Scanned Image

Транскрипт

1 USTAVNI SUD CRNE GORE IZVJEŠTAJ o RADU USTAVNOG SUDA U GODINI Podgorca, februar godne

2 SADRŽAJ UVODNE NAPOMENE... POSTUPANJE u PREDMETIMA osuovm 1 Podaa p nnvepvmljemm Dredmelm STATsnćm PDDAC 2. Podam p ukupnom hmm predmeta radu. 3 Struktura predmela u radu.. 4 Podac o hrom rješenh neu 'emn pfedmela na kram 2018 godme PREGLED RJESAVANJA PREDMETA IZ USTAVNDSUDSKIHNADLEŽNQSTI.. Zakom drugl opšt aku Skupa'une Crne Gore 2. Props drug opšll akt!. 21 Ursdberdruglakr vlade 2 2 Pmmsr drugr ax rrrrnr'srarsrava amgm državmn organa 2.3 Opšlr akt organa raka/na samouprave 2.4. Dpšn prav/n' aka drugm subjekata. 3 Odlučvanje u postupku po uavavnnn žalbama. : Rješavarne zbornn sporova m POSTUPANJE DRžAVNlH ORGANA PU ZAHYJEWMA USTAVNOG SUDA w \ZVRŠENJE ODLUKA USTAVNOG SUDA... v ORGAMZAQOM osnov RADA USTAVNOG SUDA. Sjednoe Uanavnpg suda vjeća Redzkalona komsrja Narrnanvna ddahlnst Ustavnog suda. vw JAVNOST RADA USTAVNOG SUDA vu MEDUNARDDNASARADNJA. Saradnja sa Savjemm Ewope Reg or alna saradnya.. Međunarodnekonverencue Medunaredne dndacue ambasade vm SARADNJA SA DRUGM DRZAVNIM ORGAMMA USTANOVAMA ORGANIZACUAMA. >< USLOW RADA USTAVNOG SUDA... x ZAKLJUČNE OCJENE.....

3 UVODNE NAPOMENE Rad Ustavnog suda u godn oblježo je dalje velk prlv predmea z nadležnost Usla/nog suda za odlučvanje () ustavnm žalbama Čme je uslavnosudska kontrola pojednačntl akata radnj državnh organa, organa državne uprave, organa lokalne samouprave, odnosno lokale uprave, pravnh lca l drugh subjekala koj vrše javna ovlašćenja. po svom obmu, denntlvno poprmla stalus domnantne nadležnost Slruktura rješenll predmeta pred Ustavnm sudom ukazuje na potrebu preduzmanja dajlh konkretnh mera kojma će se obezbjedt još već stepen elkasnostl v postupku pod ustavnm žalbama. al na poreov nennkovanja ustavnh žalb podnjetlh u tzv lpsklm predmetma u kojma vec postoj ustanovljena praksa Ustavnog suda. Tumaoećl ustavne norme. ukazujuć na značaj vrjednost proklamovanh Ustavom, Uslalm sud nastoj da obezbjed ne samo sklad u pravnom sstemu države Crne Gore, već da utče na organe vlast l nosoce javnh ovlašćenja da, u okvru svojh nadležnost, djelotvome slle ljudska prava slobode druge ustavne vrjednosll U lvješlajnom perodu evdentr su pomac u domenu prmjene standarda zastte ljudskh prava u praks redovnh sudova (potpunja obrazloženja sudskh drugh odluka. ptanje aromarne prmjene materjalnog prava. mplementacje presuda Evropskog suda, prava na odbranu dr). Tome je doprlnljela kontnurana praksa Ustavnog suda koj u postupku ustavnosudske kontrole odredbe naconalnog zakonodavstva odluke redovnn sudova tumač sa stanovšta prakse Evropskog suda za ljudska prava lako je godlna bla zborna godlna. a postupak po zbornm žalbama lanr zbog relatvno malog broja zjavljenlh Žalb (22). može se konstatoval da se odlučvanje Usavnog suda u lm predmetma nje btnje odrazlo na rad, v smslu broja rjesenn predmela Uslavn sud je u 2018, godn bo posvećen povećanju djelotvornosll enkasnost r rada, poboljšanju unutrašnje organzacje donosenjem novog Pravlnka o organzacj. sstematzacj radnh mjesta u Služb Ustavnog suda Crne Gore. unapređenju odnosa sa avnošcu, kroz redlzajnlrane web strance Ustavnog suda, jačanje međunarodne saradnje. kako sa ustavnm sudovma u drugm državama. tako sa međunarodnm lnstucljarrla, kao sto su Evropsk sud za ljudska prava. Venecjanska komlsja dr. Poznrvn rezvlatr rada Ustavnog suda koj su nastavljen u zvještajnorn perodu prozasl su, prje svega, lz nastojanja velkog zalaganja sudja savjetnka za postzanje ] veće ažurnost v rješavanju predmela, nlorrnalćkom podrskom kroz koju se odvlla obrada ustavnosudskh predmeta. kao l povećanjem broja zvršlaca» Služb

4 I POSTUPANJE U PREDMETIMA! OSNOVNI STATISTIČKI PODACI PrezenluuC javnost podatke o predmetma u godsnjem tzvesaju, Ustavn sud, vec nekolko godna stče opterecenost velkm hroem predmeta, posebno zavlentt ustavnh Žalbl predloga ncatva za ocjenu usmvnost zakona. Kao razlogeza takvo stane, kada je rteč o predmetma z oblast apstraktne kontro slavn sud naaz, sa Jedne strane, u Ustavom šroko utvrdenom pravu na podnošeme nc ve, prema koem svako tce (tzčko pravno) može osport ustavnostzakona ustavnost zakontost bto kojeg drugog propsa opsteg akta s druge strane obmna zakonodavna aktvnost, kojom se pravno dredvv oblast koe su od nteresa za žvot rad, kako građana, tako pravnh lca drugh subekata, u prethodnom perodu, nastavla se tokom 2018 godne. Pored toga, prmjena novh zakonskh nosena, praćena e donošenjem nza novh podzakonskh akata. Dosadasrna skustva, m struktura prmljenh predmeta u godn, potvrđuju sada već čtavu deoenu prtsutnu tendenotju rasta stepena opterecerta Ustavnog suda novm predmetma po ustavnm žalbama Poređenja rad, prlv notn'n predmeta kretao se od 119 u godn do 2291 u godn, Očekvalo se da će se prltv predmeta po ustavnm žathama povećat, kao posljedca detotvornost ustavne žaloe, at te stovremeno povećan l bro] predmeta ko se odnose na _tradconalne nadtežnost Ustavnog suda, prje svega normatvnv kontrolu zborne sporove. 1. Podac o nvvoprtmljenm predmetma Ustavn sud,e tokom 2018 godne prmo 2291 predmet, što te za nova vrse u odnosu na 2017 godnu kada je bro prmjent predmeta znoso 1039 Od navedenog broja formranh predmeta, 2161 čne predmet po ustavnm žatbama. što je za tano/ vše u odnosu na zotr, godnu, kada te oro t predmeta znosto 941. Bro novoprmenth ustavnh žalb predstavla do sada navecr bru] plmlenlh ustavnn žalb u toku edne godne. Ustavn sud e dentnkovao ustavne Žatbe padnete u tzv tpskm predmetma u kojma već postat ustanovtena praksa Ustavnog suda (ustavne žalbe razl'vslt podnoslaoa korma se Istče povreda stog zajemeenog prava u stovrsnrm postupcma), te se realno može očekvat enkasle postupane Ustavnog suda u tm postupcma. Takode, u godn ]e za 30% povećan broj predmeta koj se odnoso rta zahtveve za smenu ustavnost lzakontoshdrugh propsa opšth akata (73). S druge strane, u stom perodu, bro] podnetn ncjatva I predloga za oqenu ustavnost zakona e st (35), Broj zlornh žatbt (22) povećanje u odnosu na 2017 godnu. Presuda šmštat drug protv Olle Gore http tnudoc ecn ooe nvendrnext' l'snslar 'do untenteoeattonrdž'[ GRANDQHAMBER' 'CHAMBER't 4

