U stavku 2

Транскрипт

1 Na temelju stavka 4. članka 100. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (NN, br. 76/07, 38/09, 55/11, 90/11 i 50/12) te članka 35. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi ("Narodne novine", broj 33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 36/09, 150/11, 144/12, 19/13 pročišćeni tekst) i članka 16. Statuta Požeško-slavonske županije ("Požeško-slavonski službeni glasnik" br. 1/13), Županijska skupština Požeško-slavonske županije na svojoj. sjednici održanoj godine donijela je ODLUKU o donošenju ciljanih Izmjena i dopuna Prostornog plana Požeško-slavonske županije I. TEMELJNE ODREDBE Članak 1. Donose se Ciljane Prostornog Plana Požeško-slavonske županije ("Požeško-slavonski službeni glasnik" br. 5/02, 5A/02 i 4/11), u daljnjem tekstu PPPSŽ-a, za područje Požeško-slavonske županije. Članak 2. Ciljane Prostornog plana Požeško-slavonske županije izradio je Zavod za prostorno uređenje Požeško-slavonske županije. Članak 3. Sastavni dio ove Odluke je elaborat pod nazivom Ciljane Prostornog Plana Požeškoslavonske županije" koji se sastoji tekstualnog i grafičkog dijela te obveznih priloga, a sadrži: UVOD I. TEKSTUALNI DIO: Odredbe za provođenje II. GRAFIČKI DIO: Kartografski prikazi u mjerilu 1: Korištenje i namjena prostora 2. Infrastrukturni sustavi i mreže 2.A. Elektroenergetika i plinoopskrba 2.C. Vodno gospodarski sustavi 3. Uvjeti korištenja i zaštite prostora 3.A. Područja posebnih uvjeta korištenja 3.B. Područja posebnih ograničenja u korištenju 3.C. Ekološka mreža Kartografski prikazi u mjerilu - kartogrami 4. Infrastrukturni sustavi: 4.1. Prometni sustavi 4.3. Energetski sustavi 4.4. Vodno gospodarski sustavi Vodoopskrba i korištenje voda Odvodnja otpadnih voda, melioracijska odvodnja, uređenje vodotoka i voda 5. Gospodarenje otpadom 1

2 III. OBVEZNE PRILOGE: Obrazloženje Stručne podloge na kojima se temelje prostorno planska rješenja, Strateška studija utjecaja na okoliš i Izvješće o provedenoj strateškoj procjeni za Prostorni plan Požeško-slavonske županije, Popis sektorskih dokumenata i propisa poštivanih u izradi PPP-SŽ, koji se odnose na njegov sadržaj, Zahtjevi i mišljenja iz članka 79. i članka 94. Zakona o prostornom uređenju i gradnji, Izvješća o javnoj raspravi, Evidencija postupka izrade i donošenja PPP-SŽ, Sažetak za javnost. Svi ostali dijelovi PPPSŽ-a koji se ovom Izmjenom i dopunom ne mijenjaju, ostaju na snazi. II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE Članak 4. U stavku 2. članka 9. prije riječi "posebni" dodaje se tekst koji glasi: "područje predviđeno za zaštitu temeljem Zakona o zaštiti prirode - ". Članak 5. Stavci 4. i 5. članka 15. mijenjaju se i glase: "Korisnik izvorišta, druga poduzeća, individualni poljoprivrednici i drugi građani, korisnici i vlasnici zemljišta i objekata u zaštitnim zonama, dužni su koristiti svoje zemljište i objekte, te vršiti radnje na način da ne ugroze kavalitetu vode crpilišta, izvorišta i zahvata, u skladu sa zakonom, posebnim propisima i Odlukom o vodozaštitnim područjima izvorišta vode za piće, odnosno o zonama sanitarne zaštite izvorišta s kojima moraju biti usklađeni i svi zahvati u prostoru