studenata, sām Centar još vše razvjat u nastavnm aktvnostma (znač, već broj nastavnka), ne manje važno, u znanstvenome radu u novm znanstvenm projektma, publcranju radova organzranju znanstvenh skupova. Jedan takav međunarodn znanstven skup o aktualnoj tem jezka dentteta, djaspore mgracje sam kao vodteljca Centra ncrala za duću akademsku godnu. Dakle, Centar s još zraženjom međunarodnom vdljvošću, a sve u skladu s poznatom uzrečcom nomen est omen Centar za hrvatske studje u svjetu.

10 10 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU PRIRODOSLOVNO-MATEMATIČKI FAKULTET Zagreb, Horvatovac 102a Fakultetsko vjeće Prrodoslovno-matematčkog fakulteta na temelju članka Statuta Fakulteta raspsuje NATJEČAJ za zbor u znanstveno-nastavno zvanje na radno mjesto redovt profesor 1. zbor z područja prrodnh znanost, polje matematka, grana teorja vjerojatnost statstka, na neodređeno vrjeme, u punom radnom vremenu pr Matematčkom odsjeku Prrodoslovno-matematčkog fakulteta Sveučlšta u Zagrebu 1 zvrštelj; u znanstveno-nastavno zvanje na radno mjesto redovt profesor 1. zbor z područja prrodnh znanost, polje matematka, grana algebra grana matematčka analza, na neodređeno vrjeme, u punom radnom vremenu pr Matematčkom odsjeku Prrodoslovno-matematčkog fakulteta Sveučlšta u Zagrebu 1 zvrštelj; MEĐUNARODNO UMREŽAVANJE KEMIČARKI Global Women s Breakfast redn profesor z područja prrodnh znanost, polje Farmaceutsko-bokemjsk fakultet u suradnj s Tekstlno-tehnološkm fakultetom ugosto je znanstveno događanje pod motom Empowerng Women n Chemstry: A Global Networkng Event matematka, grana teorja vjerojatnost statstka, na Pše Ivan Perkov u znanstveno-nastavno zvanje na radno mjesto zvan- neodređeno vrjeme, u punom radnom vremenu pr Matematčkom odsjeku Prrodoslovno-matematčkog fakulteta Sveučlšta u Zagrebu 1 zvrštelj; u znanstveno-nastavno zvanje na radno mjesto zvanredn profesor z područja prrodnh znanost, polje matematka, grana numerčka matematka, na neodređeno vrjeme, u punom radnom vremenu pr Matematčkom odsjeku Prrodoslovno-matematčkog fakulteta Sveučlšta u Zagrebu 1 zvrštelj; u suradnčko zvanje na radno mjesto posljedoktoranda, z područja prrodnh znanost, polje matematka, na određeno vrjeme, u punom radnom vremenu pr Matematčkom odsjeku Prrodoslovno-matematčkog fakulteta Sveučlšta u Zagrebu, za rad na Elementu 6 projekta Provedba vrhunskh stražvanja u sklopu Znanstvenog centra zvrsnost za kvantne kompleksne sustave te reprezentacje Lejevh algebr 1 zvrštelj; u suradnčko zvanje na radno mjesto asstent za rad na hrvatsko-švcarskom SNSF-HRZZ projektu Probablstc and analytcal aspects of generalsed regular varaton z područja prrodnh znanost, polje matematka, na određeno vrjeme, u punom radnom vremenu pr Matematčkom odsjeku PMF-a 1 zvrštelj. Sve nformacje o uvjetma natječaja objavljene su nalaze se na službenoj nternetskoj stranc Prrodoslovnomatematčkog fakulteta Ponude s dokazma o spunjavanju uvjeta natječaja dostavljaju se na adresu: Prrodoslovno-matematčk fakul- G lobal Women s Breakfast odvo se stoga dana na 210 lokacja u 44 zemlje dljem svjeta. Početak je mao na Novom Zelandu te zatm napredovao zapadno po vremenskm zonama sve do Havaja. Clj događanja bo je povezvanje znanstvenca na području kemjskh stražvanja u razlčtm stadjma karjere, u svrhu potcanja protoka nformacja te lokalne međunarodne suradnje. Manfestacja je popraćena globalnom medjskom platformom na društvenm mrežama pod UPAC, #I UPAC100 #GlobalBreakfast, kao na službenoj web-stranc IUPAC-a popraćenoj nteraktvnom kartom na kojoj su užvo praćen počec svh doručaka čme je odaslan globaln kemjsk pozdrav svjetu Global Hand Wave. Global Women s Breakfast je događanje u kojem sudjeluju poglavto žene, a IUPAC je međunarodna nevladna organzacja posvećena promocj čste prmjenjene kemje. Članca je Međunarodnog vjeća znanost ove godne slav stotu obljetncu osnutka. Hrvatska prv put sudjeluje u ovakvom događanju, to na zravn osobn pozv IUPAC-ove glavne međunarodne koordnatorce IUPAC100 obljetnce u godn. Prof. Mary Garson (School of Chemstry and Molecular Boscences, Unversty of Queensland, Brsbane, Australa). Hrvatsk organzacjsk tm, koj uz glavnu organzatorcu Vanju Ljoljć Blć, (FBF) čne prof. Jasmna Lovrć (prodekan za za znanost, FBF), prof. Iva Rezć (prodekanca za znanstveno-stražvačk rad, TTF), Andrea Čer, (FBF), Krstna Radć, (FBF), dr. Anta Somborac Bačura (FBF) doc. Maja Somogy Škoc (TTF), okupo je 74 sudonce s brojnh nsttucja z Zagreba, Osjeka, Splta Beograda. Uz međusobno kratko dnamčno upoznavanje kroz tzv. scence speed datng, zagrebačk je doručak uspostavo užvo vdeopozv s kolegcama na doručcma u Scheffeldu (UK) Lepzgu (Njemačka). Na taj načn je spunjena glavna msja događanja, a to je početno umrežavanje na lokalnoj međunarodnoj razn. Vdeopozdravom, na samom događanju okupljenma se obratla prof. Garson te zahvalla na uključvanju svh sudonca u psanje nove IUPAC-ove povjest. U tjeku samog programa, svojm pozdravnm govorom zrazom dobrodošlce, prsutnma se obrato prof. Željan Maleš, dekan Farmaceutskobokemjskog fakulteta, koj je podržao čtavo događanje od samog početka. Prodekanca prof. Iva Rezć zrazla je zadovoljstvo sudjelovanja Tekstlno-tehnološkog fakulteta, kao partnera u organzacj te staknula da je to rezultat uspješne zajednčke suradnje među stražvačkm tmovma na ova dva fakulteta. Vanja Ljoljć Blć prenjela je sudoncama skustvo osobnog susreta s prof. Garson na nedavnoj konferencj u Aten te skazanm povjerenjem upućvanjem potcajnog osobnog pozva Hrvatskoj, da bude do ovako značajne globalne povjesne proslave. Jako me raduje vdjet tolko kolegca razlčth ekspertza na jednom mjestu, posebno u ovako veselom poztvnom duhu! Kemja je tako šroko područje tolko možemo naučt jedn od drugh. Iskrena srca želm zahvalt svma na sudjelovanju, a posebno dvnom orga- nzacjskom tmu na velkom entuzjazmu vrjednom radu, kojm je ovo znanstveno događanje postao velk uspjeh! Sretna sam što možemo svjetu pokazat da se Hrvatska brne o svojm ženama znanstvencama, al da te ste žene u kemjskm zn a nost ma (u nj hovom najšrem kontekstu) šalju poztvnu, šarmantnu prepoznatljvu slku svjetu na ovaj dan (kravate s kockcama učnle smo svojm znakom). Također, velko hvala našm donatorma dekanu FBF-a, L Oreal Adra d.o.o., Coca Cola HBC Hrvatska d.o.o., Koestln d.d. Trešnjevka laboratorj d.o.o. na podršc - bez njh ovaj dan ne b blo moguće organzrat! Hvala svm hrvatskm medjma, koj su nas popratl, na prlc da se poruka današnjeg događanja šr jer je Global Women s Brekfast Croata upravo organzran u nad da će bt poztvan pomak za sve nas. tet, Matematčk odsjek, Zagreb, Bjenčka 30, najkasnje u roku od 30 dana od objavljvanja natječaja u Narodnm novnama. Prstupnc će bt obavješten o rezultatma natječajnog postupka. mpressum unverstas hrvatske sveučlšne novne redakcja Damr Humsk (fotografja) Ivan Perkov (Zagreb) Tatjana Klarć Leda Rzvan Skmć Sagta Mrjam Sunara Gordana Alfrevć nakladnčk savjet prof. Ante Čovć, predsjednk prof. Goran Kardum prof. Zoran Curć prof. Mslav Grgć Red. prof. Kažmr Hraste prof. Mrjana Matjevć Sokol prof. Vesna Barć-Punda fotografje Hanza Meda glavna urednca Mla Puljz zamjenk glavne urednce Ivan Perkov nakladnc Sveučlšte u Spltu Sveučlšte u Zagrebu za nakladnke prof. Dragan Ljutć prof. Damr Boras, rektor adresa redakcje Ruđera Boškovća 31, Splt telefon unverstas@unst.hr ostalo/sveuclsn-lst-unverstas;

11 11 Osvrt na 1. konferencju o društveno korsnom učenju na sveučlštma PraktčnoAktvnoZajednoInterdscplnarno! Društveno-korsno učenje forma je nastave u kojoj student/ca sudjeluje u radu/ projektu/aktvnost koja se smatra korsnom za društvo, a najčešće unutar neke od organzacja cvlnog društva Pšu Marn Spetć prof. dr. Ladslav Vrsalovć N a Ekonomskom fakultetu Sveučlšta u u Spltu, održana je 1. konferencja o društveno-korsnom učenju na sveučlštma, skraćenog nazva PAZI! Konferencja. Dvodnevn program konferencje koj se sastojao od sesja, radonca, gostujućh predavanja kulturnog programa okupo je vše od 60 sudonka, od znanstvenka z razlčth područja društvenh, humanstčkh, prrodnh tehnčkh znanost, do predstavnka cvlnog društva, vladnh ureda, studenata osoba z poslovnog sektora. U okvru Konferencje, partnerske organzacje podjelle su svoje znanje vezano uz dosadašnju provedbu programa društveno korsnog učenja, kao rezultate evaluacje provedbe ovh programa. Svoja skustva prezentral su student koj su bl uključen u programma društveno korsnog učenja, kroz PAZI projekt, al prethodne projekte Udruge Sunce vezane uz društveno korsno učenje. Konferencja je organzrana kroz 4 sesje sljedećh tema: Iskustva rezultat provedbe društveno-korsnog učenja, Obrazovanje za okolš održv razvoj sudjelovanje studenata, Metode, evaluacja refleksja u društveno-korsnom učenju Partnerstva umrežavanje za društveno-korsno učenje. Pozvan predavač na konferencj bl su: dr. sc. Inke-Mare Badur, koordnatorca za društvenokorsno učenje društven angažman Sveučlšta u Kasselu, Njemačka, Karlsten Altenschmdt, suvodtelj Centra za društveno učenje društveno odgovorno poslovanje (UNIAKTIV) koordnator za društveno-korsno učenje na Sveučlštu Dusburg-Essen, Njemačka zv. prof. dr. sc. Bojana Ćulum, s Flozofskog fakulteta Sveučlšta u Rjec. Stručnjac z Njemačke Hrvatske sudoncma su prpreml nz radonca predavanja koja će zasgurno pomoć svm doncma u Hrvatskoj koj provode svoje programe društveno korsnog učenja. Kao rezultat Konferencje zradt će se Zbornk radova u tskanoj (100 komada) elektrončkoj verzj koj će bt dstrburan sudoncma Konferencje te krajnjm korsncma projekta. Jedan od očekvanh rezultata konferencje je formranje prve mreže za društveno korsno učenje u Republc Hrvatskoj. Na Konferencj, koja je organzrana kao green event, gdje su sudonc dobl poklone u oblku rokovnka sa sjemenkama smreke, staklene boce za vodu, povratne akredtacje slčno, dstrburan je Prručnk o društveno korsnom učenju zrađen kroz projekt Student uče aktvno građanstvo Program druš- tveno korsnog učenja (servce-learnng) za zašttu okolša očuvanje prrode projekt suradnje zmeđu Njemačke Hrvatske. Konferencja je organzrana u okvru projekta PAZI Praktčno-Aktvno-ZajednoInterdscplnarno! program društveno korsnog učenja za okolš održv razvoj, čj je nostelj Udruga za prrodu, okolš održv razvoj SUNCE, a ostal projektn partner su četr fakulteta Sveučlšta u Spltu: Kemjsko-tehnološk fakultet, Ekonomsk fakultet, Pravn fakultet Flozofsk fakultet, kao Udruga bvšh studenata prjatelja Kemjsko-tehnološkog fakulteta (AMACTFS). Društvenokorsno učenje forma je nasta- ve u kojoj student/ca sudjeluje u radu/projektu/aktvnost koja se smatra korsnom za društvo, a najčešće unutar neke od organzacja cvlnog društva. Tme formalno ostvaruje određen broj ECTS bodova unutar određenog kolegja. Ukupno tr strane, fakultet/nastavnc, student organzacje cvlnog društva, maju dobrobt od ovog modela. Student doprnos ostvarenju msje vzje organzacje, u stom trenutku stječe nova posebna znanja vještne pod mentorstvom zaposlenka te ostvaruje shode učenja planranh određenm kolegjma. Dvogodšnj projekt Praktčno-Aktvno-Zajedno-Interdscplnarno! program društveno korsnog učenja za okolš održv razvoj započeo je godne, a fnancran je u okvru Operatvnog programa Učnkovt ljudsk potencjal Europsk socjaln fond te je sufnancran od Ureda za udruge Vlade Republke Hrvatske. Ukupn znos projekta je: ,34 kn, pr čemu sufnancranje kroz ESF znos ,89 kn. Za potrebe Konferencje objavljena je posebna webstranca, na kojma su objavljene sve potrebne nformacje te fotografje s događaja. SVEUČILIŠTE U ZAGREBU Centar za stražvanje prjenos znanja u botehnologj NATJEČAJ Za zapošljavanje posljedoktoranda za rad na projektu Jačanje kapacteta CerVrVac-a za stražvanja u vrusnoj munologj vakcnologj, fnancranom od Europskog fonda za regonaln razvoj, na određeno vrjeme od 3,5 godne (početak rada sječanj 2019.), u punom radnom vremenu, jedan (1) zvrštelj (m/ž) u Laboratorju za bokemju munokemju. Obvezn stručn uvjet: - doktorat z područja prrodnh znanost (polje kemja l bologja) l botehnčkh znanost (polje botehnologja) - zvrsno poznavanje engleskog jezka. Ops poslova: - pročšćavanje vrusa kromatografskm drugm metodama; - karakterzacja vrusa bokemjskm metodama; - dokumentranje zvješćvanje o rezultatma stražvanja; - po potreb sudjelovanje u drugm aktvnostma projekta, sve u dogovoru s vodteljem projekta. Uz prjavu na natječaj potrebno je prložt: žvotops u kojem treba navest osobne podatke podatke o školovanju (prložt preslke svjedodžb) podatke o dosadašnjm zaposlenjma podatkeostručno-znanstvenomusavršavanju,osudjelovanjunaznanstvenmstručnmsastancma,testručnmradoncama/tečajevma(prložtpops/preslke potvrda) podatke o poznavanju engleskog jezka druge podatke relevantne za prosudbu natječajnh uvjeta 2. pops znanstvenh publkacja, 3. dokumente kojma se dokazuju tražene kvalfkacje skustvo Najbolj kanddat bt će pozvan na razgovor, uz mogućnost dodatnog testranja dostave dodatne dokumentacje. Za dodatne nformacje dostavte upt na e-poštu: bhalassy@unzg.hr (dr. sc. Beata Halassy) PrstupncmorajuspunjavatuvjeteutvrđeneZakonomoznanstvenojdjelatnost vsokom obrazovanju (Narodne novne, 123/03, 198/03. (Uredba), 105/04, 174/04, 2/07 OUSRH, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13, 101/14 ORUSRH, 60/15 OUSRH) Statutom Sveučlšta u Zagrebu. Prjave na natječaj s traženom dokumentacjom dostavt poštom na adresu: Sveučlšte u Zagrebu Trg Republke Hrvatske 14, Zagreb, s naznakom prjave na natječaj. Natječaj se sukladno članku 101. stavku 1. Zakona o znanstvenoj djelatnost vsokom obrazovanju (NN 94/13) objavljuje u Narodnm novnama, dnevnom tsku, na nternetskoj stranc Sveučlšta u Zagrebu te portalu EURAXESS. Natječaj je otvoren 30 dana od zadnje objave. Potpunomprjavomsmatraseprjavakojasadržsvepodatkeprlogenavedene u ovom natječaju. Prstupnkom prjavljenm na natječaj smatrat će se samo osoba koja podnese pravovremenu potpunu prjavu sa svm prlozmatespunjavaformalneuvjeteznatječaja.nepotpunenepravovremene prjave neće se razmatrat nt će se podnostelj nepotpunh prjava pozvat na dopunu prjave. Osobe koje podnesu nepotpune l nepravovremene prjave na natječaj te osobe koje ne spunjavaju formalne uvjete z natječaja ne smatraju se prstupncma prjavljenm na natječaj nt će se obavještavat o rezultatma natječaja. Orezultatmanatječajakanddatćebtobavještenpsanmputemlputem elektrončke pošte. Mole se kanddat da uz ponudu navedu e-mal adresu odnosno broj mobtela, kako b h se na taj načn moglo pozvat na razgovor. Sveučlšte u Zagrebu korstt će dalje obrađvat podatke u svrhu provedbe natječajnogpostupkasukladnopropsmakojregulrajuzašttuosobnhpodataka.natječajnadokumentacjaodnosnopodacokanddatmačuvajuse šest mjesec od završetka natječaja, a dulje u slučaju sudskog l slčnog postupka, u kojem slučaju se čuvaju do završetka postupka. Nakon steka roka čuvanja dokumentacja se unštava, s tme da svak kanddat po steku roku čuvanja može preuzet svoju dokumentacju. SVEUČILIŠTE U SPLITU SVEUČILIŠNI ODJEL ZA FORENZIČNE ZNANOSTI NATJEČAJ Jednog zvrštelja (m/ž) na radno mjesto u znanstveno-nastavno zvanje zvanredn profesor z znanstvenog područja Društvene znanost, znanstvenog polja Ekonomja, na Katedr za ekonomske humanstčke znanost u forenzc. Jednogzvrštelja(m/ž)naradnomjestouznanstveno-nastavnozvanjedocent z znanstvenog područja Interdscplnarna područja znanost, znanstvenh polja Temeljne medcnske znanost Botehnologja na Katedr za forenzčnu genetku, bologju kemju. Sv prstupnc moraju spunjavat uvjete propsane odredbama Zakona o znanstvenoj djelatnost vsokom obrazovanju ( Narodne novne, broj 123/03,198/03,105/04,174/04,02/07,46/07,45/09,63/11,94/13,139/13,101/14, 60/15 te 131/17), Pravlnka Sveučlšnog odjela za forenzčne znanost te Statuta Sveučlšta u Spltu. Prstupnc na natječaj trebaju prložt u tskanom oblku: vlastoručno potpsanu prjavu uz naznaku za koju se točku prjavljuju, žvotops, preslk osobne skaznce, preslk domovnce l preslk potvrde o državljanstvu države člance EU, preslk dplome (l druge potvrde) o odgovarajućoj stručnoj sprem, odnosno akademskom stupnju, uvjerenje nadležnog suda da se protv podnostelja prjave ne vod kaznen postupak (ne starje od 6 mjesec), potvrdu o poznavanju hrvatskog jezka C1 stupanj europske razne (za prstupnke z država članca EU). Prstupnc natječaju trebaju dostavt dokaze o spunjavanju nužnh uvjeta propsanh Odlukom o nužnm uvjetma za ocjenu nastavne znanstveno-stručne djelatnost u postupku zbora u znanstveno-nastavna zvanja ( Narodne novne, broj 122/2017), prkaz nastavne znanstvene djelatnost, pops radova te radove relevantne za zbor (separate radova u elektrončkom oblku). Naoglašennatječajmoguse,podjednakmuvjetma,javtosobeobaspola. Svu dokumentacju potrebno je dostavt u dva prmjerka. Prjave se predaju u roku od 30 dana od dana objave natječaja u Narodnm novnama naadresu:sveučlšteuspltu,sveučlšnodjelzaforenzčneznanost, Ruđera Boškovća 33, Splt, s naznakom: Natječaj za radno mjesto docenta/zvanrednog profesora. Zakašnjele nepotpune prjave neće se razmatrat. O rezultatma natječaja kanddat/kanddatknje će bt obavješten u roku od 15 dana od dana donošenja odluke o zboru. pročelnk Odjela zv. prof. dr. sc. Ivca Flpovć

12 12 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU PRIRODOSLOVNO-MATEMATIČKI FAKULTET Zagreb, Horvatovac 102a Fakultetsko vjeće Prrodoslovno-matematčkog fakulteta na temelju članka Statuta Fakulteta raspsuje NATJEČAJ za zbor za zbor u suradnčko zvanje na radno mjesto docent z područja prrodnh znanost, polje fzka, grana atomska molekulska fzka (ekspermentalna), na neodređeno vrjeme, u punom radnom vremenu, u Zavodu za ekspermentalnu fzku pr Fzčkom odsjeku Prrodoslovnomatematčkog fakulteta Sveučlšta u Zagrebu - 1 zvrštelj. za zbor u suradnčko zvanje na radno mjesto posljedoktorand z područja prrodnh znanost, polje fzka, grana nuklearna fzka (teorjska), na određeno vrjeme u trajanju od 1 godne, u punom radnom vremenu, za rad na HRZZ projektu Kvantfcranje neodređenost u formalzmu nuklearnh energjskh funkconala gustoće, u Zavodu za teorjsku fzku pr Fzčkom odsjeku Prrodoslovno-matematčkog fakulteta Sveučlšta u Zagrebu 1 zvrštelj. za zbor u stručno zvanje radno mjesto stručn savjetnk u sustavu znanost vsokom obrazovanju z područja prrodnh znanost, polje kemja, grana anorganska kemja, na neodređeno vrjeme, u punom radnom vremenu u Zavodu za opću anorgansku kemju pr Kemjskom odsjeku Prrodoslovno-matematčkog fakulteta Sveučlšta u Zagrebu - 1 zvrštelj za zbor u suradnčko zvanje posljedoktorand (naslovno zvanje) z područja prrodnh znanost, polje geologja, bez zasnvanja radnog odnosa, u Geološko-paleontološkom zavodu pr Geološkom odsjeku Prrodoslovno-matematčkog fakulteta Sveučlšta u Zagrebu 1 zvrštelj. za zbor u suradnčko zvanje asstenta (naslovno zvanje) z područja prrodnh znanost, polje kemja, grana organska kemja, na određeno vrjeme u trajanju od 3 godne, bez zasnvanja radnog odnosa, u Zavodu za organsku kemju pr Kemjskom odsjeku Prrodoslovno-matematčkog fakulteta Sveučlšta u Zagrebu 2 zvrštelja. za zbor u suradnčko zvanje asstenta (naslovno zvanje) z područja prrodnh znanost, polje kemja, grana bokemja medcnska kemja, na određeno vrjeme u trajanju od 3 godne, bez zasnvanja radnog odnosa, u Zavodu za bokemju pr Kemjskom odsjeku Prrodoslovnomatematčkog fakulteta Sveučlšta u Zagrebu 3 zvrštelja. Sve nformacje o uvjetma natječaja objavljene su nalaze se na službenoj nternetskoj stranc Prrodoslovno-matematčkog fakulteta Rok za podnošenje prjava na natječaj je 30 dana po objavljvanju natječajau Narodnmnovnama. Ponude s dokazma o spunjavanju uvjeta z natječaja dostavljaju se na adresu: Prrodoslovno-matematčk fakultet, Dekanat (Kadrovska služba), Zagreb, Horvatovac 102a. Rezultat natječajnog postupka objavt će se na službenoj nternetskoj stranc PMF-a: (Natječaj). SVEUČILIŠTE U ZAGREBU Centar za stražvanje prjenos znanja u botehnologj NATJEČAJ Jednog zvrštelja (m/ž) na radno mjesto I. vrste u znanstvenom zvanju znanstven suradnk u znanstvenom području: botehnčke znanost, znanstvenom polju: botehnologja, na neodređeno vrjeme, s punm radnm vremenom, u Centru za stražvanje prjenos znanja u botehnologj Sveučlšta u Zagrebu Prstupnc moraju spunjavat uvjete utvrđene Zakonom o znanstvenoj djelatnost vsokom obrazovanju (Narodne novne, 123/03, 198/03. (Uredba), 105/04, 174/04, 2/07 OUSRH, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13, 101/14 O,RUSRH, 60/15 OUSRH 131/17, 96/18.) Statutom Sveučlšta u Zagrebu Dodatn uvjet za zbor na radno mjesto podrazumjeva najmanje 6 godna skustva u znanstveno-stražvačkom radu u području vrusologje, vakcnologje te urođene munost korštenjem razlčtm stančnh molekularnh metoda što je vdljvo z znanstvenh radova objavljenh u časopsma s međunarodnom recenzjom, kao poznavanje prncpa rada u okruženju dobre prozvodne/ laboratorjske prakse. Prjava za natječaj mora sadržavat: 1. žvotops 2. preslke dploma o završenom studju, stečenom akademskom stupnju znanstvenom zvanju 3. prkaz znanstvene stručne djelatnost (navest sudjelovanje odnosno vodstvo znanstvenh l tehnologjskh projekata, sudjelovanje l vodstvo razvojnh studja) 4. pops radova relevantnh za zbor (uz svak rad treba staknut IF kvartlu u godn publcranja, te ctranost rada prema baz ISIWoS). 5. potvrda o zastupljenost ctranost radova znanstvenka u relevantnm bazama podataka potvrda o faktoru odjeka (Impact Factor) pojednog časopsa za određenu godnu 6. preslka domovnce l dokaz o državljanstvu druge države, a stran državljan dužn su prložt dokaz o znanju hrvatskog jezka (napredna razna). Podnošenjem prjave na natječaj, prstupnc natječaja suglasn su da Sveučlšte u Zagrebu kao vodtelj zbrke osobnh podataka može prkupljat, korstt se dalje obrađvat podatke u svrhu provedbe natječajnog postupka sukladno odredbama Opće Uredbe EU-a 2016/679 Zakonom o provedb opće uredbe o zaštt osobnh podataka (Narodne novne broj 42/2018). Rok za podnošenje prjava je 30 dana od objave natječaja u Narodnm novnama. Prjave na natječaj s traženom dokumentacjom poslat poštom na adresu: Sveučlšte u Zagrebu,Trg Republke Hrvatske 14, Zagreb, s naznakom Prjava na natječaj. Potpunom prjavom smatra se prjava koja sadrž sve podatke prloge navedene u ovom natječaju. Prstupnkom prjavljenm na natječaj smatrat će se samo osoba koja podnese pravovremenu potpunu prjavu sa svm prlozma te spunjava formalne uvjete z natječaja. Nepotpune nepravovremene prjave neće se razmatrat nt će se podnostelj nepotpunh prjava pozvat na dopunu prjave. Sveučlšte u Zagrebu prdržava pravo, djelomčno l u cjelost, u svako vrjeme ponštt natječaj. Razvoj ntegratvne procedure upravljanja kontnuranm unaprjeđenjem prozvodnh uslužnh procesa Hrvatsk put prema 4. ndustrjskoj revolucj Četvrta ndustrjska revolucja se temelj na konceptu Pametne tvornce koj se razvja u sklopu laboratorja za ndustrjsko nženjerstvo na FESB-u Pše Marna Crnjac I ndustrjsk sektor je jedna od temeljnh vrjednost europskog gospodarstva. Njegov doprnos je vrlo značajan u ukupnom bruto domaćem prozvodu EU-a osgurava velk broj radnh mjesta. No, suočavajuć se s globalnom konkurencjom, ndustrjska poduzeća prsljena su kontnurano poboljšavat svoje prozvodne, logstčke poslovne procese, te strojeve tehnologju. Za provedbu modernh lean (hrv. vtkh ) metoda unutar poduzeća vrlo važnu ulogu maju zaposlenc njhove sposobnost. Među velkm konkurentma u svjetskoj ndustrj danas se govor o vrlo aktualnoj tem pod nazvom Industrja 4.0. Prozvodn sustav će autonomno razmjenjvat nformacje, pokretat aktvnost neovsno vršt kontrolu. Četvrta ndustrjska revolucja se temelj na konceptu Pametne tvornce koj se razvja u sklopu laboratorja za ndustrjsko nženjerstvo na FESB-u. Pametne tvornce maju potpuno nov prstup prozvodnj, pametn prozvod se uvjek mogu dentfcrat, locrat u svako vrjeme se zna njhova prošlost, trenutn status buduće aktvnost koje su potrebne da b dobo konačan zgled. U dnamčnm uvjetma tržšta ne- Radna skupna sa FESBa u radnoj posjet FEAL-u d.o.o., u prozvodnj u Šrokom Brjegu (BH) ma mjesta zaostajanju za najnovjm trendovma. Hrvatske tvrtke su udaljene od svjetskh tvrtk koje maju značajno razvjenje prozvodne sustave. Sve navedeno motvralo je vodtelja projekta doc.dr.sc. Nkolu Gjelduma da prjav projekt pod naslovom Razvoj ntegratvne procedure upravljanja kontnuranm unaprjeđenjem prozvodnh uslužnh procesa (DEPROCIM) koj je dobo potporu fonda Unty Through Knowledge Fund (UKF), u sklopu natječaja Moja prva suradnja. Ovaj projekt drektno doprnos bržoj prlagodb prozvodnh sustava na krucjalne promjene koje donos nova ndustrjska revolucja. Na projektu sudjeluje stražvačka grupa sa Katedre za ndustrjsko nženjerstvo (FESB), u suradnj sa partnerma z ndustrje Feal d.o.o., Dalstroj d.d., Končar - Energetsk transformator d.o.o., Servce Center Trogr d.o.o. (SCT) te Fakulteta strojarstva, računarstva elektrotehnke (FSRE) Sveučlšta u Mostaru. Prethodne studje ukazuju na potrebu za daljnjm stražvanjma kako b se pomoglo hrvatskm tvrtkama u mplementacj Lean upravljanja na njhovom putu pronalaženja načna za ostvarenje učnkovth prozvodnh uslužnh sustava. Brojn prmjer u svjetu pokazuju uspješnost prmjene lean prncpa na razlčtm poljma, u razlčtm ndustrjama. Clj hrvatskh tvrtk treba bt usmjeren prema četvrtoj ndustrjskoj revolucj. Glavn clj ovog projekta je kontnurano unaprjeđenje prozvodnh uslužnh procesa koje se sastoj od malh koraka unaprjeđenja naglh unaprjeđenja koja općento prate značajne nvestcje. Istražvanja predložena u ovom projektu se fokusraju na suradnju s partnerma z ndustrje kako b se defnrala prmjenla procedura upravljanja procesa poboljšanja prozvodnje usluga. Za projekt su ostvarena sredstva u znosu od ukupno ,00 HRK, od toga FEAL d.o.o sudjeluje sa ,00 HRK. Projekt je započeo 01. prosnca 2017.g. završava 01. ožujka 2019.g. U sklopu projekta, prjavla s se dva Horzon2020 projekata zajedno sa nozemnm partnerma u kojma je vodeć partner bo Waterford Insttute of technology (WIT). On su redom, DIDO projekt u sklopu pozva H2020-SC6-TRANSFORMATIONS te EPIONE projekt u sklopu pozva H2020SC1-BHC Trenutno se rad na prjav novog Horzon H2020 projekta, ID pozva: H2020-ICT , čj akronm je MEASURED. Također, DEPROCIM tm zajedno sa vodteljem katedre za ndustrjsko nženjerstvo red.prof. Ivcom Vežom švcarskm partnerom Inspre AG prjavl su projekt Lean-as-a-servce u sklopu natječaja Hrvatsko-švcarskog programa stražvanja godne. Radn posjet vodtelja doc.dr.sc. Nkole Gjelduma suvodtelja projekta zv.prof.dr.sc. Željka Stojkća partneru projekta SCT d.o.o. u Trogru

13 13 EdUca Pše Ines Sabalć Predstavljanje rezultata stražvanja o zapošljvost studenata PREDSTAVLJENI REZULTATI ISTRAŽIVANJA AGENCIJE ZA ZNANOST I VISOKO OBRAZOVANJE Brtanska sveučlšta prpremaju se za Brext S faksa na posao je I društven prortet Istražvanjem o zapošljvost studenata, koje je AZVO proveo u suradnj sa zagrebačkm Fakultetom organzacje nformatke, Hrvatska uvod praksu sustavnog prkupljanja podataka o zapošljavanju dojučerašnjh studenata P očetkom prosnca u Zagrebu su predstavljen rezultat stražvanja o zapošljvost dplomranh studenata u Hrvatskoj, koje je provela Agencja za znanost vsoko obrazovanje (AZVO) u suradnj s Fakultetom organzacje nformatke Sveučlšta u Zagrebu. Rječ je o naconalnom stražvanju o zapošljvost studenata koj su dplomral akademske godne 2015./2016. Tm stražvanjem, Hrvatska, po uzoru na druge europske zemlje, uvod praksu sustavnog prkupljanja podataka korsnh samm vsokm učlštma, studentma učencma, poslodavcma, donosteljma poltka šroj javnost. Rezultate su predstavle dr. sc. Katarna Pažur Ančć prof. Dana Šmć s Fakulteta organzacje nformatke Sveučlšta u Zagrebu, a objavljen su u publkacj pod nazvom Što nakon dplome?. Događanje je otvorla ravnateljca AZVO-a prof. Jasmna Havranek, koja je staknula kako se zapošljvost mladh danas nedvojbeno nameće kao prortetna zadaća socjalne gospodarske poltke u Hrvatskoj te da je sustavno praćenje zapošljvost važan doprnos rješavanju zazova s kojma se danas suočava hrvatsko društvo. Mnstrca znanost obrazovanja prof. Blaženka Dvjak naglasla je važnost po- Katarna Pažur Ančć s Fakulteta organzacje nformatke Sveučlšta u Zagrebu drške relevantnh tjela u clju kontnuranog praćenja zapošljvost. Dodala je kako podac prkupljen na ovaj načn mogu bt dobro polazšte za utemeljeno donošenje odluka planova u sektoru vsokog obrazovanja gospodarstva. U sklopu predstavljanja rezultata stražvanja održan je okrugl stol na temu Sustavno praćenje zapošljvost u služb povezvanja obrazovanja gospodarstva, na kojem su, uz autorce stražvanja dr. sc. Katarnu Pažur Ančć prof. Danu Šmć, sudjeloval stručnjac z područja vsokog obrazovanja Okrugl stol o sustavnom praćenju zapošljvost te predstavnc poslodavaca studenata: prof. Ivan Rmac s Pravnog fakulteta Sveučlšta u Zagrebu, dr. sc. Darko Huljenć z tvrtke Ercsson Nkola Tesla d.d., Jasmnka Martnovć z Hrvatske udruge poslodavaca, Krstna Alerć z Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Vladmra Ivankovć Bradć z Mnstarstva rada mrovnskoga sustava te Domnk Ivkošć, predsjednk Vjeća studenata veleučlšta vsokh škola. Raspravu je moderrao dr. sc. Teo Matkovć. Događanje je okuplo vše od stotnu sudonka: predstavnke Mnstarstva znanost obrazovanja, Mnstarstva rada mrovnskoga sustava, Mnstarstva gospodarstva, Državnoga zavoda za statstku, Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje, predstavnke vsokh učlšta, gospodarstvenke studente. Istražvanje je provedeno u okvru projekta SKAZVO Unapređenje sustava osguravanja unapređenje kvaltete vsokog obrazovanja, koj AZVO provod u svrhu razvoja novog modela sustava vanjskog osguravanja kvaltete vsokog obrazovanja u Hrvatskoj. Projekt je sufnancran sredstvma Europske unje, a vrjednost mu je ,54 kuna, od čega je 85 posto zravna dodjela AZVO-u z Europskoga socjalnog fonda. R.I. Snmo Goran Katć Zaključc stražvanja - U stražvanju je sudjelovao 7201 student/-ca koj/-a je dplomrao/-la u akademskoj godn 2015./ ,4 posto sptanka završlo je preddplomsk, a 51,3 posto dplomsk studj. - 46,2 posto sptanka u sklopu studjskog programa nje malo obvezatnu stručnu praksu. - Šest mjesec nakon završetka studja, zaposleno je blo 78 posto studenata. - Godnu dana nakon završetka studja, zaposleno je blo 85,6 posto studenata. - Najveć broj sptanka (34,1 posto) zaposleno je na mjer stručnog osposobljavanja za rad bez zasnvanja radnog odnosa posto sptanka prv je posao pronašlo u prvatnom sektoru. - 78,2 posto sptanka zaposlenje je pronašlo u struc. - Nezaposlen kao glavn razlog svoje nezaposlenost navode nedovoljnu ponudu poslova u struc. - Najčešća (25 posto) je strategja pronalaska prvog zaposlenja preko Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, dok se 18,6 posto sptanka samoncjatvno javlo poslodavcu. - Isptanc su prvo zaposlenje ocjenl prosječnom ocjenom 3,72. - Najveć broj sptanka (46,4 posto) ma plaću zmeđu kuna. - Velk broj sptanka nje mao prlku korstt usluge služb za podršku studentma razvoj karjera na vsokm učlštma. br ta nska sveučlšta prpremaju se, ako nevoljko, za Brext. U k upno o d 2 0 z em a lja s koj m a su br t a nsk stražvač profesor najvše surađval, njh 13 su u Europskoj unj. Na el tn m br t a n sk m sveučlštma, oko 70 posto kadra ma studjsko l predavačko skustvo u Europ, stoj u stražvanju Center for Global Hgher Educaton. romet s obje strane La Manchea je gust kvaltetan, a ubuduće će bt otežan skuplj. Ako će Velka Brtanja zć z EU-a dogovorno, tada će sveučlštma bt slčno kao drugm sektorma te zemlje. To znač organzran uredan prjelaz kontrolrano okretanje prema mogućnostma koje m vše odgovaraju, a uz čuvanje nekh svojh prvlegja u EU-u, nekh prvlegja EU-a u Brtanj. Ako, pak, pobjed tvrdoglava poltčka struja, onda će stuacja bt neugodna za sve, no pogotovo za Brtanju. (U oba slučaja nšta se ne mjenja za studente z EU-a koj su već upsan, l će bt upsan ove, godne, barem je tako rečeno u Londonu.) Nem a su m nje d a ć e mnoga brtanska sveučlšta ostat svjetska elta, to se razumje, to je všestoljetna reputacja al nsu sve tamošnje vsokoškolske nsttucje u jednakoj pozcj. Sva su sveučlšta znmno uspješno korstla europske fondove sva će ostat bez njh. No, taj će udar puno vše osjett sromašnje regje, čja lokalna, mala, sveučlšta nsu bla popularna kod stranh studenta l predavača, al su za svoj kraj svoje ljude, bl važn. Nakon Brexta, velka poznata sveučlšta zgubt će, očekuje se, dobar do svojh europskh studenata, pa će se nastojat namrt svojm građanma s manjh sveučlšta. Jedno s drugm, l će malma jako past kvalteta, l će ostat bez sredstava zatvort vrata. Posebno će se osjett gubtak u društvenm dscplnama, u kojma fnancranje z EU-a pone- P kad dostže oko 40 posto. Istna, Brtanja je mnogo davala bla neto uplattelj u zajednčku blagajnu. Al, stna je da je, zahvaljujuć znanju fokusu, z portfelja za znanost stra žvanje, dobvala skoro trećnu vše nego je uplatla. Sveučlšta se boje da sad, kad ostanu sama, država neće taj st znos slat na njhove adrese, a on nje malen, rad se o 8,8 mljard dolara u sedmogodšnjem razdoblju sadašnjeg europskog zajednčkog proračuna. Brtanc nakon Brexta moraju prvuć predavače stražvače studente jer se ne natječu samo s Amerkom, nego s Knom, Australjom, pa Rusjom, u ndustrj obrazovanja ambcoznm zvaneuropskm velkm zemljama. S ove st ra ne, vel k a sveučlšta u EU-u nastoje prvuć stražvače koj vše neće moć ostat u Brtanj. Mnog od njh su bl na kratkoročnm, obnovljv m ugovor ma, tako da m prelazak neće bt težak, a donost će dodatnu ekspertzu. Ipak, zgubt će Brtance. Nov zajednčk europsk proračun ( ) favorzrat će znanost stražvanje, pa će, ako Brtanja zlaz, u tom portfelju bt vše novca. Sredstvma će se najvše okorstt on sa strategjom za razvoj znanost, volju, nsttucje vrhunska znanja, drugm rječma Njemačka. Uz to, raspored sredstava za znanost stražvanja bt će ravnomjernj, svakom pomalo, tako da će se okorstt stočna Europa, al opet on koj su majstor u povlačenju sredstava, na prmjer, Poljac, Čes, Slovac. Da barem hoćemo m. Brtanc su uvjek htjel najbolje, najnventvnje, najkreatvnje projekte, pa ako su slabj otpadal, pak su bl prsljen trčat jako se trudt da h stgnu. Istna je da će Europa, kao cjelna, u akademj, zgubt njhovm odlaskom. Do pronalaska nekog novog modela suradnje.