5 kada je prmljeno o žtornn žalb Predtoga za rješavanje sukoba nadležnost u 201& godn nje blo Osm značajnog povećanja bma predmeta po ustavnm žabama u odnosu na prethodnu godnu u 2015 godn prsutna je tendencja bagog povecanja broja luvtll predmeta u oblast normatvne kuntmle (zahtjev za ocjenu ustavnost zakontost drugh ooslt akata) predmeta po Izbomlm žalbama. z, Podac :: ukupnam broju predmeta radu Ukupan troj predmeta koj su bl u radu tokom 2ota godne obuhvata predmete koj su na početku godne prenjet IZ ranjh godna kao nenjeeen kojn je blo 1404, kao novoprnnjene predmete tokom zato godne, 2291, z oega prozlaz da je u godn u radu oo 3695 predmeta, što oredstatdja do sada najveć broj predmeta u radu Ustavnog suda toku jedne godne Struktura predmeta u radu e sledeća: saw/ odnosno 3422 od ukupnog broja predmeta u radu čme su ustavne žalbe (1261 nerješen predmeta z ranjn godna 2161 novoprmlen predmet rev/ j odnosno 273 od ukupnog broja predmeta u radu ćnl su predmet ž svtt ostalh ustavnosudsk nadležnost (m nerješerla predmeta z mrjjn godna 130 novoprmlenh predmeta) Od ovog broja u radu su bla 93 predmeta t kojma je zahtjevarla ocjena ustavnost zakona (61 z ranjh godna 35 predmeta onmjenl u zote. godn)153 predmeta po žanljevma za ocjenu ustavnost I zakontost propsa drugn opštn akata (BO nerješenltl predmeta IZ ranjh godna 73 nova predmeta 2 predmeta po zahtjevma za rješavanje sukoba nadležnost tota nerjeoena z ranjh godna) 22 predmeta za rješavanje lzbdmh sporova, prmljenh u 20% godn. J. Podac o broju rješunh nerješanh predmet. na kraju me. godne Ustavn sud je u zato godn održao 29 sjednca Ustavnog suda, 14 sjednca Prvog vjeoa za mertorro odlučvanje o ustavnm žalbama, :! sjednca Drugug vjec'a za mertorno odlučvanje o ustavnm žalbama. 3 sjednce Trećeg Vjeća za mertumo odlučvanje o ustavnm žalbama 32 sjednoe Vjeo'a za rješavanje omoesnl pretpostavk za rnerlorno odlučvanje o ustavnm žalbama, na kojma je rješo predmeta Medu rješerllm predmetma su 1068 predmeta t postupku po ustavnm Zabama, 141 predmet z oblast apstraktne kontrole (49 zakona 69 dmglh propsa I 1 opšth akataj sukob nadležnost 22 predmeta o zbornm sporovma > Sud re rješavanju ovn predmeta onnjeno. nacelo ekonomonost postupka spajaju: smvjetre ncjatve predloge.usavne žalae t jedan predmet tako da su predmet okončan donnšenlem tt57 odluka rjsšema <

6

7 150. stav 3. Ustava. člana 55 alneja 2, Člana 59 člana 6t. Zakona o Ustavnom sudu da, bez sprovođenja prelnodnog postupka, sam pokrene postupak za ocjenu njnove ustavnost, odnosno ustavnost zakontost, jer su te bte odredbe " neposredno] vez 5 usporenm odredbama za koje je Ustavn sud po ncjatvama pokrenuo postupak za ocjenu ustavnost zakontost. Pored toga, na osnovu ovlascenja z odredaba Člana 150r stav 3 Ustava člana 36. tačka 3. Zakona O Ustavnom sudu, Ustavn sud je u predmetu [H br 50/175 bez sprovođenja prethodnog postupka, sam pokrenuo postupak dono Odluku o prestanku važenja odredaba propsat koje njesu ble u neposrednoj VEZI s usporenm odredbama drugog akta U toku postupka po ustavnm žalbama pred Ustavnm sudom postavlo se ptanje saglasnost odredbe Člana 119 stav 2. Zakonka o krvčnom postupku u djelu koj glas: ", a ako posrje toga odbja da Wjedoćl, moze se zal/onh Zatvor traje dok medak prstane da svjedoč l dok njegova saslušanje postane nepotrebno l dok se krvčn postupak završj al najduže dva mjeseca, 5 odredbom člana 1 stav 2 Ustava, kojom je propsano da je država Crna Gora zasnovana na vladavn prava", pa je Ustavn sud u predmetu Url br 34/18, U~III bržno/18 U Ill br. 1987HB, na sjednc od 12 decembra 208r godne, I vecnom glasova, dono rješenje o pokretanju postupka za ocjenu ustavnost navedene odredbe Zakona Potrebno je stać da se u godn broj neresemh predmeta povećao za 86%, posebno predmeta po ustavnm žalbama, što ja kako je već navedeno, posljedca povećanja prlva predmeta z ove nadležnost za tan/ v U tom smslu Ustavn sud u narednom perodu treba da ulož dodatne napore rad smanjenja broja nerješenl' predmeta. prvenstveno zbog Čnjence sto svak učesnk u postupku pred Ustavnm sudom saglasno odredb Člana 39. stav 2. Zakona o Ustavnom sudu, ma očekvanja da će njegova nojava predlog l ustavna Žalba bt rješen u roku od tdv mjesec od dana pokretanja postupka. Zakonsk rok od 18. mjesec, po ot:}el Ustavnog stda, je rok kojem se sa postojećm kadrovskm potencjalom nedovoljnm nnansjskrn sredstvma za znacajnje popunjavanje slobodnh radnh mjesta u Služb Ustavnog suda, ne može spostovaj posebno majuo u vdu da odlucvanje u pojednm predmetma zahtjeva obmnu prethodnu analzu prje donošenja odluke. u godn njeseno je s podnjer zahtjeva pod ustavnosndskon oznakom av, kao 4 zahtjeva za slobodan pnsvp nlorrnacjama.» Rjesenjeod za mala zom godne, odluka o produženu: prmjene planskedokturertacjet Sluzbe1lstCrne Goreropšarskpwpshmm/16tekmu]? djeta skupsna optna named Nov 7