na predmetnom području, pri čemu se dopustivom gradnjom smatra samo ona koja nije u suprotnosti s navedenim dokumentima i propisima." Sve donesene Odluke o vodozaštitnim područjima izvorišta vode za piće, odnosno Odluke o zonama sanitarne zaštite izvorišta potrebno je što hitnije uskladiti s s trenutno važećim posebnim propisima o utvrđivanju zona sanitarne zaštite izvorišta, a same granice obuhvata revidirati sukladno tim propisima te novonastalim saznanjima i promjenama u načinu korištenja pojedinih izvorišta/crpilišta. Prostor koji, sukladno novim, odnosno revidiranim Odlukama, više neće ulaziti u zone sanitarne zaštite izvorišta moći će se koristiti bez ograničenja iz tog segmenta koja je imao ranije." Članak 6. U podstavku 2. točke 2. stavka 2. članka 16. prije riječi "posebni" dodaje se tekst koji glasi: "područje predviđeno za zaštitu temeljem Zakona o zaštiti prirode - ". Članak 7. U stavku 2. članka 30. iza riječi "odgovarajuće" dodaje se riječ "projektne", a iza riječi "dokumentacije" dodaje se tekst koji glasi: "kojom će se iste u potpunosti odrediti i konačno definirati, a time i njihov stvarni utjecaj na sastavnice okoliša i prirode." U istom članku se iza stavka 2. dodaju novi stavci 3. i 4. koji glase: "Sve planirane akumulacije mogu se graditi kao retencije i obratno, ako se za tim pokaže opravdanost i potreba. Kako bi se izbjegle promjene na prirodnim tokovima vodotoka i negativan utjecaj na bioraznolikost vodenih ekosustava, potrebno je ribnjake planirati uz vodotoke, a ne na njima. To se osobito odnosi na rijeku Bijelu i 2

3 ribnjake Kukunjevac navedene u Strateškoj studiji o utjecaju na okoliš Prostornog plana Požeškoslavonske županije kako se ne bi ugrožavale ciljne vrste na području ekološke mreže." Članak 8. U članku 41. dodaje se novi podstavak 11. koji glasi: "- planirani magistralni plinovod Omanovac Daruvar DN 200/50" U članku 51. stavci 3. i 4. brišu se. Članak 9. Članak 10. U stavku 5. članka 55. broj "15" zamjenjuje se brojem "10". Iza stavka 5. dodaje se novi stavak 6. koji glasi: "Iznimno, zelene površine mogu biti i manje kod zatečenog stanja te kod djelatnosti koje za svoje funkcioniranje zahtijevaju otvorenu slobodnu površinu koja nije nužno uređena zelenilom." Članak 11. U podstavku 1. članka 64. iza riječi "zemljišta" dodaje se tekst "u neposrednoj blizini ili kada bi troškovi dislokacije na niže vrijedno poljoprivredno zemljište premašivali opravdanost nepoljoprivredne investicije" U podstavku 2. iza riječi "interes" dodaje se kratica "RH". Na kraju podstavka 3. točka se zamjenjuje zarezom te se dodaje novi podstavak 4. koji glasi: "- za korištenje građevina koje su ozakonjene temeljem posebnog zakona." Članak 12. U članku 74. dodaje se novi stavak 5. koji glasi: "Ribnjake je potrebno planirati uz vodotoke, a ne na njima, kako bi se izbjegle promjene na prirodnim tokovima vodotoka i negativan utjecaj na bioraznolikost vodenih ekosustava. Na lokaciji ribnjaka Kukunjevac na rijeci Bijeloj tom je potrebno posvetiti posebnu pozornost kako bi se izbjeglo ugrožavanje ciljnih vrsta na području ekološke mreže. Potrebno je utvrditi koristi li ciljna vrsta predmetni prostor te na osnovu tih