14 14 U ZAGREBU ODRŽAN PRVORAZREDAN SKUP SA 600 UZVANIKA IZ 39 ZEMALJA Prva konferencja mladh gastroenterologa u Europ Prredo Matja Peršć P rva europska konferencja mladh gastroenterologa (ECYG), održana prosnca u Zagrebu, prva je takva konferencja u Europ, na kojoj je sudjelovalo oko 600 sudonka z 39 zemalja Europe (uključujuć Rusju), te sudonc z Maroka, Egpta, Australje Južne Koreje. Konferencja je održana pod pokrovteljstvom predsjednce RH, Hrvatskog sabora, Mnstarstva zdravstva, Grada Zagreba, Sveučlšta u Rjec Zagrebu te medcnskh fakulteta u Rjec, Zagrebu Spltu, Fakulteta zdravstvenh studja u Rjec Hrvatskog lječnčkog zbora podnaslov Sekcja mladh gastroenterologa koja djeluje unutar Hrvatskog gastroenterološkog društva (HGD) od (pod vodstvom dr. sc. Tomslava Bokuna z KB-a Dubrava) je započela s ntenzvnjm radom s cljem boljeg povezvanja mladh gastroenterologa na razn Hrvatske u klnčkom znanstvenom pogledu. Početkom godne organzral smo prv trodnevn smpozj posvećen članovma sekcje mladh gastroenterologa, a to je bo velk uspjeh koj se ponovo u ožujku u Zadru. Iako smo mala gastroenterološka zajednca, oba smpozja su pokazala da su takv susret nužn da je to prgoda koju su sv mlad članov željno čekal - susrest se raspravljat o zajednčkm nteresma problemma. Također, potrebno je naglast da od samog početka mamo velku podršku starjh članova HGD-a. Krajem doc.dr.sc. Ivana Mkolaševć postala je jedna od 7 članova sekcje Young Talent Group Europe unutar Europskog Gastroenterološkog Društva (eng. Unted European Gastroenterology Organzaton, UEG) s obzrom na navedeno na dosadašnje aktvnost Sekcje mladh gastroenterologa HGD-a, rodla se deja za organzacjom Prve Europske Konferencje Mladh Gastroenterologa (ECYG). Cljev Konferencje Ideja za organzacju konferencje se rodla unutar Sekcje mladh gastroenterologa koja je u sastavu HGD-a te okuplja mlade gastroenterologe z cjele Hrvatske, s cljem daljnjeg kvaltetnjeg obrazovanja osposobljavanja mladh gastroenterologa/medcnskh sestara, a osm prlke za učenjem, konferencja je omogućla razmjenu skustava, upoznavanje ostvarvanje kontakata, te predstavlja platformu za pokretanje kako znanstvene tako stručne suradnje. Isto tako, kao do Konferencje paralelno je organzrana Prva konferencja mladh medcnskh sestara u Hrvatskoj jer smo na taj načn dodatno htjel staknut kako zdrav- Glavn clj konferencje bo je edukacja mladh gastroenterologa mladh medcnskh sestara z područja hepatologje transplantacje jetre, upalnh bolest crjeva, crjevne mkrobote, funkconalnh poremećaja probavnog sustava, klnčke nutrcje tumora probavnog sustava Organzacjsk odbor ECYG: dr.sc. Tomslav Bokun, predsjednk Sekcje mladh gastroenterologa, KB Dubrava, Ivan Jakopčć, dr. med., KBC Rjeka, Nadja Skenderevć, mlada medcnska sestra, KBC Rjeka, doc. Ivana Mkolaševć, predsjednca Organzacjskog odbora, KBC Rjeka, Petra Puž, dr.med, OB Koprvnca, Vktor Domslovć, dr.med, KBC Zagreb, Ana Ostojć, dr.med, KB Merkur, Maja Mjć, dr.med, KB Merkur, Sanja Stojsavljevć, dr.med, KBC Sestre Mlosrdnce PROF:MIROSLAV ŠIMUNIĆ Velk značajan projekt za Ponosn smo da smo bl dejn začetnc prvog ovakvog događaja ne samo u Hrvatskoj, nego u Europ uopće O vako zamašan projekt kao što je organzacja Prve europske konferencje mladh gastroenterologa, nje bo moguć bez angažmana cjelog Hrvatskog gastroenterološkog društva. Stoga smo za kratk razgovor zamoll prof Mroslava Šmunća, dojučerašnjeg predsjednka HGD-a, koj je svoj trogodšnj mandat okončao ovom vše nego uspješnom Konferencjom. Kako bste ocjenl stručno medcnsk javnozdravstven značaj gastroenterologje? -Značaj gastroenterologje lustrrat ću čnjencom da su od svh ljud koj se javljaju na htn ntern prjem 40 % gastroenterološk slučajev, 40% kardološk, a 20% h je s bolestma preostalh područja nterne medcne. To govor o stručno-medcnskom o javnozdravstvenom značaju gastroenterologje te, posljedčno, o potreb mnogobrojnh dobro organzranh subspecjalstčkh praks. A to upućuje na velk značaj samog Hrvatskog gastroenterološkog društva koje danas djeluje kroz svojh 17 sekcja. Ovo naše Društvo osnovano je 1992., al hrvatska se gastroenterologja organzrano razvja već sedamdesetak godna, od osnvanja gastroenterološkog odjela unutar Klnke za unutrašnje bolest na Rebru a pod vodstvom profesora Laszla Kallaa. Danas je stanje takvo da sve državne županjske bolnce u Hrvatskoj maju vlastte gastroenterološke odjele endoskopsku službu. Rad HGD-a zasnva se na sekcjama koje se bave užm područjma unutar gastroenterologje. Brojn članov našeg Društva sudjeluju u dodplomskoj postdplomskoj nastav na hrvatskm sveučlštma. Dal smo značajan doprnos razvoju užh specjalzacja z gastroenterologje u Hrvatskoj, naše je Društvo član nekolko emnentnh međunarodnh udruga, a pojedne naše sekcje ndvdualn članov HGD punopravno sudjeluju u brojnm specjalstčkm europskm svjetskm udrugama. Da b čtatelj lakše shvatl raspon vaše struke molm Vas da nam nabrojte sekcje kroz koje HGD djeluje. -Dakle, mamo endoskopsku sekcju, sekcju za bolest pankreasa, sekcju za bolest jetre, sekcju za ultrazvuk u gastroenterologj, sekcju za endoskopsk ultrazvuk, sekcju za upalne bolest crjeva, sekcju za praćenje helcobacter pylor nfekcje, sekcju za funkcjske poremećaje g trakta, sekcju za klnčku prehranu metabolzam, sekcju za celjakju odrasle dob, sekcju za munologju sluznce nutrtvne alergje ntolerancju, sekcju za onkologju probavnog sustava, sekcju za znanstveno-stražvačk rad, sekcju za etku kvaltetu žvota u bolestma probavnog sustava, sekcju telegastroenterologje, sekcju prvatnka u gastroenterologj, sekcju senora sekcju mladh. Odakle potreba za zdvajanjem posebne sekcje mladh gastroenterologa? -Uz opće-logčan, generacjsk, u Hrvatskoj smo mal još najmanje dva do- bra razloga za osnvanje posebne sekcje mladh gastroenterologa: čnjencu da je skoro trećna članova Društva u sekcj mladh, tj da po profesonalnomedcnskm krterjma spada u mlad gastroenterološk kadar. Istovremeno, u svm segmentma našeg društva svjedočmo odljevu stručnh kadrova z Hrvatske, kojeg nje pošteđena n naša struka, što postaje sve većm naconalnm problemom. Dvje rječ o generacjskom razlogu: sekcju senora trebamo rad stručnog skustva starjh koje je važno u svm strukama a u medcnskoj je naprosto nenadoknadvo. A potreba za posebnom sekcjom mladh stručnjaka maksmalno je zaoštrena geometrjskom progresjom tehnološkh novacja () u

15 stven sustav funkconra na tmskom radu te da je za kvaltetan zdravstven sustav nužno ulaganje u unaprjeđenje znanja rada našh medcnskh sestara tehnčara. ECYG je prva takva konferencja u Europ, ova konferencja bude platforma za uključvanje mladh medcnskh sestara tehnčara Također, prv put u Hrvatskoj održala se konferencja mladh medcnskh sestara, sada z područja gastroenterologje, hepatologje transplantacjske medcne, al svakako nam je želja da ova konferencja bude platforma za uključvanje mladh medcnskh sestara/ tehnčara z drugh grana medcne. Kao cljeve konferencje treba staknut kvaltetnje obrazovanje osposobljavanje mladh gastroenterologa/medcnskh sestara, prlka za učenjem, razmjenu skustava, upoznavanje ostvarvanje kontakata te smo htjel da konferencja bude svojevrsna platforma za pokretanje kako znanstvene tako stručne suradnje. Glavn clj konferencje je bo edukacja mladh gastroenterologa mladh medcnskh sestara z područja hepatologje transplantacje jetre, upalnh bolest crjeva, crjevne mkrobote, funkconalnh poremećaja probavnog sustava, klnčke nutrcje tumora probavnog sustava. Također je prepoznat značaj konferencje kako za hrvatsku gastroenterologju hepatologju, tako u promdžb Hrvatske kao zemlje znanja zemlje mladh ljud, te je konferencja dobla pokrovteljstvo predsjednce RH, Hrvatskog sabora, Mnstarstva zdravstva, Grada Zagreba, Sveučlšta u Rjec Zagrebu te medcnskh fakulteta u Rjec, Zagrebu Spltu, Fakulteta zdravstvenh studja u Rjec Hrvatskog lječnčkog zbora na što smo znmno ponosn. Sadržaj rada Predavanja su bla koncprana po prncpu case-based learnng s naglaskom na up-to- 15 date smjernce z zadane teme koju su prezentral mlad gastroenteroloz/medcnske sestre uz mentorstvo skusnog gastroenterologa/skusne medcnske sestre (par talk). Na konferencj su prkazane nove mogućnost lječenja nealkoholne masne bolest jetre, danas najčešće krončne bolest jetre od koje se procjenjuje da boluje jedna trećna populacje, a kako samo me kaže nastaje kod ljud koj ne konzumraju alkohol odnosno ova bolest jetre nastaje kao posljedca modernog načna žvot. Glavn uzroc ove bolest jetre su komponentne metabolčkog sndroma; šećerna bolest, arterjska hpertenzja, debljna povšene masnoće u krv. Osobto je važno prepoznat, pratt lječt ovu bolest jetre jer je ona rastuć uzrok karcnoma croze jetre. Ono što još brne u kontekstu nealkoholne masne bolest jetre što danas znamo da to nje samo bolest jetre nego je povezana s vše krončnh bolest zvan jetre, a koje su nam od javnozdravstvenog značaja kao npr. kardovaskularne bolest, krončna bubrežna bolest, al polp debelog crjeva karcnom crjeva. Nadalje, u klnčkoj praks posljednjh godna zamjećuje se porast učestalost svh karcnoma probavnog sustava, osobto karcnoma debelog crjeva, gušterače prmarnog karcnoma jetre. U kontekstu karcnoma debelog crjeva, u RH se provod probr na ovaj tumor u osoba starjh od 50 godna putem jednostavnh testova koj otkrvaju krvarenje putem stolce. No, velk je velk problem zapravo poražavajuća čnjenca vrlo slab odazv građana na testranje, manje od 20%. Stoga b ovm putem apelral da se građan odazovu na testranje, jer jedna uspješna metoda lječenja je zapravo prevencja odnosno otkrvanje u ranm stadjma bolest. Velka pažnja tjekom konferencje je bla posvećena transplantacj jetre, a znamo da je Hrvatska vodeća zemlja po broju transplanatcja jetre po broju stanovnka. Prkazana je metoda fekalne transplantacje koja se za sada prmjenjuje kod bolesnka s rezstentnom nfekcjom crjeva bakterjom C.dffcle, a nadamo se da će rezultat prelmnarnh stražvanja omogućt prmjenu ove metode u drugm bolestma probavnog sustava kao npr. upalnm bolestma crjeva, sndromu rtablnog crjeva, pa čak za lječenje nealkoholne masne bolest jetre. S obzrom na sve već značaj klnčke nutrcje kako unutar gastroenterologje, tako unutar drugh grana medcne, tjekom konferencje paralelno su održana dva tečaja klnčke nutrcje u kojma su sudonc mal prlku naučt osnove enteralne parenteralne prehrane u razlčtm gastroenterološkm hepatološkm bolestma. Ovom prlkom bsmo htjel naglast ujedno zahvalt našm profesorma mentorma koj su nam dal svesrdnu podršku pomogl u organzacj ove konferencje. Brojn od njh su aktvno sudjeloval kao predavač mentor. Konferencja je održana u prosncu za vrjeme adventa u našem glavnom gradu Zagrebu, koj je postao jedn grad koj ttulu najbolje božćne destnacje nos tr godne zaredom Sudonc su mal prlku naučt/usavršt praktčne vještne z ultrazvučnh metoda (ultrazvuk abdomena, Dopplera, kontrastnog ultrazvuka elastografskh metoda) endoskopskh metoda (ultrazvuk, retrogradna kolangopankreatografja, zaustavljanje krvarenja z probavnog sustava polpektomja polpa probavnog sustava) kroz endoskopske ultrazvučne radonce koje su organzrane uz velku pomoć EFSUMB-a ROYEA endoskopskog nsttuta z Egpta. Tmsk rad S obzrom na to da se konferencja održala na međunarodnoj razn, htjelo se pokazat kako ljud z male Hrvatske uz tmsk rad podršku mogu organzrat ovakav skup u maloj Hrvatskoj. Buduć da se zadnjh godna bljež porast broja mladh ljud koj odlaze zvan granca, naš mal tm je želo svojm prmjerom pokazat da se u našoj maloj Hrvatskoj mogu pokretat realzrat ovakv velk projekt. Naš mal tm vjeruje da je ključ uspjeha upravo zajednštvo, podjela posla želja za radom napredovanjem, uz ustrajn tmsk rad. Želja nam je bla da ovaj projekt potakne razvoj svjest mladh ljud o potreb za tmskm radom, suradnjom edukacjom kako unutar svog centra, tako zmeđu ostalh centara; jer ne smjemo zaboravt da je mala Hrvatska brojem stanovnka jednaka broju stanovnka nekog većeg europskog grada te se jedno tmskm radom zajednštvom mogu postć rezultat dostojn uzornh razvjenh znanstvenh nsttucja zdravstvenh sustava. Odljev mladh medcnskh sručnjaka Kao što puno mladh lječnka odlaz, tako se posljednjh godna bljež velk odljev mladh medcnskh sestara/ tehnčara zvan granca Hrvatske. Mlad ljud su entuzjastčn te m je btno mat motv za radt ostat u Hrvatskoj, mat prlku za edukacjom razvjanjem unutar svog područja, a svakako je to puno lakše ako mate tm ljud s kojma to možete ostvarvat. Uspjelo se, prje svega kroz tmsk rad, opravdat povjerenje, te se kroz posjećenost, predavanja, endoskopske ultrazvučne radonce, poster sesje, te posjećenost dva LLL tečaja klnčke nutrcje pokazal kolko mladm naraštajma ovo znač. Sa sgurnošću se može reć da su postavljen cljev na kojma se temeljla čtava ECYG prča, a to su educaton, teamwork, research and nternatonal nternshp ostvaren tjekom konferencje. I sv su se držal slogana ECYG konferencje: learn, connect and grow. Ivana Mkolaševć - Jedna od poznatjh poslovca, prlagođena našoj struc, kaže: Uz svakog uspješnog lječnka stoj dobra medcnska sestra. Nažalost, medcnske sestre često se ostavljaju po stran te se zaboravlja njhova komponenta u zdravstvu. Na tragu navedenog, prv put u Hrvatskoj održava se konferencja mladh medcnskh sestara, kao do prve Europske konferencje mladh gastroenterologa, sada z područja gastroenterologje, hepatologje transplantacjske medcne, al svakako nam je želja da ta konferencja bude platforma za uključvanje mladh medcnskh sestara/tehnčara z drugh grana medcne. Uključvanjem mladh sestara želmo još jednom naglast tmsk rad, odnosno kako lječnk nje jedna osoba koja se brne o pacjentu te je samm tme potrebno educrat ulagat u naše medcnske sestre tehnčare. Projekt je vrlo brzo prepoznat od skusnh gastroenterologa profesora te medcnskh sestara z cjele Hrvatske, čja nam je svesrdna podrška od znmne važnost u organzacj projekta, stče doc. dr. sc. Ivana Mkolaševć. Tomslav Bokun - Mlad gastroenteroloz specjalzant su gastroenterologje mlad specjalst gastroenterologje, do 40 godna, a nače čne najveću sekcju Hrvatskog gastroenterološkog društva. Početkom organzral smo prv trodnevn smpozj posvećen članovma sekcje mladh gastroenterologa, a to je bo velk uspjeh, koj se ponovo početkom ove godne u Zadru. Želja nam je da svojm prmjerom potaknemo mlade lječnke drugh stručnh društava u Hrvatskoj da započnu svoje aktvnost unutar svojh stručnh društava bez straha zatraže pomoć od starjh članova. U većn našh centara nedostaje kako gastroenterologa tako medcnskh sestara. No hrvatska gastroenterologja prat svjetske trendove. U nečemu smo u samom vrhu, tako je, prmjerce, transplantacjska medcna hrvatsk brend nešto na što smo sv ponosn, stče dr. sc.tomslav Bokun. Organzacjsk odbor ECYG tm: doc. dr. sc. Ivana Mkolaševć (KBC Rjeka), dr.sc. Tomslav Bokun (KB Dubrava), Sanja Stojsavljevć, dr. med (KBC Sestre Mlosrdnce), Ivan Jakopčć, dr. med (KBC Rjeka), Maja Mjć, dr.med (KB Merkur), Ana Ostojć, dr.med (KB Merkur), Vktor Domslovć, dr. med (KBC Zagreb), Petra Puž, dr.med (OB Koprvnca) Nadja Skenderevć (mlada medcnska sestra, KBC Rjeka) Hrvatsku kao zemlju znanja medcn na koju ne može prmjereno odgovort n samo skustvo n tzv cjeložvotno učenje. Odakle tako velk broj mladh u hrvatskoj struktur gastroenterološkog kadra, uz stovremenu opasnost od odljeva stručnjaka? -Ovako velk broj mladh gastroenterologa rezultat je, prvo, sve većh potreba za ovm stručnjacma, drugo, relatvnom mladošću same struke koja se u proteklh pola stoljeća vrlo brzo razvjala šrla, ne na zadnjem mjestu, vsoko organzranog rada utjecaja našeg Društva koje se znalo zbort za ovako velk broj specjalzanata. S druge strane, ovako velk broj mladh gastroenterologa sam je po seb doprno dnamc rada Društva kako velkm entuzjazmom koj karakterzra mladost, tako odgovornošću starjh kolega utjecajnh članova Društva, posebno u uprav HGD, koj su bl vrlo otvoren za ncjatve mladh. Toj otvorenost prema mladma doprnjela je zajednčka svjest o opasnost odljeva našh stručnjaka z čega je prozašao dodatn trud da se mladm stručnjacma, njhovoj edukacj ncjatvama, posvet veća pažnja od uobčajene, a kako b h se dodatno vezalo za ostanak u Ljepoj Našoj. Rječju, ulaganje u mlade generacje od znmnog je značaja kako za Hrvatsko gastroenterološko društvo Hrvatsku gastroenterologju, tako za Republku Hrvatsku. Smatrate l sretnom okolnošću da ste vlastt mandat na čelu Društva okončal ovako velkm uspjehom kao što je Prva europska konferencja mladh gastroenterologa? -I da ne. Da zbog toga jer je zasta trebalo mat sreće da posljednj mjesec moga mandata na čelu Društva okrunmo događajem za koj je zaslužna hrvatska znanost, struka organzacja, a koj je mao svjetsk odjek. Al ne, jer se n zdaleka ne rad o pukoj sreć, nego o teškom všegodšnjem radu. Naša Sekcja mladh gastroenterologa je vrlo aktvna unutar našeg Društva, najveće zasluge za dobru uspješnu organzacju Konferencje prpadaju vodstvu Sekcje mladh na čelu s dr Bokunom Organzacjskom odboru kojeg je vodla dr Mkolaševć. Al moral su tekako uprjet ostal članov Društva, ne samo m z uprave. Usput: naš Statut nalaže da se uz zbor novog predsjednka Društva bra njegov zamjenk koj će kroz tr godne sam postat predsjednkom. Dakle, u prprem Konferencje sudjelovao je u svojstvu moga zamjenka nov predsjednk našeg Društva, prof Neven Ljubčć, članov drugh sekcja, staknut državn dužnosnc, umjetnc, aktvst Kada su m naš mlad gastroenteroloz došl s prjedlogom za održavanje Prve europske konferencje mladh gastroenterologa oduševo me njhov entuzjazam, te sam Projekt svesrdno podržao skreno vjerujuć u naše mlade u uspjeh našeg Projekta. Ponosn smo da smo bl dejn začetnc prvog ovakvog događaja ne samo u Hrvatskoj, nego u Europ uopće. Ponosan sam na naše mlade gastroenterologe koj su svojm entuzjazmom radom - prvenstveno tmskm radom pokazal da se u našoj Hrvatskoj mogu organzrat ovakv projekt. Ponosan sam što sam za vrjeme svog mandata kao predsjednka HGD-a bo do ovog za Hrvatsku gastroenterologju Hrvatsku kao zemlju znanja velkog značajnog projekta.

16 16 PROJEKT HRVATSKE AKADEMIJE ZNANOSTI I UMJETNOSTI Upoznajmo hrvatsku znanstvenu baštnu Projekt Upoznajmo hrvatsku znanstvenu baštnu uklopljen je u msju HAZU kao čuvara te baštne, uz njeznu promocju u zemlj svjetu Pše Ivan Perkov H rvatska akademja znanost umjetnost je naša najstarja najvažnja znanstvena ustanova koja potče stražvanja skrb za očuvanje hrvatske kulturne znanstvene baštne. Projekt Upoznajmo hrvatsku znanstvenu baštnu uklopljen je u tu msju, a podržavaju ga Zaklada HAZU Mnstarstvo znanost, obrazovanja sporta. Vodteljca projekta dr. Marjana Borć projektne aktvnost organzra ostvaruje u uspješnoj suradnj s uglednm znanstvenm, baštnskm sveučlšnm nsttucjama u zemlj svjetu. Počast velkanma Od samog početka djelovanja projekta najveća se pozornost posvećvala velkanma hrvatske znanstvene baštne koj su bl osobto važn za naconalnu kulturu razvoj znanost u šrem europskom kontekstu. Stoga je projekt od godne započeo s radom na oblježavanju 400. obljetnce objavljvanja tehnčkoga prručnka Machnae novae kaptalnoga djela Fausta Vrančća, zumtelja svjetskoga glasa, koju je UNESC-o naznačo u kalendaru važnh događanja za godnu. Tm je povodom projekt Upoznaj- Rmska zložba o Faustu Vrančću mo hrvatsku znanstvenu baštnu sudjelovao u prprem međunarodnoga znanstvenoga skupa Faust Vrančć njegovo doba (2015.) kojega je pod pokrovteljstvom HAZU organzrao Memorjaln centar Faust Vrančć. Pored toga, u sklopu pro- jekta održano je oko pedeset razlčth aktvnost u vdu predavanja radonca, te trbna kolokvja u petnaestak hrvatskh gradova. Također su u Hrvatskoj akademj znanost umjetnost postavljene dvje edukatvne multmedjalne zložbe: Faust Vrančć - Upoznajmo hrvatsku znanstvenu baštnu (travanj lpanj 2016.) Tragovma Fausta Vrančća (ožujak - rujan 2017.), organzrana povodom 400. obljetnce Vrančćeve smrt. S cljem međunarodne promocje hrvatskoga znanstvenoga nasljeđa projekt je započeo nz znanstvenh kolokvja o Faustu Vrančću u nozemstvu: Rm (2016), Prag (2017) Beč (2018.) Pored toga, dr. Borć sudjelovala je kao autorca zložbe u Rmu Faust Vrančć e la sua eredtà europea (Faust Vrančć u kontekstu europske baštne), kojom se u godn europske kulturne baštne predstavlo Vrančćevo nasljeđe na europskoj razn u sklopu međunarodne suradnje. Izložba je postavljena u Palač Falconer Mađarskoj akademj od 13. studenoga do 7. prosnca 2018., u organzacj Veleposlanstva Republke Hrvatske pr Svetoj Stolc (partner: Veleposlanstvo Mađarske pr Svetoj Stolc Mađarska akademja u Rmu; suorganzator: Hrvatska akademja znanost umjetnost, Naconalna sveučlšna knjžnca u Zagrebu, Tehnčk muzej Nkola Tesla u Zagrebu). Edukatvne multmedjalne zložbe koje projekt svake godne postavlja vrlo su posjećene besplatne za jav- Međunarodn dječj festval u Šbenku nost, kao predavanja, stručna vođenja radonce koje se organzraju u sklopu zložb. Namjenjene su ne samo akademskm krugovma, već šrem krugu građana, te posebno mladma, studentma školskoj djec. Tako su za potrebe ovogodšnje zložbe o Getaldću prređen raznolk sadržaj. Uz zložena Getaldćeva djela te faksmle svh sačuvanh arhvskh dokumenata u vez s Getaldćem, kao faksmle njegove znanstvene korespondencje s staknutm velkanma znanost, načnjena je dgtalzacja svh Getaldćevh djela te su prređene vdeo prezentacje osmšljene razlčte edukatvne grce koje su se mogle pregledavat na računalma. Također zložen su star nstrument kao nteraktvn pokus koj su posjetteljma prkazal specfčnost Getaldćeva ekspermentalnoga rada, te lustrral bt smsao njegova doprnosa razvoju znanost. Pored toga zložena su umjetnčka djela nadahnuta Marnom Getaldćem, koja su umjetnc zradl posebno za ovu prlku. Znanost ne poznaje grance Projekt je posljednjh nekolko godna aktvno prsutan sudjeluje s predavanjma radoncama u nzu kulturnh manfestacja u zemlj: Festval znanost, Europska noć muzeja, Međunarodn dječj festval u Šbenku, Mjesec hrvatske knjge, Međunarodn dan stražvača, Cklus radonca u Knjžnc Marko Marulć u Spltu, Festval radosne kulture u Vrovtc, druge. Također od sudjeluje u organzacj radu na Međunarodnoj škol hrvatske kulture jezka»faust Vrančć«(organzator Matca seljenka). Predavanja radonca koje se u sklopu projekta kontnurano održavaju kroz godnu, potaknule su plodnu suradnju s nzom nsttucja škola u zemlj nozemstvu, te se u nastavlja uspješan rad na afrmacj popularzacj hrvatskog znanstvenog nasljeđa. Kako znanstvena baštna nadlaz grance jednog naroda unverzalna je, planra se aktvnost projekta dodatno prošrt novm krugom suradnje u zemlj u svjetu. Aktvnost projekta prsutne su u medjma (televzja, rado nternetsk portal), a moguće h je pratt putem društvenh mreža u okvru stranca facebook: Croatan scentfc hertage; zložba Matn (nstagram), kao na nternet strancama Hrvatske akademje znanost umjetnost, te kulturnh ustanova s kojma surađujemo djelmo sto područje rada. Marjana Borć, vodteljca projekta HAZU Moramo bt ponosn na svoje nasljeđe S vodteljcom projekta dr. Marjanom Borć porazgovaral smo o dosadašnjm odjecma projekta, njegovom društvenom potencjalu, al planovma za duće razdoblje. Koj su glavn cljev projekta? - Jedan od cljeva projekta Upoznajmo hrvatsku znanstvenu baštnu je prezentrat afrmrat rezultate stražvanja koj se provode u Akademjnm znanstvenm jedncama, ne samo u znanstvenm krugovma već šre. Projektom se žel staknut da je znanstvena baštna segment ukupne kulturne baštne te prepoznatljv do naconalnog dentteta. Projekt ma edukatvnu dmenzju? - Točno, projekt je usmjeren upoznavanju studenata školske djece s vlasttm znanstvenm nasljeđem. Premda je shodšte našega rada u znanstvenm stražvanjma, zamšljeno je da projekt ma društvenu, edukatvnu odgojnu ulogu, te da sadržaj koje organz- ramo mogu bt svojevrsna zvannastavna dopuna, te putokaz potcaj mlađm naraštajma. Uz korštenje novh tehnologja posebno prpremljenh tema z hrvatske znanstvene baštne potčemo edukacju, te razvoj kreatvnog krtčkog mšljenja. Jeste l zadovoljn odjecma projekta? - Mslm da smo novatvnm prstupom uspjel potaknut nteres šre javnost, a mlad se zahvaljujuć našm multmedjalnm sadržajma uz učenje o razvoju znanost doprnosma hrvatskh velkana cvlzacjskom razvoju (Boškovć, Getaldć, Vrančć, Herman Dalmatn, Tesla drug) dodatno senzblzraju za znanost odgajaju u duhu prvrženost vlasttoj tradcj domoljublju. Od do danas organzran je velk broj predavanja, edukatvnh radonca, zložba, škola, okruglh stolova te znanstvenh kolokvja u dvadesetak gradova u zemlj. Svako projektno razdoblje po- svećujete jednom velkanu naše znanost? - Tjekom projekt je bo posvećen oblježavanju 450. obljetnce rođenja Marna Getaldća, najvećeg hrvatskoga matematčara fzčara na prjelazu z 16. u 17. stoljeće. U zemlj nozemstvu održao se velk broj predavanja, trbna radonca za razlčte znanstvene kulturne ustanove s temama z hrvatske znanstvene baštne, te je projekt bo do nza kulturnh znanstvenh manfestacja programa u Rmu, Beču, Budmpešt, Zagrebu, Dubrovnku, Spltu, Osjeku, Šbenku, Trogru, Novalj, Vrovtc, Ssku, Zadru, Vodcama, Omšu Prvć Luc. Uz Getaldća, do aktvnost projekta bo je posvećen drugm temama z povjest egzaktnh znanost u Hrvata (Ruđer Boškovć, Nkola Tesla, Herman Dalmatn, Faust Vrančć drug). Također, projekt se u studenome predstavo mađarskoj javnost na Tjednu hrvatske kulture u Budmpešt, za vrjeme kojeg je postavljena edukatvna, multmedjalna nte- raktvna zložba Marn Getaldć pogled u novo doba (autorca zložbe M. Borć), u sklopu koje su se održavala predavanja edukatvne radonce o Marnu Getaldću. Imam dojam da b ovaj projekt zbog svoga značaja zapravo trebao bt kontnuran? Kakv su planov za duće razdoblje? - Hrvatska znanstvena baštna vrlo je bogata razmjerno nepoznata, stoga je projekt zamšljen kao kontnurana aktvnost tjekom nza godna. Interes za aktvnost koje organzramo, te učestal pozv koje dobvamo z zemlje nozemstva za nove oblke suradnje potvrđuje nam da se dosadašnj prstup metodologja rada projekta može uspješno dalje nastavt prošrvanjem broja tema suradnka. Planra se sudjelovanje u nzu kulturnh manfestacja u razlčtm gradovma Hrvatske, zatm zložba u Zadru, a dogovaraju se nove zložbe znanstven kolokvj u nozemstvu. Do sada je nozemna suradnja obuhvaćala samo europske zemlje, al pojavo se nteres zvan staroga kontnenta.