8 Sastavn do Iz/jestaja u radu Ustavnog suda za godnu čn statsttčk pregled koj sadrž blže podatke o struktur predmeta prena nadležnostma Ustavnog suda, koj su zražen " numerčko"! gratčknm oblku. II PREGLED RJEŠAVANJA PREDMETA IZ USTAVNOSUDSKIHNADLEŽNOSTI Tokom lzvještajne godne njesen je ttt predmet z oblast apstraktne kontrole Url, U-II, u-v U-Vll (ll predmeta lz apstraktne kontrole, 1 sukob nadležnost l 22 zooma spam). sto je Za 24 predmeta vše u odnosu na godnu, odnosno 51% ukupnog broja predmeta u radu z oblast apstraktne kontrole Struktura predmeta z oblast apstraktne kontrole koj su okončan donošenjem odluke l rjesenja o ne prhvatanju ncjatve, posmatrano prema vrst osporenn akata, je sljedeća: zakon za predmeta; akt vlade, 2 predmeta, akt mnstarstava drugh dđavnh organa 4 predmeta, akt lokalne samouprave, 21 predmet, ostal opst akt pravnh subjekata (agencje, komore prvredna društva) to predmeta odlučujuć () podnjetm predlozma ncjatvama kojma je Zatražena ocjena ustavnost zakontost, a u pojednm predmetma saglasnost sa potvrđenm objavljenm medunarodnm ugovorma, Ustavn sud je dono: 39 odluka o ukdanju odredbe/odredaba osporenog akta, t odluku o utvrđvanju neustavnost l nezakontost osporenog akta, 4 odluke o odbjanju prjedloga, 3 rjesenja o pokretanju postupka za ocjenu ustavnost zakontost osporenog akta l7 rješenja kojma se ne prhvata ncjatva za pokretanje postupka za ocjenu ustavnost zakontost osporenog akta, rješenje o otustavjanju postupka 35 rješenja o odbactvanju podneska zbog ne postojanja procesnn pretpostavk za vođenje postupka odlučvanje. U predmetma U~ 26/18, l U-Il 65/18., podnoslac predloga za ocjenu ustavnost zakontost, po pr put, od donošenja Zakona o Ustavnom sudu Iz godne, bo je sude, jer se u postupctma koj su se vodl pred trn sudon, postavlo ptanje saglasnost zakona, odnosno podzakonskog akta s Ustavom zakonom,! koj je u postupku pred sudom (rebalo prmjent, o kojma je Ustavn sud, saglasno odredb člana 54. stav 3. Zakona o Ustavnom sudu, odlučto u zakonskom roku od 45 dana 1. Zakon drug opšt akt Skupštne Crne Gore odlučujuć tokom 2018, godne predmetma u kojma su ble osporena odredbe zakona, Ustavn sud je dono l) odluka o ukdanju osporeno odredbe zakona, 3 odluke o odbjanju predloga, 14 rješenja 0 ne pnvatanju ncjatve za pokretanje postupka za ocjenu ustavnost zakontost osporeno odredbe/odredaba zakona, 11 rješenja o odbacvanju ncjatve l predloga za ocjenu ustavnost osporen zakonskh odredaba zbog nedostatka Upravn sud Crne Gore tr

9 35115), pmcesnln preposlavk I 1 rješ nje o pokreanju postupka za oqenu ustavnost pojedlnjn osporenlh zakonskh odredaba ll vše odredaba stog Zakona, u cjeln. Denosetl merlorne odluke. Ustavn sud je uknuo pojedne odredbe zakona Zakon odredbu Člana 14 Zakona o Izvršanju Odluke Ustavnog tuda Crne Gore Url broj 6116, od 19 aprla godne ("Služben lls CG, broj 31/17 ) ( Služben ls! Crne Gore, broj ) Odluka U-l , 25/ , od 26 februara 2015 godne; odredbu člana 159 stav 1. Zakonka o krvčnom postupku ( Služben 1151 Crne 1 Gore, br , 49/10 u dljelu koj glasz "ru/ele Z člana 157 stav 2, ovog Zakonka, na obrazlažem pradlag ovlašćenog polc/skog službenka l po službenoj dužnusrl, psanom naredbom adređuje državn tužlac Odluka Url 5113, od 26.1ebruara 2018 godne, Zakon :: zmrerrju obaveza prema radncma Kombnau alumnjuma koj su, usled stečaja preduzeća, ostvarl pravo na penzju ( Služben lst Crne Gore, broj 42115) Odluka U-I11I16,12/ od 27, mana 2018 gadlne; Odredhu člana 25. stav 2, Zakona D stečaju ("Služben lst Crne Gore", br ]. Odluka U I 31114, od 27, marta 2016 godne: Odredbe Člana 17. s1av 6 Člana 22 stav 2 Zakona o zaradama uposlenh u javnom sekmru uslužbenr lst Crne Gore hr , , ,), Odluka U-I l 24116, od 23. aprla 2018 godne. Odredbe člana 55 s!av1,!aćka 1. alneja l., u djelu koj glasu.. o najvse do vsne 24 prosječne bruto zarade u Cmoj Gor na dan otvaranja slećajnog posmaka, tačka 2, u djelu koj glasl' kao potražvanja po osnovu svh javnh prlndda prlja otvaranja stečajnog postupka lačka 3, u djelu koj glasr uključujuć pmražvanja povjerlaca preko znosa z stava 1, l 2. ovog člana, Zakona :) stečaju l"službenl 1151 Crne Gore", br ) Odluka 29117, nd 26 juna 2018 godne; odredbu člana se a stav 2, u djelu kdjj glas u postupcma kol naslaju pnvpdprn sreća/nog puslupka kao u poslupcma koj su rekl pr/e otvaranja sreća/nog postupka. a nastavljen nakon otvaranja lln postupaka, Zakona o parnčnom postupku ("Služben ls Republke Crne Gore, br l "Služben lst Crne Gore, br /17.) Odluka hmj U I 1116, od 26. juna 2018 gudlne; odredbu člana 5. slav 2. Zakona o zboru Predsjednka Crne Gore ("Služben llsl Crne Gore-, broj 17101) Odluka U , od za septembra godne, odredbu člana. Zakona o dopunama Zakona o tertorjalnoj organzacj Cm! Gora, ( Služben lst Crne Gore", hm] ) Odluka Url 10114, od 30 okmhra godne Grafčk l pnkaz načna rješavanja predmola klasnkawna oznake ul uu u odnusu na ukupan bruj nješanjn predmeta uva oznake nam se na smm 7 IB slansudkdu pregleda u radu Ustavnog suda kal Člrll sas'vavru dn amg lzvješleia )

10

11 subjekata, kao što su komore, agencje udruzenja penzonera, javne ustanove javna preduzeća, banke dr, kojma su uređena prava z radnog odnosa, rjesevanje stambenh potreba, ptanje stcanja članstva u subjektu, Ustavn sud je dono B odluka o ukdanju osporenth akata, 1 odluku o utvrđvanju neuswvnost nezakontostt osporenog akta, rjesenje kojm se ne prhvata ncrjatva za ocjenu ustavnost zakontost osporenog akta, 8 rjesenja o ođbacvanj't ncjatva zbog nedostatka pmoesnt pretpostavk za vođenje postupka odlučvanje t 1 rješenje o obustavljanju postupka 3. Odlučvanje u postupku po ustavnm žalbama Kao što je kroz opšte podatke prkazanuw, rješavanje predmeta po ustavnm žalbama, posjednt godna predstadja domnantnu nadležnost Ustavnog suda Prosječan mjesečn prlv ustavnh žalb znoso je oko 180 Prlv ustavnh žalb u godn već je za 130 /o u odnosu na godnu Predmet z ove nadleznost dalje predstavljaju oko 94% predmeta koje Ustavn sud ma u radu Jedan od razloga za povećan proj predmeta z ove nadležnost je velk broj novoprmljerlh ustavnh žalb konsnca prava na naknade po osnovu rod ja truje l vse djece, koje su to pravo ostvanle na osnovu Zakona o socjalnoj dječjoj zašt Fred Ustavnm sudom se, kao ranjh godna, osporavaju odluke nadležnh sudova, donjete u postupku zaštte prava na sudenje u razumnom roku, to ne z razloga sto zaštta nje pružena, vec' što podnosoc njesu zadovoljn vsnom dosudene naknade za povredu tog prava pak, pred Ustavnm sudom se broj zjavljenh ustamt Žalh kojma se osporavaju presude rjesenja oznake»szt nje značajno povećao l odnosu na ranj perod Tokom godne Ustavn sud je rješo 1068 predmeta po ustavnm žalbama, a 2354 ustavne žalbe ostale su nerješene Broj rješenh predmeta z ove nadležnost vec'r je za 12%, t odnosu na prethodnu godnu, kada je rjeseno 949 predmeta. Ustavn sud je u godn nastavo praksu rješavanja predmeta po ustavnm žalbama z ranjh godna, u predmetma po ustavnm žalbama Ustavn sud je dono 770 odluka, sto u odnosu na ukupan broj rješenh predmets' znosl 73%, dok je preostalh 253 (25%) predmeta rješeno odbacrvanjem, u malom oroju obustavljanjem postupka po usavnoj Žalbl (zvat Akt) se mertonle odluke analzraju sa stanovšta shoda postupka, dolaz se do zaključka da je u ovom perodu neznatno smanjen (%%) broj odluka kojma je ustavna žalba usvojena utvrdena povreda ljudskog prava slobode. Name, Ustavn sud je tokom zoja. godne dono 76 odluka o usvajanju ustavnh žalb, što predstavja 73% od ukupnog broja rješenh ustavnh žalb, odnosno 93% od broja ustavnh žalb koje su mertomo nješene U w dram prkaz naana rjesavanja predmeta klaslknuone oznake Uelll u odnosu na ukupan onaj rjesen.. predmeta ove oznakenalazl se na stran. a 719 statstokoo pregleda orada Ustavnog suda koj Clnl sastavn dn ovog zvjestaa u 20t7 proj ustavnh top kojma su osporavane presude rješenja oznake,rpz- znos t, a u zora padn to " ova podatak donjet e računanja procenta od ukupnop proja nješenn predmeta, dok je podatak na Statsookog predgleda doajen u odnosu na ukupan prujodkrka rjesenja z me nadleznost I