rezultata definirati točne granice zahvata kroz projektnu dokumentaciju na način da se ne prekida tok rijeke Bijele. Sukladno tome potrebno je utvrditi i stanje ciljne vrste te stvarno zauzimanja staništa na konkretnom području, potrebu daljnjeg ispitivanja i uvođenja faznosti izgradnje za pojedinačne ribnjake, kao i mogući utjecaj na staništa i ekološku mrežu. Na temelju tih saznanja potrebno je spriječiti i mogući negativan utjecaj na konkretna travnjačka staništa, odnosno eventualno ograničiti obuhvat ribnjaka na način da se travnjačka staništa izuzmu. U daljnjoj razradi potrebno je obraditi utjecaj promjena na prirodnom toku rijeke na bioraznolikost šireg prostora te kontinuitet riječnog toka. Prije realizacije ribnjaka potrebno je utvrditi zadovoljavaju li količine vode potrebe ribnjaka i biološkog minimuma nizvodno od točke zahvaćanja za potrebe ribnjaka." Dosadašnji stavci 5., 6. i 7. postaju stavci 6., 7. i 8. Članak 13. U članku 82. dodaje se stavak 3. koji glasi: "Sukladno tom Zakonu u šumi ili na šumskom zemljištu dokumentima prostornog uređenja može se planirati izgradnja građevina za potrebe poduzetničke zone, infrastrukture, sporta, rekreacije, lova i obrane Republike Hrvatske, kao i vjerske i zdravstvene građevine te područje, mjesto spomenik i obilježja u svezi povijesnih događaja i osoba, ali samo ako to zbog tehničkih ili ekonomskih uvjeta nije moguće planirati izvan šume, odnosno šumskog zemljišta." 3

4 Članak 14. U članku 86. tablica 2a. mijenja se i glasi: R.b. 1. JLS EKSPLOATACIJSKA POLJA POŽEŠKO-SLAVONSKE ŽUPANIJE Brestovac Naziv eksploatacijskog polja Vrsta mineralnih sirovina Površina (cca u ha) Oznaka Vranić kremeni pijesak 37 E3 2. Brdo-Dolac šljunak 5 E3 3. Orljavac 4. Šamanovica 5. Čaglin 6. Duboka 5 E3 12 E3 Mokreš kremeni pijesak 146 E3 8,5 E3 Napomena Potrebna je provedba vodoistražnih radova na predmetnoj mikrolokaciji koji moraju dokazati da zahvat neće imati negativnih utjecaja na podzemne vode ukoliko lokacija i nakon revizije odluka o zonama sanitarne zaštite izvorišta, sukladno novim propisima ostane u zoni zaštite ili preventivne zaštite izvorišta. Na projektnoj razini potrebno je riješiti zaštitu od erozije i zaštitu vodotoka te definirati uvjete kojima će se očuvati karakteristike zaštitnih šuma na način da se ne umanjuju zaštitne vrijednosti šuma, prvenstveno u smislu prevencije erozije, štetnog djelovanja voda i štetnog utjecaja na vode. Na projektnoj razini utvrditi kakva je rasprostranjenost stanišnih tipova, odnosno šumskih sastojina te u daljnjoj dokumentaciji predvidjeti mjere ublažavanja utjecaja. Potrebna je provedba vodoistražnih radova na predmetnoj mikrolokaciji koji moraju dokazati da zahvat neće imati negativnih utjecaja na podzemne vode ukoliko lokacija i nakon revizije odluka o zonama sanitarne zaštite izvorišta, sukladno novim propisima ostane u zoni zaštite ili preventivne zaštite izvorišta. Potrebna je provedba vodoistražnih radova na predmetnoj mikrolokaciji koji moraju dokazati da zahvat neće imati negativnih utjecaja na podzemne vode ukoliko lokacija i nakon revizije odluka o zonama sanitarne zaštite izvorišta, sukladno novim propisima ostane u zoni zaštite ili