17 sveučlš hrvatska veučlšta sveučlšta sveučlšta hrvatska 17 G O Dgotovo IN A poloi Ipolo. Polazeć svoje neposredne zakonske odgovornost kvaltetu funkconranje gotovo odod svoje neposredne zakonske odgovornost zaza kvaltetu funkconranje FRANE FRANESTANIČIĆ STANIČIĆ Polazeć vce hrvatskog znanstveno-stražvačkog vsoko obrazovanog sustava Sveučlšte uozagrebu vce hrvatskog znanstveno-stražvačkog vsoko obrazovanog sustava Sveučlšte BuRZagrebu J 12 CJELOVITO CJELOVITO aktvno konstruktvno uključlo u donošenje zakonske regulatve koja defnra ovo područaktvno sese konstruktvno uključlo u donošenje zakonske regulatve koja defnra ovo područ2 6. Spoput I Jpoput E Črazlke Nrazlke JA ZAKONODAVSTVO ZAKONODAVSTVO je.je.totojejeaktvnost aktvnost veoma šrokog raspona defnranja novh ključnh pojmova veoma šrokog raspona odod defnranja novh ključnh pojmova ZNANOSTI ZNANOSTII I funkconalne nsttuconalne sveučlšne ntegracje, preko jačanja uloge strateškh funkconalne nsttuconalne sveučlšne ntegracje, preko jačanja uloge strateškh tjela poput 2Ltjela 0I Š 1 9Tpoput.A U Z A 6. S J E D NI C A S E NA T A S V E U Č I naconalnog vjeća Rektorskog zbora, zbora, zapošljavanja napredovanja te umrovljenja u II. naconalnog vjeća Rektorskog zbora, zbora, zapošljavanja napredovanja te umrovljenja u OBRAZOVANJA OBRAZOVANJA GODINA znanost, ustroja upravljanja sveučlštma, statusnh prava odlaska u znanost do znanost, ustroja upravljanja sveučlštma, statusnh prava odlaska u znanost papa svesve dobroj su-su-12 ZA ZAHRVATSKU HRVATSKU vremenjeg utemeljenja akademske autonomje odgovornost. vremenjeg utemeljenja akademske autonomje odgovornost. 6. S J EDN ICA21. SENAT A SVEU Č I LI Š T A U ZA G RE B U 26. SIJEČNJA 21.STOLJEĆA STOLJEĆA 6. SJEDNICA SENATA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU sveučlšta Izvor: Sveučlšte u Zagrebu Nastavak Nastavak nana 6. stranc 6. stranc Izvor: Sveučlšte u Zagrebu 6. SJED N I C A S E N A T A S V E U Č I LI Š T A U Z A GR E B U GODINA G O D I NII. A II. BROJ B R O12 J SIJEČ. S I J ENJA ČNJA SENATSKO POVJERENSTVO ZAGREBAČKOG SVEUČILIŠTA PREDSTAVILO /reprnt/hrvatska sveučlšta/ Izvor: Sveučlšte u Zagrebu Izvor: Sveučlšte u Zagrebu 6.6S. JE S JDN E D INCA I C AS ESNE A N TA A T AS V S EVUEČI U ČLIILŠITA Š T AU UZ AZGARGERBEUB U Prjedlog nacrta Zakona SENATSKO POVJERENSTVO ZAGREBAČKOG SVEU o znanstvenoj djelatnost JERENSTVO ZAGREBAČKOG SVEUČILIŠTA PREDSTAVILO NATSKO POVJERENSTVO ZAGREBAČKOG SVEUČILIŠTA PREDSTAVILO Prjedlog nacrta Z vsokom obrazovanju edlog nacrta Zakona Prjedlogonacrta Zakonadje znanstvenoj anstvenoj djelatnost Prjedlog Prjedlog nacrta nacrta Zakona Zakona o znanstvenoj djelatnost vsokom obrazo o o znanstvenoj znanstvenoj djelatnost djelatnost sokom obrazovanju vsokom obrazovanju vsokom vsokomobrazovanju obrazovanju Na pretpostavc da u znanstvenom obrazovnom smslu nema autorteta znad akademske zajednce, Sveučlšte u Zagrebu preuzelo je svoj do odgovornost za prv sstemsk korak reforme SENATSKO POVJERENSTVO ZAGREBAČKOG SVEUČILIŠTA PREDSTAVILO POVJERENSTVO ZAGREBAČKOG SVEUČILIŠTA PREDSTAVILO hrvatskogsenatsko znanstvenog vsokoobrazovnog sustava njegovo cjelovto zakonsko normranje. Na pretpostavc da u znanstvenom obrazovnom smslu nem zajednce, Sveučlšte u Zagrebu preuzelo je svoj do odgovorn nstvenom obrazovnom smslu nema autorteta znad akademske hrvatskog znanstvenog vsokoobrazovnog sustava njegovo avcna da u znanstvenom obrazovnom smslu nema autorteta znad akadem agrebu preuzelo je svoj do odgovornost za prv sstemsk korak reforme Na pretpostavc pretpostavc da da uuznanstvenom znanstvenom obrazovnom obrazovnomsmslu smslu nema nema autorteta autorteta znad znad akademske akademske veučlšte Zagrebu preuzelo je svoj do odgovornost za prv korak sstemsk kora zajednce, zajednce,u Sveučlšte Sveučlšte u uzagrebu Zagrebu preuzelo preuzelo jejesvoj svoj do doodgovornost odgovornost zazaprv prv sstemsk sstemsk korakreforme reforme vsokoobrazovnog sustava njegovo cjelovto zakonsko normranje. hrvatskog hrvatskogznanstvenog znanstvenog vsokoobrazovnog vsokoobrazovnog sustava sustava njegovo njegovo cjelovto cjelovto zakonsko zakonsko normranje. normranje. norm nanstvenog vsokoobrazovnog sustava njegovo cjelovto zakonsko

18 18 2 Na prjedlog rektora prof. Borasa, Senat je zaključo da se Nacrt prjedloga Zakona o znanstvenoj djelatnost vsokom obrazovanju uput sastavncama koje svoje prjedloge/očtovanja trebaju dostavt do ODLUKA ODLUKA o menovanju Povjerenstva za razvoj o menovanju Povjerenstva za nsttuconalno uređenje sustava znanost razvoj nsttuconalno uređenje vsokog obrazovanja sustava znanost vsokog obrazovanja I. I. Senat Sveučlšta u Zagrebu menuje Senat Sveučlšta Zagrebu Povjerenstvo za razvoju nsttuconalno menuje Povjerenstvo razvoj uređenje sustava znanost za vsokog nsttuconalno uređenje sustava obrazovanja (dalje: Povjerenstvo), u sastavu: - prof. Ivo Družć, predsjednk Povjerenstva, Ekonomsk fakultet - prof. Željko Potočnjak, zamjenk predsjednka Povjerenstva - prof. Vladmr Andročec, Građevnsk fakultet, predsjednk HATZ - akademk Ferdo Bašć, Agronomsk fakultet - vodtelj sveučlšnoga Ureda za studente Ivan Bota - akademk Stjepan Damjanovć, Flozofsk fakultet - akademk Goran Durn, Rudarskogeološko-naftn fakultet - prof. Gvozden Srećko Flego, Sveučlšn savjet - prof. Zvonmr Guzovć, Fakultet strojarstva brodogradnje UZ RAD POVJERENSTVA ZAGREBAČKOG SVEUČILIŠTA ZA RAZVOJ I INSTITUCIONALNO Velka društvena odgovornost malobrojn Moramo ponudt koncepcju u kojoj ma mjesta za sve, jer nas ukupno ma jako malo nedovoljno da bsmo ostvarl pravu ulogu u razvoju društva. Prema tome, premda pojednačno nsttuconalno ma nekvaltetnh, globalno gledajuć nema suvšnh. D onoseć prošloga svbnja odluku o osnvanju Povjerenstva za razvoj nsttuconalno uređenje sustava znanost vsokog obrazovanja Senat Sveučlšta u Zagrebu preczrao je zadaću Povjerenstva ovako:.. da prateć analzrajuć zakonska rješenja kojma se nsttuconalno uređuje sustav znanost vsokog obrazovanja, defnra ključne elemente zrad nacrt prjedloga cjelovtog usklađenog zakonskog rješenja funkconranja aktvnost, procesa nsttucja u sustavu znanost vsokog obrazovanja. U obrazloženju Odluke o osnvanju 29-članog Povjerenstva među ostalm stoj: Dosadašnja sporost, nedostatak kvaltetnh analtčkh podloga netransparentno zlaganje stvarnh cljeva donošenja pojednh propsa nameću žurnost stručnog formulranja cjelovtoga zakonskoga rješenja koje je pretpostavka rasta kvaltete, međunarodne vdljvost konkurentnost sveučlšta, fakulteta nsttuta. Polazeć od svoje neposredne zakonske odgovornost za kvaltetu funkconranje gotovo polovce hrvatskog znanstveno-stražvačkog vsokoobrazovanog pogona, Senat Sveučlšta u Zagrebu se u ovu znmno značajnu aktvnost zakonskog regulranja aktvno konstruktvno uključuje vlasttm prjedlozma ravnopravno sa svm ostalma doncma. Prve su dvje sjednce Povjerenstva održane već svbnja lpnja prošle godne, da b u zmskom semestru 2018/19 ble održane još tr, uz nekolko krugova elektronske komunkacje. U osnov tako zgusnute aktvnost bla je želja da se rješenje donese konsenzualno, a demokracja je, kao što je poznato, vrlo naporna Načela djelovanja Na prvoj se sjednc raaspravljalo o cljevma, sadržaju metod vlasttoga rada, a na drugoj o radu povjerenstava MZO-a na zakonma o znanost, o kvaltet o HKO-u te o osnovnm značajkama znanstvenoobrazovnog sustava Republke Hrvatske svjetskm razvojnm trendovma u znanost vsokom obrazovanju. Prtom je od početka stcano da senatsko Povjerenstvo u ovu prču ne kreće braneć stečena prava, nego obrnuto, z odgovornost da predlož nova rješenja. Name, bez obzra što je akademska znanstvena zajednca u Hrvatskoj relatvno uska elta - od 20-ak tsuća regstrranh doktora znanost u Hrvatskoj samo je aktvnh - ova je zajednca zbog društvenog značaja poslova kojma se bav nemalh sredstava što h društvo država u nju ulaže, odgovorna pred državom, građanma narodom. Jednostavno, nema nekog drugog tko b ovu eltu u stražvačkom vsokoobrazovnom radu mogao zamjent, pa nema n autorteta znad akademske zajednce koj b u znanstvenom stručnom smslu mogao trebao arbtrrat. Naš prjedloz ne smju neće bt cehovsk nteres nego usmjeren na strateška opredjeljenja koja traže nalaze saveznke, ne samo unutar sveučlšta fakulteta, nego zvan sveučlšta. M zapravo moramo ponudt koncepcju u kojoj ma mjesta za sve, jer nas ukupno ma jako malo nedovoljno da bsmo ostvarl pravu ulogu u razvoju društva. Prema tome, premda pojednačno nsttuconalno ma nekvaltetnh, globalno gledajuć nema suvšnh, stakao je na početku rada prof. Družć. Članov Povjerenstva su se suglasl da vrlo složena stručnu zadaću dobvena od Senata traž ne samo kolektvnu pamet samog Povjerenstva, nego šroke konzultacje s članovma znanstvene akademske zajednce svh stručnh profla te s društvenm gospodarskm čmbencma. To podrazumjeva punu otvorenost slobodu u znošenju mšljenja prjedloga koja u demokratskoj procedur osgurava ravnopravnost puno uvažavanje razlčth stavova. Koncepcjskostrategjsk zadac Povjerenstvo je tako već na početku svoga rada vlasttu zadaću prepoznalo kao koncepcjsko strategjsku: dentfcrat prethodna ptanja/ teme sagledve budućnost uloge znanost vsokog obrazovanja u razvojnoj kulturnoj preobrazb suvremenh društava; razmotrt probleme šrećeg razvojnog jaza Hrvatske prema razvjenom svjetu, tj. koncepcjsko-strategjska opća specfčna ptanja uloge znanost vsokog obrazovanja u razvoju hrvatskog društva; specfcrat moguće strategjske cljeve sustava znanost vsokog obrazovanja u razvoju hrvatskog društva tjekom radnog vjeka sljedeće generacje; prepoznat ogrančavajuća/potcajna oblježja sadašnjeg stanja sustava znanost vsokog obrazovanja u potpor hrvatskom društvenom, gospodarskom kulturnom razvoju; razmotrt putove od sadašnjeg stanja do potrebne uloge ključnog čmbenka ukupnog razvoja, odnosno sadržaj unutarnjh strukturnh reform hrvatskog sustava znanost vsokog obrazovanja kako b učnkovto prdonoso razvoju; kompleksno sagledat odnos javnog nteresa osobne korst u studranju stražvanju; sagledat troškove, realnu cjena obrazovanja, modele njenog podmrenja učnkovtost (duljnu) studranja; stražt socjalno/ movnsku dostupnost obrazovanja, jednakost šans potcanje/ selekcju talenata; konceptualzrat nsttuconalno/ fnancjske modele potcanja međunarodno usporedvog rasta kvaltete stražvanja (stražvača) nastave (nastavnka); razmotrt modele optmalzacje/ umrežavanja stražvačkh obrazovnh programa zmeđu potrebe stručne specjalzacje ( dubne ) trans/ mult/nterdscplnarnost ( šrne ); prpremt sustavno n- sttuconalno uređenje odnosa slobode, samoorganzacje, autonomje društvenh/ državnh potreba; u prv plan stavt praktčna, unutarnja ptanja ustroja sustava kako b neprekdno rasla kvalteta stražvanja poučavanja te velčna društvenog doprnosa (fakultet, sveučlšta, nsttut programsko-funkconalno /l nsttuconalno-upravno povezvanje) Opasnost brokratskog voluntarzma Prje konkretnog rada na prjedlogu nacrta Zakona o znanstvenoj djelatnost vsokom obrazovanju na Povjerenstvu je provedena šroka rasprava o tom drugm zakonma poput Zakona o osguranju kvaltete u znanost vsokom obrazovanju te Izmjenama dopunama Zakona o Hrvatskom kvalfkacjskom okvru. Uz temeljta dokumentrana zvješća o hrvatskoj praks rada na ovm zakonma rasprava se otvorla ptanjma europskh usmjerenja perspektva. Tako se argumentrano upozorlo

19 - prof. Hana Horak, Ekonomsk fakultet - akademk Marn Hraste, Fakultet kemjskog nženjerstva tehnologje - prof. Vladmr Jambrekovć, Šumarsk fakultet - prorektor prof. Mladen Janjann, Muzčka akademja predsjednk Studentskog zbora Nedljko Jerkovć - prorektor prof. Mloš Judaš, Medcnsk fakultet - akademk Ignac Lovrek, Fakultet elektrotehnke računarstva - prof. Neven Kusplć, Građevnsk fakultet - akademk Ivca Kostovć, Medcnsk fakultet - prof. Enes Mdžć, Akademja dramske umjetnost - prof. Boro Moč, Agronomsk fakultet - prof. Borvoj Modlc, Fakultet elektrotehnke računarstva - akademk Mladen Obad Ščtaroc, Arhtektonsk fakultet - prof. Lana Ofak, Pravn fakultet - prof. Frane Stančć, Pravn fakultet - akademk Marko Tadć, Prrodoslovno-matematčk fakultet - prof. Marko Tadć, Flozofsk fakultet - akademk Slobodan Vukčevć, Medcnsk fakultet - akademk Vedran Žanć, Fakultet strojarstva brodogradnje - akademknja Mlena Žc-Fuchs, Flozofsk fakultet O UREĐENJE SUSTAVA ZNANOSTI I VISOKOG OBRAZOVANJA ne hrvatske znanstveno-obrazovne elte Uvodno slovo prof. Ive Družća predsjednka Povjerenstva Za trodobu ovlast zmeđu sveučlšta, mnstarstva naconalnog vjeća Uvažen članov Senata, poštovan rektore, Odluka senata da se u reformske rasprave uključ vlasttom ncjatvom ma značajan učnak. Umjesto čekanja zjašnjavanja o stavovma drugh, akademska se zajednca, ne osporavajuć nkoga, aktvno uključuje svojm prjedlozma. Do te aktvnost je osnutak Povjerenstva za nsttuconalno uređenje sustava znanost vsokog obrazovanja koje vam je dostavlo radnu skcu prjedloga Nacrta ZZDVO. U me Povjerenstva zahvaljujem senatu rektoru što ste nam osgural potpunu stručnu neovsnost. Puna sloboda podrazumjeva dakako našu punu odgovornost za kvaltetu prjedloga. da je svjetska europska znanstvena zajednca svjesna kako se već nalazmo u post STEM, tj multdscpolnarnom pa post-dscplnarnom razdoblju. U tm okolnostma admnstratvno naslje nteresnh grupa nesposobno je ne samo odgovort na nove zazove nego h ne može n uočt, pr čemu se takvo sljeplo nerjetko razmeće hrvatskm specfčnostma, što u pravlu rezultra brokratskm voluntarzam koj ocjene postupke obrće naglavce tražeć da btno poboljšanje rezultata znanstveno-obrazovnog pogona bude preduvjet povećanja sredstava?!? I prevše pokazatelja ndcra kako se velk broj recentnh hrvatskh rješenja traž u povećanju brokratske kontrole svh procesa redstrbucj moć u korst admnstracje. Ovakav krtčk naboj u temelju je konsenzusa kojeg su pr predlaganju teksta Zakona o znanstvenoj djelatnost vsokom obrazovanju članov Povjerenstva postgl oko svh glavnh rješenja. Sukladno odluc senata naše je uporšte blo da sveučlšte u duboke strukturne reforme ulaz ne polazeć od prava nego od odgovornost za svoj, za ukupan hrvatsk napredak. Odgovornost prema vlasttom poslanju hrvatskom društvu znač kako su u sredštu dva subjekta koja, kao jedn stvaratelj znanstveno-obrazovne dodane vrjednost, čne početak kraj reform. Prv je subjekt student s mentorskom praksom povezan sa svjetom rada. Polazšte je prvo maksmalna usklađenost ponude obrazovanh programa s dentfcranm sposobnostma sklonostma studenata, potom sa državnm strateškm razvojnm nteresma temeljem njh s predvdvm potrebama tržšta rada. Nema veće štete nt po ndvdualnu produktvnost nt po naconalnu konkurentnost, od prnude osobe da zabere struku koju nt vol nt ma za nju sklonost. Sa stajalšta naconalnog blagostanja takva prnuda predstavlja najskuplj nepovratan gubtak oskudnh resursa. Drug subjekt je nastavnk/ stražvač o čjoj sposobnost gotovo sključvo ovs stvarna realzacja propsanh shoda učenja stvarna kvalteta stražvanja. Zato je prortet reforme stvaranje potcajnog nsttuconalno-fnancjskog okvra za kvaltetnog nastavnka/stražvača prema međunarodno usporedvm krterjma. Učnkovta nsttuconalna potpora studentma nastavncma traž ustrojbenu konzstentnost. To, među ostalm, znač trodobu ovlast u sustavu zmeđu, sveučlšta, državne uprave (MZO) državnh strateškh tjela (naconalno vjeće). 1. Sveučlšte Sredšte reforme su prema našem prjedlogu sveučlšta kao prv donk trodobe. Stoga prjedlog nud prvo, otvaranje međunarodnoj konkurencj što uključuje stražvačku preobrazbu sveučlšta. Drugo, nud snažnje povezvanje brže usklađvanje s potrebama hrvatskog gospodarstva društva; jačanje međunarodne konkurentnost moblnost stmulra se zvođenjem všejezčnh obrazovnh programa na hrvatskom svjetskm jezcma (o čemu postoj všegodšnja dobra praksa na nekolko fakulteta). Snažnj skorak hrvatskh sveučlšta na svjetsko tržšte vsokog obrazovanja ma dva temeljna clja. Prvo, stvarnu mplementacju krterja međunarodne zvrsnost rast moblnost. Drugo, vše stranh studenata omogućuje kompenzacju demografskog pada broja domaćh studenata a tme rast vlastth prhoda. stražvačka preobrazba sveučlšta: prljev nozemnh studenata, povezan je sa rangranjem, a rangranje u btnome sa kvaltetom publcranh stražvanja. Insttut pr sveučlštma sastavncama, kao mogućnost a ne obveza, postaju ključ stražvačke preobrazbe samostaln nostelj zvanproračunskh stražvačko-projektnh aktvnost uključujuć doktorske studje. povezvanje s hrvatskm gospodarstvom društvom potče se na dva načna. Prvo putem sveučlšnh centara za novacje transfer tehnologje koj promovraju zajednčke projekte, štte ntelektualno vlasnštvo stručno podupru start-up projekte u vsokm tehnologjama. Drugo putem centara za cjeložvotno obrazovanje koj programma prate razvoj pojednh struka, organzranju zvanredne studje mentorsku stručnu praksu studenata. Sadržajne strukturne reforme sveučlšta maju dva preduvjeta. Prv je proračunska transparentnost, a drug autonomja uz odgovornost; proračunska transparentnost znač da Vlada MZO kroz rzncu maju kontrolu nad svm sredstvma koje država dodjeljuju sveučlštma. Sve ostalo, odnosno aktvnost sveučlšnh znanstvenh nsttuta centara za međunarodnu suradnju, transfer tehnologje, cjeložvotno obrazovanje ostalo, kao zvor vlasttog fnancranja u nadležnost su upravljačkh tjela sveučlšta. autonomja uz odgovornost podrazumjeva savjet sveučlšta koj u novoj uloz prošrenom sastavu osgurava javn nteres. Ima zadaću strateške procjene usklađenost sveučlšnh programa s društvenm potrebama dugoročnm potrebama tržšta rada. Ako je ona poztvna tada AZVO nezavsnm transparentnm postupkom međunarodnog recenzranja utvrđuje da l je program dovoljno kvaltetan za dopusncu. Druga btna poluga autonomje uz odgovornost je Senat sveučlšta pa prjedlog razrađuje elemente programske, fnancjske upravljačke autonomje sveučlšta što uključuje krterje demokratskog branja rektora svh drugh dužnosnka. 2. Mnstarstvo Državna uprava (MZO) kao drug donk trodobe operatvno upravlja sustavom s brojnm stručnm zadaćama kao što su; analza upsa upsnh kvota, uspješnost završetka studja zapošljavanja vođenje evdencje nadarenh nagrađvanh studenata uspostava evdencje najuspješnjh znanstvenka najbolje ocjenjenh nastavnka upravn, nspekcjsk fnancjsk nadzor 3. Naconalno vjeće Naconalno strateško tjelo (Naconalno vjeće) je treć donk trodobe. Ono po svom sastavu ojačano autortetom Hrvatskog sabora čn kvalfcrano posrednčko tjelo s prmarnom zadaćom harmonzranja upravno-admnstratvne sveučlšno-autonomne vertkale sustava. To se među ostalm odnos na utvrđvanje strateškh cljeva obrazovnog procesa znanstvenh stražvanja. Podrazumjeva razradu krterja raspodjele proračunskh sredstava namjenjenh fnancranju znanost vsokog obrazovanja osobto krterja prema kojma se sklapaju ugovor o programskom fnancranju zmeđu sveučlšta MZO. Naposljetku al ne manje važno je procedura koja počnje današnjom ocjenom senata da l je, l nje, prjedlog zreo za javnu raspravu na sastavncama. Ukolko da, tada ovaj prjedlog treba razumjet tek kao potcajnu radnu skcu. Name ovm se zakonom uređuje naša kuća zato ga trebaju stvarat sv koj u njoj stanuju. I to otvorenom krtčkom raspravom uvažavajuć druge prjedloge. Prema rezultatma temeljtog protresanja prjedloga na sastavncama, senat b mao argumente za formulranje konačnog prjedloga. Ovaj načn kreranja zakonskh rješenja nkoga ne sključuje. On pozva sve pa suprotne stavove, al osgurava da stavov onh koj su stručno najpozvanj dobju ravnopravan javn tretman.

20 20 4 prjedlog nacrta Zakona o znanstveno pregled REDAKCIJSKA NAPOMENA Opšrnost kompleksnost predmeta dovela je do toga da pun tekst Prjedloga nacrta ovoga Zakona obuma vše od 15 novnskh stranca posve je nerealno pretpostavt da b većna zanteresranh mogla zdvojt dovoljno pažnje sa upoznavanje s tako opsežnom materjom. Stoga ovdje donosmo pregled sadržaja Prjedloga kako b namjernk mogao steć barem pregled cjelne ove prevažne zakonske materje. Brojeve članaka donosmo pak kako b se zanteresran lakše snašl u pregledavanju konkretnh prjedloga zakonskh rješenja onh ptanja koja ga poblže zanmaju. Svoje prjedloge/očtovanja sastavnce Sveučlšta u Zagrebu uputt će do 15. ožujka, a ntegraln tekst Prjedloga nacrta Zakona zanteresran mogu nać na web stranc Sveučlšta u Zagrebu I. OPĆE ODREDBE Članak 1. Predmet normranja Članak 2. Defnranje pojmova Članak 3. Rodna neutralnost Članak 4. Osnovna načela o znanost vsokom obrazovanju Članak 5. Zadaće vsokh učlšta javnh znanstvenh nsttuta Članak 6. Akademska zajednca njene slobode Članak 7. Autonomja sveučlšta Članak 8. Odgovornost akademske zajednce Članak 9. Prmjena propsa o ustanovama II. NACIONALNO VIJEĆE ZA ZNANOST, VISOKO OBRAZOVANJE I TEHNOLOŠKI RAZVOJ Članak 10. Uloga zadac Naconalnog vjeća Članak 11. Sastav Naconalnog vjeća Članak 12. Imenovanje članova Naconalnog vjeća Članak 13. Razrješenje članova Naconalnog vjeća Članak 14. Rad odlučvanje Naconalnog vjeća Članak 15. Područna znanstvena umjetnčka vjeća matčn odbor Članak 16. Savjet za fnancranje znanstvene djelatnost vsokog obrazovanja III. OSIGURAVANJE KVALITETE U ZNANOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU 1. OPĆE ODREDBE Članak 17. Osguravanje kvaltete Članak 18. Clj osguravanja kvaltete Članak 19. Akredtacja kao uvjet za zdavanje javnh sprava u sustavu vsokog obrazovanja javno fnancranje znanstvene djelatnost Članak 20. Iznmke od prmjene 2. SUSTAV OSIGURAVANJA I UNAPREĐIVANJA KVALITETE VISOKOG OBRAZOVANJA I ZNANSTVENE DJELATNOSTI Članak 21. Unutarnj vanjsk sustav osguravanja unapređvanja kvaltete Članak 22. Mreža vsokh učlšta studjskh programa Članak 23. Mreža javnh znanstvenh nsttuta Članak 24. Zastoj tjeka roka 3. INICIJALNA AKREDITACIJA ZA OBAVLJANJE DJELATNOSTI VISOKOG OBRAZOVANJA Članak 25. Incjalna akredtacja vsokh učlšta Članak 26. Zahtjev za zdavanje dopusnce za obavljanje djelatnost vsokog obrazovanja zvođenje studjskog programa Članak 27. Nastavnc Članak 28. Omjer zmeđu broja nastavnka studenata Članak 29. Prostor Članak 30. Odlučvanje o zahtjevu za zdavanje dopusnce 4. INICIJALNA AKREDITACIJA ZA IZVOĐENJE STUDIJSKOG PROGRAMA Članak 31. Procjena usklađenost studjskog programa s društvenm potrebama dugoročnm potrebama tržšta rada Članak 32. Zahtjev za zdavanje dopusnce za zvođenje studjskog programa Članak 33. Zajednčk nterdscplnarn sveučlšn studjsk program Članak 34. Odlučvanje o zahtjevu za zdavanje dopusnce za zvođenje studjskog program Članak 35. Sadržaj dopusnce za zvođenje studjskog programa Članak 36. Samostalno odlučvanje o ukdanju l promjen studjskog programa Članak 37. Samostalno odlučvanje o zmjenama l do punama studjskog programa 5. INICIJALNA AKREDITACIJA ZA OBAVLJANJE ZNANSTVENE DJELATNOSTI Članak 38. Znanstvene organzacje koje podlježu ncjalnoj akredtacj Članak 39. Zahtjev za zdavanje dopusnce za obavljanje znanstvene djelatnost Članak 40. Odlučvanje o zahtjevu za zdavanje dopusnce za obavljanje znanstvene djelatnost 6. REAKREDITACIJA VISOKIH UČILIŠTA I ZNANSTVENIH ORGANIZACIJA Članak 41. Perodčna zvanredna reakredtacja Članak 42. Standard za vrednovanje kvaltete Članak 43. Odlučvanje u postupku reakredtacje 7. VANJSKO VREDNOVANJE UNUTARNJEG SUSTAVA OSIGURAVANJA I UNAPREĐIVANJA KVALITETE (AUDIT) Članak 44. Audt Članak 45. Odlučvanje u postupku audta 8. TEMATSKO VREDNOVANJE Članak 46. Postupak tematskog vrednovanja Članak 47. Odlučvanje u postupku tematskog vrednovanja 9. POSTUPCI VANJSKOG VREDNOVANJA S INOZEMNIM OBILJEŽJIMA Članak 48. Vrednovanje nozemnh vsokh učlšta znanstvenh organzacja Članak 49. Akredtacja združenog studja združene kvalfkacje Članak 50. Izvođenje nozemnh studjskh programa Članak 51. Izvođenje studjskh programa u nozemstvu 10. DIONICI SUSTAVA OSIGURAVANJA I UNAPREĐIVANJA KVALITETE VISOKOG OBRAZOVANJA I ZNANSTVENE DJELATNOSTI OPĆE ODREDBE Članak 52. Donc sustava AGENCIJA ZA ZNANOST I VISOKO OBRAZOVANJE Članak 53. Pravn status Agencje Članak 54. Samostalnost neovsnost Agencje Članak 55. Djelokrug nadležnost Agencje Članak 56. Fnancranje Agencje Članak 57. Tjela Agencje Članak 58. Upravno vjeće Agencje Članak 59. Nadležnost Upravnog vjeća Članak 60. Akredtacjsk savjet Članak 61. Nadležnost Akredtacjskog savjeta Članak 62. Ravnatelj Agencje Članak 63. Nadležnost ravnatelja Agencje Članak 64. Zamjenk pomoćnc ravnatelja Članak 65. Povjerenstvo za prgovore Članak 66. Naconaln ENIC/NARIC ured Članak 67. Sredšnj nformacjsk ured Članak 68. Nadzor nad radom Agencje Članak 69. Imovna Agencje Članak 70. Odgovornost za obveze Agencje IV. SUSTAV ZNANSTVENE DJELATNOSTI 1. OPĆE ODREDBE O ZNANSTVENOM RADU I DJELATNOSTI Članak 71. Sloboda znanstvenog rada djelovanja Članak 72. Znanstven rad Članak 73. Znanstvena djelatnost Članak 74. Dostupnost nformacja o znanstvenm organzacjama Članak 75. Upsnk znanstvenh organzacja Članak 76. Ostal subjekt znanstvene djelatnost 2. ZNANSTVENI INSTITUTI Članak 77. Osnvanje znanstvenh nsttuta Članak 78. Osnovne odredbe o unutarnjem ustroju znanstvenog nsttuta Članak 79. Upravno vjeće znanstvenog nsttuta Članak 80. Ravnatelj znanstvenog nsttuta Članak 81. Znanstveno vjeće znanstvenog nsttuta Članak 82. Sudjelovanje znanstvenh nsttuta u vsokomobrazovanju Članak 83. Vjeće javnh znanstvenh nsttuta 3. KOLABORATIVNI ZNANSTVENI PROGRAMI, ZNANSTVENI CENTRI IZVRSNOSTI I ZNANSTVENOTEHNOLOGIJSKI PARKOVI Članak 84. Kolaboratvn znanstven program Članak 85. Znanstven centar zvrsnost Članak 86. Znanstveno-tehnologjsk park

21 21 5 noj djelatnost vsokom obrazovanju sadržaja 4. ZNANSTVENICI I SURADNICI Članak 87. Znanstvenc Članak 88. Znanstvena zvanja Članak 89. Uvjet Naconalnog vjeća Članak 90. Izbor u znanstveno zvanje prje steka propsanh rokova Članak 91. Pokretanje postupka za stjecanje zvanja Članak 92. Ovlast za provođenje djela postupka zbora Članak 93. Postupak zbora Članak 94. Odluka Matčnog odbora Članak 95. Odgovarajuća prmjena pravla o zboru u znanstveno zvanje Članak 96. Rokov u postupku zbora posljedce prekoračenja Članak 97. Trajnost zvanja njegov prestanak Članak 98. Počasno zvanje Članak 99. Radna mjesta u znanstvenm organzacjama Članak 100. Postupak zbora na radna mjesta Članak 101. Pravna zaštta Članak 102. Znanstvena radna mjesta Članak 103. Prjevremen zbor na znanstveno radno mjesto Članak 104. Ugovor o radu Članak 105. Iznmke od prestanka ugovora o radu navršenh 67 godna žvota Članak 106. Suradnčka zvanja radna mjesta Članak 107. Vrednovanje rada asstenata, posljedoktoranada mentora Članak 108. Stručna zvanja radna mjesta Članak 109. Mrovanje rokova za zbor Članak 110. Rad zvan znanstvene organzacje V. SUSTAV VISOKOG OBRAZOVANJA 1. VISOKA UČILIŠTA A. OSNIVANJE I POČETAK RADA VISOKIH UČILIŠTA Članak 111. Vrste vsokh učlšta njhova zadaća Članak 112. Osnvanje vsokh učlšta Članak 113. Javna prvatna vsoka učlšta Članak 114. Nazv vsokh učlšta Članak 115. Dopusnca za obavljanje djelatnost vsokh učlšta ups u Upsnk Članak 116. Vsoka vjerska učlšta njhov studj B. SVEUČILIŠTE Članak 117. Osnovne odredbe o sveučlštu Članak 118. Ustroj sveučlšta njegove sastavnce Članak 119. Nepovredvost sveučlšta Članak 120. Tjela sveučlšta Članak 121. Rektor Članak 122. Posebne ovlast rektora Članak 123. Senat Članak 124. Nadležnost senata Članak 125. Sveučlšn savjet Članak 126. Ptanja od posebnog nteresa za studente C. SASTAVNICE SVEUČILIŠTA Članak 127. Fakultet umjetnčka akademja Članak 128. Tjela fakulteta umjetnčke akademje Članak 129. Dekan Članak 130. Stručno vjeće Članak 131. Sveučlšn odjel Članak 132. Sveučlšn znanstveno-novacjsk nsttut Članak 133. Povezvanje prakse, znanost, umjetnost vsokog obrazovanja Članak 134. Centr za transfer tehnologje, novacja drugh oblka komercjalzacje znanstvenh stražvanja D. VELEUČILIŠTE I VISOKA ŠKOLA Članak 135. Osnovne odredbe Članak 136. Tjela veleučlšta vsoke škole 2. STUDIJI NA VISOKIM UČILIŠTIMA A. VRSTE STUDIJA Članak 137. Vrste studja: sveučlšn stručn studj Članak 138. Sveučlšn studj Članak 139. Preddplomsk studj Članak 140. Dplomsk studj Članak 141. Posljedplomsk studj Članak 142. Stručn studj Članak 143. Prjenos ECTS bodova Članak 144. Međunarodna suradnja, moblnost kompettvnost Članak 145. Zajednčk združen studj prekogrančna suradnja Članak 146. Prekogrančno vsoko obrazovanje Članak 147. Centr za međunarodnu suradnju moblnost Članak 148. Cjeložvotno učenje, zvođenje programa koj se ne smatraju studjem razlkovne obveze u studjskm programma Članak 149. Sveučlšn centr za cjeložvotno obrazovanje stručnu praksu studenata B. UPIS NA STUDIJ, NJEGOVO USTROJSTVO Članak 150. Uvjet za ups Članak 151. Studjsk program Članak 152. Izvedben plan Članak 153. Akademska godna Članak 154. Ocjene Članak 155. Ostala ptanja vezana uz studj C. ZAVRŠETAK STUDIJA Članak 156. Uvjet za završetak studja Članak 157. Isprave o studju Članak 158. Prznavanje nozemnh dploma stručnh kvalfkacja 3. STUDENTI Članak 159. Stjecanje statusa studenta Članak 160. Vodtelj mentor Članak 161. Prava obveze studenta Članak 162. Prestanak statusa studenta Članak 163. Evdencje o studentma 4. NASTAVNICI I SURADNICI Članak 164. Znanstveno-nastavna, umjetnčkonastavna, nastavna, suradnčka stručna zvanja Članak 165. Zvanja na sveučlštu odgovarajuća radna mjesta Članak 166. Uvjet za zbor u znanstveno-nastavna zvanja odgovarajuća radna mjesta Članak 167. Uvjet za zbor u umjetnčko-nastavna zvanja odgovarajuća radna mjesta Članak 168. Postupak zbora u znanstveno-nastavna umjetnčko-nastavna zvanja te odgovarajuća radna mjesta Članak 169. Mogućnost rezbora rokov za pokretanje postupka Članak 170. Prjevremen zbor na znanstvenonastavno radno mjesto Članak 171. Odgovarajuća prmjena uvjeta za zbor Članak 172. Mrovanje prava obveza Članak 173. Pravna zaštta Članak 174. Počasno zvanje Članak 175. Suradnčka zvanja odgovarajuća radna mjesta na sveučlštu Članak 176. Vrednovanje rada asstenata, posljedoktoranada mentora Članak 177. Nastavna stručna zvanja na sveučlštu, veleučlštu vsokoj škol te odgovarajuća radna mjesta Članak 178. Lektor stranh jezka na vsokm učlštma u Republc Hrvatskoj lektor hrvatskog jezka na vsokm učlštma u nozemstvu Članak 179. Suradnčko zvanje odgovarajuće radno mjesto na veleučlštu vsokoj škol Članak 180. Stručna zvanja odgovarajuća radna mjesta na vsokm učlštma Članak 181. Postupak zbora u nastavna stručna zvanja te na odgovarajuća radna mjesta na vsokm učlštma Članak 182. Ugovor o radu za znanstveno-nastavna, umjetnčko-nastavna, nastavna stručna radna mjesta Članak 183. Iznmke od prestanka ugovora o radu nakon navršenh 67 godna žvota Članak 184. Prava obveze nastavnka suradnka Članak 185. Stegovna odgovornost 5. REKTORSKI ZBOR I VIJEĆE VELEUČILIŠTA I VISOKIH ŠKOLA Članak 186. Rektorsk zbor Članak 187. Vjeće veleučlšta vsokh škola VI. FINANCIRANJE ZNANSTVENE DJELATNOSTI I VISOKOG OBRAZOVANJA Članak 188. Izvor fnancranja Članak 189. Prjedlog proračunskh sredstava njhova raspodjela Članak 190. Fnancranje vsokh učlšta Članak 191. Fnancranje javnh znanstvenh nsttuta VII. ETIKA U ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU Članak 192. Odbor za etku, etčk kodeks etčka povjerenstva VIII. NADZOR Mnstarstvo nadležno za sustav znanost vsokog obrazovanja Članak 193. Nadzor nad zakontošću Članak 194. Posebne zadaće mnstarstva Mjere potcanja stražvanja razvoja Članc x y (U zakonu 2013 razrađene su u šest članaka 111 a-f donesen je poseban Zakon. Trebalo b l uskladt Zakon o potcanju stražvanja razvoja s ovm l ugradt odredbe u ovaj Zakon. U svakom slučaju mora postojat usklađenost sa sustavom znanost vsokog obrazovanja,tehnološkog razvoja novacja.) IX. PREKRŠAJNE ODREDBE Članc x y bt će preczran naknadno X. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE (brojev članaka bt će preczran naknadno) Članak Okončanje započeth postupaka ZOK Članak Nastavak rada Agencje Članak Mreže, pravlnc drug opć akt Članak Mandat članova tjela Agencje Članak Usklađenje Statuta Agencje Članak Prestanak važenja Članak Stupanje na snagu