12 preostalh 694 (90,1%) predmeta, u postupku po ustavnm žalbama, Ustavn sud je dono odluku kojom se ustavna žalba odbja, kao neosnovano u odlukama kojma su usvojene ustavne žalbe utvrdena je: povreda prava na lčnu slobodu (prtvor) zakontost lšenja slobode, lz odredaba člana 29 član 30 Clan 5 Konvencje 712, povreda prava na provdno sudenje, z odredbe člana 32, Ustava člana 6. Konvencje 57, povreda prava na postovanje prvatnog žvota, z odredbe član 40. Ustava Člana 8. Konvencje 1; povreda prava na com lz odredbe člana 41. Ustava člana 8. Konvencje 1; povreda pmva na slobodu zražavanja z odredaba Člana 47 Ustava člana 10 konvencje r; povreda prava na mrno okupljanje, lz odredaba člana 52. Ustava l Člana 11. Konvencje, povreda prava na movnu z odredaba člana 58 Ustava člana 4 Protokola broj 1 uz Konvencju, a. 1 z navedent podataka se moze zaključt da je dalje najcesce utvrdvanja povreda prava na pravrčno sudenje, odnosno prava na obrazloženu odluku", kao aspekta prava z odredbe člana 32. Ustava člana 6 Konvencje, odlukama kojma su usvojene ustavne žalbe, po prv pul dosadašnjoj praks Ustavnog suda, utvrđene su povrede prava na poštovanje prvatnog Žvota, prava na dom prava na mrno okupljanje, te, stoga, predstavljaju značajan doprnos razvoju ustavno sudske prakse:, Odlukom u predmetu Už lll 125/15, od 29 maja 2018 godne, Ustavn sud je utvrdo da nadlezn organ, odlučujuć o prekrsajnoj odgovornost podnosteljke, njesu mal u vdu mjerodavre odredbe Zakona o zaštm podataka o lčnost, prema kojma se podac o maloljetnn loma daju z saglasnost rodtelja. da se st podac obraduju u skladu sa Zakonom na načn koj je u najboljem nteresu djeteta Stoga, po ocjen Ustavnog suda, mjesanje u pravo podnosteljke na poštovanje njenog prvatnog žvota nje bllo u skladu sa zakonom, na načn na koj to propsuje odredba člana 3 stav 2. Evropske konvencje, - Odlukom u predmetu Už~lll 717/15, od 30. januara godne, Uslavn sud je utvrdo da je mlješanje u pravo na dom podnosoca. blo zasnovano na prozvoljnoj arbtremoj prmjen zakonskh odredaba. obzrom da je podnoslac sa članovma svoje porodce stanovao u stanu na osnovu pravosnažno konačne Odluke koja na žakont načn nje ponrštena, nt je donjeta rjesenje o savljanju van snage te odluke. Ovom odlukom podnosoou je utvrdena povreda prava z člana 32. člana 40 ćlana 41. stav 1 Ustava, a vez sa 6! & a Evropske konvencje; - Odlukom u predmetu Už lll , od 24 septembra godne, Ustavn sud je uwrdlo da je prvremena zabrana održavanja Akademske šetnje ponosa' u Nkscu, u okolnostma konkretnog slučaja, dovela do povrede prava podnoslaca ustavne žalbe na slobodu mrnog okupljanja, odnosno da je osporenonr presudom Vrhovnog suda, podnosocma ustavne žalbe povrjeđeno pavo z člana 52. Ustava člana 11, Konvencje. I2

13 U predmetu UŽ III 640/15. od 27 juna 2018 godne Ustavn sud je. pored standarda prava na obrazloženu sudsku odluku. analzrao l ptanje mplementacje presuda Evropskog suda za ljudska prava 3 u domacoj sudskoj praks, kap opšte obaveze države Crne Gore da se povnuje konačnoj odluc Evropskog suda za ljudska prava. u svakom predmetu u kojem je stranka. na sto upućuje odredba člana 9. Ustava Crne Gore. Pored toga. Ustavn sud je u 2018 godn. Odlukom u predmetu Už lii 745ll5. od 29 maja 2018.godlne. utvrdo da }e utoku postupka odlučvanja po eavroj žalb prestalo pravno dejstvo presuda. koje su predmet ustavne žalbe. te je, saglasno odredt člana 76. stav 2 Zakona o Ustavnom sudu. ovom odlukom utvrdo poslojanje povrede prava lz člana 32 Ustava clana & stav t Evropske konvencje odredo pravčno zadovoljenje ( eura) podnosocu. zbog pretrpljene povrede ustavnog konvencrjskog prava na pravčno sudenje. jer obrazloženje osporena drugostepere presude nje zadovoljlo krterjume 'ohrazložene odluke" koj su rterentnl načelu pmvčnog sudenja Takode, Odlukom predmetu Urlll 259l18. od 26. juna 2018 godne. Ustavn sud je ocjeno da je osporenm rjesenjerr vseg suda. kojm je odbjen predlog podnosoca za ukdanje prtvora. povrjedeno njegovo pravo zajemčenu odredbama člana 30 Ustava člana 5 stav 1 Evropske konvencje. jer je zadržavanje podnosoca u prtvoru od 10. do 15 januara godlle btn protvno odredbama člana 179 stav 2. Zakonka o krvčnom postupku. člana 30 stav 1 Ustava člana 5. stav t, Evropske Konvenctje Kako je u toku postupka odlučvanja po ustavno] žalb prestalo pravno dejstvo rješenja, koje je predmet ustavne žalbe. to je Ustavn sud. saglasno odredb člana 76. stav 2. Lakona o Ustavnom sudu. ovom Odlukom utvrdo postojanje povrede prava z člana 30. Ustava člana 5 stav l 1. Evropske konvencje odredo pravono zadovoljenje ( eura podnosocu. zbog pretrpljene povrede ustavnog konvencjskog prava na lčnu slobodu Posebnu grupu predmeta člne predmet koj se odnose na zakontost lsenja slobode prtvorj. z odredaba čl Ustava člana 5. Konvencje, koj prema po 1 odredbama člana 53. stav 2 tačka 4. Poslovnka Ustavnog suda Crne Gore maju prortet u razmatranju u ovoj godn je. po tom osnovu. blo ukupno 25 podnjel ustavnh žalb. od kojh je u 12 predmeta Ustavn sud usvojo ustavnu Žalbu. dok je ostalh 13 ustavnh Žalbl odbjena. Od navedenh 12 usvajajuđh odluka. Ustavn sud je u 8 predmeta usvojo ustavnu žalbu uknuo osporena rješenja nadležnh sudova. U 4 prtvorske predmeta, u vrjeme donosenja odluke Ustavnog suda. prestalo je pravno dejstvo osoorenog rjesenja stakeovrcosla/protrv Crne Garet Srbje na; mnded M@LVgngW: t ~ Potvrdem objanjen medunarodn ugovor opstaonnvacana pravla Munmm prava sastavn su do unutrašnjeg pravnog poretka rrrajv prmat nad domacm zakonodavstvom noodsredna se! pnnjenjdr kada odnose uredujd drukcje od unutrašnjeg lakomdavstva =ćlan53 (t) ustavn sud razmatra predmete prema redosljsdu njtnpvop prjema jž) zuzetno. ustavn ao razmaka sljedeće vrsta predmeta kao prortetne» predmelx koj se odnose na povredu dostojanstva lcnost. rsejesooode. pntvort posevanje l'awsll td za. 29. su. at Ustava). odnosno povredu prava na žvot. zapranu mucenja zabranu ropstva prnudnog rada r prava na spbodd sgurnost to 2. a Evooste konvencjeza zasttu ljudskn orava osnovnn sloboda) r I:

14 nadležnog suda kojm je produžen prtvor, pa je Ustavn sud saglasno odredb elana 75. stav 2, Zakona o Ustavnom sudu, tm odlukama utvrdo postojanje povrede prava u gradanskopravnoj oblast donjelo je 45 odluka, u krlvlčnopravrloj oblast 19, u oblast upavnog prava, t vanparnčnom postupku 1, u prekrsajnom postupku 3 zvrsnom postupku 4 odluke kojma je podnosocma ustavnn žalb povrjeđeno neko od prethodno navedenh ustavnn prava u najvećem broju ovh odluka, Ustavn sud je utvrdo povredu nekog od aspekata prava na pravčno suđenje, lz odredbe člana 32. Ustava Kada su u ptanju odluke Ustavnog suda () odbjanju ustatme žalbe, u najvecem broju je ukanvarlo na povredu prava na pravčno sudenje, svojnskh jaran t prava z radnog odnosa, prava na pumdcu, prava na llćnu slobodu, zabranu povratnog dejstva propsa dr. Velk broj ustavnh žalb odnoso se na prvatno-pravne, movnsko sporove odnosno sporove koj njesu vezan Isključlvo za organe vlast u tm predmetma se od Ustavnog suda zahtjevalo da ponšt, ukne llt prenač osporeno sudske odluke. al sto tako da sasluša predložene svjedoke, da odred Zadatak sudsklm I vještacrna, da utvrd pravo svojne podnoslaca na nepokretnostma, da vrat namonalzovanu lrnovntt l slčno, što je u nadležnost redovnh, a ne Ustavnog suda Predmet velkog broja mentalno rjeeenn ustavnh žalb (162), ble su ustame žalbe korsnca pava po osnovu rodenja troje l vše djece, koje Im je prznato na osnovu odredaba člana 4. (čl ) Zakona o dopunama Zakona o socjalnoj dječjoj, koje je Ustavn sud uknuo kao neustatme, stoje u velkoj mjer opteretlo rad Ustavnog suda u ovom perodu Pored povećanog broja mertorno rjesent predmeta u godn, Ustavn sud je u laz prethodne kontrole ustavne žalbe, tl kojoj se sptuje da l su spunjene procesne pretpostavke da se po podnjeto ustavno] žalb vod postupak donese mertoma odluka, sptao 2151 ustavnu žalbu, a na proeesnt naćn, rjesenjem o odbacvanju uswvne žalbe, okončao 266 predmeta. Zabnnjava Čnjenca, na koju Ustavn sud godnama ukazuje, da je nedopustvo velk broj ustavnt žalb. koje ne spunjavaju pretpostavke ža vodenje postupka, zjavljen od strane punomomka, koj su advokat. dakle stručna lca. Ako se uzme u obzr da su U 2018 godn 42% ukupno podnjeltl ustavnh žalb, ll me podnoslaca, zjavl njhov punofrlocncl l advokat, Ustavn sud prmjeouje da pored toga sto se postupc po ustavnm žalbama vode vec' od 2007 godne sto je Ustavn sud na tntemet stranc objavo Obrazac sa upustvom za popunjavanje ustavne žalbe, velk broj advokata dalje ne pravt razlku zmeđu ustavne žalbe, kao posebnog pravnog sredstva za zašttu Ustavom zajemčenh ljudskh prava l sloboda, redovnh Vanredntl prat/nh sredstava, koja se zjavljthl u postupcma pred redovnm sudovma, te podneskont označenm kao ustavna žalba traže da Ustavn sud postupa kao nstancwn sud. Ustavne žalbe često, ne sadrže propsane podatke, njesu svojeručno potpsane, lli už podnesak ustavne žalbe nje dostavljen osporenl akt, specnalno punomotzje za podnošenje ustavne žalbe dr., sto dooatno opterećuje rad Vjeća za rješavanje procesnh pretpostavk ža I4

15 mertemo odlučvanje o ustavnm zalbama, a neposupanje po naogu Ustavnog suda za uređene padneska za pravnu posljedcu ma odbacvanje ustavne žalbe Imauc u vdu da se stpsdarna zaštta ludsk prava sloboda zaremćentt Evropskom konvencjom ostvaruje pulen predstavke Evropskom sud za ljudska prava u Slrazhtr, važno je napomenut da e t 2018 godn Evropsk sud, u predmetma koj se odnose na Crnu Goru, od 319 predstavk proglaso nedopuštenm t odbaco 264 predstavte dono 13 presuda o čega je u 11 presuda utvrdo najmanje jednu povredu prava (prava na pravčno sudenje 2, dužnu postupka 7 nezvršenje - 1 prava na prvatnost 1 _ prava na djeotvoran pravn llek, prava na movnu - 2) l 4. Rješavanje zbornh sporova zborn spor, kao konkretan porednaćan spor, odnos se na odlučvanje nadležnh organa o Svm povredama pravla zbornog postupka, od trenutka raspsvanja zbora do poslupka utvrđvanja mandala Predmel odlučvanja Ustavnog suda u zbornom spam mogu bt samo Člnjenoe dotaz :: kqma je odlučvala Državna zborna komrsa. U okvru ove naoležnost Ustavn sud je rješo 22 predmeta po zbornm žalbama. na načn što je nakon spajanja jednog broja žalb, dono ta odluka o odban zborne Žalbe s rješenja o odbacvanju zbog omeesnn nedostataka" U zbornm sporovma pred Ustavnm sudom, II godn, predmet zbornh žalb ble su nepravlnost u vez sa načnom oslvanvana bračkog prava (na aptkacu za mnom potpsa podrške za kanddate za Predsjednka Crne Gore, nedostatak kvoruma za odlučvanje Državne Izborne komsje nepravlnost Vezane za pećatrare bračkh lstća]. ll POSTUPANJE DRŽAVNIH ORGANA PO ZAHTJEVIMA USTAVNOG SUDA Učesnc u postupku_ saglasno odredb člana 34 Zakona o Uslavnom sudut dužn su da u osavljenom roku dostave Ustavnom sudu lraženu dokumenlaclu, podatke obavestena mogu dat odgovor odnosno mšljenje na navode dokaze sadržane u predlogu, noatv ustavnoj žalb žalb. Ustavn sud je u toru zeta. godne posupaju'u na osnovu odredbe člana 33 slav 1 Zakona o Ustavnom sudu, nastavljao na odgovor podnete predloge nclalve za pokretane postupka za ocent ustavnost zakona odnosno sagasnust zakona s Ustavom I potvrđenm međunarodnm ugovorma. nntpswww rcne nvnoournentstnnnpd regno zs ENG Was llwww umrem nwommgnls/slalsjralyssjms me pdt Em prnnent predmeta pa ztnrn zanama unos 22» u kajm predmetmae nakon zdužvana emnem tsmvra -rešana I 5