preventivne zaštite izvorišta. Na projektnoj razini potrebno je riješiti zaštitu od erozije i zaštitu vodotoka te definirati uvjete kojima će se očuvati karakteristike zaštitnih šuma na način da se ne umanjuju zaštitne vrijednosti šuma, prvenstveno u smislu prevencije erozije, štetnog djelovanja voda i štetnog utjecaja na vode. Na projektnoj razini razrade i planiranja potrebno je izbjegavati istraživanje/eksploataciju na području sjeveroistočnog dijela koji obuhvaća specifični stanišni tip travnjačkog prostora. Zbog osobito izraženih kumulativnih ucjena na prostor te njegove lokacije unutar vrijednog krajobraza potrebno je planirati u fazama, na vizualno najmanje moguće istaknutom području uz sadnju zelenih barijera, na način da ne degradira vrijedne vizure na što je posebno potrebno obratiti pozornost u daljnjoj razradi, dokumentima prostornog uređenja užeg područja te projektnoj dokumentaciji. Na projektnoj razini potrebno je riješiti zaštitu od erozije i zaštitu vodotoka te definirati uvjete kojima će se očuvati karakteristike zaštitnih šuma na način da se ne umanjuju zaštitne vrijednosti šuma, prvenstveno u smislu prevencije erozije, štetnog djelovanja voda i štetnog utjecaja na vode. 4

5 7. Krndija - Gradac 8. Kaptol Mladi Gaj 9. Čukur Kutjevo 10. Vetovo 11. Medinac, Jagma VI 12. Šeovica 13. Bolnica Lipik 14. Korita 139,5 E3 5 E3 12,5 E3 69 E3 kremeni pijesak 48 E3 mineralne i geotermalne vode mineralne i geotermalne vode 15. Janja Lipa zemni plin 16. Kozarice nafta i plin 17. Rašaška II 18. Fukinac 20. Šumetlica Pakrac 6 E3 - E2 - E2 380 (dio se nalazi na području PS županije) 197 (dio se nalazi na području PS županije) E1 E1 5 E3 2 (dio se nalazi na području PS županije) 19. Branešci kremeni pijesak 83 E3 21. Novo Selo - Španovica 22. Grđevac 23. Bolnica Pačić Pleternica Pleternica / Požega Klašnice Mirkovica, Sulkovci Jegerova livada E3 29 E3 kremeni pijesak 33 E3 arhitektonskograđevni kamen mineralne i geotermalne vode 5 E3 - E2 9,5 E3 5 E3 15 E3 17 E3 28. Velika Poljanska tuf 15 E3 Potrebna je provedba vodoistražnih radova na predmetnoj mikrolokaciji koji moraju dokazati da zahvat neće imati negativnih utjecaja na podzemne vode ukoliko lokacija i nakon revizije odluka o zonama sanitarne zaštite izvorišta, sukladno novim propisima ostane u zoni zaštite ili preventivne zaštite izvorišta. Prilikom provedbe daljnje zakonske procedure i pribavljanja potrebne dokumentacije za zahvat eksploatacijskog polja Novo Selo potrebno je utvrditi koriste li ciljne vrste predmetni prostor, te nalaze li se u blizini špiljski lokaliteti. Na projektnoj razini razrade i planiranja potrebno je izbjegavati istraživanje/ eksploataciju području rasprostranjenosti specifičnog stanišnog tipa travnjačkih staništa. Potrebna je provedba vodoistražnih radova na predmetnoj mikrolokaciji koji moraju dokazati da zahvat neće imati negativnih utjecaja na podzemne vode ukoliko lokacija i nakon revizije odluka o zonama sanitarne zaštite izvorišta, sukladno novim propisima ostane u zoni zaštite ili preventivne zaštite izvorišta. 5