22 PROF. FRANE STANIČIĆ: PROF. FRANE PREDSTAVLJANJE STANIČIĆ: PREDSTAVLJANJE PRIJEDLOGA NACRTA PRIJEDLO ZA Za cjelovto Za cjelovto zakonodavstvo zakonodavstvo znanostz P P nastavak s 1. strance oštovan članov Senata, kao što je uvodno rečeno, Nacrt prjedloga Zakona o znanstvenoj djelatnost vsokom obrazovanju (dalje u tekstu: Nacrt) zradlo je Povjerenstvo za razvoj nsttuconalno uređenje sustava znanost vsokog obrazovanja (dalje u tekstu: Povjerenstvo) koje ste menoval na vašoj 11. sjednc 25. svbnja godne. Moram staknut da je u radu ovog Povjerenstva postgnut znmno vsok nvo suglasja da je Nacrt koj je pred vama usuglašen konsenzualno, uz određene prmjedbe pojednh članova Povjerenstva na neke od odredb, koje su u najvećoj mjer usuglašene. Istaknuo bh, buduć da to smatram važnm, da je po prv puta, kolko ja pratm zakonodavnu aktvnost glede znanost vsokog obrazovanja, u zakonskom tekstu, nadam se adekvatno, prepoznat posebn status umjetnčkog područja. Polazna točka pr zrad ovog Nacrta bo je Zakon o znanstvenoj djelatnost vsokom obrazovanju z godne u njegovoj ntegralnoj verzj, prje svh zmjena dopuna koje su ga usljedle. Prateć sve probleme u sustavu koj su nastal u posljednjh 15 godna, Povjerenstvo je pokušalo, nadam se, uspjelo, adresrat sve neuralgčne točke adekvatno h uredt. Nacrt pred vama sgurno nje najbolj moguć, a nt konačan tekst, al je Povjerenstvo svoju zadaću napravlo u dobroj vjer najbolje što je moglo u danm okolnostma. Dopustte m, sada, da prjeđem na sam Nacrt predstavm vam one točke za koje smatram da su važne koje unose promjene u sustav znanost vsokog obrazovanja. AKADEMSKA ZAJEDNICA ODGOVORNA JE ZA ZAKONIT I TRANSPARENTAN RAD TE JE DUŽNA SVOJ RAD OTVORITI JAVNOSTI nastavak s 1. strance Osguravanje kvaltete oštovan članoosguravanje kvaltete Nacrta defnrat određene ključ- predvđa prošrenje ovlast, rada, a to zanacrta defnrat određene rezultata znanstvenog rada, za-ključrezultata znanstvenog Ponajprje, u Nacrt je, v uzsenata, određe- ne pojmove, Ponajprje, uz određeje Rektorsk Premaugroze Nacrtu,znanpa u sunacrt tako,je, prmjene svh pojmove, su tako, prmještta od oblkapa ugroze znanštta odzbor. svh oblka ne zmjene, ugrađen tekst Zakozmjene,dva ugrađen tekst Zakokao što je uvodrektorsk zbor mao b neovlaštenog sljedeće rce, ne defnrana tpa sveučrce,poštenja, defnrana dva tpa sveučstvenog neovlaštenog stvenog poštenja, na o osguravanju kvaltete koj Nanafunkconalno o osguravanju kvaltete koj no rečeno, ovlast: propsvao b,ntelektualnog pravlnlšta ntegrrano lšta tuđeg funkconalno ntegrrano prsvajanja ntelektualnog prsvajanja tuđeg je prpremlo Naconalno vjeće sveučlšte je prpremlo Naconalno crt prjedloga kom vlasnštva koj se objavljuje u Narodkao sveučlšte kojevjeće sveučlšte kaostražvanja, sveučlšte koje vlasnštva rezultata rezultata stražvanja, za znanost, vsoko obrazovanje je ustrojlo za znanost, vsoko obrazovanjea koj je Zakona o znannm novnama, uvjete zas etčsastavnce s pravnom ustrojlo pravnom moraju btsastavnce usklađen s etča koj morajunužne bt usklađen tehnološk razvoj, a rad se o protehnološk razvoj, a rad se stvenoj djelatocjenu nastavne stručne djelatosobnošću nsttuconalno n-o proosobnošćuodbora nsttuconalno km kodeksom za etku nkm kodeksom Odbora za etku tuprjedlogu Naconalnog tuprjedlogu Naconalnog nostvjeća vsokom nosthrvatskog u postupkusabora.mslm zbora na znantegrrano sveučlšte kao sveuč-vjeća tegrrano sveučlšte da kaotresveučhrvatskog sabora.mslm da treprjedlogu kojega je(dalje prpremlo prjedlogu kojegasastavnce je prpremlo obrazovanju u tekstu: umjetnčko-nalšte koje nje ustrojlo lšte koje nje ustrojlo sastavnce ba spomenut potcanje troš- stveno-nastavna, ba spomenut potcanje trošnadležno Prpre- s pravnom nadležno mnstarstvo. PrpreNacrt)mnstarstvo. zradlo je Povjerenstvo nastavna zvanja odnosno osobnošću; defnrana s pravnom osobnošću; kovne učnkovtost, pa jedefnrana tako stavna kovne učnkovtost, pa je tako majuć Povjerenstvo je pro- uremajuć nacrt je prozanacrt razvoj nsttuconalno radnapropsano mjesta, zatm, su razna tjela u Povjerenstvo sustavu (Reksu razna u ustrojavasustavu (Rekpropsano da setjela mogu da sepravlnkom mogu ustrojavacjenlo dvje stvar: prvo, područstvar: prvo, područđenje sustava znanost vsokog koj se objavljuje službe u Narodnm torskcjenlo zbor, dvje Naconalno vjeće, torsk zbor, Naconalno vjeće, t zajednčke službe u clju racot zajednčke u clju racoje osguravanja kvaltete je tekstu: jedno Poosguravanja kvaltete je jedno obrazovanja (dalje u novnama, nužne uvjete za renovojetjelo Vjeće javnh znannovoposlovanja, tjelo Vjeće javnh znannalzacje a posebno nalzacje poslovanja, a posebno od temeljnh ptanja zamenoval sustav na od nsttuta temeljnhtd.). ptanja za sustav vjerenstvo) koje ste zborračunovodstvo, na znanstveno-nastavna, stvenh Smatral stvenh nsttuta td.). Smatral računovodstvo, kadrovska služba kadrovska služba znanost obrazovanja te2018. znanostposebno vsokog staknut, obrazovanjateslužba vašoj vsokog 11. sjednc 25. svbnja umjetnčko-nastavna nastavsmo nužnm smo posebno staknut, zanužnm javnu nabavu. služba za javnu nabavu. godne. Moram staknut da je u na zvanja odnosno radna mjeprošrenje ovlast Prošrenje ovlast koj se radu ovog Povjerenstva postgnut sta, potom, pravlnkom Naconalnog vjeća Naconalnog vjeća znmno vsok nvo suglasja da je objavljuje u Narodnm novnajedno od temeljnh ptanja koja ma, Jedno odza temeljnh ptanja Nacrt koj je pred vama usuglašen krterje sklapanje ugo- koja smo željel rješt je status vora na smo željel vrjeme rješt nakon je status konsenzualno, uz određene prodređeno ovlast Naconalnog vjeća. Sma- navršavanja ovlast Naconalnog vjeća. Smamjedbe pojednh članova Povje67 godna žvota, tral smo da se rad o najvšem, predlagao tral smo da se rad o najvšem, renstva na neke od odredb, koje b članove područnh krovnom naconalnom tjelu u znanstvenh krovnom umjetnčkh naconalnomvjetjelu u su u najvećoj mjer usuglašene. čjm rukama mora bt brga za ća matčnh čjm rukama mora bt Sabrga za Istaknuo bh, buduć da to smaodbora, članove razvtak kvaltetu cjelokupne vjeta razvtak kvaltetu cjelokupne tram važnm, da je po prv puta, za fnancranje znanstvene znanstvene djelatnost sustava djelatnost znanstvene djelatnost sustava kolko ja pratm zakonodavnu ak vsokog obrazovanja, znanost, vsokog obrazovanja razmatrao znanost, vsokog obrazovanja tvnost glede znanost vsokog b problematku rada tehnološkog razvoja u RH. U tu razvoja tehnološkog RH. U tu obrazovanja, u zakonskom teksveučlšta razvoja o tome u donosmo svrhu predložl nekolko so preporuke smo svrhu predložldavao nekolko stu, nadam se adekvatno, prepo mšljenja, znatnh, prema našem sudu, b prethodno znatnhmšljenje, premananašem znat posebn status umjetnčkog propsesudu, značajnh zmjena u odnosu na koj se značajnh zmjena odnosu na područja. odnose na sustav u vsokog dosadašnje zakonodavno ure- obrazovanja dosadašnje zakonodavno Polazna točka pr zrad ovog Nate obavljao druge po- uređenje. Ponajprje, predložl smo sloveđenje. Ponajprje, predložl crta bo je Zakon o znanstvenoj predvđene Nacrtom po- smo prošrenje ovlast Naconalnog sloveprošrenje ovlast Naconalnog djelatnost vsokom obrazovakoje mu povjere sveučlšta. vjeća na načn da, prmjerce, vjeća na načn da, prmjerce, nju z godne u njegovoj ntjela u sustavu znanost ono menuje članove upravnh Novaono menuje članove upravnh tegralnoj verzj, prje svh zmjesustava znanstvene djelatvjeća Hrvatske zaklade za zna- Gledevjeća Hrvatske zaklade za znana dopuna koje su ga usljedle. kao novost treba nost Agencje za znanost v- nost,nost Agencje zastaknut znanost vprateć sve probleme u sustavu soko obrazovanje te druga tjela soko obrazovanje te druga tjela koj su nastal u posljednjh 15 go savjet Hrvatskog stražvačkog savjet Hrvatskog stražvačkog dna, Povjerenstvo je pokušalo, prostora, Hrvatsk stratešk foprostora, Hrvatsk stratešk fonadam se, uspjelo, adresrat sve rum stražvačkh nfrastruktura, rum stražvačkh nfrastruktura, neuralgčne točke adekvatno h Vjeće za tehnologju novacje. Vjeće za tehnologju novacje. uredt. Nacrt pred vama sgurno Iz njegove nadležnost zmaknul Iz njegove nadležnost zmaknul nje najbolj moguć, a nt konasmo krterje za produženje rada smo krterje za produženje rada čan tekst, al je Povjerenstvo svoju nakon 67 godna žvota, što smo nakon 67 godna žvota, što smo zadaću napravlo u dobroj vjer predložl da bude u nadležnost predložl da bude u nadležnost najbolje što je moglo u danm Rektorskog zbora Vjeća javnh Rektorskog zbora Vjeća javnh okolnostma. je prrodno da to područje je prrodno da toautonompodručje bude u zasebnom članku, u zasebnom članku, autonomznanstvenh nsttuta na što Naznanstvenh nsttuta na što NaDopustte m, sada, dabude prjeđem uređeno temeljnm zakonom vam uređeno koje temeljnm zakonom ju sveučlšta ju sveučlšta mora bt, sve conalno koje mora bt, sve conalno vjeće daje suglasnost. vjeće daje suglasnost. na sam Nacrt predstavm ZZDVO-om; drugo: tekst ZOK-ada su ZZDVO-om; drugo: tekst ZOK-a dok djeluje sukladno zakonu, slodok djeluje sukladno ovlast zakonu, slo- Posebno smo pojačal ovlast Posebno smo pojačal one točke za koje smatram koj jevažne prpremlo v- bodno prpremlo odjesvh vanjskhnaconalno utjecaja, vbodno odvjeća svh vanjskh utjecaja, Naconalnog vjeća glede proranaconalnog glede prora koje Naconalno unose promjene u koj jeće kvaltetan je kompatblan jeće kvaltetan kompatblančuna s auautonomja a autonomja trebajeobuhvaćat: treba obuhvaćat: sustavu znanost njegočuna u sustavu znanost njegosustav znanost vsokog sobrapogledom Povjerenstva na razvoj uređenje pogledom Povjerenstva unutarnjeg ustroja,na z-razvoj uređenje unutarnjeg vog planranja. Promjenlustroja, smo z- vog planranja. Promjenl smo zovanja. smjer kojm b sustav znanost bor nastavnka smjer kojm b sustav suradnka teznanost od- sastav, bor nastavnka koj je prošren suradnka na 21 člana,te od- sastav, koj je prošren na 21 člana, vsokog obrazovanja trebao ć. lučvanje vsokog obrazovanja trebao ć. o njhovm statusnm o njhovm statusnm kao načn menovanja. Članove kao lučvanje načn menovanja. Članove Smatram da je na ovaj načn mo- pravma, Smatram da je na ovaj načn moutvrđvanje obrazovpravma, utvrđvanje obrazov- Naconalnog vjeća dalje b menaconalnog vjeća dalje b meguće postć btno koherentnj nh, znanstvenh, guće postć btno koherentnj umjetnčkh novao nh, znanstvenh, umjetnčkh novao Hrvatsk sabor, al prema Hrvatsk sabor, al prema zakonodavn okvr koj b regu- stručnh zakonodavn okvr koj b reguprograma, fnancjsku stručnh fnancjsku ključu na načnprograma, da Rektorsk zbor ključu na načn da Rektorsk zbor lrao sustav znanost vsokog autonomju lrao sustav znanost vsokog u skladu s Nacrtom, a predlaže autonomju u skladu s Nacrtom, a predlaže deset članova Naconaldeset članova Naconalobrazovanja da je to jedna od posebno obrazovanja da je tosredjedna od u pogledutrošenja posebno pogledu trošenja nog vjeća, od u kojh pet mora btsred- nog vjeća, od kojh pet mora bt btnh novna koje će unaprjed- stavabtnh novna koje će unaprjedz vlastth prhoda ostalh stava z vlastth prhoda ostalh sa Sveučlšta u Zagrebu, Vjeće sa Sveučlšta u Zagrebu, Vjeće t naš sustav. U tu svrhu, druga zvanproračunskh t naš sustav. Uprhoda, tu svrhu, od-druga zvanproračunskh prhoda, od- znanstvenh nsttuta predlaže znanstvenh nsttuta predlaže glava Nacrta uređuje unutarnj lučvanje glavao prhvaćanju Nacrta uređuje unutarnj projekata lučvanje o prhvaćanju projekata pet članova Naconalnog vjeća, pet članova Naconalnog vjeća, propsvanje objavljvanja vanjsk sustav osguravanja međunarodnoj vanjsk sustav osguravanja kojh suradnj te ostale od međunarodnoj te ostale dva moraju suradnj bt s nstod kojhobveze dva moraju bt s nstodređenh nformacja (statuta veunapređvanja kvaltete, ncjal- oblke unapređvanja kvaltete,nancjalautonomje, sukladno oblke autonomje, sukladno tuta Ruđer Boškovć, Vjeće ve- Natuta Ruđer Boškovć, Vjeće drugh općh akata, nu akredtacju uvjete za akre- crtu. nu akredtacju uvjete odza akreposebno je staknuta crtu.posebno je staknuta leučlšta vsokh škola predla- odleučlšta vsokhuređenja škola predlaunutarnjeg ustroja, nformacjavjeća, o dtacju, reakredtacju, vanjsko govornost dtacju, reakredtacju, vanjsko akademske zajednce akademske zajednce že trgovornost člana Naconalnog vjeća, že tr člana Naconalnog njhovom vrednovanje unutarnjeg sustava prema vrednovanje društvenoj unutarnjeg zajednc, tesustava je Hrvatska prema društvenoj zajednc, je Hrvatskatjelma gospodarska komora teupravljačkm gospodarska komora sastavu te etčkog kodeksa), kao osguravanja unapređvanja propsano osguravanja unapređvanja da akademska zajed- predlaže propsano akademska zajedjednogda člana Naconalpredlaže jednog člana Naconalpreczranje da sehrvatska na znanstvene kvaltete, tematsko vrednovanje nca kvaltete, odgovara tematsko za zakontvrednovanje tran- nog vjeća, nca odgovara zakont tranhrvatskazaudruga ponog vjeća, udruga poorganzacje prmjenjuju propsčlana td., kao položaj status Agencje sparentan td., kao položaj statussvoj Agencje rad te je dužna sparentan radjednog te je dužna slodavaca predlaže člana svoj slodavaca predlaže jednog o pravu na prstup vjeća nformacjaza znanost vsoko obrazovanje rad otvort za znanost vsoko obrazovanje javnost. Pojačal smo Naconalnog rad otvort javnost. Pojačal smo vjeća Hrvatska Naconalnog Hrvatska ma. Glede znanstvenh nsttuta, koju također želmo ojačat. koju također želmo obvezu poštvanja etčkhojačat. postu- akademja obvezu poštvanja etčkh postuznanost umjetnost akademja znanost umjetnost povećan je mnmaln broj članolata propsvanjem obveze do- predlaže lata jednog propsvanjem člana. obveze dopredlaže jednog člana. Dva tpa sveučlšta Dvaetčkh tpa sveučlšta va upravnog vjeća nsttuta s tr nošenja kodeksa kojma nošenja etčkh kodeksa kojma Drugo, smatral smo potrebnm, se štt Drugo, smatralstna, smo potrebnm, uloge Jačanje uloge na pet te su preczrane ovlast znanstvena stra- Jačanje se štt znanstvena stna, strarektorskog zbora Rektorskog zbora a što je danas nomotehnčk uo- žvačka a što je danas nomotehnčk ravnatelja nsttuta, kojemu je neprstranost, zvornost uožvačka neprstranost, zvornost jedno tjelo stražvanja kojemu Nacrt Jošprodužen je jedno tjelo bčajeno, u početnm odredbama znanstvenog bčajeno,stražvanja u početnm odredbama mandat na petkojemu godna.nacrt objave Još jeznanstvenog objave AKADEMSKA ZAJEDNICA ODGOVORNA JE ZA ZAKONIT I TRANSPARENTAN RAD TE JE DUŽNA SVOJ RAD OTVORITI JAVNOSTI NACRT ZAKONA PREDVIĐA PROŠIRENJE SASTAVA I OVLASTI SVEUČILIŠNOG SAVJETA KOJI BI IMAO DO DVADESET ČLANOVA

23 23 7 AKONA OGA NACRTA O ZNANSTVENOJ ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI IDJELATNOSTI VISOKOM OBRAZOVANJU I VISOKOM OBR znanost obrazovanja obrazovanja u Hrvatskoj u Hrvatskoj 21. stoljeća 21. st g g, u o o a a, u a e a u o, a o g, h a g,. a o h. o, e a r e e,, a a a t predvđa prošrenje ovlast, a to je Rektorsk zbor. Prema Nacrtu, Rektorsk zbor mao b sljedeće ovlast: propsvao b, pravlnkom koj se objavljuje u Narodnm novnama, nužne uvjete za ocjenu nastavne stručne djelatnost u postupku zbora na znanstveno-nastavna, umjetnčko-nastavna nastavna zvanja odnosno radna mjesta, zatm, pravlnkom koj se objavljuje u Narodnm novnama, nužne uvjete za rezbor na znanstveno-nastavna, umjetnčko-nastavna nastavna zvanja odnosno radna mjesta, potom, pravlnkom koj se objavljuje u Narodnm novnama, krterje za sklapanje ugovora na određeno vrjeme nakon Posebno je propsano dažvota, ravnatelj navršavanja 67 godna ma pravo na prjašnje predlagao b povratka članove područnh radno mjesto na znanstvenom znanstvenh umjetnčkh vjelodbora, vsokom učlštu, ćansttutu matčnh članove Sa-za što mora podnjet zahtjev u roku vjeta za fnancranje znanstvene od 30 dana od dana prestanka djelatnost vsokog obrazovanja, mandata.b problematku rada razmatrao Kao novost u ovom djeludononacrta razvoja sveučlšta o tome se predvđanje novog tjela sostče preporuke mšljenja, davao sustavu znanost Vjeća javnh b u prethodno mšljenje na propse znanstvenh nsttuta. Rad se o koj se odnose na sustav vsokog tjelu koje b čnl čne ravnatelj obrazovanja te obavljao druge posvhpredvđene javnh znanstvenh nsttuta slove Nacrtom pou Republc Ovo b tjeslove koje mu Hrvatskoj. povjere sveučlšta. lo blo pandan Rektorskom zboru Nova tjela u sustavu znanost malo b sljedeće ovlast: propsglede znanstvene djelatvalosustava b, pravlnkom koj se objavnost, novost trebanovnama, staknut ljujekao u Narodnm krterje zvrsnost za sklapanje ugovora o radu sa znanstvencma u javnm znanstvenm nsttutma nakon 67 godna žvota uz prethodnu suglasnost Naconalnog vjeća, potom, pravlnkom koj se objavljuje u Narodnm novnama, mnmalne uvjete za rezbor na znanstveno radno mjesto, razmatralo b problematku rada razvoja javnh znanstvenh nsttuta o tome donos preporuke mšljenja, odlučvalo b o zadovoljenju krterja krterje zvrsnost za sklapanje ugovora o radu sa znanstvencma u javnm znanstvenm nsttutma nakon 67 godna te propsvalo uvjete za ravnatelje javnh znanstvenh nsttuta uz suglasnost Naconalnog vjeća. OVIM NACRTOM PRVI PUT ZAKONSKA REGULATIVA PREPOZNAJE POSEBNI STATUS UMJETNIČKOG PODRUČJA NACRT ZAKONA PREDVIĐA PROŠIRENJE SASTAVA I OVLASTI SVEUČILIŠNOG SAVJETA KOJI BI IMAO DO DVADESET ČLANOVA Izbor u zvanja Jedna od novost je svakako ukdanje Upsnka znanstvenka te se predlaže propsat da su znanpropsvanje obveze stvenc osobe kojeobjavljvanja se bave znanodređenh stvenom nformacja djelatnošću,(statuta što ukljudrugh akata, uređenja čuje općh studente na sveučlšnm unutarnjeg ustroja, nformacja o posljedplomskm (doktorskm) upravljačkm tjelmase njhovom studjma. Nsmo odlučl za sastavu te etčkog kodeksa), kao promjene u sustavu znanstvepreczranje da al se na znanstvene nh zvanja, smo btno proorganzacje prmjenjuju props mjenl uvjete načn provedbe o pravu na prstup postupka zbora nformacjau znanstvena ma. GledeName, znanstvenh nsttuta, zvanja. uklonl smo nz povećan mnmaln broj člano- z pravnojeneodređenh pojmova vateksta upravnog vjeća s tr zakona u nsttuta osnov ostavl nanaconalnom pet te su preczrane vjeću daovlast u svom ravnatelja nsttuta, kojemu je pravlnku utvrd uvjete za zbor mandat produžen na pet godna. u pojedno znanstveno zvanje. Preczral smo prjevremen zbor u zvanja, kao zravn zbor u znanstvena zvanja vša od znanstvenog suradnka za osobe koje dolaze z nozemstva. Glede postupka zbora, jasno je propsano da sastavnce sveučlšta provode do postupka za koj su ovlašten te daju mšljenje prjedlog, a da konačan zbor provod odgovarajuć Matčn odbor. Preczran su te skraćen rokov, kao posljedce za njhovo prekoračenje. Posebno stčem nešto drugačje precznje propsane slučajeve za oduzmanje zvanja odnosno potvrde umjetnčke komponente glede povreda etčkh kodeksa gdje se predlaže da b to blo moguće u slučajevma propsanh povreda etčkh kodeksa znanstvenh organzacja, sveučlšta sastavnca na kojma je prekrštelj zaposlen l na kojoj je proveden do postupka zbora u znanstveno zvanje, a koje su u vrjeme počnjenja ble propsane kao povrede. Znanstveno radno mjesto Drugačje je propsan načn zbora na znanstveno radno mjesto. Ponajprje, vše se ne traž objava natječaja u dnevnom tsku da b se zbjegl nepotrebn troškov. Zatm, uvod se obveza svh znanstvenh organzacja da donesu opć akt kojm će propsat krterje za zbor zmeđu vše prstupnka. T krterj su od velke važnost jer skraćuju postupak u slučaju da se na natječaj jav osoba koja nema proveden zbor u znanstveno zvanje buduć da će se postupak zbora takve osobe u zvanje provest sključvo ukolko je najbolj kanddat. Dodatno, kao prednost za zbor se uvod doktorsko l posljedoktorsko usavršavanje u trajanju od najmanje šest mjesec u nozemstvu. Velka novost je uvođenje pravne zaštte protv odluke o zboru prstupnka na znanstveno radno UVODI SE I MOGUĆNOST DA DEKANU U FINANCIJSKOM POSLOVANJU POMAŽE FINANCIJSKI DIREKTOR VISOKOG UČILIŠTA mjesto pred nadležnm sudom za radne sporove. Detaljnje se uređuje prjevremeno napredovanje (zbor na vše znanstveno radno mjesto nakon tr godne). Prlkom sklapanja ugovora o radu propsuje se obveza zbora na vše radno mjesto s mogućnošću provođenja jednog rezbora. Ukolko se nakon rezbora osoba ne zabere na vše radno mjesto, prestaje joj ugovor o radu l ako u postupku rezbora znanstveno vjeće javnog znanstvenog nsttuta ne prhvat poztvno zvješće stručnog povjerenstva l prhvat negatvno zvješće o radu. Sukladno općm trendovma, rok za odlazak u mrovnu pomče se na 67 godna, odnosno znanstvenku u javnom znanstvenom nsttutu stekom kalendarske godne u kojoj je navršo 67 godna žvota prestaje ugovor o radu zbog odlaska u mrovnu. Od ovog pravla postoje dvje znmke ukolko za znanstvenkom postoj potreba, što utvrđuje ravnatelj prstupnk zadovoljava krterje zvrsnost, što utvrđuje Vjeće javnh znanstvenh nsttuta, uz prbavljeno mšljenje znanstvenog vjeća javnog znanstvenog nsttuta. Treba naglast da mogućnost produženja na teret državnog proračuna postoj samo za osobe u najvšem zvanju na maksmalno tr godne. Druga znmka se odnos na stuacju ukolko su sredstva za plaću osgurana z namjenskh sredstava za znanstvene l stručne projekte, l z vlastth sredstava, Sustav napredovanja Ispravlja se pomalo nevjerojatna stuacja da nje propsano da za vrjeme bolovanja dužh od tr mjeseca, služenja vojne obveze l korštenje rodteljskog dopusta, rokov za zbor odnosno rezbor na znanstvena radna mjesta znanstveno-nastavna zvanja te suradnčka zvanja odgovarajuća radna mjesta ne teku, odnosno da se osobama zaposlenma u suradnčkm zvanjma produžuje ugovor o radu na određeno vrjeme za onolko vremena kolko je trajao nek od navedenh razloga. Navedeno vrjed za sustav vsokog obrazovanja. U sustavu vsokog obrazovanja uvele b se slčne promjene glede sustava napredovanja, produženja radnog odnosa kao u sustavu znanost, što ću dalje elaborrat. Međutm, ponajprje treba naglast određene, prema našem mšljenju značajne, promjene u organzacjskom pogledu glede vsokh učlšta. Ponajprje, propsalo b se da nje dopušteno osnvanje novh sveučlšta nastalh zdvajanjem z postojećeg sveučlšta bez dvotrećnske suglasnost senata sveučlšta z kojeg b se novo sveučlšte zdvojlo. Osm toga, propsalo b se da su vsoke škole l veleučlšta koje osnvaju županje, gradov općne javna vsoka učlšta, što danas nje slučaj. Glede sveučlšta, propsalo b se, za razlku od današnjeg uređenja, da sveučlšte provod sveučlšne studje u najmanje tr znanstvena /l umjetnčka područja (danas je propsano dva). Propsalo b se da se mandat rektora produžuje na pet godna te se detaljnje propsuju posebne ovlast rektora, odnosno mogućnost rektora da obustav odluke sastavnca l suspendra čelnke sastavnca odnosno osobe koje pomažu čelnku menuje vrštelja dužnost, al uz propsvanje mehanzama kojma se osgurava da rektor ne može zloupotrjebt svoje ovlast. Buduć da to ptanje danas nje rješeno, Povjerenstvo je stava da se mora propsat kakav učnak ma navršenje dob za mrovnu na mandat rektora te je procjenlo da treba propsat da se mandat može odradt do kraja, unatoč čnjenc da je tjekom mandata rektor navršo zakonsku mšljenje koje senat l njegova sastavnca trebaju prbavt pr pokretanju novog studjskog programa (ncjalna akredtacja) procjen društvenh potreba tržšta rada za nastavak rada nsttucje obrazovanh programa. Dodatno, Sveučlšn savjet b mogao mat svoja radna tjela koja b se osnvala sukladno potrebama sveučlšta. Glede sastavnca, predlažu se promjene glede mandata dekana koj b bo ne krać od tr, a ne duž od pet godna, s jednom mogućnost ponavljanja, a uvod se mogućnost da dekanu u fnancjskom poslovanju pomaže fnancjsk drektor vsokog učlšta. Sveučlšne organzacjske jednce U svrhu jačanja znanstvene komponente na sveučlštma, predlaže se mogućnost osnvanja sveučlšnh znanstveno-novacjskh nsttuta koj b bl sastavnca sveučlšta koja se osnva rad obavljanja znanstvene djelat-.osnivaju SE SVEUČILIŠNI ZNANSTVENO-INOVACIJSKI INSTITUTI RADI ZNANSTVENOISTRAŽIVAČKE PREOBRAZBE I POVEZIVANJA VISOKOG OBRAZOVANJA S POTREBAMA DRUŠTVA I GOSPODARSTVA dob za odlazak u mrovnu (navedeno vrjed za dekane). Senat po mjer sveučlšta Propsalo b se, dalje, da je senat sastavljen prmarno od dekana sastavnca kod funkconalno ntegrranh sveučlšta odnosno čelnka organzacjskh jednca kod nsttuconalno ntegrranh sveučlšta, osm kada je drugačje propsano statutom sveučlšta, kada se senat bra sukladno statutu Sveučlšta. Ovo znač da svako sveučlšte može odlučt kakav sastav senata žel. Prošro b se sastav ovlast Sveučlšnog savjeta koj b mao do dvadeset članova koje menuje senat (polovcu), osnvač, županja HGK, koj b sudjelovao u pokretanju studjskh programa nsttucja (ncjalnoj akredtacj) nastavku njhovog rada (reakredtacj) donoseć Stratešku procjenu o društvenoj relevantnost potrebama tržšta rada (dalje u tekstu Strateška procjena). Strateška procjena je obavezno prethodno nost u jednom l vše srodnh znanstvenh polja s temeljnom zadaćom potcanja znanstveno-stražvačke preobrazbe snažnjeg povezvanja procesa vsokog obrazovanja s potrebama društva gospodarstva. On b trebal organzrat provodt znanstvena stražvanja obavljat druge znanstveno-stražvačke zadaće fnancrajuć h z sredstava europskh međunarodnh fondova, kompettvnh drugh projekata Hrvatske zaklade za znanost, suradnje s hrvatskm nozemnm društvenm gospodarskm subjektma te z drugh zvan proračunskh zvora. Smatramo važnm povezvanje prakse, znanost, umjetnost vsokog obrazovanja te se u tu svrhu propsuje da se mogu osnovat organzacje l svoje unutarnje organzacjske cjelne u kojma se obavlja djelatnost kojom se povezuje praksa, znanost, umjetnost vsoko obrazovanje u čjem radu mogu sudjelovat student, a dobt ostvarena obavljanjem takvh