16 Državn organ, od kojh su tražen odgovor msljenja, dokumentacja. podac druga obavjestenja u postupku pred Ustavnm sudom dostavlja su odgovore na zahtjev Ustavnog suda. Ustavn sud zapaža da je Skupštna Crne Gore. shodno obavez koja prozlaz z odredbe člana 34. stav 1. Zakona o Ustavnom sudu, kao donoslac zakona koj se u značajnom broju osporavaju pred Ustavnm sudom, na zahtjev Ustavnog suda, dostavlala tražene odgovore, što ranjlh godna nje bo slučaj. IV IZVRŠENJE ODLUKA USTAVNOG SUDA Polazeć od odredbe člana 151. stav 4. Ustava prema kojoj su odluke Ustavnog suda obavezne zvrsne, odredbom dana 52. Zakona o Ustavnom sudu Crne Gore utvrdena je obaveza državnh organa, organa državne uprave, organa lokalne samouprave odnosno lokalne uprave, pravnh lca drugh subjekata koj vrše javna ovlašćenja da, u okvru svoje nadleznost, zvršavaju odluke Ustavnog suda a njhovo zvršenje, kad je to potrebno obezbjeđuje Vlada Crne Gore. Ustavn sud može l odluc odredt rok načn zvršenja odluke, kao organ koj je dužan da je zvrš. Prema odredb člana 66 Poslovnka Ustavnog suda Crne Gore' ako je Ustavn Sud u odluc odredo rok l naćn zvršenja odluke odnosno organ koj je dužan da je zvrš shodno odredb člana 51 stav 3. Zakona, a t se naloz ne poštuju, Ustavn sud donos rjesenje kojlm se ulvrduje da naloz z odluke Ustavnog suda njesu IvIŠErl Ustavn sud u zrna. godn, nje nalagao zvršenje svojh odluka što ukazuje na čnjencu da se odredbe Ustava zakona koje propsuju obavezu zvršavanje odluka Ustavnog suda, posluju. V ORGANIZACIONI OBLICI RADA USTAVNOG SUDA Položaj nadleznost, kao osnove postupanja Ustavnog suda, zasnovane su na odredbama Ustava Zakona o Ustavnom sudu a unutrašnja organzacja, načn rada druga olanja od značaja za rad Ustavnog suda, blže su uređen Poslovnkom o radu Ustavnog suda, koj je Ustavn sud, nakon donosenja novog Zakona o Ustavnom sudu Crne Gonetg uskladenog sa Amandmanma na Ustav dono 28 decembra 2015 godne. Prmjena Poslovnka u Ustavnom sudu započela je u lebruaru 206v godne, sjednce Ustavnog suda vjeća Rad Ustavnog suda tt skladu s Ustavnmj Zakonom o Ustavnom sudu Poslovnkom Usmvnog suda u 2015 godn odvjao se na sjedncarna Ustavnog suda sjedncarna vjeća u _Službem ls crne Gore: oro, no _shžbern lst Crne Gore W/15 M

17 Pored toga, Ustavn sud, kao I dmg državn organ, u godn, kao svake godne. dono je odgovarajuće akte z oblast javnl nabavk l nnansjskog poslovanja da t zakonskm rokovma prprem usvoj konačan predlog budžeta Ustavnog suda. Takode na sjednoama Ustavnog suda razmatran su predloz pravnh stavova u I vez pojednh ustavnopravnn ptanja u pojednm predmetma, Usvojen opšt pravn akt. kao razmatrana druga ptanja. u skladu sa Zakonom Poslovnkom Na Stručnom sastanku sudja, od 6 decembra 2018 godne, pored ostalog, razmatran je tok postupka po ustavnm žalbama NVO Udmženja manjnskh akoonara AD Radoje Dakć". većnom gtasova, donjet zaključak da Ustavn sud sam pokrene postupak za ocjenu ustavnost odredbe Člana 39. stav 2 Zakona () Ustavnom sudu Crne Gore. Redakcona komsja Redakclona komsja, kao stalno radno tjelo Ustavnog suda. u godn je u 1156 predmeta utvrdla konačan tekst odluke rješenja usvoyenh na sjednc Ustavnog suda, odnosno na sjednc Vjeća Ustavnog suda Nonnatvna djelatnost Ustavnog suda Ustavn sud je utoku godne dono.. Godšnj lnanstjskl zvjestaj za godnu. Su br. 108/18, od 26 lebruara godne. - Odluku o radnom vremenu. Su br 205l1775, od 26. juna godne; - Odluku o prjemu stranaka u Ustavnom sudu Crne Gore, Su br. 205l17-4. od 26 juna godne. _ Pravlnk o organzacj I sstematzacj radnh mjesta u služb Ustavnog suda Crne Gore, St br, Stl/18, od 24 jula 2018 godne. Zahtjev za sredstvtma programskog budžeta Ustavnog suda Crne Gore za 2019 godnu. od 13 avgusta godne. - Plan ntegrteta Ustavnog suda Crne Gore za 2018 godnu. Su br, od 28 septembra 2018 godne Odluku o određvanju predsjednka [ članova vjeca Ustavnog suda rasporedu poslova po vnectma za 2019 godnu. stn SSA/18. od 19. aeoemtna 2018 godne, VI JAVNOST RADA USTAVNOG SUDA Ustavn sud je u zvještajnom perodu obavljao aktvnost koje su se odnosle na nformsanje javnost. nterno obavještavanje, rad oo zahtjevma za slobodan prstup normactarnam od javnog značaja saradnju sa drugm državnm organma nsttucjama, za u zvjeslalnnm perluđlt nješera su» zantava za stooooan pnstttp tnlurrnaoama [7

18 lnlormsanje javnost obavljeno je povodom rada odlučvanja Ustavnog suda na sjedncama Suda \ sjedncama vjeća \ drugm aktvnostlma, kao što je saradnja sa ustavnm sudovma drugh država, sa međunarodnm organzacjama kroz organzovanje \ učešće na sruonm skupovma () ptanjma nsavnpsudske teorje prakse posjeta Ustavnom sudu. Redovno nformsanje javnost, kao do sada. omogućeno je objavljlvanjem odluka Ustavnog suda u Službenom Islu Crne Gore, objavljvanjem dnevnog reda vremena održavanja sjednca Ustavnog suda dnrgn važnn rliormacja o radu Usavnog suda na nternet stranc Ustavnog suda: Na nternet stranc Ustavnog suda blagovremeno su, nakon završetka sjednca, stog dana, objavljvana saopštenja o snodu odlučvanja u svakom pojednačnom predmelu. Osm toga, u clju opšrnjeg \nlormsanja javnosl odluke u predmetma kojsu mall šr društven značaj obavjlvane su u cjeln na nternet stranc Ustavnog suda Crne Gore: u djeiu: Izbor odlka Javnost rada Ustavnog suda obezbjemvana je I u postupanju Ustavnog suda po zahtjevma za slooodan prstup nonnaojarna od javnog mačaja Tokom godne zanjeve su podnosl građan medj, nevladne organzacje dnrga udruženja o svm podnjelrm zahtjevma odlučeno je u zakonom propsanom roku Objavljvanjern vjest na ntemel sranro Ustavnog suda javnost je norrnrsana! o posjelama predstavnka gn ustavnh sudova Uslavnom sudu Crne Gore. Redovno su objavljvane vjest o u' predsjednka sudja Ustavnog suda u radu naučnh stručnh skupova sastancma sa predstavncma medunarodnlr organzacja. VII MEDUNARODNA SARADNJA U 2018 godn Ustavn sud Crne Gore je nastavo međunarodnu saradnju sa drugm ustavnm sudovma, medunarodnm pndacjama, evropskm organzacjama a naručte sa \ Savjelorn Evrope njegovm rnsoujama: Evropskm sudom za ljudska prava Venecjanskom komsjom Saradnja sa Savjetom Evrope Delegacja Ustavnog suda Crne Gore prsustvovala je svečano] sjedllc semnaru I Evropskog suda za ljudska prava, na temu Autone pravosuda: u Strazburu, 26 januara 2018 godne Naslavljena je r saradnja sa Venecjanskom komsjom onor za vezu r usavnosudskl' savjetnk prsustva su XVII sastanku Zajednčkog savjeta Venecjanske komsje konferencj na temu Pot, jednakost \ dskrmnacja, koj su održan u Lausarne, IK