24 PROF. FRANE STANIČIĆ: Za cjelovto zakonodavstvo znanost obrazovanja u Hrvatskoj 21. stoljeća nastavak s prethodne strance vatskh nastavnka za zvođenje programa na drugm jezcma kao oblka odlazne moblnost td. Kako je nužno ostvart ojačat ulogu sveučlšta sastavnca u cjeložvotnom učenju, Nacrtom se predvđa da vsoka učlšta mogu osnvat centre za cjeložvotno obrazovanje stručnu praksu studenata. Njhova b zadaća bla programranje organzacja razlčth oblka obrazovanja dodatnog/novog osposobljavanja stručnjaka kojma se prat usavršava razvoj pojednh struka u skladu s razvojem znanost tehnološkm napretkom. Organzra- društvene znanost prof. Davor Boban prof. Thomr Cpek Cjeložvotno učenje U današnjem svjetu nužno je Fakultet poltčkh znanost ostvart međunarodnu suradnju moblnost. U tu svrhu u Nacrtu Sveučlšta u Zagrebu se predvđa osnvanje centara za Kao za znanstvene organzacje brše se obveza objave javnog natječaja u dnevnom tsku propsuje se jasno tko provod zbore u znanstveno-nastavna umjetnčko-nastavna zvanja odgovarajuća radna mjesta: sveučlšte kod nsttuconalno ntegrranh sveučlšta, a sastavnca sveučlšta kod funkconalno ntegrranh sveučlšta. Odluku o raspsvanju javnog natječaja donos sveučlšte kod nsttuconalno ntegrranh sveučlšta odnosno sastavnca sveučlšta kod sveučlšta koja su funkconalno ntegrrana, društvene znanost doc. Asmr Gračann Flozofsk fakultet Sveučlšta u Rjec natječaj za napredovanje, a ne bude rezabran u sto zvanje l ne bude zabran zbog nespunjenja uvjeta, pokrenut će se postupak otkaza ugovora uvjetovan skrvljenm ponašanjem radnka, bez obveze ponude drugoga odgovarajućeg radnog mjesta. Nacrtom se uklanja jedan od najvećh problema sustava vsokog obrazovanja, a to je nepostojanje mnmalnh uvjeta za rezbor koje nje, ako je to blo dužno, donjelo Naconalno vjeće. Nacrtom se predvđa da tu ovlast preuzme Rektorsk zbor koj b određvao društvene znanost prof. Krešmr Petkovć Fakultet poltčkh znanost Sveučlšta u Zagrebu torova nagrada sl.), objavljen znanstven stručn radov, a za posljedoktoranda: prosjek ocjena na posljedplomskom studju, duljna studja, broj objavljenh znanstvenh stručnh radova, sudjelovanje na znanstvenm projektma. Dodatno, zbor mora bt obrazložen na načn da se utvrd zadovoljenje navedenh krterja. Osm toga, kao novost se predvđa da svak asstent posljedoktorand koj tu obvezu nje zvršo kao asstent treba završt pedagoško osposobljavanje. humanstčke znanost dr. sc. Flp Grgć znanstven humanstčke savjetnk znanost Insttuta za dr. sc. Ivca Fnancranje sustava znanost flozofju u obrazovanja Lučć Kako b sustav znanost obrazozagrebu Hrvatsk vanja mogao ostvart potrebne skorake, nužno je njegovo nsttut za kvaltetno fnancranje. U tu svrhu povjest se Nacrtom predvđau drugačj Dr. sc. Flpu Grgću načn fnancranja sustava nego Zagrebu godšnja nagrada za je to sada slučaj. Ponajprje, deizvor: Sveučlšte u Zagrebu poslova korstla b se sključvo za unapređenje rada sveučlšta, odnosno njegovh sastavnca. Dodatno, nužno je komercjalzrat znanstvena stražvanja, pa b se propsalo da vsoka učlšta mogu samostalno zajedno s partnerma z gospodarstva javnog sektora, prvatnm poduzetncma društvenm nsttucjama, osnvat centre transfera tehnologje, novacja drugh oblka komercjalzacje znanstvenh stražvanja. T centr b, prmjerce, potcal stručno podupral spn-out, spn-off start-up projekte, tvrtke centre kompetencje koj stvaraju prmjenjuju novacje, kojma se povezuju praksa, znanost, umjetnost vsoko obrazovanje u svm područjma. Doc. dr. sc. Asmr Prof. dr. sc. Krešmr Gračann tjekom Petkovć tjekom se vlastt prhod kao: protekle godne ostvaro je značajan znanost dodjeljuje je fnraju se međunarodnu suradnju moblobjavo je dva poglavlja znanstven doprnos za tr rada objavljena ostvaren na tržštu od školarna, stražvačkh, umjetnčkh nost u svrhu nternaconalzacje u znanstvenm knjgama objavvš kod uglednog u godn: za Godšnja nagrada za stručnh projekata, elaborata, hrvatskog sustava znanost vstaknuth svjetskh amerčkog nakladnka knjgu Skeptczam Prof. dr. sc. Davor Boban, zvanredn profesor, znanost za godnu ekspertza, nakladnčke drugh sokog obrazovanja unapređenja zdavača, tr rada u Rowman & Ltllefeld svakodnevn žvot: djelatnost. prof. dr.međunarodne sc. Thomr Cpek, redovt profesor Samose sredstva koja njegove konkudodjeljuje dr. sc. Ivc vrhunskm svjetskm knjgu,,dscourses ogled o antčkom dolazelučću od osnvača, državnog rentnost. b centr posebno poltčkh u trajnom T zvanju na Fakultetu za monografju proračuna županja, potcal časopsma te tr rada u on Volence and pronzmu, Matca proračuna znanostvše-jezčno suautor suzvođenje knjge,,poltčk sustav Vukovarska bolnca. općna gradova predstavljala obrazovnh programa na hrvatdomaćm pshologjskm Punshment: Probng hrvatska, Zagreb, 20 Rusje. Knjga,,Poltčk sustav Rusje Svjetonk u povjesnm proračunskh sredstava skom svjetskm jezcma, osobčasopsma. the Extremes I 7.; članak,,arstotleb doolujama značajan je doprnos nzu znanstvenh Srjema MZO-a ulazla b u državnu to nozemno osposobljavanje hru publcranm (,,Dskurs o naslju on co-causes of one srzncu. dscplna poddscplna, ponajprje poltologj, Hrvatske u zdanju Sredstva ostvarena na stražvanjma kažnjavanju: dspostons, Elenchos: socologj, komparatvnoj poltc, međudrug Hrvatske načn ne lječnčke ulaze u proraznanstveno utemeljeno sptvanje krajnost ) Revsta d stud su/ čunska sredstva mnstarstva narodnm odnosma, studjama sgurnost, komore Hrvatskoga kombnrao je metode u kojoj novatvno pensere antco 1-2 nadležnog za vsoko obrazovakomparatvnm regonalnm studjama nsttuta za povjest. nje znanost odnosno u držav postupke društvenh, prmjenjuje teorjsko(20 17.) te članak teorj tranzcje. Oblje emprjskh provjera U monografj državnu rzncu. al drugh znanost metodološk postupak Radnje događaj: n proračun na temelju toga zvučen zaključc dovode u Vukovarska bolnca.vjeda Naconalno l b semnare, kolokvje, radon- uz prethodnu suglasnost sve- oblk zvješća o rezboru, kao Smatramo (npr. bomedcne nterdscplnarne nekolko razmšljanja ptanje čvrsta uporšta klasčne ce, tranztologje Svjetonk u povjesnm tečajeve, trbne, konferencje učlšta, u skladu sa statutom mnmalne uvjete radnh obve- će mora mat ključnu ulogu u zdravstva), analzesastavrazlčthza zaposlenka. o Namjer Elsabeth planranju kao poddscplne komparatvne poltke. olujama Srjemaproraču raspodjel druge oblke osposobljavanja sveučlšta statutom relevantnh dskursa Anscombe, objavljenna za Hrvatske Knjga je prva sveobuhvatna poltološka, sustav znanost vsokog nce. Uvod se obveza donodopunskog obrazovanja.svjestan važnost stražuje multdscplnarnoga naslju kažnjavanju: u zbornku Flozofknje obrazovanja pa se predlaže šenja krterja zaozbor zmeđu Odlazak u mrovnu povjesno-poltološka, socjalno-povjesna, dogadaje u gradskoj da ono utvrd utvrđuje krterje za vše kanddata, a zbor u znanstatusna prava Kao kod znanstvenh organzaprstupa stražvanju od poltološkh u Hrvatskoj, u al socološka znanstvena studja o Ruskoj bolnc u Vukovaru raspodjelu proračunskh sredstvena zvanja provodo b se do u cja, dob za Zagrebu Glede statusnh prava osoba odlazak una mrovnu tako kompleksne socološkh Insttutu Federacj. Rječ je o kaptalnome djelu koje u ljeto jesen krterje za postupku zborakazneno-pravnh, u znanstve- pomče se na u znanstveno-nastavnm zvagodna, uzrječ den- stava što uključuje teme kakva je ljudsko za67flozofju. pruža značajan znanstven doprnos kako Svoje spoznaje njma, Nacrtom se predlažu no-nastavna umjetnčko-na- tčne znmke ako su sredstva znanstvenu djelatnost vsoko plakanje. relgjskh, knjževnh je o međunarodno poltološkoj znanost o pćento, slčna tako rješenja kao zaemoconalno temelj nanaopsežnome temelju prosobe u stavna zvanja te odgovarajuća za plaću osgurana z namjenskh obrazovanje, To je dovelo do znmno flmskh. Knjga je hrvatskoj poltologj posebno. znanstvenm organzacjama. Savjeta zastražvanju, fnancranje radna mjesta samo ukolko b sredstava zarelevantnm znanstvene l struč- jedloga arhvskom valjanh koj sukoj nema stodobno krtčk sred- znanstvene djelatnost vsokog prstupnk proveden Ponajprje, uvod se kao prav- nalaza ne projekte,rezultatma l z vlastth konzultacj nesumnjvo pregled teorja ostava, odnosno ključnm radovma Sredstva za razvoj tajprdonjel zbor bo najbolj kanddat lo da je pr zboru u znanstveukolko postoj zaobrazovanja. dostupnh memoara prema krterjma koje b kažnjavanju, odre- potreba, koju no-nastavno zvanje docenta utvrđuje čelnk, sustava znanost vsokog obrarazumjevanju naslju stražvanja o antčkoj te razgovorma s vsoko učlšte. Svak zaprednost pr zboru doktorsko kanddat zadovoljava krterje zovanja znanstvene, umjetnčke odrednca,dlo načna utemeljena analza flozofj u korelacj prežvjelm svjedocma. projekte progral posljedoktorsko usavrša- poslenk zabran na znanstve- zvrsnost koje donos Rektorsk stražvačke skazvanja kontrole postojećh koncepcja o sa suvremenm Lučćeva knjga umjetnčku vanje u trajanju od najmanje no-nastavno radno mjesto ma zbor, a što utvrđuje stručno vje- me, znanstvenu, procesa, pravu na teorjama slobode važan jenfrastrukturu doprnos stražvačku na jedan rezbor nakažnjavanje sto će uz prbavljeno šest mjesec na drugojemoconalnh nsttu- pravo mšljenje senata volje kao njhovh posljedca, koncepata koj su s tm ntenconalnost. zdavašcj. Ostaje se na petogodšnjm znanstveno-nastavno radno odnosno njegovog odgovarajućeg opremu, temznanstveno Domovnskoga kako za pojednca, tako povezan te doprnos tvo, znanstvene konferencje mjesto, odnosno može ukupno razdobljma koja osoba mora područnog vjeća. rata koja je prmarno te znanstvene znanstveno provest najvše deset godna u provestpolazeć u nekom od znanstveza suradnke, o kojma ovs buzasvoje njegovu okolnu. humanstčkome neposredne zakonske odgovornost za kvaltetu funkconranje gotovostručpolood naconalnog FRANE STANIČIĆno-nastavnom zvanju odnosno stom nastavno-znanstvenom dućnost sveučlšta posebno se ne udruge raspoređuje mnstar dskursu o značenja, a napose vce hrvatskog znanstveno-stražvačkog vsoko obrazovanog sustava Sveučlšte u Zagrebu mjestu, osm naslja radnom mjestu, al se preczn- zvanju radnomrazumjevanju preczraju uvjet za zbor. Tako na temelju javnog pozvaje na CJELOVITO važna zaovo regonalnu aktvno se konstruktvno u mjestu donošenje zakonske defnra područnjemu temeljenog prjedloga na rednom je propsuje kada se može pro- u zvanju uključlo se predvđa da bregulatve se posebno koja kazne. ZAKONODAVSTVO hstorografju vjeća. stočne redovtog profesora u trajnom vest prjevremen zbor. Poseb- veoma uzmalo u obzr: za asstenta: je. To je aktvnost šrokog raspona od defnranja novh ključnhnaconalnog pojmova poput razlke Poštovan članov Senata, zazvanju za koje nema ponovnog no se propsuju uvjet za zbor prosjek ocjena, duljna studja, Slavonje. ZNANOSTI I funkconalne nsttuconalne sveučlšne ntegracje, preko jačanja uloge strateškh tjela poput u umjetnčko-nastavna zvanja zbora odnosno rezbora. Ako ostvaren posebn uspjes na hvaljujem vam na pažnj vrenaconalnog vjeća se Rektorskog zapošljavanja napredovanja OBRAZOVANJA odgovarajuća zaposlenk nezbora, jav na zbora, javn studju radna mjesta. (dekanova nagrada, rek- menu.te umrovljenja u znanost, ustroja upravljanja sveučlštma, statusnh prava odlaska u znanost pa sve do suza HRVATSKU vremenjeg utemeljenja akademske autonomje odgovornost. 21. STOLJEĆA Nastavak nasanja 6. stranc Impressum Hrvatska sveučlšta hrvatsk sveučlšn mjesečnk uređuje redakcja Ivan Bota, Duško Čzmć Marovć (glavn urednk), Dana Dolć Izdavačk odbor prof. Barć PRI IZBORU U ZNANSTVENONASTAVNO ZVANJE DOCENTA DAJE SE PREDNOST KANDIDATIMA KOJI SU SE NAJMANJE ŠEST MJESECI USAVRŠAVALI NA DRUGOJ INSTITUCIJI dobtnc godšnje nagrade za znanost (Rjeka) Sandra Buratovć Maštrapa, prof. (Dubrovnk) doc. Daro Čerepnko (Sjever) prof. Josp Farčć (Zadar) Ldja Getto, prof. unv. spec. (Osjek) prof Mloš Judaš (Zagreb) prof. Branko Matulć (Splt) prof. Nevenka Tatkovć (Pula) prof. Mroslav Vaslj (Mostar) nakladnc Sveučlšte u Dubrovnku Sveučlšte J. J. Strossmayer u Osjeku Sveučlšte J. Dobrle u Pul Sveučlšte u Rjec Sveučlšte Sjever Sveučlšte u Spltu Sveučlšte u Zadru Sveučlšte u Zagrebu za nakladnke prof. Damr Boras, rektor Sveučlšta u Zagrebu adresa redakcje Trg Republke Hrvatske 14, Zagreb hrvatska.sveuclsta@unzg.hr FRANE STANIČIĆ CJELOVITO Polazeć od svoje neposredne zakonske odgovornost za kvaltetu funkconranje gotovo polovce hrvatskog znanstveno-stražvačkog vsoko obrazovanog sustava Sveučlšte u Zagrebu aktvno se konstruktvno uključlo u donošenje zakonske regulatve koja defnra ovo područ-

25 25 Damr Humsk ODRŽANA PANEL DISKUSIJA O DIREKTIVI EUROPSKE UNIJE O AUTORSKOM PRAVU Pravednja podjela prhoda veća prava autorma P anel rasprava o Drektv o autorskom pravu na Jednstvenom dgtalnom tržštu EU održana je 11. sječnja u prepunoj aul rektorata Sveučlšta u Zagrebu, a moderrala ju je HRT-ova novnarka urednca Elzabeta Gojan, dok su panelst bl mnstrca kulture Nna Obuljen Koržnek, članov Europskog parlamenta Dubravka Šuca, Jozo Radoš Željana Zovko te profesorca na Pravnom fakultetu Romana Matanovac Vučkovć. Drektvom se nastoje dat bolj pravn nstrument kreatvnm, kulturnm medjskm ndustrjama, a od 28 članca Europske unje, sedam je dosadašnjh potpsnka deklaracje koj se zauzmaju za Drektvu, među kojma je hrvatska mnstrca kulture Nna Obuljen Koržnek. - Hrvatska je kao potpsnca željela poslat poruku da rasprava o Drektv u fokus nteresa treba stavt autore, kreatvce stvaratelje te vrjednost doprnos njhova rada kultur društvma u cjeln, kazala je mnstrca te pojasnla kako se Vlada RH prlkom artkulranja stajalšta vodla prncpma za koje smatra da moraju bt jednako zastupljen, bez obzra rad l se o analognom l dgtalnom vremenu. Zaštta autorskh prava ma dugu tradcju građenu tjekom vše od stotnu godna. Samo zato što se pojavla tehnologja koja je našla načn da te prncpe zaobđe, m ne smjemo odustat od zaštte prncpa. Svak autor sadržaja, to Prmjenom Drektve osgurat će se europsk sustav ostvarvanja prava autora kreatora sadržaja u dgtalnom dobu, poručl su panelst jest osoba s menom prezmenom koja svojm talentom kreatvnošću stvara takav sadržaj ma pravo na pravčnu naknadu za svoj rad staknula je mnstrca Koržnek. Nema opasnost od cenzure Drektva nkako neće ubt nternet nt će uvest cenzuru. Sve što su krajnj korsnc mogl radt do sada, moć će radt dalje. Drektva je u prvome redu usmjerena na to da stvor ravnotežu pravčan odnos na jednstvenom dgtalnom tržštu zmeđu, s jedne strane, kreatvnh kulturnh medjskh ndustrja te, s druge strane, velkh nternetskh medjskh platform rekla je profesorca Romana Matanovac Vučkovć, ujedno vodteljca posljedplomskog studja Intelektualno vlasnštvo. Pojasnla je kako n jedna odredba Drektve nje usmjerena prema krajnjm korsncma, tj. prema nekomercjalnom korštenju, već na nternetske platforme koje b zapravo trebale postat odgovorne za one sadržaje koj se pomoću njh djele prkazuju u javnost, te do prhoda koje ostvaruju djeleć te sadržaje dat kulturnm medjskm ndustrjama. Rječ je o spornm člancma Drektve. Matanovac Vučkovć objasnla je da se članak 11. odnos na novnske zdavače kojma će se omogućt kontrola objavljenoga sadrža- ja, tj. kako se njhov sadržaj prenose, stavljaju na raspolaganje javnost, kako se umnožavaju te mogu odredt uvjete lcencranja. Drektva b trebala uredt da medjsk agregator, poput Google Newsa, koj uzma tuđe sadržaje organzra nud sadržaj krajnjm korsncma, do prhoda od reklama djelom daje novnskm zdavačma. Google je prvatna kompanja, s prortetma prvatnog vlasnštva, a to je stjecanje profta. Članak 13. odnos se na kreatvne kulturne ndustrje koje stvaraju audo, vzualne slčne sadržaje. Njme se nastoj uspostavt ravnoteža vrjednosnog jaza te b prema njemu, platforme za djeljenje Drektvom se nastoje dat bolj pravn nstrument kreatvnm, kulturnm medjskm ndustrjama, a od 28 članca EU, sedam je potpsnka, među hrvatska mnstrca kulture Nna Obuljen Koržnek Damr Humsk Pše Tatjana Klarć sadržaja, poput YouTubea Googlea, do svojh profta trebale usmjert stvarateljma th sadržaja staknula je Matanovac Vučkovć. Pravedne naknade za rad Rječ je o vrlo složenom legslatvnom postupku kompleksnom ptanju koje je u Drektv zloženo na čak 66 stranca, uključvo amandmane. Članov Parlamenta dosad su se dvaput zjašnjaval o njoj, u srpnju u rujnu, a hrvatsk zastupnc koj prpadaju Europskoj pučkoj stranc su oba puta glasal za Drektvu. Drektva je sad u procesu trjaloga konačan shod ovs o rezultatma sastanka koj je planran za 21. sječnja, te se nadam da će shod bt poztvan jer ovoga puta moramo stat na stranu malh, a to su autor sadržaja kazala je Dubravka Šuca. Jozo Radoš objasno je da nje načelno protv usvajanja Drektve, već smatra da je ona trenutno loša jer nje dovoljno dobro zbalansrana, dalje postoj nz otvorenh p- tanja pa smatra da je važno prje konačnog glasovanja te nejasnoće razjasnt. Posebno je zabrnut oko mogućeg ogrančavanja slobode prstupa nternetu krajnjem korsnku. Protvljenje Drektv je tranja medokrteta koja napada pokušava unformranjem popularne kulture dovest sve nas na stu raznu kazala je zastupnca Željana Zovko. Posebno je staknula važnost očuvanja kulturne raznolkost prava domaćh autora, umjetnka novnara na pravčnu naknadu za svoj rad te je napomenula da postoj zravna veza zmeđu zaštte kulturne medjske raznolkost razvoja demokratskh standarda, što je važno za svako društvo. Vezano za navode o mogućem ukdanju Google usluga za europske korsnke, profesorca Matanovac Vučkovć objasnla je kako nema bojazn od toga jer je Google kompanja s neuptnm monopolom na globalnom na europskom tržštu, koja svake godne plat vše od četr mljarde eura kazne za zlouporabu monopola u nekm drugm svojm poslovanjma, to vde kao poslovn rzk jer njma to nje puno novca. Smatra da je potrebno staknut da takve platforme stvaraju proft od tuđeg ntelektualnog rada da su on t koj ovse o kreatvnm pojedncma autorma. Rasprav su nazočl potpredsjednk Hrvatske akademje znanost umjetnost Frano Parać, potpredsjednca saborskog Odbora za obrazovanje kulturu Vesna Bedekovć, državn tajnk Mnstarstva kulture Krešmr Partl, ravnatelj Hrvatske regulatorne agencje za mrežne djelatnost (HAKOM) Mran Gosta, ravnateljca Državnog zavoda za ntelektualno vlasnštvo Ljljana Kuterovac, predsjednca Odbora za kulturu zagrebačke gradske skupštne Dubravka Brezak Stamać, glavn ravnatelj HRT-a Kazmr Bačć te brojn ugledn autor, flmsk glazben umjetnc.

26 26 Sveučlšte u Spltu, Fakultet elektrotehnke, strojarstva brodogradnje, objavljuje NATJEČAJ JAVNOZDRAVSTVENI SIMPOZIJ UDRUGE NARODNOG ZDRAVLJA I MEDICINSKOG FAKULTETA U ZAGREBU Jublarn Štamparov dan Za zbor: 1. jednog nastavnka u znanstveno nastavno zvanje redovt profesor-trajno zvanje za znanstveno područje tehnčkh znanost, polje računarstvo odgovarajuće radno mjesto; 2. jednog suradnka u zvanju posljedoktorand za znanstveno područje tehnčkh znanost, polje strojarstvo na određeno vrjeme; Prstupnc koj se javljaju na natječaj moraju pored uvjeta navedenh u natječaju, spunjavat opće uvjete propsane Zakonom o znanstvenoj djelatnost vsokom obrazovanju (NN 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 2/07-Odluka USRH, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13, 101/14-Odluka USRH, 60/15 131/17), a prstupnc pod točkom 1. uvjete z Odluke Rektorskog zbora o nužnm uvjetma za ocjenu nastavne stručne djelatnost (NN 106/06) odnosno Odluke Rektorskog zbora o nužnm uvjetma za ocjenu nastavne znanstveno stručne djelatnost (NN 122/17) te su o svemu dužn dostavt odgovarajuće dokaze. Prstupnc uz potpsanu prjavu prlažu: žvotops, dokaz o državljanstvu, a stran državljan dužn su prložt dokaz o poznavanju hrvatskog jezka C2 razna, dokaz o odgovarajućoj stručnoj sprem z koje se može utvrdt da prstupnk spunjava uvjete za zbor u odgovarajuće zvanje radno mjesto, bblografju te podatke o znanstvenoj, nastavnoj stručnoj djelatnost (žvotops te bblografju s podatcma o znanstvenoj, nastavnoj stručnoj djelatnost, potrebno je dostavt na CD-u), dokaz o navedenm poželjnm skustvma u radu, dokaz o spunjavanju uvjeta Rektorskog zbora. Ako su prstupnc kvalfkacju stekl u nozemstvu trebaju dostavt rješenje o prznavanju nozemne vsokoškolske kvalfkacje, a stran državljan trebaju dostavt dokaz o poznavanju hrvatskog jezka (napredno znanje). Prstupnc prema posebnm propsma ostvaruju pravo prednost, moraju se u prjav pozvat na to pravo, odnosno uz prjavu prložt svu propsanu dokumentacju prema posebnom zakonu. Prstupnc koj se pozvaju na pravo prednost pr zapošljavanju sukladno posebnm propsma dužn su se u prjav na natječaj pozvat na to pravo te maju prednost u odnosu na ostale kanddate samo pod jednakm uvjetma utvrđenm natječajem, a na temelju uredne, potpune pravovremene prjave na natječaj. Za prstupnke koj se pozvaju na pravo prednost pr zapošljavanju temeljem odredb Zakona o pravma hrvatskh brantelja z Domovnskog rata članova njhovh obtelj (NN 121/17), pops potrebne dokumentacje dostupan je na poveznc zaposljavanje-843/843 Sve zakašnjele nepotpune prjave neće se razmatrat nt će podnostelj takvh prjava naknadno bt pozvan da dopune prjave. Isprave se prlažu u neovjerenoj preslc, a pr zboru kanddat će prložt zvornk. Prjavom na natječaj, prstupnc natječaja su suglasn da Fakultet elektrotehnke, strojarstva brodogradnje u Spltu može prkupljat, korstt dalje obrađvat podatke u svrhu provedbe natječajnog postupka sukladno odredbama Zakona o zaštt osobnh podatka. Natječaj traje 30 dana od dana objave u Narodnm novnama. Na natječaj se mogu javt osobe oba spola sukladno čl. 13. st. 2. Zakona o ravnopravnost spolova N.N. 69/17. O rezultatma natječaja prstupnc će bt obavješten psmenm putem. Prjave s dokazma o spunjavanju uvjeta natječaja dostavljaju se na adresu: Fakultet elektrotehnke, strojarstva brodogradnje u Spltu, Ruđera Boškovća 32., Splt. Dan Andrje Štampara Pše Ivan Vukoja J ublarn 10. stručno edukacjsk smpozj Štamparov dan održan je od 6. do 9. prosnca godne u organzacj Udruge narodnog zdravlja Andrja Štampar u suradnj s Medcnskm fakultetom Sveučlšta u Zagrebu, EHEDG, Prehrambeno-tehnološkm fakultetom Sveučlšta u Osjeku Panonskm nsttutom za narodno zdravlje te brojnm drugm domaćm međunarodnm suorganzatorma. Trodjeln smpozj se tradconalno održava u okolc Brodskog Drenovca, rodnog mjesta Andrje Štampara, a njegov značaj ove su godne uz jednce lokalne samouprave prepoznale Hrvatska turstčka zajednca, Mnstarstvo znanost obrazovanja Republke Hrvatske, Naconalna zaklada za razvoj cvlnog društva te Studentsk zbor Sveučlšta u Zagrebu, uz pokrovteljstvo Razreda za medcnske znanost Hrvatske akademje znanost umjetnost. Jedna od etapa smpozja su radonce prevencje vršnjačkoga naslja među osnovnoškolskom djecom, koje su održane u Osnovnoj škol Kaje Adžća Pleternčanna u Pleternc te sateltsk smpozj Bud cool, ne bud bully. Aktvnost za clj maju podzanje svjest osnovnoškolske djece o međuvršnjačkom naslju, oblcma naslja, posljedcama naslja te stjecanju poželjnh oblka ponašanja, što će u konačnc dovest do smanjvanja prevalencje međuvršnjačkog naslja. U drugoj su etap sudjeloval educran student mlad lječnc te su stanovnštvu s područja općne Velka te gradova Požege Pleternce mjerl krvn tlak, lpde glukozu u krv, a ujedno su h anketral o kvaltet žvota žvljenja. U javnozdravstvenoj akcj održan je Sateltsk javnozdravstven smpozj na Trodjeln smpozj tradconalno je održan u okolc Brodskog Drenovca, rodnog mjesta Andrje Štampara kojemu su prkazane javnozdravstvene aktvnost studentskh suradnh udruga, kao Sateltsk smpozj zdravstvenog turzma koj je obuhvato predavanja s fokusom na zdravstven turzam, na kojemu su uz ostale sudjeloval dekan Veleučlšta u Šbenku Ivan Malenca, koj je govoro o pravnom okvru u zdravstvenom turzmu te pomoćnk mnstra zdravstva Republke Hrvatske Mate Car, koj je govoro o uloz Mnstarstva zdravstva Republke Hrvatske u razvoju zdravstvenog turzma. Smpozj Zdrav stlov žvota održan je u Veleučlštu u Požeg Hrvatskoj knjžnc čtaonc u Pleternc. Glavna tema smpozja bla je promocja zdravlja, koja je poseb- no važna u vremenu globalnh društvenh, ekonomskh socjalnh krza koje dodatno ugrožavaju pshofzčko stanje pojednaca, obtelj društva. Svrha smpozja ble su najčešće krončne nezarazne bolest uz zdrave stlove žvota koje se tču zdrave prehrane tjelovježbe, poseban osvrt dan je na cjelovt prstup čovjeku medcn kroz jednstvenost četr dmenzje, pshofzčke, duhovne socjalne. Smpozju je nazočlo vše od 250 sudonka uz 73 usmena zlaganja 42 postera te 50 sažetaka cjelovth radova objavljenh u specjalnom zdanju znanstveno-stručnog časopsa Hrana u zdravlju bolest. Za poseban doprnos podršku razvoja cljeva Udruge promcanju javnozdravstvene svjest te deja Andrje Štampara od nastanka Udruge, a povodom jublarnh Štamparovh dana, zahvalncom plaketom s lkom Andrje Štampara nagrađen su: prof. Jadranka Božkov, prof. Marjan Klarca, akademknja Vda Demarn, prof. Vesna Jureša, prof. Borslav Mlčevć, prof. Željko Glavć, prof. Mrjana Kujundžć Tljak, Antonja Jozć, mr. Mato Matjevć, prm. Rajka Šmunovć, Vlado Boban Ivan Bota.

27 27 SVEUČILIŠTE U SPLITU MEDICINSKI FAKULTET NATJEČAJ Predavanje predstavnka poduzeća Rmac Automobl Humanodn robot Pepper RAČUNARSTVO, INFORMACIJSKO-KOMUNIKACIJSKE TEHNOLOGIJE I RAČUNALNE IGRE NA JEDNOM MJESTU Sveučlšte u Zagrebu suorganzator B:IT.cona Pše Ivan Perkov U subotu, 15. prosnca u prostorma Veleučlšta u Bjelovaru održana je najveća bjelovarska nformacjsko-tehnološka konferencja B:IT.con. Glavn pokrovtelj konferencje bo je Grad Bjelovar, a uz Veleučlšte u Bjelovaru kao domaćna suorganzator konferencje bl su tech43, Tehnološk park Bjelovar d.o.o. Sveučlšte u Zagrebu. Član Organzacjskog odbora predstavnk Sveučlšta u Zagrebu na konferencj bo je doc. Maro Koneck s Fakulteta organzacje nformatke, posebn savjetnk rektora Sveučlšta u Zagrebu za nternetske servse koordnator Rektorskoga zbora Republke Hrvatske za nformacjske tehnologje. U okvru organzacje programa konferencje doc. Koneck bo je zadužen za do koj se odnos na područje razvoja računalnh gara. U ovoj domen predavanje na temu Vdeogra nteraktvna skustva nestražen potencjal održao je Andrej Kovačevć, drektor studja Exordum Games član predsjednštva Klastera hrvatskh prozvođača računalnh gara (CGDA Croatan Game Developers Assocaton). Uz predavanje z područja računalnh gara, na konferencj su prezentrane teme vezane za autonomna vozla, Internet stvar (eng. IoT Internet of Thngs), tehnologju blockchan, računaln vd, umjetnu ntelgencju, autonomne robote, mrežnu automatzacju druga područja računarstva nformacjskokomunkacjskh tehnologja. Na konferencj je sudjelovalo 250 sudonka, a uz predstavnke Veleučlšta u Bjelovaru sudonke konferencje pozdravo je u svom uvodnom govoru gradonačelnk Bjelovara Daro Hrebak. Na konferencj je sudjelovalo 13 predavača koj su prezentral ukupno 12 tema u dvje sekcje (track-a): Tech track IT track. Pozvan predavač došl su z nza renomranh poduzeća ustanova: Rmac Automobl, Gdeon Brothers, Fakultet elektrotehnke računar- Na konferencj B:IT.con staknuta je važnost kontnuranog praćenja trendova novacja, kao važnost suradnje stručnjaka z svh relevantnh područja u svrhu postzanja kvaltetnh rezultata kako u području struke tako u području obrazovanja Andrej Kovačevć doc. Maro Koneck Organzacjsk odbor konferencje B:IT.con stva, EnOcean, Fve, Indeed, Oracle drug. O važnost računalnh gara stalnom porastu vrjed nost tržšta raču nalnh gara blo je govora na stručnoj konferencj Računalne gre 2018, održanoj 19. rujna na Fakultetu organzacje nformatke u Varaždnu. Uz Sveučlšte u Zagrebu, nz drugh javnh sveučlšta u Republc Hrvatskoj vše nsttucja z područja obrazovanja računalne ndustrje, suorganzator ove konferencje bl su Veleučlšte u Bjelovaru Grad Bjelovar. Na konferencj je spomenut projekt HKO-a Edu4Games Izrada standarda zanmanja kvalfkacja te novh studjskh programa za područje dzajna razvoja vdeogara. Projekt je prjavljen početkom lpnja 2018., a u zrad projektne prjave su uz Akademju dramske umjetnost, koja je bla glavn nostelj projektne prjave sudjeloval članov Fakulteta organzacje nformatke, Fakulteta elektrotehnke računarstva Arhtektonskog fakulteta. Sveučlšte u Zagrebu, u suradnj s drugm sveučlštma partnerma z javnog prvatnog sektora, planra nastavt s ncjatvama u području računalnh gara ubuduće. I. za zbor u zvanje - jednog suradnka u naslovnom suradnčkom zvanju posljedoktoranda za područje bomedcne zdravstva, polje klnčke medcnske znanost, grana nterna medcna na Katedr za nternu medcnu, - jednog suradnka u naslovnom suradnčkom zvanju asstenta za područje bomedcne zdravstva, polje klnčke medcnske znanost, grana nterna medcna na Katedr za nternu medcnu, - jednog nastavnka u naslovnom znanstveno-nastavnom zvanju docenta za područje bomedcne zdravstva, polje klnčke medcnske znanost, grana oftalmologja na Katedr za oftalmologju, - jednog nastavnka u znanstveno-nastavnom zvanju na radnom mjestu redovtog profesora za područje bomedcne zdravstva, polje klnčke medcnske znanost, grana nterna medcna na Katedr za nternu medcnu - dva nastavnka u znanstveno-nastavnom zvanju na radnom mjestu zvanrednog profesora za područje bomedcne zdravstva, polje klnčke medcnske znanost, grana nterna medcna na Katedr za nternu medcnu - jednog nastavnka u znanstveno-nastavnom zvanju na radnom mjestu zvanrednog profesora za područje bomedcne zdravstva, polje klnčke medcnske znanost, grana oftalmologja na Katedr za oftalmologju, - jednog nastavnka u znanstveno-nastavnom zvanju na radnom mjestu zvanrednog profesora za područje bomedcne zdravstva, polje temeljne medcnske znanost, grana ctologja, hstologja embrologja na Katedr za hstologju embrologju - jednog nastavnka u znanstveno-nastavnom zvanju na radnom mjestu zvanrednog profesora za područje bomedcne zdravstva, polje klnčke medcnske znanost, grana anestezologja na Katedr za anestezologju ntenzvnu medcnu - jednog nastavnka u znanstveno-nastavnom zvanju na radnom mjestu zvanrednog profesora za područje bomedcne zdravstva, polje klnčke medcnske znanost, grana radologja na Katedr za medcnsku radologju - jednog nastavnka u znanstveno-nastavnom zvanju na radnom mjestu zvanrednog profesora za područje bomedcne zdravstva, polje klnčke medcnske znanost, grana otornolarngologja na Katedr za otornolarngologju. - jednog nastavnka u znanstveno-nastavnom zvanju na radnom mjestu zvanrednog profesora za područje bomedcne zdravstva, polje temeljne medcnske znanost, grana farmakologja na Katedr za farmakologju. - jednog nastavnka u znanstveno-nastavnom zvanju na radnom mjestu zvanrednog profesora za područje bomedcne zdravstva, polje temeljne medcnske znanost, grana anatomja na Katedr za anatomju - jednog nastavnka u znanstveno-nastavnom zvanju na radnom mjestu redovtog profesora u trajnom zvanju za područje bomedcne zdravstva, polje klnčke medcnske znanost, grana neurologja na Katedr za neurologju - jednog nastavnka u znanstvenom zvanju znanstven savjetnk u trajnom zvanju za područje bomedcne zdravstva, polje temeljne medcnske znanost, na zahtjev ustanove Prstupnc trebaju spunjavat uvjete propsane Zakonom o znanstvenoj djelatnost vsokom obrazovanju (NN 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13, 101/14, 60/15, 131/17), Pravlnkom o uvjetma za zbor u znanstvena zvanja Naconalnog vjeća za znanost, vsokoobrazovanje tehnološk razvoj (NN 28/2017) te Pravlnkom o uvjetma postupku zbora u zvanja Medcnskog fakulteta Sveučlšta u Spltu (veljača 2014.). Potrebna dokumentacja dokaz koje je potrebno prložt za zbor u određeno zvanje objavljen su na mrežnoj adres Povjerenstva za kadrove ( II. ZA RAD NA PROJEKTU jednog asstenta na četr sata, na određeno vrjeme do 31. svbnja godne, za rad na projektu: H2020 VIRT UE-Vrtue based ethncs and Integrty of Research: Tran-the-Trane program for Upholdng the prncples and practces of the European Code of Conduct for Research Integrty. 2 Uvjet natječaja: - završen ntegrran preddplomsk dplomsk sveučlšn studj prava - vještne za teorjsko ekspermentalno stražvanje; - zvrsno poznavanje engleskog jezka u govoru psmu; - napredno poznavanje rada na računalu statstčkh programa; - skustvo u komunkacj s javnost; - skustvo rada na projektma okvrnh programa Europske komsje prednost pr zboru Za kanddate prjavljene na natječaj, a koj spunjavaju formalne uvjete može se provest provjera znanja, sposobnost vještna btnh za obavljanje poslova radnog mjesta razgovor. U slučaju provedbe navedenh provjera kanddat su m obvezn prstupt, a u protvnom će se smatrat da su odustal od prjave na natječaj. Osoba koja nje podnjela pravovremenu urednu prjavu l ne spunjava formalne uvjete z natječaja ne smatra se kanddatom prjavljenm na natječaj. Prjavom na natječaj prstupnc su zrčto suglasn da Medcnsk fakultet u Spltu može korstt, prkupljat obrađvat podatke u svrhu provedbe natječajnog postupka sukladno zakonskm propsma. Kanddat uz vlastoručno potpsanu prjavu prlažu: žvotops u Europass form, motvacjsko psmo u kojem se jasno navod razlog natjecanja za navedeno radno mjesto te dokumente kojma se dokazuju tražene kvalfkacje skustvo, dokaz o hrvatskom državljanstvu (preslk domovnce l osobne skaznce), preslk dplome, elektrončk zaps l potvrda o podacma evdentranm u baz podataka Hrvatskog zavoda za mrovnsko osguranje, uvjerenje poslodavca o radnom skustvu u struc, potvrdu o nekažnjavanju (ne starju od 6 mjesec), druge potvrde kojma se dokazuje spunjavanje traženh uvjeta. Kanddat koj ostvaruje pravo prednost pr zapošljavanju prema posebnm propsma dužan je u prjav na natječaj pozvat se na to pravo, odnosno prložt propsane dokaze o tom statusu, dokaz z kojeg je vdljvo na koj načn je prestao radn odnos kod posljednjeg poslodavca (ugovor, rješenje, odluka sl.) te potvrdu o statusu nezaposlene osobe. Kanddat koj se pozvaju na Zakon o hrvatskm branteljma z Domovnskog rata članovma njhovh obtelj st mogu vdjet na web adres Mnstarstva hrvatskh brantelja: Pravo podnošenja prjave na natječaj maju ravnopravno osobe oba spola. Rok natječaja za prjavu za zbor u zvanje za rad na projektu je 30 dana od dana objave u službenom glaslu Narodne novne. Nepravovremene prjave prjave bez dokaza o spunjavanju uvjeta neće se razmatrat. Prjave s dokazma o spunjavanju uvjeta natječaja dostavljaju se na adresu: Medcnsk fakultet u Spltu, Služba kadrovskh poslova, Šoltanska 2, Splt.