19 u Švajcersko 26, I 27, juna godne, a čj je domaćn bo Savezn sud Švajcarske. Ustavn sud, kao u prethodnm godnama, nastavo je da dosmvlja svoje odluke Veneo' koj komsj, za potrete nlo baze CODICES o vsavnoj praks, koja sadrz najznac e odluke ustavnh pravosudnh tjela svr država članca Venecjanske komsj, na engleskom tranouskorn jezku, da sačnjavanje zvode z odluka Ustavnog suda za blten I elektronsko oazu podataka Venecjanske komsje, kao da prprema dostavlja odgovore na postavljena ptanja Ustavnom sudu o naconalnoj regulatv praks u vez razlčth ptanja. U clju annonzaoje sudske prakse erkasne razmjene nronnaoja Evropsk sud I za ljudska prava je godne započeo sa slčnom praksom kao Venecjanska komsja, osnvanjem Mreže najvšh sudova (scrl. u 2018 godn unaprjeđena je saradnja s Evropskm sudom za ljudska prava kroz Mrežu najvšh sudova, odlžavanjem stalnog konakta sa Sudom, određvanjem Focal Pont z Ustavnog suda, koja je prsustvovala Dugom zajednčkom sastanku Mreže u Strazburu, &. juna godne Dobn' odnos sa Savjetorn Evropa znatno sr olakšan postojanjem Programske Kancelarje u Podgorc, koja je zadužena za mplementacju zajednčkt projekata Savjeta Evrope Evropske unje usrnjerenlh ka jačanju nsttuconalnh kapacteta u pogledu adekvatne prmjene Evropske konvencje, Nakon uspješno realzovanh projekata SOCCER PREDIM, Ustavn sud je u zrnu. godn nastavo saradnju sa ngramskorn kancelarjom Savjeta Evrope, okvru Honzontalnog programa za Zapadn Balkan Tursku (Borba protv zlostavljanja nekažnjvost unapređenje prmjene sudske prakse Evropskog suda za ljudska prava na naconalnom nvou FILL, koj je usmjeren na unaprjedene djaloga zmedu Ustavnog suda pravosuđa, S tm u vez u zrad je Analza o utcaju odluka Ustavnog suda na rad redovnh sudova koja će sadržat preporuke za unaprjedenje djaloga zmeđu Ustavnog suda redovnh sudova. Monalna saradnja Ustavn sud Crne Gore nastavo je saradnju sa ustavnm sudovma susjednt državabosne Hercegovne, Republke Hrvatske, Republke Makedonje, Republke Srbje Republke Slovenje Regonalna blateralna saradnja sa ovm ustavnm sudovrma jednstvena je na evropskom nvou, dobar prmjer neformalne saradnje zmedu ustavnh sudova. Ustavn sudov susjednlh država maju slčno pravno nasljede, stoga su godšnje regonalne konferencje posebno korsne, jer kroz razmjenu prakse, skustava msljenja pronalaze rješenja na slčne pravne zazove, razvjajne na taj načn regonalnu ustavnu doktrnu t praksu. Regonalna saradnja je značajno olakšana podrškom Njemačke tondace za mednnarodno pravnu saradnju (tm u organzacj regonalnh konferencja, kojh je u godn bte tr. Prva Regonalna konrerenoja održana je u Brčkom Bosna I Heroegovna), od 12. n

20 do 14 aprlla godne, na temu Poreska pravo ustavno suoslvo, čj je domacn bo Ustavn sud Bosne Herecegovnev Ustavn sud Crne Gore organzovao je drugu Regonalnu konterenclu na temu Uloga ustavnog suda redovnn sudova u zastto judskh prava I osnovnh soboua, zajednčka odgovornost, koja je održana u Budv, od 23. do 25 maja 2018 godne Treća Regonana konlerenoja održana je u Beogradu (Republka smlja), od ou &. do 10 oktobra 2015vgodne, na temu 'Doprnos unaprjederju pravne države putem odluka ustavnog suda u oblast apstraktne kontrole'x Čj je domaćn bo Ustavn sud Republke Srbje. Međunarodne konrerencje Predstavnm Ustavnog suda učestvovat su na značajnm medunarodnm komerenojama u Andor Slovačkoj, Rusj, Azerbejdžajnu Tursku] U zote goon održan je prpremnl sastanak XVIII kongresa konlereneje evropskh ustavnn sudova u organzacl Ustavnog suda Repubke Češke Međunarodne fondacje ambasade Ustavn sud Crne Gore nastavo je dugogodšnju saradnju sa Njemačkom ondacom za međunarodno pmvnu saradnju (IRZ) razmatrao moguće udove buduće saradnje sa njemačkom Iondacon Konrad Adenauer u organzacjl AIRE centra Cv Rghts Deenoers, delegacja Ustavnog suda učestvovala je u radu Petog regonalnog roruna o vladavln prava za Jugostočnu Evropu, koj je odlžan mana godne u Skoplju (Makedonja, na temu: Zabrana mučenja, nečovjećnog ponžavajućeg postupanja l kažnjavanja. Ambasadorka Velke Brtanje u Crnoj Gor posjetla je Ustavn sud, zrazla spremnost za pružanje podrške radu Ustavnog suda Crne Gore, kroz projektne aktvnost Uspešno je nasavjena realzacja aktvnost započeth sa ambasadoru SADra u Podgorc. VIII SARADNJA SA DRUGIM DRŽAVNIM ORGANIMA, USTANOVAMA I ORGANIZACIJAMA Kao oremodnln godna, Ustavn sud je u ostvarvanju svuln nadleznost sarađvao sa drugm državnm organjrra u ptanjma od nteresa za očuvanje jačanje ustavnost zakontost zašttu Zajamčemh ljudskh prava sloboda a u okvru toga sa Zastupnkom Države Crne Gore pred Evropskm sudom za Ijudska prava Kako je već navedeno, Ustavn sud Crne Gore postao je član Mreže najvsl sudova trne Superor Courts Network - SCN) koju je osnovao Evropsk sud za judska prava Zajednčk aj Evropskog suda za ljudska prava domaćh sudova je prmjena Konvecnlje lu

21 To je bla centralna tema Brselske kontererce. Konvencja će se kvaltetnje prmjenjvat ako se održava kontnuran djalog. a ova mreža obezbjeđuje forum za taj djaog. Predsjednk Evropskog suda je povjero upravljanje mrežom Jursconsut u Suda, pod njegovm nadzorom nastavlja da se razvja, postaje šroka enkasna mreža razmjene nlormacja Sudov članov maju prstup Intranet u SCN a Strazburšk Sud tu obezbjeđuje, pod nadzorom JU/SCOuIISIIf B, detaljnu sstematzovartu praksu suda S dntge strane, obaveza je Ustavnog suda da mrež dostavla Doprnose (odgovore na uptnke) komparatvnm stražvanjma za potrebe Evropskog suda Intormacon sstem Ustavnog suda je tzmrenjen, kako b svm korsncma sstema bla dostupna sstematzovana praksa koja je na raspolaganju zahvaljujuć ćanstvu u ovoj mrež lx USLOVI RADA USTAVNOG SUDA Uslov rada u kojma Ustavn sud funkconše dug nz godna ne spunjavaju potrebne standarde u kojma rad najveć broj ustavnh sudova u Evrop vse puta je stcano da Ustavn sud nema adekvatne uslove rada radn prostor prmjeren broju sudja zaposlen, Imajuć u vdu prrodu značaj poslova koj se u okvru svh devet nadleznost obavljaju u Ustavnom sudu Nedostatak radnog prostora predstavlja dodata" problem prlkom popune upražnjenm radnh mjesta u Služb Ustavnog suda, Ustavn sud je u prethodnh deset godna formrao stručnu slumu koju čne stručn, odgovorn vnjedrl proesortalc U 2018 godn, okončan je postupak prjema četr nova zaposlena Člme je sluoa kadrovsk ojačana, al je taj broj neznatan u odnosu na broj nepopunjenh radnh mjesta u Služb Ustavnog suda Name, u Odjeljenju za ustavne žalbe nedostaje jos to zvršlaca ts ustavnosudskn savjetnka 5 savjetnka), a u Odjeljenju za normatlvu 3 zvršoca tz ustavnnsudskasavjetnka savjetnk). Zahvaljujuć projektu SOCCER, koj je nansran od strane Savjeta Evrope Evropske unje 2016 godne, cjelokupan rad Ustavnog suda, od prjema raspodjee navn r predmeta, preko postupanja t predmetma, do vodenja evdencje o sjedncama, razvodenja okončantt predmeta, redakcjske obrade otpfemanja predmeta, zasnovan je na sopstvenom ntormaconom sstemu. Souver obuhvata CMS/BMS (case management system/documentmanagement system), sstem za upravljanje predmetma dokumentma, što dodatno pospješuje elkasnost Službe, Elektronsk načn poslovanja Ustavnog suda zahtjeva ne samo odrzavanje, vet, unapređenje postajeteg sstema, posebno z razloga što stalan prlv vetkng broja predmeta, po prrod stvar, ma za posjedcu značajno uvećanje podataka koj se polranjuju u system, a koj moraju bt dnevno operatvn adekvatno zaštćen, Stoga su, pored redovnh aktvnost na održavanju karsnčkt računam sstema, njhove unkconalnost operatvnost, započete druge brojne aktvnost od značaja za rad unapređenje nformaconog sstema, kao opreme U okvru kontnuranog procesa modernzacje! jačanja kapacteta, te razvjanja ZI

22 odnosa s javnošću, Ustavn sud Crne Gore je pusto u rad redzajnran web sajt na staroj web adres, kako b se olakšala komunkacja sa građanma Nov web sajt omogueava gredanmajednostavnje praćenje novost dešavanja u vez s aktvnostma Ustavnog suda, modernj prkaz sadržaja, olakšano pretražvanje prlstup lntorrrlacjarna, a od naročtog značaja je mogućnost pretrage dgltdtlzovanln sudskh odluka Ustavnog suda pretrage presuda Evropskog suda za ljudska prava. majuc u vdu unaprjeden naćn dorade uslavnosudskh predmeta, Ustavn sud je popuno upražnjena radno mjesto nzenjera ntormatčke struke, nastavo da unapreduje sstem, tme stvoro ambjent za funkconsanje web strance, koja zadovoljava potrebe Ustavnog suda za veo'om lmnsparentnošću u radu. Ustavn sud je nastojao da tokom godne, u skladu sa matenjatnm mogucnostma, obogat tond bbloteke Uswvnog suda, sa lteraturom koja je značajna za rad na predmetma zradu relerata za potrebe ueeso'a na stručnm skupovma. x ZAKLJUČNE OCJENE Imajuć tt vdu posebnu ulogu status Ustavnog suda u oblast ndvdualne zaštte zajemeenn peva sloboda, djelotvornost ustavne žalbe, koju je Evropsk sud za ljudska prava utvrdo, u prncpu, jos krajem godne, predstavlja konkretn doprnos Ustavnog suda razvoju načela vladavne prava u Crnoj Gor. U proteklh deset godna, zakljuono sa 2018 godnom, vršeć Svoje nadležnost utvrđene Ustavom Crne Gore z godne, Ustavn sud je prmto ukupno predmeta, od čega su 0805 predmeta bl predmet po ustavnm žalbama Poredenja rad, Ustavn sud je u godn prmo svega 119 predmeta z svl nadležnost. sto znac da broj predmeta z svn nadležnost Ustavnog suda u tom perodu odgovara sadasnjern mnmalnom mjesečnom prtvu novh predmeta. Učestalost obraćanja Ustavnom sudu postepeno je rasta to tako sto je Ustavn sud u 2006, godn prmo 103 nova predmeta, u skoro dva puta vse (310) predmeta, da b se broj novoprmljenln predmeta drastčno poveća sa 860 predmeta godne, na HSG predmeta u 2014 godn Nakon godne, opterećenost Suda je počela pokazvat blagu tendencju smanjenja sa 1209 prmljenh predmeta na 988 predmeta u godn Medutm, već godne broj predmeta, posebno po ustavnm žalbama nastavo je da se povećava (1039), da b taj broj dosogao 2291 predmet u 2015.godtn, Podac o rjesenn predmetma ukazuju da je u godnama prje donosenja Ustava z 2007, godne, Ustavn sud rješavao Značajno manj broj predmeta: 91 u godn. 104 u godn 132 u 2003 godn t...). Sada se taj broj predmeta, u prosjeku, rjes na mjesečnnm nvou Tokom prethodnh godna, od donošenja Ustava, Usta/n sud je rješo 8631 predmet, odnosno 77,6 lt ukupnog tmja rješenh predmeta, Rjes'eno je 6451 predmeta uslavntn žatbl 2150 predmeta z ostaln ustavnosudsktl nadležnost, prlje svega I ncjatva predloga za ocjenu ustavnost zakontost zahtjeva za rješavanje sukoba nadležnost, kao velk broj zbornn sporova Od donošenja Ustava z 2007 godne 11 Utupan Broj nješenn predmeta za perod od godne 27

23 Ustavn std je dono 251 odluku o usvajanju ustavne žalbe, a broj ovlh odluka Z godne u godnu rastej sa 3 kolko h je blo godne do 76 u 2013 godn. Treba mat u vdu da. statstčk posmatrano, ukupan broj nerlješenll predmeta dalje neznatno prelaz jednogodsnj prlv". Ustavn std će u narednom perodu ulagat maksmaine napore da enkasno djeluje u clju pružanja efkasne zastte zajernoent prava sloboda Sa druge strane, Ustavn sud I stoe da ustavnosudsk postupak Ima svoje specronoet da svaka odluka Ustavnog suda I prozvod posljedce koje se ne ogrančavaju samo na konkretn ustavn spor, te, stoga, sptvanje razmatranje spornn ptanja zahtjeva podrubnv analzu! raspravu, uz obavezu Ustavnog stda da prmljen stavove praksu međunarodnh nsttucja,! prje svega Evropskog suda za ljudska prava. Zbog toga odlučvanje Ustavnog suda t pojednm predmetma objektvno zahtjeva duže vrjeme, Uloga Ustavnog suda kao čuvara Ustava čn daje neophodno da Ustavn sud ponekad uzme u obzr druge okolnost, osm pukog nronoloskog redosljeda unosa predmeta na lstu kao sto je prroda predmeta njegov značaj " poltčkom socjalnom smslu". r Proces unaoredenja vladavne prava kvaltetne zastte zajemćenn pmva slobnda zantjeva angažovanje ne samo Ustavnog suda, već! redovnrr sudova rad tumaoenja prmjene zajemoenln prava sloboda u skladu sa standardma razvjenh demokratskh drustava, te da samo zajednčkm naporma mogu dnprlnjetl zajednčkom clju unapređenju ljudskh prava sloboda u Crnoj Gor. \ / ~* st b. 117/ ,tebruar2019 godne P o d 9 o r c a DNlK o_rjn raškovlc ' && t \ u u znr godn blo e oak aa odluke o usvajaju ustavne zalbe 1: Ernj nerjesarn pradmna je 2492 a ovogodšnj pnlv je znoso m " svssrrrann prmrvlvjemaekatsdnnann v Germany) Presuda od s septembra tags gpdlrlvslav 55 2