28 28 Sveučlšte u Spltu Fakultet građevnarstva, arhtekture geodezje raspsuje NATJEČAJ 1. za zapošljavanje jednog stručnog savjetnka u sustavu znanost vsokog obrazovanja za rad na projektu PMO-GATE Preventng, Managng and Overcomng Natural-Hazards Rsks to mtgate economc and socal mpact Interreg Italy-Croata Programme na 25% od punog radnog vremena na određeno vrjeme na Katedr za teorju konstrukcja. 2. za zapošljavanje jednog stručnog suradnka u sustavu znanost vsokog obrazovanja za rad na provedb Interreg projekta AdSWM na određeno vrjeme a maksmalno do završetka trajanja projekta u punom radnom vremenu na Katedr za prvrednu hdrotehnku. 3. za zapošljavanje jednog stručnog suradnka u sustavu znanost vsokog obrazovanja za rad na provedb Interreg projekta NET4mPLASTIC na određeno vrjeme a maksmalno do završetka trajanja projekta u punom radnom vremenu na Katedr za prvrednu hdrotehnku. 4. za zapošljavanje jednog všeg stručnog suradnka u sustavu znanost vsokog obrazovanja za rad na provedb Interreg projekta NET4mPLASTIC na određeno vrjeme a maksmalno do završetka trajanja projekta u punom radnom vremenu na Katedr za prvrednu hdrotehnku. Na natječaj se mogu javt osobe oba spola sukladno Zakonu o ravnopravnost spolova (NN 82/08, 69/17). Prstupnk koj ostvaruje pravo prednost pr zapošljavanju prema posebnm propsma dužan je u prjav na natječaj pozvat se na to pravo odnosno prložt propsane dokaze o tom statusu. Prstupnc koj se pozvaju na pravo prednost pr zapošljavanju u skladu sa člankom Zakona o hrvatskm branteljma z Domovnskog rata članova njhovh obtelj (NN br. 121/17) maju prednost pr zapošljavanju u odnosu na ostale kanddate samo pod jednakm uvjetma dužn su, osm dokaza o spunjavanju traženh uvjeta prložt sve potrebne dokaze dostupne na poveznc Mnstarstva hrvatskh brantelja: Prjave se podnose protokolu Fakulteta osobno l poštom u roku od 30 dana od dana objave natječaja u Narodnm novnama, na adresu: Fakultet građevnarstva, arhtekture geodezje u Spltu, Matce hrvatske 15, s naznakom - za natječaj-. Prstupnc koj se prjavljuju za radno mjesto stručn suradnk u sustavu znanost vsokog obrazovanja moraju mat: završen dplomsk studj, dodplomsk studj l kvalfkacja 7. razne prema HKO, odnosno njemu zjednačen studj sukladno članku 120. Zakona o znanstvenoj djelatnost vsokom obrazovanju Prstupnc koj se prjavljuju za radno mjesto vš stručn suradnk u sustavu znanost vsokog obrazovanja moraju mat: završen dplomsk studj, dodplomsk studj l kvalfkacja 7. razne prema HKO, odnosno njemu zjednačen studj sukladno članku 120. Zakona o znanstvenoj djelatnost vsokom obrazovanju, aktvno poznavanje engleskog jezka, jedna godna radnog skustva Prstupnc koj se prjavljuju za radno mjesto stručn savjetnk u sustavu znanost vsokog obrazovanja moraju mat: završen posljedplomsk sveučlšn (doktorsk studj), l kvalfkacja 8.2. razne prema HKO odnosno njemu zjednačen studj sukladno članku 120. Zakona o znanstvenoj djelatnost vsokom obrazovanju, aktvno poznavanje engleskog jezka, jedna godna radnog skustva Prstupnc su dužn spunjavat uvjete utvrđene Zakonom o znanstvenoj djelatnost vsokom obrazovanju (NN br. 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 46/07, 63/11, 94/13, 139/13, 101/14 60/15), a uz vlastoručno potpsanu prjavu na natječaj treba u 2 prmjerka prložt: - žvotops - preslku dplome - dokaz o stečenom akademskom stupnju doktora znanost (redn broj 1.) - dokaz o stečenoj godn dana radnog skustva (redn brojev 1. 4.) Prjavom na natječaj prstupnc su zrčto suglasn da Fakultet smje korstt, prkupljat obrađvat podatke u svrhu provedbe natječaja. Fakultet zadržava pravo provođenja testranja znanja vještna te održavanja razgovora za prjavljene prstupnke koj zadovoljavaju formalne uvjete navedene u natječaju. Osobe koje podnesu nepotpune nepravodobne prjave ne smatraju se prstupncma prjavljenma na natječaj. Sveučlšte u Spltu Fakultet građevnarstva, arhtekture geodezje DJELO SPLITSKOG POVJESNIČARA EDIJA MILOŠA U IZDANJU UGLEDNOG SVEUČILIŠTA SORBONNE Žvot djelo Antuna Radća na francuskom Pše prof. Marko Trogrlć U zdanju uglednog Sorbonnskog Sveučlšta (Presses de l unversté Pars-Sorbonne/Sorbonne Unversté Presses), u nzu Croatca Parsensa kojeg uređuje prof. Henrk Heger Jurčan (Collecton nterdscplnare drgée par Henrk Heger Jurčan) objavljena je knjga povjesnčara Edja Mloša, zvanrednog profesora na Odsjeku za povjest Flozofskog fakulteta u Spltu pod naslovom Antun Radć ( ). Homme de lettres engagé et théorcen du mouvement paysan croate [Antun Radć ( ). Angažran knjževnk teoretčar hrvatskog seljačkog pokreta]. Rječ je o dosta mpozantnom hstorografskom djelu, djelu koje broj 586 stranca, ljepe prvlačne grafčke opreme, prkladnog formata, čj je sadržaj popraćen kartama, lustracjama te ndeksom mena. Dopunjena je to dorađena verzja doktorske dsertacje našeg spltskog povjesnčara, znanstvenka profesora dr. sc. Edja Mloša. Djelo je, kako mu sam naslov kaže, posvećeno Antunu Radću, poltčkom djelatnku, novnaru, knjževnku, etnologu, a prje svega teoretčaru hrvatskog seljačkog pokreta, čj se žvot kronološk podudara s prekretnm desetljećma hrvatske povjest koj se stakao kolko kao svjedok, tolko kao sudonk događaja procesa svoga vremena prostora. Posljednjh godna 19. stoljeća, taj bvš srednjoškolsk nastavnk, samouk etnolog ljubtelj hrvatske ruske knjževnost postepeno se uključuje u poltčk žvot Banske Hrvatske. Oslobođenje seljaka Nezadovoljan sterlnom oporbom banu Khuenu-Héderváryju, pokreće časops Dom preko njega neumorno nastoj otvort oč velkom sljepcu, to jest hrvatskom seljaku, najautentčnjoj nkarnacj hrvatstva, oslobodt ga od straha neznanja, ohrabrt ga da preuzme svoju sudbnu u svoje ruke da doprnese stntoj emancpacj svoje razjednjene domovne, prje nego l osnuje s bratom Stjepanom Hrvatsku pučku seljačku stranku. Preko svog novnarskog, publcstčkog znanstvenog rada, razvo je sustavn nauk o naconalnom ptanju denttetu, namjenjen dovršetku hrvatskog narodnog preporoda. Knjga je podjeljena na tr glavna djela. U prvomu djelu autor obrazlaže šr povjesn kontekst 19. stoljeća, od Ilrskog pokreta do sklapanja Hrvatsko-ugarske nagodbe Potom opsuje mladost sazrjevanje braće Radć, njhovo djetnstvo, školovanje, putovanja, dolazak u Zagreb, studj. Posebn naglasak je stavljen na kratko profesorsko službovanje Antuna Radća, na njegov knjžev- Djelo prof. Edja Mloša o Antunu Radću zdano na uglednom Sorbonnskom Sveučlštu ponajprje je prznanje autoru za njegov všegodšnj maran znanstveno-stražvačk rad, al hrvatskoj hstorografj, pa autorovoj matčnoj ustanov, Flozofskom fakultetu Sveučlšta u Spltu n kulturn rad, s osvrtom na njegovu ulogu kao osnvača hrvatske škole etnologje. Ocrtan su Radćev prv korac u poltčkoj aren Banske Hrvatske. U mladost sklon pravaštvu, Radć teško dožvljava raskol Starčevćeva pokreta Kao nepomrljv protvnk vlade Khuen-Héderváryja, prblžava se Udruženoj (Koalranoj) opozcj Neodvsne narodne stranke Stranke prava. Drug je do knjge posvećen analz časopsa Dom, kojeg je Antun Radć osnovao namjeno naobrazb seljaka, to jest po njemu jednog baštnka hrvatskog dentteta nkarnacju stnte hrvatske nacje. Pored tematka strktno kulturno-prosvjetnog sadržaja, Radć je nastojao sstematsk pedagošk zložt svoje koncepcje o hrvatskoj nacj o njenm perspektvama u njenom lokalnom šrem kontekstu, te uvjert seljačk svjet u potrebu njegovog svestranog organzranja oko zajednčkh deala nteresa. Tumačenje Radćevog na- uka dovod do jasnje spoznaje njegovh cljeva. Radć se zalaže za stvaranje velkog hrvatskog poltčkog entteta unutar Habsburške monarhje, utemeljen na hrvatskom seljaštvu prethodno osvještenom ojačanon sklopom stvorenh koordnranh zajednčkh struktura, prvenstveno suvremenh zadruga, sa svrhom afrmacje domoljubne mreže kadre pružt otpor tuđnu prvuć domaću odnarođenu gospodu. Perspektve hrvatstva Treć se posljednj do knjge odnos na poltčko djelovanje Antuna Radća od početka 20. stoljeća do Iako održava dobre veze s obzorašma, prstupa tzv. domovnašma. Sudjeluje aktvno u procesu koncentracje oporbenh snaga koj će urodt savezom nazvanm Hrvatska opozcja 1902., a potom organzacjom pod menom Hrvatska stranka prava Nakon Narodnog pokreta 1903., razočaran rezultatma sterlnošću postojeće poltčke elte, osnva sa svojm bratom Stjepanom Radćem Hrvatsku pučku seljačku stranku. Odvojeno od srž ove opsežne studje svojevrsnm zaključkom, nalazmo u monografj oduž tekst koj se zadržava na djelovanju Antuna Radća od do njegove smrt 1919., kao opsežan pops korštenh zvora radova. Djelo je, kako rekosmo u svojem sadržaju, struktur oblku dosta mpozantno. Izdano u uglednom nzu uglednog Sorbonnskog Sveučlšta ono je prznanje ponajprje autoru za njegov všegodšnj maran znanstveno-stražvačk rad z kojega je ono zraslo, nadalje, također hstorografj o hrvatskm temama koja se, evo, ovm djelom o znamentom Antunu Radću, upravo z pera prof. Mloša ovaj put uspješno pojavljuje na šrokom francuskom govornom području, te, konačno, autorovoj matčnoj ustanov zaposlenja: njegovu Flozofskom fakulteta u u Spltu njegovu Sveučlštu u Spltu.

29 29 IN MEMORIAM PROF. DR. ŽELJKO RAPANIĆ ( ) Odlazak vrsnoga znanstvenka zagledanog u srednjovjekovlje O znmno plodnom arheološkom radu znanstvenm nteresma profesora Rapanća najbolje svjedoče naslov knjga koje je ostavo za sobom: Prošlost spomenc Solna (1971.), Svet Dujam (1996.), Baštna na dlanu (2000.), Soln grad spomenc (2001.) Dalmatnsk grad zaleđe u ranom srednjem vjeku (2017.) D ana 24. prosnca u Spltu je u 87. godn premnuo arheolog, povjesnčar umjetnost, konzervator epgrafčar, prof. Željko Rapanć. Rođen je u Spltu, gdje je pohađao osnovnu školu klasčnu gmnazju. Na Flozofskom fakultetu u Zagrebu dplomrao je povjest umjetnost te doktorrao Od do zaposlen je u Arheološkom muzeju u Spltu, čj je ravnatelj bo od do Potom je od do rado u Gradskom zavodu za zašttu spomenka kulture u Spltu, a od bo mu je ravnatelj. Paralelno je od do predavao na Odsjeku za povjest umjetnost Flozofskog fakulteta u Zagrebu, gdje je bran u naslovna znanstveno-nastavna zvanja docenta zvanrednog profesora. Istovremeno je predavao na posljedplomskom studju Kultura stočne obale Jadrana u Centru za posljedplomske studje u Dubrovnku, dok je nastavu držao na posljedplomskom studju zagrebačkog Arhtektonskog fakulteta Gradteljsko nasljeđe u Spltu. Na koncu je od do umrovljenja rado kao znanstven savjetnk u Insttutu za arheologju u Zagrebu. Ostvaro je podjednako plodnu djelatnost na arheološkomuzeološkom polju, u zaštt spomenka na sveučlštu. Tumač dalmatnskh gradova Rapanćev je znanstven opus velk (oko 300 jednca) raznovrstan: prmarno se bavo umjetnošću, arheologjom kulturom ranog srednjovjekovlja kasne antke, u rasponu od arheološkh stražvanja, preko specjalstčkh radova o epgrafj, zatm nterdscplnarnh studja o postanku jadranskh gradova njhovu društvenom rastu u ranom srednjem vjeku (Splt, Dubrovnk), sve do sntetskh pregleda ranosrednjovjekovne kulturno-umjetnčke prošlost Dalmacje. Sudjelovao je u arheološkm stražvanj- Joško Ponoš/Hanza Meda Pše dr. sc. Ivan Basć ma Doklecjanove palače ( ), na Vrelu Cetne (1958.) Vsu ( ). Jedan je od ponra naše podmorske arheologje, sudjelujuć u stručnm skupovma hdroarheološkm stražvanjma (Vganj na Pelješcu, ). Od do s Nenadom Cambjem vodo je arheološka stražvanja u Salon, suorganzator kojh su bl Arheološk muzej u Spltu Smthsonan Insttute (SAD). U stočnom su djelu grada (Ilnac) razotkrl kompleks kasnoantčke stambene arhtekture, do tada nedovoljno poznate. S Dušanom Jelovnom vodo je revzjska stražvanja na Gospnu Otoku u Solnu (crkva mauzolej kraljce Jelene). Istražo je ostatke kasnoantčke vle u Ostrvc u Poljcma ( ). Vodo je opsežna arheološka stražvanja na Pustjern u Dubrovnku ( ) provedena poslje razornog potresa Rapanć je prv sustavno obrado ranosrednjovjekovnu kamenu skulpturu z Arheološkog muzeja u Spltu (1963.) te sastavo katalog ranosrednjovjekovnh latnskh natpsa Splta (1971.), u metodološk uzornm radovma. Naročto se bavo teorjskm metodološkm polazštma postanku dalmatnskh gradova u ranom srednjem vjeku, čemu je u našoj lteratur udaro temelje. Za razlku od starjh stražvača, Rapanć je smatrao da nastanak ranosrednjovjekovnh naselja poput Splta l Dubrovnka ne mora bt samo plod vojnog kolapsa starjh centara (Salona, Narona, Epdaur dr.), već drugh čntelja, npr. dugog trajnog kontnuteta naseljavanja zbog poztvnh preduvjeta za razvtak grada (prostornh, gospodarskh, prometnh, strategjskh) na dotčnom mjestu. U tom je smslu jedan od najvažnjh Rapanćevh radova studja o kontnutetu naseljenost salontanskog agera u ranom srednjem vjeku (1980.) kojom je ukazvao da ondje nje blo btnog prekda kontnuteta u stoljeću. Konvenconalnm tumačenjma o potpunoj devastacj Salone u avarsko-slavenskoj najezd, Rapanć je suprotstavo složenje objašnjenje, uočavajuć ekonomske, poltčke urbanološke datost što su do kraja 6. st. potpuno zmjenle fzonomju grada. Tako je u hrvatsku lteraturu o urbanoj povjest prv uveo pojmove kao što su urbana regresja ruralzacja grada kao uzroke propadanja. Najvažnje djelo mu je knjga Predromančko doba u Dalmacj (1987.), prv modern, strukturalno psan pregled dalmatnske kulturne prošlost u ranom srednjem vjeku, do danas bez premca. Knjgom Od carske palače do srednjovjekovne općne (2007.) ponudo je pak prv put sustavan pregled poleogeneze jednog ranosrednjovjekovnog grada na stočnom Jadranu. Respektablan znanstven opus Zapažene je rezultate u organzacjskom znanstvenom pogledu Željko Rapanć ostvaro za ravnanja Hrvatskm arheološkm društvom, čj je predsjednk bo od do Rapanć je oblkovao konferencjsku zdavačku djelatnost Društva kakva je zadržana do danas: realzrano je osam znanstvenh skupova HAD-a, dok su zbornc objavljvan u edcj Izdanja HAD koju je utemeljo uređvao. Za ravnateljstva u Ar- heološkom muzeju uredo je zbornk radova međunarodnoga skupa Dsputatones Salontanae (1975.) čme je zasnovan nz stomenh utjecajnh smpozja. Uredo je sedam svezaka muzejskog časopsa Vjesnk za arheologju hstorju dalmatnsku. Bo je član urednštva časopsâ Starohrvatska prosvjeta, Godšnjak zaštte spomenka kulture, Kulturna baštna, Makarsko prmorje Obavjest Hrvatskog arheološkog društva. Sudjelovao je na trdesetak znanstvenh skupova u zemlj nozemstvu. S don Lovrom Katćem suautor je knjge Prošlost spomenc Solna (1971.), a s Mlanom Ivanševćem Zvonmrom Buljevćem knjge Svet Dujam (1996.). Autor je knjga: Baštna na dlanu (2000.), Soln grad spomenc (2001.) koja je prevedena na englesk taljansk jezk te Dalmatnsk grad zaleđe u ranom srednjem vjeku (2017.). Za svoj je rad prmo vše društvenh strukovnh prznanja: Nagradu za znanost Slobodne Dalmacje (1988.), Nagradu za znanost Grada Splta (1989.), kao član prređvačkog urednčkog tma međunarodnog projekta Hrvat Karolnz prmo je Strossmayerovu nagradu (2001.), nagradu HAD-a Šme Ljubć za doprnos u radu vođenju Društva (2003.), Nagradu za žvotno djelo Grada Splta (2007.), konačno nagradu HAD-a za žvotno djelo Don Frane Bulć, koja se dodjeljuje pojedncma za vrhunska ostvarenja na području arheologje koja su prdonjela njeznu razvoju ugledu u Hrvatskoj nozemstvu (2008.). Za osobte zasluge u kultur odlkovan je Redom Dance hrvatske s lkom Marka Marulća (1997.). Povodom 80. rođendana, kolege, prjatelj suradnc posvetl su mu svečan zbornk radova (Munuscula n honorem Željko Rapanć, Zagreb Motovun Splt, 2012.). Svojm znanstvenm opusom, kao ntelektualnm proflom, Željko Rapanć bo je jedan od stožernh proučavatelja starjega dalmatnskog umjetnčkog kulturnog nasljeđa. Sveučlšte u Zagrebu raspsuje javn NATJEČAJ za zbor jednog zvrštelja u naslovno (bez zasnvanja radnog odnosa) znanstveno-nastavno zvanje docenta (m/ž) u znanstvenom području bomedcna zdravstvo, znanstvenom polju temeljne medcnske znanost na preddplomskm sveučlšnm studjma Vojno nženjerstvo Vojno vođenje upravljanje. jednog zvrštelja u naslovno (bez zasnvanja radnog odnosa) znanstveno-nastavno zvanje docenta (m/ž) u znanstvenom području društvene znanost, znanstvenom polju poltologja na dplomskm sveučlšnm studjma Vojno nženjerstvo Vojno vođenje upravljanje Uvjet: Prstupnc moraju spunjavat uvjete utvrđene Zakonom o znanstvenoj djelatnost vsokom obrazovanju (Narodne novne, 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 2/07 OUSRH, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13, 101/14 O RUSRH, 60/15 OUSRH 131/17) Statutom Sveučlšta u Zagrebu. Prjava za natječaj mora sadržavat: žvotops (potpsan, najvše jedna kartca teksta) 2. preslku dplome o završenom studju /l stečenom akademskom stupnju prkaz nastavne, stručne znanstvene djelatnost 4. pops radova separate radova relevantnh za zbor te podatke o nastavnoj, stručnoj znanstvenoj djelatnost 5. dokaz o državljanstvu 6. dokaz o najmanje pet godna radnog skustva na dužnostma poslovma nastavne djelatnost za potrebe Oružanh snaga RH Prstupnc koj se javljaju na natječaj moraju spunjavat uvjete propsane Zakonom o znanstvenoj djelatnost vsokom obrazovanju (NN 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 2/07, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13, 101/14 60/15, 131/17) odlukom Rektorskog zbora o nužnm uvjetma za ocjenu nastavne znanstvenostručne djelatnost u postupku zbora u znanstveno-nastavna zvanja (NN 122/2017), te mat najmanje pet godna radnog skustva na dužnostma poslovma nastavne djelatnost za potrebe Oružanh snaga Republke Hrvatske te su o svemu dužn dostavt odgovarajuće dokaze. Prstupnk koj se prv put bra u znanstveno-nastavno zvanje docenta mora prložt zahtjev ako žel da se na njegov zbor prmjenjuje Odluka o nužnm uvjetma za ocjenu nastavne stručne djelatnost u postupku zbora u znanstveno-nastavna zvanja (NN 106/2006, NN 127/2006). Dokumentacja se prlaže u dva prmjerka u elektrončkom oblku na CD-u PDF-formatu. Prjave na natječaj s traženom dokumentacjom poslat poštom na adresu: Sveučlšte u ZagrebuTrg Republke Hrvatske 14, Zagreb, s naznakom prjave na natječaj. Natječaj se sukladno članku 101. stavku 1. Zakona o znanstvenoj djelatnost vsokom obrazovanju (NN 94/13) objavljuje u Narodnm novnama, dnevnom tsku, na nternetskoj stranc Sveučlšta. Natječaj je otvoren 30 dana od zadnje objave. Potpunom prjavom smatra se prjava koja sadrž sve podatke prloge navedene u ovom natječaju. Prstupnkom prjavljenm na natječaj smatrat će se samo osoba koja podnese pravovremenu potpunu prjavu sa svm prlozma te spunjava formalne uvjete z natječaja. Nepotpune nepravovremene prjave neće se razmatrat nt će se podnostelj nepotpunh prjava pozvat na dopunu prjave. Osobe koje podnesu nepotpune l nepravovremene prjave na natječaj te osobe koje ne spunjavaju formalne uvjete ne smatraju se prstupncma prjavljenm na natječaj nt će se obavještavat o rezultatma natječaja. O rezultatma natječaja kanddat će bt obavješten psanm putem l putem elektrončke pošte. Mole se kanddat da uz ponudu navedu e-mal adresu odnosno broj mobtela, kako b h se na taj načn moglo pozvat na razgovor. Sveučlšte u Zagrebu korstt će obrađvat podatke u svrhu provedbe natječajnog postupka sukladno propsma o zaštt osobnh podataka. Natječajna dokumentacja odnosno podac o kanddatma čuvaju se šest mjesec od završetka natječaja, a dulje u slučaju sudskog l slčnog postupka, u kojem slučaju se čuvaju do završetka postupka. Nakon steka roka čuvanja dokumentacja se unštava, s tme da svak kanddat po steku roku čuvanja može preuzet svoju dokumentacju.

30 30 Sveučlšte u Spltu Fakultet građevnarstva, arhtekture geodezje NATJEČAJ za ups studenata na posljedplomsk sveučlšn (doktorsk) studj Građevnarstvo u akademskoj 2018./2019. godn Uvjet za ups Pravo upsa maju osobe: 1.Koje maju kvalfkacju sveučlšnog profla na 7.razn (sveučlšn dplomsk studj), uz postgnuth najmanje 300 ECTS bodova zajedno s prethodnom kvalfkacjom na 6. razn s najmanjom prosječnom ocjenom studja vrlo dobar (znad 3,5) odnosno ekvvalentnom ocjenom z drugh sustava ocjenjvanja l koje spadaju u 20 posto najboljh studenata u generacj. 2.Koje su završle odgovarajuć sveučlšn dodplomsk studj (7.razna) s najmanjom prosječnom ocjenom studja vrlo dobar (znad 3,5) l koje spadaju u 20 posto najboljh studenata u generacj. 3.Koje su nostelj kvalfkacje na razn 8.1 Upsna kvota za ovaj natječaj je 20 studenata. Prstupnk/ca u psmu namjere skazuje svoj nteres za područje stražvanja. Ukolko je nteres za određeno područje stražvanja već od mentorskog kapacteta studja l se prjav već broj studenata od upsne kvote odabr prstupnka/ca će se vršt temeljem uspješnost na prethodnm studjma l razredbenm sptom. Iznmno, kanddatma nosteljma kvalfkacja na 7. razn s ocjenom nžom od 3.50 Povjerenstvo za posljedplomsk studj može odobrt ups uz preporuku dvaju redovth profesora. Za prstupnke/ce z prve dvje točke koj su stekl znanja z područja drugh tehnčkh l prrodnh znanost te nemaju odgovarajuća znanja, vještne kompetencje za nastavak obrazovanja na posljedplomskom sveučlšnom (doktorskom) studju Građevnarstvo utvrdt će se razna, obujam (ECTS bodov) profl znanja, vještna kompetencja koje nužno moraju steć. U tom slučaju Povjerenstvo za posljedplomsk studj utvrđuje razlke potrebnh shoda učenja na 7. razn koje je potrebno formalno steć. Prstupnc koj su nostelj kvalfkacje na razn 8.1. z točke 3. se upsuju bez razredbenog postupka zvan upsnh kvota, sukladno članku 9. Pravlnka za posljedplomsk sveučlšn (doktorsk) studj. Za njh će se obavt postupak prznavanja razne, obujma (ECTS bodov) profla znanja te stečenh vještna kompetencja. Trajanje studja Studj u punome radnom vremenu u pravlu traje četr godne, a z opravdanh razloga o kojma odlučuje Povjerenstvo za posljedplomsk sveučlšn (doktorsk) studj Građevnarstvo (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo), može se, uz obrazloženje, produžt do šest godna. Studj s pola radnog vremena traje šest godna, a z opravdanh razloga, o kojma odlučuje Povjerenstvo, može se, uz obrazloženje, produžt do osam godna. Prstupnk/ca mora prložt obavjest o odabru oblka studranja. Završetkom posljedplomskog sveučlšnog (doktorskog) studja Građevnarstvo student/ca stječe najmanje 240 ECTS bodova. Završetkom studja stječe se akademsk stupanj doktora znanost (dr. sc.) u području tehnčkh znanost, polje građevnarstvo druge temeljne tehnčke znanost. Cjena studja Ukupna cjena školarne u punom radnom vremenu znos ,00 kuna. Ukupna cjena školarne s pola radnog vremena znos ,00 kuna. Za studente kojma je prznat do shoda učenja, odnosno studjskh obveza, cjena studja utvrđuje se proporconalno preostalm obvezama. Prjave za ups na posljedplomsk sveučlšn (doktorsk) studj Građevnarstvo se podnose na Obrascu za prjavu unst.hr/studj/gra%c4%91evnarstvo/posljedplomsk-doktorsk-studj-gra%c4%91evnarstvo na adresu: Sveučlšte u Spltu, Fakultet građevnarstva, arhtekture geodezje l elektrončkom poštom: vana.blagac@gradst.hr, uz naznaku «Prjava za ups na posljedplomsk sveučlšn (doktorsk) studj Građevnarstvo. Natječaj je otvoren do godne. Informacje detalj o studjskom programu se mogu nać na te u studentskoj referad: Ivana Blagać tel ; e-mal: vana.blagac@gradst.hr kod vodtelja studja: Doc. dr. sc. Neno Torć tel ; e-mal: neno.torc@gradst.hr Sukladno odluc donesenoj na četvrtoj redovtoj sjednc Fakultetskog vjeća održanoj god. Katolčk bogoslovn fakultet Sveučlšta u Spltu, objavljuje PONIŠTENJE DIJELA NATJEČAJA objavljenog u Narodnm novnama NN 114/2018 od 19. prosnca 2018.god. (broj oglasa u zdanju 7574), na oglasnoj ploč nternetskoj stranc Zavoda za zapošljavanje te na oglasnoj ploč nternetskoj stranc Katolčkog bogoslovnog fakulteta u Spltu za radno mjesto: Za zbor nastavnka u suradnčko zvanje na radno mjesto posljedoktoranda z područja humanstčkh znanost, polja teologje grane dogmatske teologje na Katedr dogmatskog bogoslovlja (1 zvrštelj m/ž) IZNIMNO BOGATA SIMPOZIJSKA U HRVATSKOJ FILOZOFIJI Tko kaže da je flozofja zabora Pše: Luka Janeš U sred aktualne znanstvene epohe uloga relevancja flozofje, u komparacj s egzaktnm prrodnm područjma STEM domenom, često bva postavljana na margne, označavajuć sekundarnu hob-stavku l, pak, propratn hstorjsk sedment dscplne nekoć nezaoblazne u odnosu na razvoj kulture znanost. Čn flozofranja u današnje doba mahom poprma pejoratvno značenje te glagol flozofrat uobčajeno označava okolšanje, blebetanje l lupanje u prazno. No, unatoč nomnalnom gubtku društvene vrjednost navodnom nedostatku emprjske upotrebljvost, na tlu Republke Hrvatske pak postoj pregršt nsttucja udruga koje nsu podlegle dotčnoj zablud, te koje prepoznaju vrjednost krucjalnost flozofske krtčke msl promču je u vdu konferencja smpozja. Ovaj je osvrt posvećen njhovm ncjatvama te će u sažetm crtama nastojat prkazat najrelevantnje flozofske događaje održane u prošloj, već preboljenoj godn, kronološkm kvaltatvnm redom. Flozofja sporta Epcentr flozofskog zbvanja u Hrvatskoj mahom se bude u drugoj polovc godne, s naglaskom na posljednj kvartal, a da početak ne bude posve prazan zlšan pobrnul su se predstavnc Znanstvenog centra zvrsnost za ntegratvnu boetku, Hrvatskog flozofskog društva, Varaždnskog flozofskog kruga Hrvatskog flozof- Osjetan je porast nterdscplnarnog prstupa koj oplemenjuje flozofju, al sve ostale dscplne s kojma se sublmra skog društva Hrvatskog boetčkog društva te su od 23. do 24. ožujka prredl Prvu međunarodnu konferencju Etka, boetka sport. Konferencja se odvjala na dvje lokacje u dvoran Frtz Jahr Znanstvenog centra zvrsnost za ntegratvnu boetku u Zagrebu te u koncertnoj dvoran palače Erdödy u Varaždnu. Ova manfestacja umnogome je specfčna a među stavkama koje skaču prednjač nterdcplnarno ophođenje flozofa, boetčara sportaša pr os problematke sporta, te je kroz konferencju putem raznorodnh prstupa dokazano da sport tekako nos pregršt flozofskh elemenata. Izlaganja rasprave vođene na konferencj sezale su od socjalnh, poltčkh, etčkh boetčkh, pa do neurokogntvnh logčkh perspektva vezanh uz sport. Plenarno zlaganje Games and Sport: Conceptual and Normatve Issues održao je Wllam John Morgan s Unversty of Southern Calforna, jedan od vodećh svjetskh autorteta Flozofje Etke sporta. Vrjedno je spomenut prezentacju Jma Parryja naslova The Standard Body, te pohvalan angažman nteres svh sudonka konferencje. Medteransk korjen flozofje Profesor asstent Odsjeka za flozofju Sveučlšta u Spltu, u suradnj s Hrvatskm flozofskm društvom, travanj su obogatl već tradconalnm, dvanaestm po redu smpozjem Medteransk korjen flozofje održanm od 5. do 7. travnja na predvnoj lokacj na Perstlu u dvoran Flozofskog fakulteta Sveučlšta u Spltu. Skup je okupo 32 zlagača z šest zemalja, a teme su se prostrale u rasponu od refleksja antčkh flozofskh prvaka Platona Arstotela, pa do renesansne flozofske msl razvjane na prostoru Medterana, s fokusom na najrelevantnjeg onodobnog (a jamačno uopće) hrvatskog flozofa Franu Petrća. Važnost ovog smpozja nos čnjenca da se korjen zapadne flozofske msl, porođen nabujal na prostoru Medterana, na manstream razn flozofje uobčajeno zaboravljaju, a u analtčkm krugovma potpuno zanemaruju odbacuju. O zapostavljenost hrvatske baštne u flozofskm krugovma nje potrebno trošt prevše rječ, a porad navedenog ovaj smpozj predstavlja vrjednu baštnu na čjoj tradcj valja ustrajat u budućnost, uz nastojanje na još ntenzvnjoj partcpacj međunarodnh stručnjaka na polju flozofje. Lošnjsk dan boetke Svbanj je već sedamnaestu godnu za redom bo rezervran za centraln nterdscplnarn događaj u regj, čj je teleološk fundament prožet krtčkom flozofskom mšlju Lošnjske dane boetke, koj je obuhvato smpozj Integratvna boetka nova epoha ( svbnja), studentsku boetčku radoncu Boetka masovn medj ( svbnja), okrugl stol Boetka u Hrvatskoj: stanje perspektve (23. svbnja) te popratna događanja: umjetnčko-teorjsk događaj pod nazvom Bubnjev kulture (kao uvod u Studentsku boetčku radoncu), predstavljanje recentnh boetčkh zdanja (z Hrvatske, Njemačke, Srbje, Slovenje, Kosova Albanje), BoArt (nteraktvnu umjetnčku radoncu K zvoru unverzalnh smbola s umjetnkom Krešmrom Katušćem). Manfestacja je okupla vše od stotnu sudonka z 14 zemalja, a zlagačk panel dokazao je kategorčku nterdscplnarnu nerazdvojvost flozofske, boetčke egzaktno-znanstvene msl od kulturnh umjetnčkh perspektva. Istčem plenarno predavanje o hermeneutčkoj dmenzj boetčke djelatnost koje je održao renomran čleansk pshjatar boetčar Fernando Lolas Stepke. Osm po redu međunarodn nterdscplnarn smpozj Flozofja medja održan je na zagrebačkom Kaptolu u prostorjama Trbne grada Zagreba, 19., rujna 2018., uz završno druženje predvđeno za sudonke goste smpozja, održano 22. rujna godne u Flozofskoj kuć Xantpa. Smpozj je održan u organzacj Centra za flozofju medja medološka stražvanja, Hrvatskog flozofskog društva, Sveučlšta Sjever te Insttut za medje JI Europe. Ovaj je smpozj posebce zanmljv s obzrom na medjsk, odnosno mostovnu nterdscplnarnu domenu naboj zlagača čju postavu su čnl flozof, komunkoloz, PR-ovc, pedagoz, teoloz, ddaktčar, umjetnc, znanstvenc prrodnh, društvenh humanstčkh usmje- SVEČANO OBILJEŽENA OBLJETNICA ZNANSTVENOG ČASOPISA Desetljeće Zbornka radova F P rlkom oblježavanja desete obljetnce osnutka časopsa, dana 20. prosnca u novoj zgrad Flozofskog fakulteta Sveučlšta u Spltu, na adres Poljčka cesta 35, predstavljen su devet (2016.) deset (2017.) broj znanstvenog časopsa Zbornk radova Flozofskog fakulteta u Spltu, kojem je Flozofsk fakultet u Spltu ujedno zdavač. Tjekom svečanost, o Zbornku je govorla glavna urednca časopsa, zv. prof. dr. sc. Nkca Mhaljevć, koja je ujedno promovrala članke z područja taljanskog jezka knjževnost, a koj su objavljen u broju Zbornka, dok su promotor, profesorca emerta Danca Škara (Flozofsk fakultet u Spltu), prof. dr. sc. Bors Škvorc (Flozofsk fakulet u Spltu) dr. sc. Ana Šverko (Centar Cvto Fskovć Insttuta za povjest umjetnost z Zagreba), predstavl ostale radove, redom z ostalh grana znanstvenog polja flologje povjest umjetnost. Na promocj su predstavljen članc sljedećh autora, objavljen u prethodno spomenutm brojevma Zbornka: Ivana Čapeta Rakć (Flozofsk fakultet Sveučlšta u Spltu), Teodora Fonovć Cvja- Zbornk Flozofskog fakulteta novć Vanessa Vtkovć Marčeta (Flozofsk fakultet Sveučlšta Jurja Dobrle u Pul), Josp Galć (Odjel za kroatstku slavstku Sveučlšta u Zadru), Andrea Galloreto (Unverstà Gabrele d Annunzo d Chet Pescara, Italja), Krstna Grgć Cvjeta Pavlovć (Flozofsk fakultet Sveučlšta u Zagrebu), Gordan Matas (Flozofsk fakultet Sveučlšta u Spltu), Helena Pavletć (Fakultet za odgojne obrazovne znanost Sveučlšta Jurja Dobrle u Pul), Lna Plško Katarna Matanovć (Flozofsk fakultet Sveučlšta Jurja Dobrle u Pul), Ivana Prjatelj Pavčć (Flozofsk fakultet Sveučlšta u Spltu), Ana Torlak (Flozofsk fakultet Sveučlšta u Spltu), Slva Boero (Portland State Unversty, Sjednjene Amerčke Države), Antonello Fabo Caterno (Unverstà della Calabra, Italja), Željko Pekovć Krstna Babć (Flozofsk fakultet Sveučlšta u Spltu), Gordana Čupkovć (Odjel za kroatstku slavstku Sveučlšta u Zadru), Ganna Mazzer-Sankovć Iva Peršć (Flozofsk fakultet Sveučlšta u Rjec), Maja Bezć Ivana Granć (Flozofsk fakultet Sveučlšta u Spltu). Članov urednštva Zbornka su zv. prof. dr. sc. Nkca Mhaljevć (glavna urednca), prof. dr. sc. Aleksandar Jakr, zv. prof. dr. sc. Tonć Kokć (tehnčk urednk), zv. prof. dr. sc. Gordana Galć Kakkonen, doc. dr. sc. Vedran Barbarć (tajnk), doc. dr. sc. Katarna Lozć Knezovć doc. dr. sc. Bran D. Wllems. Članov međunarodnog urednštva su prof. dr. sc. Olver Schmtt (Sveučlšte u Beču), zv. prof. dr. Jason Blake (Sveučlšte u Ljubljan), zv. prof. dr. sc. Irena Prosenc (Sveučlšte u Ljubljan), zv. prof. dr. sc. Frank Zenker (Lund Sveučlšte) doc. dr. sc. Robert Bońkowsk (Sveučlšte u Katowcama). Prlkom predstavljanja Zbornka, glavna urednca zahvalla je članovma urednštva koj od akad. god /2016., zajedno s njom, uređuju Zbornk, kao svojoj prethodnc zv. prof. dr. sc. Renat Relja, koja je u prvom sastavu urednštva uređvala Zbornk radova Flozof-

31 31 avljena nepotrebna dscplna? renja, praktčar medja te student doktorskh studja. Dan Frane Petrća brojne jesenske konferencje Sredšnje flozofsko događanje ove godne nedvojbeno su bl Dan Frane Petrća, koj dogurahu do 27. zdanja. Manfestacja se održala od 23. do 29. rujna u Gradu Cresu, u organzacj Hrvatskog flozofskog društva u suradnj s ustanovama Grada Cresa. Na njoj je sudjelovalo oko stotnu znanstvenka z petnaest zemalja (Albanja, Bosna Hercegovna, Bugarska, Grčka, Fnska, Francuska, Hrvatska, Japan, Kosovo, Mađarska, Njemačka, Poljska, Slovenja, Srbja, Velka Brtanja). Manfestacja je obuhvaćala međunarodn nterdscplnarn smpozj Ljudska prroda ( rujna), međunarodn smpozj Hrvatska flozofja u nterakcj kontekstu ( rujna) te popratna događanja (javna predavanja, predstavljanja projekata, predstavljanja re- centnh zdanja). Izlagal su najrelevantnj hrvatsk flozof, te mnog z regje, a žvopsne rasprave tjekom nakon zlagačkh sesja pobudle su duh čuvenog Platonova smpozja. U Dubrovnku je od 1. do 5. lstopada godne održana međunarodna konferencja pod nazvom Klasssche Deutsche Phlosophe, a ovogodšnja tema bla je Početak Dobā svjeta (Der Anfang der Weltalter 1811.). Konferencja se treć put održala u Međunarodnom sveučlšnom centru (IUC), a namjenjena je, prje svega, naprednm studentma, doktorandma posljedoktorandma. Na konferencj su sudjeloval student, doktorand posljedoktorand z Njemačke, Danske, Austrje Hrvatske. Iznmno zanmljva flozofska manfestacja održana je u studenom 2018 u prostorma Učteljskog fakulteta u Zagrebu Sveučlšta Sjever Na sjeveru s Vuk-Pavlovćem. Kao što sam nazv smpozja sugerra, rad se o smpozju posveće- nom ponru flozofje odgoja na ovm prostorma Vuk-Pavlovću. Osm flozofje odgoja, upečatljva je njegova estetka krtčka teorja društva, te se znmno pohvalnom čn ncjatva posvećena prsjećanju na tog velkana hrvatske flozofje. Od 6. do 7. prosnca, u dvoran Matce hrvatske održana je međunarodna konferencja The Concept of World n Phlosophy, a plenarn zlagač bl su Thomas Johansen sa Sveučlšta u Oslu Nels Wedtmann sa Sveučlšta u Tübngenu. Od domaćh snaga stčem zlaganja predstavnka Insttuta flozofju Zdravka Radmana From Carnal to Culture: Emergence of the Enworlded Mnd Pave Baršća Der Weltbegrffn der neueren kroatschen Phlosophe The Concept of World n the Recent Croatan Phlosophy. Flozofja stvaralaštvo Iznmno bogata smpozjska godna zaključena je godšnjm smpozjem Hrvatskog flozofskog društva Flozofja stvaralaštvo. Organzacj se prdružo Učteljsk fakultet Sveučlšta u Zagrebu, a skup je okupo 63 sudonka z regje. Smpozj je održan u perodu od 13. do 15. prosnca u konferencjskoj dvoran Školske knjge u Zagrebu, a znmno propulzvna nteresantna tema polučla je nz ambcoznh teza prstupa, s naglaskom na ntegratvnost flozofje umjetnčkog stvaralaštva, Dljem Hrvatske održano je nz studentskh smpozja, među kojma, s obzrom na bogatstvo sadržaja stčem sljedeće: smpozj Udruženja studenata flozofje Kontrapunkt seksualnost, 5. regonaln studentsk smpozj društvenh humanstčkh znanost: Znanstven zazov: normatvnost relatvnost, devet po redu Međunarodn smpozj Suvremene flozofske teme Junor Udruge studenata flozofje Furja koja djeluje pr Flozofskom fakultetu u Rjec, te 8. studentsk flozofsk smpozj Studentske (r)evolucje: pedeset godna od Udruge studenata flozofje LogOS u suradnj s Flozofskm fakultetom Sveučlšta Jospa Jurja Strossmayera u Osjeku. Ovaj prkaz ukazuje na čnjencu da flozofja pak nje zaboravljena nepotrebna dscplna, a ono što je upečatljvo jest osjetan porast nterdscplnarnog prstupa koj s jedne strane oplemenjuje flozofju, al s druge strane sve ostale dscplne s kojma se sublmra pr čvrsto fungnaroj teleološkoj komponent razvoja znanstvenog promšljanja, al krtčkog mšljenja per se. Flozofskog fakulteta u Spltu skog fakulteta u Spltu zajedno s članovma: prof. emertus Josp Mlat, prof. dr. sc. Sanja Čurkovć Kalebć, prof. dr. sc. Marna Marasovć-Alujevć, prof. dr. sc. Marko Trogrlć, prof. dr. sc. Stojan Vrljć, zv. prof. dr. sc. Ivana Tomć-Ferć, doc. dr. sc. Marta Brčć Kuljš, doc. dr. sc. Jagoda Granć, doc. dr. sc. Zorana Šuljug Vučca, dr. sc. Danela Matetć-Poljak, prof. dr. sc. Gaetano Bonetta, prof. dr. sc. Samo Fošnarč. Izv. prof. dr. sc. Nkca Mhaljevć je zahvalla autorma, recenzentma, lektorma ostalma koj su sudjeloval pomogl u radu 9. (2016.) 10. (2017.) broja Zbornka. Ujedno je zahvalla Uprav Fakulteta dekanc Flozofskog fakulteta Sveučlšta u Spltu, zv. prof. dr. sc. Glorj Vckov, na podršc u radu urednštva te bvšem dekanu Flozofskog fakulteta u Spltu, prof. emertusu Jospu Mlatu, koj je pokrenuo osnvanje ovog časopsa, kao svma ostalma koj su svojm radom doprnjel uređvanju tskanju ovog fakultetskog časopsa. Prlkom oblježavanja desete obljetnce osnutka časopsa, uzvancma su predstavljene nove nternet strance časopsa te je glavna urednca najavla tsak novog 11. broja Zbornka radova Flozofskog fakulteta u Spltu (2018.). Nov broj Zbornka posvećen je nedavno premnuloj prof. dr. sc. Sanj Čurkovć Kalebć, profesorc Flozofskog fakulteta u Spltu. Uzvanke je pozdravla dekanca Flozofskog fakulteta u Spltu, zv. prof. dr. sc. Glora Vckov, koja je zahvalla glavnoj urednc urednštvu na trudu tjekom dosadašnjeg rada, kao prošlom urednštva Zbornka na čelu s tadašnjom glavnom uredncom zv. prof. dr. sc. Renatom Relja, te svojm prethodncma, bvšm dekanma Flozofskog fakulteta u Spltu: prof. emertusu Jospu Mlatu, prof. dr. sc. Marku Trogrlću prof. dr. sc. Aleksandru Jakru. Zbornk radova Flozofskog fakulteta u Spltu je znanstven časops koj objavljuje znanstvene stručne članke z znanstvenog područja humanstčkh znanost, odnosno jezkoslovlja, znanost o knjževnost, povjest, povjest umjetnost, znanost o umjetnost, flozofje, arheologje, teologje, etnologje antropologje. Časops objavljuje ocjene, prkaze, osvrte na knjge časopse, prjevode, nekrologe, vjest, kao druge prloge od znanstvenog nteresa. Važno je naglast da je Zbornk časops koj je, prema važećem Pravlnku o uvjetma za zbor u znanstvena zvanja Naconalnog vjeća za znanost, vsoko obrazovanje tehnološk razvoj Republke Hrvatske, kategorzran kao časops a1, zajedno s 52 domaće publkacje, za znanstveno područje humanstčkh znanost. U svom govoru, glavna urednca je staknula da recenzentska baza Zbornka danas broj oko 70 recenzenata, što domaćh što nozemnh, te da urednštvo provod tzv. dvostruko sljep recenzentsk postupak za svak rad koj urednštvo prhvat za upućvanje u daljnj postupak. Od samog osnutka, Zbornk objavljuje radove na tr jezka, hrvatskom, engleskom taljanskom. U ovoj publkacj prtom, staknula je glavna urednca, nastoj se očuvat hrvatsk jezk, al ustrajat na međunarodnoj otvorenost časopsa. Časops zlaz jednom godšnje. Sveučlšte u Zagrebu raspsuje javn NATJEČAJ za zbor 1. Dva zvrštelja u naslovno (bez zasnvanja radnog odnosa) nastavno zvanje predavača (m/ž) u znanstvenom području tehnčke znanost, znanstvenom polju građevnarstvo na preddplomskm sveučlšnm studjma Vojno nženjerstvo Vojno vođenje upravljanje. 2. Jednog zvrštelja u naslovno (bez zasnvanja radnog odnosa) nastavno zvanje predavača (m/ž) u znanstvenom području prrodne znanost, znanstvenom polju kemja na preddplomskm sveučlšnm studjma Vojno nženjerstvo Vojno vođenje upravljanje. Uvjet: Prstupnc moraju spunjavat uvjete utvrđene Zakonom o znanstvenoj djelatnost vsokom obrazovanju (Narodne novne, 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 2/07 OUSRH, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13, 101/14 O RUSRH, 60/15 OUSRH 131/17) Statutom Sveučlšta u Zagrebu. Prjava za natječaj mora sadržavat: 1. žvotops (potpsan, najvše jedna kartca teksta) 2. preslku dplome o završenom studju /l stečenom akademskom stupnju 3. prkaz nastavne stručne djelatnost 4. pops radova separate radova relevantnh za zbor te podatke o nastavnoj stručnoj djelatnost 5. dokaz o državljanstvu 6. dokaz o najmanje pet godna radnog skustva na dužnostma poslovma nastavne djelatnost za potrebe Oružanh snaga RH Prstupnc koj se javljaju na natječaj moraju spunjavat uvjete propsane Zakonom o znanstvenoj djelatnost vsokom obrazovanju (NN 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 2/07, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13, 101/14 60/15, 131/17) odlukom Rektorskog zbora o nužnm uvjetma za ocjenu nastavne stručne djelatnost u postupku zbora nastavna zvanja (NN 106/06, 122/2017), te mat najmanje pet godna radnog skustva na dužnostma poslovma nastavne djelatnost za potrebe Oružanh snaga Republke Hrvatske te su o svemu dužn dostavt odgovarajuće dokaze. Dokumentacja se prlaže u dva prmjerka u elektrončkom oblku na CD-u PDF-formatu. Prjave na natječaj s traženom dokumentacjom poslat poštom na adresu: Sveučlšte u Zagrebu Trg Republke Hrvatske 14, Zagreb, s naznakom prjave na natječaj. Natječaj se sukladno članku 101. stavku 1. Zakona o znanstvenoj djelatnost vsokom obrazovanju (NN 94/13) objavljuje u Narodnm novnama, dnevnom tsku, na nternetskoj stranc Sveučlšta u Zagrebu. Natječaj je otvoren 30 dana od zadnje objave. Potpunom prjavom smatra se prjava koja sadrž sve podatke prloge navedene u ovom natječaju. Prstupnkom prjavljenm na natječaj smatrat će se samo osoba koja podnese pravovremenu potpunu prjavu sa svm prlozma te spunjava formalne uvjete z natječaja. Nepotpune nepravovremene prjave neće se razmatrat nt će se podnostelj nepotpunh prjava pozvat na dopunu prjave. Osobe koje podnesu nepotpune l nepravovremene prjave na natječaj te osobe koje ne spunjavaju formalne uvjete z natječaja ne smatraju se prstupncma prjavljenm na natječaj nt će se obavještavat o rezultatma natječaja. O rezultatma natječaja kanddat će bt obavješten psanm putem l putem elektrončke pošte. Mole se kanddat da uz ponudu navedu e-mal adresu odnosno broj mobtela, kako b h se na taj načn moglo pozvat na razgovor. Sveučlšte u Zagrebu korstt će dalje obrađvat podatke u svrhu provedbe natječajnog postupka sukladno propsma koj regulraju zašttu osobnh podataka. Natječajna dokumentacja odnosno podac o kanddatma čuvaju se šest mjesec od završetka natječaja, a dulje u slučaju sudskog l slčnog postupka, u kojem slučaju se čuvaju do završetka postupka. Nakon steka roka čuvanja dokumentacja se unštava, s tme da svak kanddat po steku roku čuvanja može preuzet svoju dokumentacju. SVEUČILIŠTE U ZAGREBU PRIRODOSLOVNO-MATEMATIČKI FAKULTET Zagreb, Horvatovac 102a Fakultetsko vjeće Prrodoslovno-matematčkog fakulteta na temelju članka Statuta Fakulteta raspsuje NATJEČAJ za zbor u suradnčko zvanje na radno mjesto posljedoktorand z područja prrodnh znanost, polje matematka, na određeno vrjeme, u punom radnom vremenu pr Matematčkom odsjeku Prrodoslovno-matematčkog fakulteta Sveučlšta u Zagrebu, za rad na Elementu 5 projekta Provedba vrhunskh stražvanja u sklopu Znanstvenog centra zvrsnost za kvantne kompleksne sustave te reprezentacje Lejevh algebr 1 zvrštelj. Sve nformacje o uvjetma natječaja objavljene su nalaze se na službenoj nternetskoj stranc Prrodoslovno-matematčkog fakulteta Ponude s dokazma o spunjavanju uvjeta natječaja dostavljaju se na adresu: Prrodoslovno-matematčk fakultet, Matematčk odsjek, Zagreb, Bjenčka 30, najkasnje u roku od 30 dana od objavljvanja natječaja u Narodnm novnama. Prstupnc će bt obavješten o rezultatma natječajnog postupka.

32 32 Sveučlšte u Spltu EKONOMSKI FAKULTET Temeljem članka 24. Temeljnog kolektvnog ugovora za službenke namještenke u javnm službama ( Narodne novne broj 128/17 47/18), te članka 23. Kolektvnog ugovora za znanost vsoko obrazovanje, raspsuje NATJEČAJ za zbor jednog nastavnka u znanstveno-nastavno zvanje redovtog profesora (trajno zvanje) za područje društvenh znanost, grana Računovodstvo, odgovarajuće radno mjesto na Katedr za računovodstvo revzju za zbor jednog nastavnka u znanstveno-nastavno zvanje zvanrednog profesora za područje društvenh znanost, polje ekonomja, grana Organzacja menadžment, odgovarajuće radno mjesto na Katedr za menadžment za zbor jednog nastavnka u znanstveno-nastavno zvanje zvanrednog profesora za područje društvenh znanost, polje ekonomja, grana Fnancje, odgovarajuće radno mjesto na Katedr za fnancje Prstupnc moraju spunjavat uvjete propsane Zakonom o radu ( Narodne novne 93/14 127/17), Zakonom o znanstvenoj djelatnost vsokom obrazovanju ( Narodne novne, broj 123/03 do 131/17) te uvjete Rektorskog zbora Pravlnka o radu Ekonomskog fakulteta. Pravlnk Fakulteta dostupan je na poveznc: unst.hr/o-fakultetu/fakultet/pravlnc--upute Prstupnc uz prjavu prlažu: žvotops dokaz o državljanstvu države člance EU dokaz o stručnoj sprem (dokaz o stručnom nazvu, dokaz o završenom fakultetu, dokaz o akademskom stupnju) odluku o zboru u zvanje (ako je maju) elektrončk zaps Hrvatskog zavoda za mrovnsko osguranje rješenje o prznavanju nozemne vsokoškolske kvalfkacje, ako je stečena u nozemstvu potvrdu o stru noj nastavnoj aktvnost potvrdu o aktvnom sudjelovanju u realzacj znanstvenh /l stručnh projekata znanstvene stručne radove, te njhov pops to podjeljen u dvje skupne: radov objavljen do posljednjeg zbora l rezbora, razvrstan po kategorjama radov objavljen nakon toga razvrstan po kategorjama dokaz o poztvno ocjenjenm rezultatma nsttucjskog stražvanja kvaltete nastavnog rada prstupnka l dokaz o poztvno ocjenjenm rezultatma studentske ankete druge dokaze z kojh je razvdno da prstupnk spunjava uvjete za zbor. Rok za podnošenje prjave je 30 dana od dana objavljvanja u Narodnm novnama. Prjave se predaju na adres: Sveučlšte u Spltu, Ekonomsk fakultet, Splt, Cvte Fskovća 5. Prjavljen prstupnc bt će obavješten o rezultatma natječaja u zakonskom roku, putem mrežnh stranca Fakulteta. Svu dokumentacju osm u paprnatom oblku potrebno je dostavt na CD-u, s tm da se radov za zbor dostavljaju na posebnom CD- u. U skladu sa Zakonom o ravnopravnost spolova, prjavt se mogu prstupnc oba spola. Ako prstupnc temeljem posebnh propsa ostvaruju prednost prlkom zapošljavanja, dužn su u prjav na natječaj pozvat se na to pravo te prložt sve dokaze koje posebn props propsuju za ostvarvanje navedenog prava. Prstupnc koj se pozvaju na pravo prednost pr zapošljavanju u skladu s člankom Zakona o hrvatskm branteljma z Domovnskog rata članovma njhovh obtelj ( Narodne novne broj 121/17) maju prednost u odnosu na ostale prstupnke samo pod jednakm uvjetma dužn su, osm dokaza o spunjavanju traženh uvjeta, prložt sve potrebne dokaze dostupne na poveznc Mnstarstva hrvatskh brantelja zaposljavanje-843/843. Prjavom na natječaj prstupnc su zrčto suglasn da Ekonomsk fakultet smje korstt, prkupljat obrađvat podatke u svrhu provedbe natječajnog postupka, sukladno zakonskm propsma. Prstupnk koj nje podno pravovremenu urednu prjavu l ne spunjava formalne uvjete z natječaja ne smatra se prstupnkom prjavljenm na natječaj, te neće bt pozvan na dopunu dokumentacje. Urednom prjavom smatra se prjava koja sadrž sve podatke prloge na načn kako je navedeno u natječaju. Fakultet zadržava pravo provođenja testranja znanja /l vještna za prjavljene prstupnke koj zadovoljavaju formalne uvjete navedene u natječaju, a btne su za obavljanje poslova radnog mjesta. Dekanca: Prof. dr. sc. Maja Fredotovć DOKTORAT ANDRIJANE PERKOVIĆ PALOŠ NA FILOZOFSKOM FAKULTETU U SPLITU Vlada demokratskog jednstva - dokaz demokratskog sustava Ova dsertacja je pokušaj uvođenja jedne šre perspektve u stražvanju hrvatske poltke na samom početku 90-h godna prošloga stoljeća Pše Nela Botć O branjena je doktorska dsertacja doktorandce povjest na posljed plomskom doktorskom studju humanstčkh znanost Flozofskog fakulteta Sveučlšta u Spltu Andrjane Perkovć Paloš na temu Vlada demokratskog jednstva. Doktorandca je prkazala osnovne cljeve svog stražvanja hpotezu rada te je staknula tr novost koje dsertacja donos. Vlada demokratskog jednstva poznata još kao Vlada naconalnog spasa Ratna vlada, treća je hrvatska vlada od demokratskh promjena ujedno prva všestranačka vlada. Nastala je konsenzusom svh tadašnjh devet parlamentarnh stranaka prmjer je velke koalcje kakve se formraju u vrjeme ratova l velkh gospodarskh krza. Njezn mandat trajao je od 3. kolovoza do 12. kolovoza 1992., dakle u vrjeme velkosrpske agresje na Hrvatsku borbe za međunarodno prznanje. Na temelju arhvske prvatne građe, objavljenh dokumenata, memoara zapsa tadašnjh poltčkh protagonsta, razgovora s nekm članovma Vlade te domaćeg tska, u ovom stražvanju razmatrale su se okolnost formranja te všestranačke Vlade godnu dana nakon što je Hrvatska demokratska zajednca na čelu s Franjom Tuđmanom pobjedla na prvm demokratskm všestranačkm zborma. Sredšnj do rada odnos se na četr ključne djelatnost Vlade: ulogu Vlade u obran vanjskoj poltc te njeznu socjalnu gospodarsku poltku. Kroz navedene djelatnost stražvalo se ptanje slobode djelovanja Vlade u odnosu na predsjednka Republke Hrvatsk sabor. Do stražvanja odnoso se položaj oporbe. Jedan od cljeva bo je presptat šroko prhvaćeno mšljenje o autortarnom režmu. U skladu s tm, postavljena je hpoteza da jedna všestranačka vlada nje mogla nastat djelovat u nedemokratskom nt autortarnom sustavu. U zaključku je staknuto da je Vlada demokratskog jednstva odgrala značajnu ulogu u obrambenoj vanjskoj poltc, premda je na tom području bla dosta ogrančena ustavnm ovlastma djelovanjem predsjednka Republke. S druge, pak, strane, u socjalnoj gospodarskoj poltc Vlada je djelovala potpuno samostalno. Osm toga, oporba je često slobodno krtzrala neke poteze vlast, premda su nek njezn predstavnc bl članov Vlade. U skladu s tm, potvrđena je hpoteza da jevlada demokratskog jednstva dokaz demokratskog sustava u Hrvatskoj početkom 90-h godna prošloga stoljeća. Znanstven doprnos ove doktorske dsertacje očtuje se u trma temeljnm novostma: 1. Predstavljen je rad prve všestranačke vlade u suvremenoj hrvatskoj povjest. Vlada demokratskog jednstva nova je potpuno nestražena tema u hrvatskoj hstorografj. U dosadašnjoj znanstvenoj lteratur ta je všestranačka vlada spomenuta tek s nekolko rečenca, tako da je njezno formranje djelovanje, opsano u ovom radu, ujedno prvo znanstveno stražvanje. 2. Kad je rječ o Vlad demokratskog jednstva, nek autor kao posljedcu njezna formranja vde prestanak oporbene djelatnost u Hrvatskoj, što je, pak, označeno kao štetn čmbenk za razvoj demokratske prakse u Hrvatskoj. Iako su nek predstavnc oporbenh stranaka djeloval kao mnstr u Vlad, ovo je stražvanje, međutm, pokazalo da oporba nje prestala djelovat tjekom mandata Vlade demokratskog jednstva. Upravo suprotno, djelatnost oporbe u Hrvatskoj za vrjeme mandata Vlade demokratskog jednstva bla je jako zražena što se tče presptvanja svog položaja u poltčkom žvotu Hrvatske, al krtzranja određenh poteza Vlade predsjednka Republke. Ovaj rad, stoga, predstavlja značajan skorak u dosadašnjem stražvanju analzranju položaja rada hrvatske oporbe 90-h godna. 3. Dokazano je da jedna všestranačka vlada nje mogla nastat djelovat u nedemokratskom, odnosno autortarnom sustavu. U dosadašnjm znanstvenm stražvanjma poltke načna vladanja prvoga hrvatskog predsjednka Franje Tuđmana na području hstorografje poltologje znjete su ocjene o njegovoj autortarnost, što se negatvno odražavalo na razvoj demokracje u Hrvatskoj. U tm se stražvanjma, međutm, rad Vlade demokratskog jednstva, njezne ovlast sloboda djelovanja, kao njezn odnos s Tuđmanom nsu sptval nt su uzman u obzr prlkom znošenja ocjena o Tuđmanovoj vladavn. Zbog toga su zaključc nekh autora o Tuđmanovom autortarnom, a kod nekh gotovo dktatorskom načnu vladanja, donesen bez dovoljnog poznavanja tadašnje stuacje, kao zbog površnog jednostranog pogleda na poltčk žvot Hrvatske. U skladu s tme, ovaj je rad bo pokušaj uvođenja jedne šre perspektve u stražvanju hrvatske poltke na samom početku 90-h godna. U radu je pokazano da je upravo na Tuđmanov prtsak HDZ, koja je tada mala dvotrećnsku većnu u Hrvatskom saboru, prhvatla Vladu demokratskog jednstva. Osm toga, predočeno je da je Vlada demokratskog jednstva mala značajne ovlast te da je u nekm segmentma djelovala potpuno samostalno. Bez stražvanja uspostave načna rada všestranačke Vlade demokratskog jednstva teško je razumjet razdoblje stvaranja moderne hrvatske države, poltčku povjest ranh 90-h godna, kao poltku Franje Tuđmana. Ovo b stražvanje, dakle, trebalo rasvjetlt spomenute aspekte onodobne hrvatske poltčke zblje, prošrt postojeće otvort nove perspektve te pružt temelj daljnjm stražvanjma. Vlada demokratskog jednstva Republke Hrvatske u posjetu Vukovaru Memorjalnom groblju hrvatskh brantelja damr glbušć

33 33 Marko Trogrlć Josp Vrandečć (prr.), Dalmacja u Izvješćma Vncenza Dandola Napoleonu ( ), Knjževn krug Splt, 2018., 995. str. Impresvno djelo spltskh povjesnčara Pše: Dr. sc. Nkša VAREZIĆ Knjževn krug Splt, u svojem se nzu Svjedo č a nstva ( k njga 19.) može pohvalt najnovjm naslovom. Rječ je o mpresvnom djelu na 995 stranca kojeg su prredl povjesnčar profesor Odsjeka za povjest spltskog Flozofskog fakulteta Marko Trogrlć Josp Vrandečć, a koje nam donos četr Dandolova godšnja zvješća psana Napoleonu, koj je zmeđu ostalh noso naslov kralja Kraljevne Italje (Regno d Itala), a u čjem se sastavu Dalmacja nalazla od do Prređvač su u svojem Uvodnom slovu staknul kako je rječ o zvorma od prvorazrednog hstorografskog značaja, buduć da predstavljaju nventuru prvog razdoblja francuske uprave u Dalmacj, sve do njenog prključenja Ilrskm provncjama. Naglašeno je također kako ovm zvješćma dalmatnsk provdur Vncenzo Dandolo predstavlja francuskom Caru taljanskom Kralju zatečeno stanje programske cljeve za sljedeću godnu; donos podatke o stanju učnkovtost uprave, sudstva, polcje, gospodarstava te svh ostalh područja društvenog žvota. Značajna je stoga njhova komparatvna dmenzja jer se ne samo uspoređuje stanje u odnosu na prethodne, mletačku prvu austrjsku upravu, nego se vd razvojna dnamka unutar razdoblja francuske vlast. Izvješća su donesena u zvornom oblku. Prvo od njh, psano na koncu godne, već je transkrbrano objavljeno u zdanju časopsa Rvsta dalmatca, pa je doneseno u faksmlu. Ostala su pak donosena u zvornom oblku, odnosno u rukopsnom prjepsu Dandolovh orgnalnh zvješća koja se čuvaju u Zadarskom državnom arhvu. Njh je transkrbrao nepoznat prepsvač godne, a uprava spltskog Arheološkog muzeja potom otkupla te h pohranla u arhvsku zbrku Muzeja u kojoj se ona danas nalaze. Zahvaljujuć prof. Arsenu Duplančću, vodtelju knjžnce spltskoga Arheološkog muzeja, Izvješća su na prpremu tsak ustupljena profesorma Trogrlću Vrandečću, kako su to on staknul u Marko Trogrlć Josp Vrandečć Joško Ponoš/ hanza meda svojem tekstu, zražavajuć mu pr tomu svoju kolegjalnu zahvalnost za svesrdnu pomoć susretljvost pr prređvanju ovog djela. Potrebno je ovdje svakako napomenut da su Izvješća korštena u djelovma u Katalogu zložbe Doba francuske uprave u Dalmacj u svjetlu arhvske, bblotečne numzmatčke građe Arheološkog muzeja u Spltu: u povodu 200. obljetnce francuske revolucje (Splt, 1989.), kojeg je također uredo Arsen Duplančć. Rukops ovog spltskog prjepsa, za razlku od Dandolova orgnala, čtak je u cjeln pregledan, obogaćen brojnm, dosta sadržajnm tablcama, koje u cjeln značajno obogaćuju Izvješća. U ovm je Dandolovm zvješćma razvdna značajna uloga Dalmacje koju joj je nov osvajač namjeno: ona je trebala bt povezncom zmeđu francuske vlast na sjeveru Italje s Osmanskm Carstvom Medteranom pa ju je stoga trebalo organzrat gospodarsk podć kako b poslužla kao zvor novaka, novca srovna za francusku ekspanzju. U tu svrhu nova je profrancuska elta predvođena Dandolom trebala organzrat upravu, sudstvo, polcju školstvo. Clj je dakle Dandolove uprave z temelja promjent društvo prtom unaprjedt svaku gospodarsku stavku koja će podć osnažt ovaj do Napoleonove Europe. Ideologja prosvjetteljskog, revoluconarnog humanzma preobrazbe Morlaka tj. tradconalnog dvljaka - kako su francusk osvajač pomal lokalno stanovnštvo u modernoga, prosvjećenog ndvdualca, koj će kao takav s jedne strane žvjet ugodnje, dok će s druge strane svrhovto prdonost naporma novh gospodara, ne samo u Dalmacj nego zvan nje - čn suštnsku bt Dandolovh zvješća. Taj deološk mesjanzam prožma svako od ovh zvješća. Profesor Trogrlć Vrandečć zaključt će kako u tm opsnm, a još vše u kvanttatvnm analzama svh područja dalmatnskoga društvenog žvota lež nepresušna vrjednost Dandolovh zvješća. Bez njh nje moguće psat povjest francuske uprave u Dalmacj; štovše, ona predstavljaju temelje uspostave moderne države na dalmatnskome, a tme šrem hrvatskom tlu, sa svm njeznm vrjednostma zabludama. S tom će se tvrdnjom, vjerujem, u potpunost složt svak čtatelj ovog zdanja. Uz to, ova će knjga zasgurno pronać zasluženo mjesto na polcama našh knjžnca arhva, međutm, za ponadat se da će na poseban načn prvuć pažnju brojnh stražvača ovog burnog razdoblja europske povjest, kojma će sada, zahvaljujuć naporma našh prređvača, bt moguće znatno jednostavnje posegnut za Dandolovm spsma te h još češće ntenzvnje korstt u svojm stražvanjma. KATOLIČKI BOGOSLOVNI FAKULTET SVEUČILIŠTA U SPLITU r a s p s u j e NATJEČAJ za jednog zvrštelja na radno mjesto I. vrste u znanstveno- nastavnom zvanju odgovarajućem radnom mjestu docenta u znanstvenoj području humanstčke znanost, znanstvenom polju Teologja, znanstvenoj gran relgozna pedagogja katehetka na Katedr relgozne pedagogje katehetke, na neodrđeno vrjeme u punom radnom vremenu Prstupnc koj se javljaju na natječaj osm uvjeta navedenh u natječaju, moraju spunjavat opće uvjete propsane Zakonom o znanstvenoj djelatnost vsokom obrazovanju (NN br. 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 2/07 Odluka USRH, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13, 101/14 Odluka USRH, 60/15 131/17), uvjete z Odluke Rektorskog zbora o nužnm uvjetma za ocjenu nastavne stručne djelatnost (NN br. 106/06), odnosno Odluke Rektorskog zbora o nužnm uvjetma za ocjenu nastavne znanstveno stručne djelatnost (NN br. 122/17), Pravlnkom Naconalnog vjeća za znanost (NN 84/05), Statutom Sveučlšta u Spltu, Statutom KBF-a u Spltu te su o svemu dužn dostavt odgovarajuće dokaze. Uz potpsanu prjavu za natječaj prstupnc su dužn prložt: 1. potpsan žvotops, 2.»nhlobstat«svoga ordnarja (prstupnc klerc), 3. domovncu l dokaz o državljanstvu neke druge države, 4. zvješće o spunjavanju natječajnh, odnosno mnmalnh zakonskh uvjeta, potrebnh za zbor u zvanje na radno mjesto prema natječaju; 5. za strane državljane dokaz o poznavanju hrvatskog jezka (napredno poznavanje). Sve radove natječajnu dokumentacju potrebno je predat u četr prmjerka te snmljene u PDF-u na CD-u s natječajnom dokumentacjom (zvješća, popse radova žvotops). Kanddat/knje koj prema posebnm propsma ostvaruju pravo prednost, moraju se u prjav pozvat na to pravo, odnosno uz prjavu prložt svu propsanu dokumentacju prema posebnom zakonu. Kanddat/knja koj/a može ostvart pravo prednost kod prjema u službu sukladno članku 101. Zakona o hrvatskm branteljma z Domovnskog rata članovma njhovh obtelj (NN br. 121/17), članku 48.f Zakona o zaštt vojnh cvlnh nvalda rata (NN br. 33/92, 77/92, 27/93, 58/93, 2/94, 76/94, 108/95, 108/96, 82/01, 103/03, 148/13), članku 9. Zakona o profesonalnoj rehabltacj zapošljavanju osoba s nvaldtetom (NN br. 157/13, 152/14) dužan/a se u prjav na javn natječaj pozvat na to pravo te ma prednost u odnosu na ostale kanddate samo pod jednakm uvjetma. Kanddat/knja koj/a se pozva na pravo prednost pr zapošljavanju u skladu s člankom 101. Zakona o hrvatskm branteljma z Domovnskog rata članovma njhovh obtelj, uz prjavu na javn natječaj, dužan/a je prložt osm dokaza o spunjavanju traženh uvjeta sve potrebne dokaze dostupne na poveznc Mnstarstva hrvatskh brantelja: Kanddat/knja koj/a se pozva na pravo prednost pr zapošljavanju sukladno članku 48. f Zakona o zaštt vojnh cvlnh nvalda rata, uz prjavu na javn natječaj dužan/a je, osm dokaza o spunjavanju traženh uvjeta, prložt rješenje, odnosno potvrdu z koje je vdljvo spomenuto pravo te dokaz o tome na koj načn je prestao radn odnos. Kanddat/knja koj/a se pozva na pravo prednost pr zapošljavanju u skladu s člankom 9. Zakona o profesonalnoj rehabltacj zapošljavanju osoba s nvaldtetom, uz prjavu na javn natječaj dužan/a je, osm dokaza o spunjavanju traženh uvjeta, prložt dokaz o utvrđenom statusu osobe s nvaldtetom. Natječaj traje 30 dana od dana objave u Narodnm novnama. Sve zakašnjele nepotpune prjave neće se razmatrat, nt će podnostelj takvh prjava naknadno bt pozvan da dopune prjave. Podnošenjem prjave na natječaj, prstupnc daju zrčtu suglasnost da Katolčk bogoslovn fakultet, Sveučlšta u Spltu kao vodtelj zbrke osobnh podataka, može obrađvat njhove osobne podatke sukladno odredbama poztvnh propsa o zaštt osobnh podataka a u svrhu provedbe natječajnog postupka. O rezultatma natječaja prstupnc će bt obavješten u zakonskom roku.prjave se podnose na adresu: Sveučlšte u Spltu, Katolčk bogoslovn fakultet, Zrnsko-frankopanska 19, p.p. 329, HR Splt.

34 34 Zagreb Nov redovt profesor hrvatskh sveučlšta Željko Andreć Mrjana Čžmešja Sanja Flep Ldja Horvat-Dunjko Frankca Kapor zabran je u znanstvenonastavno zvanje redovtog profesora trajno u području prrodnh znanost, polje fzka, grana atomska molekulska fzka zabrana je u znanstvenonastavno zvanje redovte profesorce trajno u području društvenh znanost, polje ekonomja zabrana je u umjetnčkonastavno zvanje redovte profesorce trajno u umjetnčkom području, polje lkovne umjetnost, grana arhtektura (umjetnčk do) zabrana je u umjetnčkonastavno zvanje redovte profesorce trajno u umjetnčkom području, polje glazbena umjetnost, grana reprodukcja glazbe pjevanje zabrana je u znanstvenonastavno zvanje redovte profesorce trajno u području tehnčkh znanost, polje temeljne tehnčke znanost, grana materjal Zdenko Kovač Mljenko Marušć Nna Pološk Vokć Nevenka Rudan Željko Šomođ Bruno Tomljenovć zabran je u znanstvenonastavno zvanje redovtog profesora trajno u području bomedcne zdravstva, polje klnčke medcnske znanost, grana patofzologja zabran je u znanstveno-nastavno zvanje redovtog profesora trajno u području prrodnh znanost, polje matematka, grana numerčka matematka prmjenjena matematka matematčko modelranje zabrana je u znanstvenonastavno zvanje redovte profesorce trajno u području društvenh znanost, polje ekonomja zabrana je u znanstvenonastavno zvanje redovte profesorce trajno u području bomedcne zdravstva, polje veternarska medcna, grana veternarsko javno zdravstvo sgurnost hrane zabran je u znanstvenonastavno zvanje redovtog profesora trajno u području tehnčkh znanost, polje strojarstvo zabran je u znanstvenonastavno zvanje redovtog profesora trajno u području prrodnh znanost, polje geologja, grana geologja paleontologja Jasna Aladrovć Danjela Ašperger Mhaela Banek Zorca Ana Budmr Ana-Marja Domjan Zvonmr Glasnovć zabrana je u znanstveno-nastavno zvanje redovte profesorce u području bomedcne zdravstva, polje veternarska medcna, grana temeljne pretklnčke veternarske znanost zabrana je u znanstvenonastavno zvanje redovte profesorce u području prrodnh znanost, polje kemja zabrana je u znanstveno-nastavno zvanje redovte profesorce u području društvenh znanost, polje nformacjske komunkacjske znanost, grana knjžnčarstvo zabrana je u znanstveno-nastavno zvanje redovte profesorce u području bomedcne zdravstva, polje klnčke medcnske znanost, grana medcnska mkrobologja zabrana je u znanstvenonastavno zvanje redovte profesorce u području bomedcne zdravstva, polje farmacja, grana medcnska bokemja zabran je u znanstvenonastavno zvanje redovtog profesora u poručju tehnčkh znanost, polje elektrotehnka, grana elektroenergetka Svjetlan Junakovć Darko Kaštelan Danjel Labaš Dragutn Lsjak zabran je u umjetnčkonastavno zvanje redovtog profesora u umjetnčkom području, polje lkovne umjetnost, grana grafka zabran je u znanstvenonastavno zvanje redovtog profesora u području bomedcne zdravstva, polje klnčke medcnske znanost, grana nterna medcna zabran je u znanstvenonastavno zvanje redovtog profesora u području društvenh znanost, polje nformacjske komunkacjske znanost zabran je u znanstvenonastavno zvanje redovtog profesora u području tehnčkh znanost, polje strojarstvo Jasna Mrvčć Krunoslav Nkodem Mslav Ante Omazć Leonardo Patrlj Jasna Prester Smljko Rudan zabrana je u znanstvenonastavno zvanje redovte profesorce u području botehnčkh znanost, polje botehnologja, grana nženjerstvo zabran je u znanstvenonastavno zvanje redovtog profesora u području društvenh znanost, polje socologja, grana posebne socologje zabran je u znanstvenonastavno zvanje redovtog profesora u području društvenh znanost, polje ekonomja, grana organzacja menadžment zabran je u znanstvenonastavno zvanje redovtog profesora u području bomedcne zdravstva, polje klnčke medcnske znanost, grana krurgja zabrana je u znanstvenonastavno zvanje redovte profesorce u području društvenh znanost, polje ekonomja, grana organzacja menadžment zabran je u znanstvenonastavno zvanje redovtog profesora u području tehnčkh znanost, polje brodogradnja Zagreb Zagreb Zagreb Lovorka Grgec Bermanec zabrana je u znanstvenonastavno zvanje redovte profesorce u području tehnčkh znanost, polje strojarstvo Nves Mkelć Preradovć zabrana u zna.-nastav. zvanje red. prof. društvenh znanost, polje nformacjske komunkacjska znanost, grana nformacjsk sustav, nformatologja Zagreb

35 Nov emertus hrvatskh sveučlšta 35 Zagreb Rjeka Sveučlšte u Spltu PRAVNI FAKULTET objavljuje NATJEČAJ (m/ž) za zbor Dubravka Sesar redovta profesorca u mrovn Flozofskog fakulteta Goran Kalogjera Aleksandra Pejčć redovt profesor u mrovn Flozofskog fakulteta redovta profesorca u mrovn Učteljskog fakulteta Rjeka Jednog zaposlenka (m/ž) u nastavno zvanje na radno mjesto všeg predavača u području društvenh znanost, znanstveno polje ekonomja, za nastavn predmet Poltčka ekonomja, na Pravnom fakultetu Sveučlšta u Spltu. UVJETI: Prstupnc trebaju spunjavat uvjete propsane Zakonom o znanstvenoj djelatnost vsokom obrazovanju ( Narodne novne, broj: 123/2003, 105/04, 174/04, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13, 101/14, 60/15 131/17). PRIJAVA NA NATJEČAJ MORA SADRŽAVATI: Nov redovt profesor hrvatskh sveučlšta Jasmnka Gacomett zabrana je u znanstvenonastavno zvanje redovte profesorce trajno u području bomedcne zdravstva, polje temeljne medcnske znanost Štefca Dvornk zabrana je u znanstvenonastavno zvanje redovte profesorce prv zbor u području bomedcne zdravstva, polje klnčke medcnske znanost, grana klnčka bokemja Sandra Martnčć Ipšć zabrana je u znanstvenonastavno zvanje redovte profesorce prv zbor u području tehnčkh znanost, polje računarstvo, grana umjetna ntelgencja Rjeka dokaz o spunjavanju nužnh uvjeta propsanh Odlukom o nužnm uvjetma za ocjenu nastavne stručne djelatnost u postupku zbora u nastavna zvanja ( Narodne novne, br. 13/2012), žvotops, preslk odgovarajuće dplome, bblografju s podacma o znanstvenoj, nastavnoj stručnoj djelatnost (žvotops bblografju s podacma o znanstvenoj, nastavnoj stručnoj djelatnost potrebno je dostavt na CD-u), domovncu l dokaz o državljanstvu neke druge države, te za strane državljane - dokaz o poznavanju hrvatskog jezka. Prstupnc koj se pozvaju na pravo prednost pr zapošljavanju u skladu s čl Zakona o hrvatskm branteljma z Domovnskog rata članovma njhovh obtelj ( Narodne novne, br. 121/17), maju prednost u odnosu na ostale prstupnke samo pod jednakm uvjetma dužn su prložt, osm dokaza o spunjavanju traženh uvjeta, sve potrebne dokaze z čl stavak 1. dostupne na poveznc Mnstarstva hrvatskh brantelja Podnošenjem prjave na natječaj, prstupnc su zrčto suglasn da Pravn fakultet Sveučlšta u Spltu kao vodtelj zbrke osobnh podataka može prkupljat, korstt dalje obrađvat podatke u svrhu provedbe natječajnog postupka sukladno odredbama Zakona o provedb Uredbe o zaštt osobnh podataka ( Narodne novne, br. 42/2018). Mranda Mladnć Pejatovć zabrana je u znanstvenonastavno zvanje redovte profesorce prv zbor u nterdscplnarnom području, polje botehnologja u bomedcn Patrza Poščć zabrana je u znanstvenonastavno zvanje redovte profesorce prv zbor u području društvenh znanost, polje nformacjske komunkacjske znanost, grana nformacjsk sustav nformatologja Tea Schnurrer-Luke Vrbanć zabrana je u znanstveno-nastavno zvanje redovte profesorce prv zbor u području bomedcne zdravstva, polje klnčke medcnske znanost, grana fzkalna medcna rehabltacja Rjeka Splt Alemka Markotć Joško Dvornk Hrvoje Gotovac zabrana je u naslovno znanstveno-nastavno zvanje redovte profesorce trajno u području bomedcne zdravstva, polje temeljne medcnske znanost, grana munologja zabran je u znanstvenonastavno zvanje redovtog profesora trajno u području tehnčkh znanost, polje tehnologja prometa transport zabran je u znanstvenonastavno zvanje redovtog profesora prv zbor u području tehnčkh znanost, polje građevnarstvo Sonja Špranec Tamara Ukrančk Maro Vukšć zabrana je u znanstvenonastavno zvanje redovte profesorce u području društvenh znanost, polje nformacjske komunkacjske znanost, grana knjžnčarstvo zabrana je u umjetnčkonastavno zvanje redovte profesorce u umjetnčkom području, polje lkovne umjetnost, grana konzervacja restauracja zabran je u znanstvenonastavno zvanje redovtog profesora u području bomedcne zdravstva, polje temeljne medcnske znanost, grana neuroznanost anatomja Ldja Vujčć zabrana je u znanstvenonastavno zvanje redovte profesorce prv zbor u području društvenh znanost, polje pedagogja, grana pedagogja ranog predškolskog odgoja Prjave s potrebnom natječajnom dokumentacjom podnose se Dekanatu Pravnog fakulteta Sveučlšta u Spltu, Domovnskog rata 8, Splt, u roku od 30 dana od objave natječaja u Narodnm novnama. Nepotpune nepravovremene prjave neće se razmatrat. Na natječaj se, pod jednakm uvjetma, mogu prjavt osobe oba spola. Osjek Svjetlana Krstulovć Šfner zabrana u znanstveno-nastavno zvanje redovte profesorce botehnčke znanost, polje poljoprvreda, grana rbarstvo Ivca Flpovć zabran je u naslovno znanstveno-nastavno zvanje redovtog profesora u području društvenh znanost, polje ekonomja, grana računovodstvo Aleksandar Stansavljevć zabran je u znanstveno-nastavno zvanje redovtog profesora prv zbor u području botehnčkh znanost, polje poljoprvreda Zagreb Sanja Vulć Vrankovć zabrana je u znanstvenonastavno zvanje redovte profesorce u području humanstčkh znanost, polje flologja, grana kroatstka Mhaela Blažnkov Iva Marja Tolć zabrana je u naslovno znanstveno-nastavno zvanje redovte profesorce u području botehnčkh znanost, polje poljoprvreda zabrana je u naslovno znanstveno-nastavno zvanje redovte profesorce u području prrodnh znanost, polje bologja, grana bokemja molekularna bologja

36 Četrnaesto zdanje Noć muzeja prvuklo je gotovo 160 tsuća posjettelja u vše od 250 muzeja nsttucja dljem Hrvatske. Svoje su predavaonce, radonce arhvske građe otvorle četr sastavnce Sveučlšta u Zagrebu Pše: Tatjana Klarć M oblne aplkacje, razne dgtalne platforme vrtualna realnost omogućle su novatvno kreatvno sagledavanje muzejskh mogućnost veću dostupnost muzejskh sadržaja novm segmentma muzejske publke, stoga je lajtmotv ovogodšnjeg zdanja Noć muzeja bla sveprsutna dgtalzacja. Publka danas traž dožvljaj, koj se može prevest kao stražvanje, prezentacja, edukacja, zabava mogućnost da vlasttm odabrom načnom koj je manentan današnjoj sutrašnjoj tehnološkoj razn, stnsk dožvte povjest, sadašnjost l dgtalnu budućnost, stoj u propćenju Hrvatskoga muzejskoga društva, organzatora Noć muzeja. Vrtualna galerja Akademja lkovnh umjetnost otvorla je klase slkarskog, kparskog grafčkog odsjeka akademje unutar kojh je prpremla brojne radonce. U radonc za dgtaln tsak student su zanteresranma prezentral proces dgtalnog crtanja na tabletma te rad na 3D prnteru, student usmjerenja prmjenjena grafka prezentral su proces zrade lustracja od deje crteža na papru do prmjene lustracje u dza- Retro je aktualno marko todorov/hanza meda Inovacje dgtalna budućnost z godne. U sklopu Muzejske zbrke Zavoda za uzgoj žvotnja stočarsku prozvodnju posjetteljma je prkazana Veternarska platforma za 21. stoljeće kao dgtaln medja za novacje dgtalnu budućnost u veternarskoj medcn. Već tradconalno, najveć su nteres zazval kostur leoparda, afrčkog noja, glavate morske kornjače žrafe, kao lubanje bjeloga nosoroga velkoga sjevernoga kta. ZAGREBAČKI FAKULTETI OTVORILI SVOJA VRATA UOČI NOĆI MUZEJA ranko šuvar/hanza meda ranko šuvar/hanza meda 36 jnu, a u radonc za dubok tsak, prezentrane su tehnke bakropsa, suhe gle aquatnte te drvoreza lnoreza. Student prve druge godne preddplomskog studja portretral su posjettelje raznm slkarskm crtačkm tehnkama, a za one koj su željel pokazat svoju kreatvnost, bo je prpremljen Mal maraton crtanja. Velk nteres zazvala je prezentacja konzervatorskorestauratorskh radova studenata Odsjeka za konzervranje restaurranje umjetnna, kao radonca Vrtualna galerja ALU u kojoj su sv mogl bt kustos te sudjelovat u formranju vlastte galerje na društvenoj mrež Instagram. U galerj Šra predstavljena je zložba Povratna nformacja 1.2, autora Vtra Drnkovća, koja kroz tr nteraktvna rada promšlja o komunkacj percepcj kroz spoj umjetnost, znanost tehnologju. Posud profesora Flozofsk fakulteta za posjettelje je otvoro zanmljvu Žvu knjžncu u sklopu koje su zanteresran mogl na desetak mnuta posudt sveučlšne profesore. Uz to, posjettelj su mogl razgledat zložbu o studentskm prosvjedma borbama pod nazvom Još nje besplatno te sudjelovat u zanmljvm nteraktvnm tmskm grama. Ps kao posjettelj Svoja su vrata za ljude, al kućne ljubmce otvorl fakultetsk zavod Veternarskog fakulteta koj su javnost pokazal vrjedne zbrke prkupljane kroz povjest fakulteta u znanstvenostražvačkm aktvnostma. Muzej zavoda za veternarsku patologju svojm bogatstvom eksponata sgurno se može svrstat u red najvećh patološko-anatomskh zbrk u Europ, ne samo brojem vec prsustvom mnogh rjetkh slučajeva patologje domaćh žvotnja, poput urođenh deformteta, a najstarj zložak patološkh promjena potječe Fakultet elektrotehnke računarstva, u suradnj s udrugom za očuvanje nformatčke baštne RETRO INFO, organzrao je nteraktvnu edukatvnu zložbu starh mehančkh elektrončkh računala te graoncu retro gara na kojoj su posjettelj mogl odgrat legendarne računalne gre, poput Tetrsa, Pac-Mana, Super Mara, Boulder Dasha, Ponga, Arcade volleyballa Space Invadersa. FER je zložo velk broj starh računala graćh konzola, među kojma prvo komercjalno osobno računalo na svjetu Commodore PET 2001, te računalo Iskra Delta Partner koje se nekad korstlo u FERovm računalnm učoncama. Osm računala gra, predstavljen su projekt FER-a, poput Transformacja robota u edukacjsko sredstvo TRES, projekt Kratk spoj na kojem sudjeluju Akademja lkovnh umjetnost te Flozofsk fakultet, kao radov studentskh projekata. Uz FER udrugu za očuvanje nformatčke baštne Retro nfo, u Noć muzeja na FER-u su sudjeloval Klub studenata elektrotehnke, studentske udruge estudent ICM, Udruga za razvoj urad sam kulture Radona Bee8Bt.

37 37 GLOBALNO POPULARNE IGRE HIT NA SVEUČILIŠTU U ZAGREBU Student hrle na e-sport natjecanja Pše: Dražen Maleš V deogre predstavljaju jednu od najbrže rastućh ndustrja današnjce, a natjecanja u njma odavno su zašla z okvra soba graonca te se presella u arene na prjenose užvo, koje stovremeno prat mljunska publka. Ovaj globaln ht, koj z godne u godnu okuplja sve šru populacju, a osobto mlade (tme studente), sve je prhvaćenj pod nazvom e-sport. Broj turnra, lga natjecanja, z godne u godnu rapdno raste, a unatoč negatvnostma o kojma često mamo prlku slušat, neuptne su poztvne strane ovog fenomena u vdu razvjanja strateškog razmšljanja, razvoja kogntvnh sposobnost te socjalzacje s osobama šrom svjeta. Vrjedno je staknut podatak poslovnog magazna Forbes, koj stče kako su najpoznatj žanrov naslov dovel do rasta ndustrje u vrjednost od preko 900 mljuna amerčkh dolara u godn. Naravno, kao što u svakoj natjecateljskoj razn postoje profesonalc amater, tako je to u ovome slučaju, zbog čega amaterske lge a osobto studentske u razvjenm zemljama na velkm sveučlštma poput Harvarda, Oxforda, Cambrdgea predstavljaju poseban trend posljednjh godna. Ove godne natjecanja se odgravaju u grama League of Legends, Hearthstone, Counter Strke: Global Offensve, FIFA 19 te PES 19, uvod se lve streamng preko YouTubea Twtch kanala Prjenos užvo Velk nteres Zahvaljujuć aktvnostma UnSport ZG-a, odnosno Zagrebačkog sveučlšnog sportskog saveza, od protekle akademske godne, Sveučlšte u Zagrebu se polako emancpra na ovom području te spomenutma staje uz bok, kroz organzacju e-sport natjecanja za studente, u kojma je lan sudjelovalo 335 studenata s Nastupat mogu predstavnc svh sastavnca Sveučlšta u Zagrebu drugh vsokh učlšta u Zagrebu, a prjave za sudjelovanjem se upućuju putem nadležne sportske udruge na fakultetu. Ove godne natjecanja se odgravaju u grama League of Legends, Hearthstone, Counter Strke: Global Offensve, FIFA 19 te PES 19, a očekujemo još veću zanteresranost studenata, jer uvodmo lve streamng putem YouTube Twtch kanala, kako b student ostal zanteresran mogl pratt bodrt ekpe svojh fakulteta. 23 vsoka učlšta. Broj b zasgurno bo već, al natjecanja su se odgravala u četr gre clj je bo da je zastupljen što već broj fakulteta kroz studentske ekpe koje h predstavljaju. Razmjere nteresa za sudjelovanjem zagrebač- SVEUČILIŠTE U SPLITU PRIRODOSLOVNO-MATEMATIČKI FAKULTET raspsuje N AT J E Č A J za zbor jednog nastavnka u naslovno znanstveno-nastavno zvanje docenta, za znanstveno područje prrodnh znanost, polje fzka Uvjet: doktorat z polja fzke stražvač R2 razne sa stupnjem karjere od 4-10 godna skustva u stražvanju poželjno radno skustvo u održavanju nastave na preddplomskm, dplomskm posljedplomskm sveučlšnm studjma z područja fzke poželjno područje stražvanja: astrofzka za zbor jednog nastavnka u naslovno znanstveno-nastavno zvanje docenta, za znanstveno područje društvenh znanost, polje pedagogja Uvjet: doktorat z polja pedagogje stražvač R2 razne sa stupnjem karjere od 4-10 godna skustva u stražvanju poželjno radno skustvo u održavanju nastave na preddplomskm dplomskm sveučlšnm studjma z kolegja pedagogja ddaktka poželjno područje stražvanja: pedagogja ddaktka za zbor jednog suradnka u naslovno suradnčko zvanje asstenta, za znanstveno područje prrodnh znanost, polje kemja Uvjet: - završen dplomsk sveučlšn studj bologje kemje Dodatn krterj: kh studenata možda najbolje oslkava podatak kako se samo s Fakulteta strojarstva brodogradnje (FSB), prošle akademske godne preko 300 studenata prjavlo za predstavljanje svojega fakulteta u gr League of Legends. O natjecanjma koj će se u sklopu aktualne akademske godne odgravat od ožujka do lpnja, razgovaral smo sa sportskm drektorom UnSport ZG-a, Markom Lepoglavcem, koj je u najav nove sezone staknuo: dosadašnja prznanja, nagrade sl. za zvrsnost u studranju stražvačk rad sudjelovanje u znanstveno-stražvačkom radu poželjno skustvo u održavanju nastave na preddplomskom studju Bologje kemje za zbor jednog djelatnka na radno mjesto IV. vrste (spremačca), na neodređeno vrjeme Uvjet: NSS jedna godna radnog skustva na odgovarajućm poslovma Prstupnc pod točkama koj se javljaju na natječaj moraju, pored uvjeta krterja navedenh u natječaju, spunjavat opće uvjete propsane Zakonom o znanstvenoj djelatnost vsokom obrazovanju (NN 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 2/07-Odluka USRH, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13, 101/14-Odluka USRH, 60/15, 131/17). Prstupnc pod točkom moraju spunjavat uvjete z Odluke Rektorskog zbora o nužnm uvjetma za ocjenu nastavne stručne djelatnost u postupku zbora u znanstveno-nastavna zvanja (NN 106/06) odnosno Odluke Rektorskog zbora o nužnm uvjetma za ocjenu nastavne znanstveno stručne djelatnost u postupku zbora u znanstveno-nastavna zvanja (NN 122/17), te o svemu dužn dostavt odgovarajuće dokaze. Prstupnc pod točkom uz potpsanu prjavu na natječaj prlažu: žvotops, dokaz o državljanstvu, a stran državljan dužn su prložt dokaz o poznavanju hrvatskog jezka (napredna razna), dokaz o odgovarajućoj stručnoj sprem z koje se može utvrdt da prstupnk spunjava uvjete za zbor u odgovarajuće zvanje, bblografju te podatke o znanstvenoj, nastavnoj stručnoj djelatnost (žvotops te bblografju s podatcma o znanstvenoj, nastavnoj stručnoj djelatnost, potrebno je dostavt na CD-u), dokaz o spunjavanju uvjeta Rektorskog zbora. Prstupnc pod točkom 3. uz potpsanu prjavu na natječaj prlažu: žvotops, preslku dplome o završenom studju, rješenje o prznavanju nozemne vsokoškolske kvalfkacje za prstupnke koj su kvalfkacju stekl u nozemstvu, dokaz o državljanstvu te dokaz o spunjenju ostalh uvjeta krterja. Osm prjenosa užvo, novnu u ovogodšnjem programu jedne organzrane studentske esport lge u Hrvatskoj predstavlja suradnja s popularnm sadašnjm bvšm profesonalnm gračma te održavanje gamng edukacja konferencje - kojma je clj ovo područje što vše prblžt studentma, rušt stereotpe te ponudt jedan nov sadržaj zvannastavnu aktvnost svma zanteresranma. Natjecanja će se odvjat kroz deset tjedana, počevš s 2. ožujkom, u Gamng aren H18 Megastore u zagrebačkom Arena centru te u Gamng platou u sklopu Cty Center one West, a vše nformacja moguće je pronać na službenm Facebook mrežnm stra n c a m a UnSport ZG-a. Prstupnc pod točkom 4. uz potpsanu prjavu na natječaj prlažu: žvotops, preslku svjedodžbe o završenoj škol, dokaz o državljanstvu te elektrončk zaps o radnom stažu Hrvatskog zavoda za mrovnsko osguranje kao dokaz o radnom skustvu na odgovarajućm poslovma. Prstupnc koj se pozvaju na pravo prednost pr zapošljavanju sukladno posebnm propsma dužn su se u prjav na natječaj pozvat na to pravo te maju prednost u odnosu na ostale kanddate samo pod jednakm uvjetma utvrđenm natječajem, a na temelju uredne, potpune pravovremene prjave na natječaj. Prstupnc koj se pozvaju na pravo prednost pr zapošljavanju u skladu s člankom Zakona o hrvatskm branteljma z Domovnskog rata članovma njhovh obtelj (Narodne novne br. 121/17), dužn su prložt, osm dokaza o spunjavanju traženh uvjeta, sve potrebna dokaze z članka 103. stavak 1. dostupne na poveznc Mnstarstva hrvatskh brantelja Podnošenjem prjave na natječaj, prstupnc su zrčto suglasn da PMF kao vodtelj zbrke osobnh podataka može prkupljat, korstt dalje obrađvat podatke u svrhu provedbe natječajnog postupka sukladno odredbama Zakona o zaštt osobnh podataka. Za prstupnke koj spunjavaju formalne uvjete natječaja, može se provest provjera znanja sposobnost btnh za obavljanja poslova radnog mjesta, putem testranja /l ntervjua. Ako prstupnk ne prstup provjer, smatrat će se da je povukao prjavu na natječaj. O mjestu vremenu održavanja provjere prstupnc će bt obavješten elektrončkom porukom na adresu elektrončke pošte koju navedu u prjav. Na natječaj mogu ravnopravno sudjelovat prstupnc obaju spolova. Prjave za točke 1., dostavljaju se u roku od 30 dana od objave natječaja, a prjave za točku 4. dostavljaju se u roku od 8 dana od objave natječaja, na adresu: Sveučlšte u Spltu, Prrodoslovno-matematčk fakultet, Ruđera Boškovća 33, Splt. Nepravovremene nepotpune prjave neće se razmatrat nt će se podnostelj nepotpunh prjava pozvat na dopunu prjave. O rezultatma natječaja prstupnc će bt obavješten u zakonskom roku.

38 38 KVALIFIKACIJE UNISPORT HR RUKOMET Rukometna groznca trese sveučlšne parkete Pše Dražen Maleš U prprem tjekom održavanja Svjetskog rukometnog prvenstva u Danskoj Njemačkoj, sportska su se zbvanja zahuktala na domaćm sveučlšnm rukometnm parketma. Stara studentska sportska godna završla je, a nova započela upravo rukometnm kvalfkacjama, u okvru kojh su se reprezentacje hrvatskh sveučlšta nadmetale za mjesto među četr najbolje ekpe. Najuspješnja četvorka u muškoj ženskoj konkurencj bort će se za naconalnu ttulu na fnal-four turnru, koj će se u sklopu završnce naconalnh sveučlšnh sportskh natjecanja UnSport HR Fnals održat krajem svbnja u Rovnju, a sv sudonc već su nam sada poznat. Utakmce poluzavršnce skupne A, 16. sječnja su u Rjec okuple momčad Sveučlšta u Rjec, Sveučlšta u Zagrebu Sveučlšta u Zadru. Maksmalan učnak prolaz u eltnu rundu, upsal su domaćn, savladavš zagrebačke studente s 13:10 te Zadrane s 22:11, dok su kartu za Rovnj kao drugoplasrana momčad, zborl predstavnc Sveučlšta u Zagrebu nakon slavlja nad Sveučlštem u Zadru s rezultatom od 22:14. Drug par na naconalnoj završn- Krovn naconaln savez, planra dalje podržavat studentsk rukomet u nad da će sveučlšne reprezentacje dalje postzat zapažene rezultate a studentska lga bt snažna c u muškoj konkurencj, saznal smo kroz utakmce skupne B, koje su u Osjeku sučelle momčad Sveučlšta u Osjeku, Sveučlšta u Spltu te Veleučlšta u Vukovaru. Sreća je u ovom slučaju bla na stran domaćna, koj su ostvarl stopostotn učnak s dvje upsane pobjede, dok znenađuje rezultat Sveučlšta u Spltu, koje se bez ostvarene pobjede (19:23, 34:22) u ovoj akademskoj godn oprašta od naconalne završnce u muškoj konkurencj. vceprvaka pred prepunm trbnama uz gromoglasno navjanje dvorane Zamet. Tendencja razvoja potvrđuje se na europskoj naconalnoj razn, pa tako z godne u godnu na UnSport naconalnoj završnc svjedočmo sve boljm uzbudljvjm grama reprezentacja našh sveučlšta veleučlšta kako u muškoj, tako u ženskoj konkurencj. Svakako nam je, kao krovnom naconalnom savezu, plan dalje podržavat te razvjat studentsk rukomet Pomac u kvaltet Rukomet, nače, svakako predstavlja jedan od popularnjh sportova u kalendaru Hrvatskog akademskog sportskog saveza UnSport HR natjecanja, a pomac u kvaltet vdljv su z godne u godnu. To potvrđuju brojke, na što je osvrt dao sportsk drektor HASS-a, Ronald Štrumberger, koj je staknuo: Da hrvatsk sveučlšn rukomet posljednjh godna grab snažnm koracma naprjed, najveća je potvrda prošlogodšnje domaćnstvo Svjetskom sveučlšnom rukometnom prvenstvu u Rjec te osvajanje ttule svjetskog Rukomet je jedan od popularnjh sportova u kalendaru Hrvatskog akademskog sportskog saveza UnSport HR natjecanja, a pomac u kvaltet su vdljv u nad da naše sveučlšne reprezentacje dalje postžu zapažene rezultate, al da naša studentska lga bude jednako tako snažna sa što većm brojem uključenh studenata. U poluzavršnc skupna A B za studentce, održanma 18. prosnca u Osjeku te 19. prosnca u Zagrebu, svoj su nastup na Fnalsma zborle predstavnce naše četr najveće vsokoškolske nsttucje, odnosno Sveučlšta u Zagrebu, Spltu, Rjec Osjeku. Zagrebačke studentce su na domaćem terenu upsale pun učnak u skupn A, nadgravš Spltsko sveučlšte s rezultatom od 23:17 te zdomnravš Sveučlšte u Zadru s nevjerojatnh 48:8. Splćanke su prolaz dalje zborle kao drugoplasrane, savladavš kolegce z Zadra s vsokom razlkom od 20:4. U skupn B, maksmalne su ble Rječanke s dvje pobjede jednom tjesno ostvarenom nad domaćom ekpom Sveučlšta u Osjeku (19:17) dok su u drugoj uvjerljvo pobjedle Sveučlšte Sjever (30:9). Pobjedom od 33:22 nad Sveučlštem Sjever, drugo mjesto je zaslužla ekpa Sveučlšta u Osjeku.

39 39 Europsko sveučlšno prvenstvo u rukometu na pjesku - Zagreb Jarunsk pjesak dočekuje studente z cjele Europe Domaćnstvo Europskom sveučlšnom prvenstvu u rukometu na pjesku obogatlo ovogodšnje zagrebačko studentsko sportsko ljeto T r godne nakon domaćnstva najvećem všesportskom događ aju u suv remenoj hrvatskoj povjest Europskm sveučlšnm grama zagrebačkm će ulcama ponovno zavladat studentsk sportsk duh. Uz Europska sveučlšna prvenstva u borlačkm sportovma, koja smo već ranje najavl, a koja će okupt gotovo 1500 natjecatelja u karateu, judu, taekwondou kckboxngu, Zagreb će bt domaćn Europskom sveučlšnom prvenstvu u ruko- metu na pjesku. Prvenstvo se organzra u suradnj Europske rukometne federacje (EHF) te Europske sveučlšne sportske federacje (EUSA), a njhova su zaslanstva, zajedno s predstavncma domaćna, Hrvatskog akademskog sportskog saveza, krajem sječnja sudjelovala na nspekcjskom posjetu, kojm su utvrđen razlčt organzacjsk aspekt. Hrvatska je bla domaćn Europskom prvenstvu u rukometu na pjesku, kojeg je EHF procjeno za najbolje do tada organzrano prvenstvo u tome sportu. Sukladno tome, najsgurnja varjanta za obje naše federacje, bla je dat domaćnstvo jednom skusnom organzatoru koj je to sposoban dobro odradt, ma nfrastrukturu, dobru lokacju tradcju u rukometu. Smatram kako se rad o velkoj stvar za Hrvatsku, jer se pokazuje kako Hrvatsk akademsk sportsk savez još jednom dobva povjerenje to ovoga puta dvaju velkh europskh sportskh federacja, koje prepoznaju Hrvatsku kao provjerenog pouzdanog Sveučlšte u Spltu Medcnsk fakultet objavljuje NATJEČAJ Logo prvenstva partnera koj će događaj organzrat na vrhunskoj razn. osvrnuo se na zagrebačko domaćnstvo Besm Alt, sportsk drektor EUSA-e. Oba ova sportska događaja u Zagrebu maju svoje premjerno zdanje na europskoj razn, a zagrebačko studentsko sportsko ljeto 2019., odvjat će se od 24. do 28. srpnja, kada se odvja prvenstvo u rukometu na pjesku te od 31. srpnja do 4. kolovoza, kada se događaju prvenstva u borlačkm sportovma. ZA SVEUČILIŠNI POSLIJEDIPLOMSKI DOKTORSKI STUDIJ BIOLOGIJA NOVOTVORINA Uvjet upsa: završen medcnsk l drug fakultet z znanstvenog područja Bomedcna zdravstvo (sva polja grane) l fakultet z srodnh područja prosjek ocjena na studju >3,5 Prjava treba sadržavat: ovjerenu preslku dplome o završenom fakultetu dokaz o poznavanju engleskog jezka ovjeren prjeps prosjek ocjena studja psanu zjavu o razlozma za ups u doktorsk studj (opsat znanstven nteres navest osnovne nformacje o potencjalnom planu stražvanja) spunjen obrazac za prjavu koj se nalaz na strancama Doktorske škole ( hr/studj /doktorskaskola/52) Prstupnc koj su studj završl u nozemstvu dužn su prje upsa dostavt rješenje o prznavanju nozemne obrazovne kvalfkacje. Ostal uvjet: sv kanddat trebaju prstupt strukturranom razgovoru razgovor s kanddatma bt će održan prema rasporedu u uredovno vrjeme koje će bt objavljeno na mrežnm strancama Fakulteta. Prjavom na ovaj natječaj smatra se da je kanddat dao svoju prvolu za obradu objavu osobnh podataka vezano za realzacju natječaja. Broj slobodnh mjesta: 10 Godšnja školarna: ,00 kuna. (studj traje 3 godne). Školarnu prve ak. godne treba uplatt u cjelost prje upsa. Rok za podnošenje prjava na natječaj: do 1. rujna Prjavu slat na adresu: Medcnsk fakultet u Spltu, Služba za znanost, posljedplomsku nastavu trajnu medcnsku zobrazbu Šoltanska 2, Splt. Ines Matutnovc, mag. ur. Telefon: Faks: E-mal: nes.matutnovc@mefst.hr Julja Pušć, dpl. ur. Telefon: E-mal: julja.pusc@mefst.hr UMJETNIČKA AKADEMIJA U SPLITU objavljuje N A T J E Č A J (m/ž) UnSport HR Futsal lga UNISPORT HR FUTSAL LIGA 2018./2019. Započnje novo zdanje UnSport HR futsal lge U nsport HR Futsal lga - najpopularnje najpraćenje prvenstvo u kalendaru naconalnog sveučlšnog sporta započnje sa svojm lgaškm djelom natjecanja u aktualnoj akademskoj godn. Svoje mjesto u ovogodšnjem zdanju UnSport HR Futsal lge već su prethodno zborl prošlogodšnj osvajač odlčja Sveučlšte J.J. Strossmayer z Osjeka, Sveučlšte u Zagrebu Sveučlšte u Spltu a ostal sudonc utvrđen su kroz kvalfkacje po skupnama, koje su se odvjale tjekom prethodna tr mjeseca. Kao najuspješnjh pet ekpa u tom procesu, pokazale su momčad Sveučlšta u Zadru, Zagrebačke škole ekonomje menadžmenta, Tehnčkog veleučlšta u Zagrebu, Veleučlšta u Požeg te Ve- leučlšta L. Ružčka z Vukovara. Pred ovh osam momčad sada je sedam lgaškh kola, nakon kojh će najuspješnje četr ekpe zbort sudjelovanje na naconalnoj završnc srednom svbnja u Rovnju UnSport HR Fnalsma gdje će se bort za čast svoje vsokoškolske nsttucje ttulu prvaka u ak. god /2019. Utakmce prva tr kola na kojma ćemo u međusobnm susretma vdjet sve navedene ekpe, na rasporedu su 26., veljače u zagrebačkoj dvoran Martnovka. Ulaz na sve utakmce potpuno je besplatan, a organzator z Hrvatskog akademskog sportskog saveza pozvaju sve zanteresrane studente da se prdruže na trbnama bore reprezentacje svojh sveučlšta veleučlšta. za zbor u zvanje na radno mjesto Redovt profesor u području humanstčkh znanost, polje znanost o umjetnost, grana muzkologja etnomuzkologja na neodređeno vrjeme u punom radnom vremenu. Docent u području umjetnost, polje flmska umjetnost (flmske, elektrončke medjske umjetnost pokretnh slka) na neodređeno vrjeme u punom radnom vremenu. Predavač u području umjetnost, polje dzajn, grana dzajn vzualnh komunkacja na neodređeno vrjeme u punom radnom vremenu. Docent u području umjetnost, polje glazbena umjetnost, grana reprodukcja glazbe (svranje), predmet Flauta (naslovno zvanje). Docent u području umjetnost, polje glazbena umjetnost, grana reprodukcja glazbe (naslovno zvanje). Prstupnc na natječaj moraju spunjavat uvjete Zakona o znanstvenoj djelatnost vsokom obrazovanju. Prjava na natječaj mora sadržavat žvotops, preslku dokaza o državljanstvu, dplomu o stečenoj stručnoj sprem zvješće o stručnoj nastavnoj aktvnost. Prjave se dostavljaju u roku od 30 dana od objave natječaja na adresu: Umjetnčka akademja u Spltu, Zagrebačka 3, Splt.

40 40 JOŠ JEDAN BESPLATNI HIT PROJEKT UNISPORT SPLIT Sportske subote okuple 800 studenata na Kampusu U aktvnostma je sudjelovalo gotovo osamsto spltskh studenata, a sportska natjecanja su se odvjala u malom nogometu (3x3), košarc 3x3, grančaru stolnom tensu. Na svoje su došl student včnj društvenm grama pa su tako održan turnr u brškul trešet, E-sport natjecanje u FIFA te sportsk Pub kvz Pše Dražen Maleš Snmo Ante Mandć R ad Spltskog sveučlšnog sportskog saveza na promovranju besplatnh sportskh rekreatvnh aktvnost za sve studente Sveučlšta u Spltu, nastavo se u prosncu kroz organzacju projekta Studentske sportske subote. UnSport ST tako je zaključo godnu kroz organzacju dva povezana događaja, ko- ja su se odvjala na dvje subote, prosnca, u sportskoj dvoran na sveučlšnom kampusu. U aktvnostma je sudjelovalo gotovo osamsto spltskh studenata, a sportska natjecanja su se odvjala u malom nogometu (3x3), košarc 3x3, grančaru stolnom tensu. Na svoje su došl student včnj društvenm grama pa su tako održan turnr u brškul trešet, Esport natjecanje u FIFA te sportsk Pub kvz. Nagradn fond uključvao je meda- lje za najuspješnje pojednce ekpe, sportsku opremu (majce, lopte, ruksak) te druge vrjedne nagrade, a brojne sudonke je sa trbna dvorane bodrlo četrstotnjak kolega, gledatelja navjača. - Clj ovog projekta je dodatno emancprat sportske HUMANITARNA AKCIJA NA SPLITSKOM PMF-u Student pomagal potrebtm obteljma T jekom prosnca je u atrju Prrodoslovno-matematčkog fakulteta Sveučlšta u Spltu održana humantarna akcja za prkupljanje donacja u oblku novčanh sredstava, odjeće, hgjenskh potrepštna nekvarljvh namrnca za četr obtelj koje su korsnc Centra za socjalnu skrb. Humantarnu akcju je organzrao Studentsk zbor Prrodoslovnomatematčkog fakulteta u Spltu u suradnj sa spltskm Centrom za socjalnu skrb. Zahvaljujuć studentma PMF-a koj su napravl ukusne kolače skupljal donacje kako b prdonjel ovoj humantarnoj akcj, clj je ostvaren. Prkupljeno je 3876,35 kuna te potrepštne, odjeća obuća koje su raspoređene po obteljma. Osmjeh na lcma je dovoljan dokaz da je clj akcje ostvaren. R.I. aktvnost među studentma našeg sveučlšta. Tjekom akademske godne organzra se šroka paleta rekreatvnh natjecateljskh zbvanja, koj su za studente Sveučlšta u Spltu potpuno besplatn, a kroz koje m se omogućuje nesmetano bav- ljenje sportom uz savladavanje akademskh obveza. Takva je praksa u skladu s trendovma koje vđamo na velkm europskm svjetskm sveučlštma, zbog čega smo ponosn što naš student to prepoznaju uključuju se blo kao sudonc, blo kao trener vodtelj ekpa l kao volonter koj nam pomažu u organzacj, poručla je vodteljca sportskh aktvnost Jelena Matešć. Dodatnu vrjednost Studentskm sportskm subotama daje čnjenca kako sve koordnatore suce sportskh natjecanja čne student Knezološkog fakulteta točnje, njh dvanaestoro koj su na ovaj načn mal prlku kroz praktčan rad dodatno produbt svoje znanje. Inače, projekt se održao u suorganzacj partnerstvu svh relevantnh spltskh akademskh nsttucja, odnosno Sveučlšta u Spltu, Spltskog sveučlšnog sportskog saveza (UnSport ST), Studentskog centra te Studentskog zbora Sveučlšta u Spltu što samo po seb govor o zajednčkom združenom smjeru razvoja sveučlšnog sporta na drugom najvećem hrvatskom sveučlštu.