6 Grad 29. Pliš - Mališćak 30. Dubočanka mineralne i geotermalne vode 35 E3 - E2 Članak 15. U članku 119b. tablica 5. mijenja se i glasi: Područja ugostiteljsko - turističke namjene izvan naselja na području Požeško-slavonske županije JLS Požega Pakrac Lipik Turističko-ugostiteljsko-sportsko-rekreacijske zone Pleternica Kutjevo Površina (cca) ha kapacitet cca broj kreveta/ha ili max. broj soba oznaka Turistička zona "Emovački lug 1" 3,7 40 kreveta T1 Turistička zona "Emovački lug 2 3,3 25 kreveta T2, T5 Turistička zona "Mihaljevci 4,8 do 10 soba T5 Turistička zona "Šeovci-Turnić" 0,5 do 10 soba T5 Turistička zona "Veliki Kamen" 0,5 do 10 soba T5 Turistička zona "Sokolovac" 0,5 do 10 soba T5 Turističko - športsko - rekreacijska zona "Matkovac" Turističko - rekreacijska zona "Raminac" 16,0 135,7 Turističko rekreacijsko gospodarska zona 41,0 Ergela 18,2 20 kreveta T2, T3, T5 80 kreveta/ autokamp bez smještaja T2, T3, T5, R Ugostiteljsko - turistička zona "Pleternica" 6,32 do 10 soba T5 Ugostiteljsko - turistička zona "Smiljanka" 0,5 do 10 soba T5 Ugostiteljsko-turistička zona "Buk" 1,7 25 kreveta T2, T5 Ugostiteljsko-turističko zona "Klašnica" 1,82 do 10 soba T5 Ugostiteljsko-turistička zona južno od vinske ceste između Hrnjevca i Venja 8,1 40 kreveta T1, T2,T5 Golf igralište "Venje Hrnjevac" 87,2 40 kreveta R2 Ugostiteljsko-turistička zona zapadno od Vetova 3,1 20 kreveta T2 Ugostiteljsko-turistička zona sjeveroistočno od Bekteža Ugostiteljsko-turistička zona Tomačevo istočno od Mitrovca Ugostiteljsko-turistička zona južno od Lukača, uz cestu Velika-Kutjevo T4 2,5 20 kreveta T5 13,8 20 kreveta T2, T5 0,5 do 10 soba T5 Ugostiteljsko-turistička zona zapadno od Kutjeva 0,9 do 10 soba T5 Ugostiteljsko-turistička zona sjeveroistočno od Kutjeva Ugostiteljsko-turističke zone (kamp) sjeverno od Kutjeva Ugostiteljsko - turističko gospodarske zone "Grabarje" Ugostiteljsko-turističke zone (vinogradarstvopodrumarstvo) zona za vinogradarstvopodrumarstvo sjeverno od Bekteža Ugostiteljsko-turističke zone (vinogradarstvopodrumarstvo) za vinogradarstvo-podrumarstvo južno od Venja Ugostiteljsko-turistička zona (vinogradarstvopodrumarstvo) sjeverozapadno od Kutjeva Ugostiteljsko-turistička zona (vinogradarstvopodrumarstvo) istočno od Gradišta Ugostiteljsko-turistička zona (vinogradarstvopodrumarstvo) sjeverno od Hrnjevca 0,2 do 10 soba T5 1,0 autokamp T3 80 kreveta? T2, T5 0,6 do 10 soba T5 1,7 do 10 soba T5 1,1 do 10 soba T5 0,7 do 10 soba T5 0,6 do 10 soba T5 Ugostiteljsko-turistička zona (vinogradarstvo- 1,1 do 10 soba T5 6

7 Općina Brestovac Čaglin podrumarstvo) (Mačevo brdo) zapadno od Kutjeva Ugostiteljsko-turistička zona (vinogradarstvopodrumarstvo) zapadno od Kutjeva Ugostiteljsko-turistička zona (vinogradarstvopodrumarstvo) istočno od Kutjeva Ugostiteljsko-turistička zona (vinogradarstvopodrumarstvo) jugoistočno od Kutjeva Ugostiteljsko-turistička zona (vinogradarstvopodrumarstvo) južno od Lukača Ugostiteljsko-turistička zona (vinogradarstvopodrumarstvo) sjeverno od Venja Ugostiteljsko-turistička zona (vinogradarstvopodrumarstvo) sjeverno od Vetova Ugostiteljsko-turističke zone (seoski turizam) istočno od Bjeliševca Ugostiteljsko-turističke zone (seoski turizam) južno od Lukača Ugostiteljsko-turističke zone (seoski turizam) istočno od Kutjeva Ugostiteljsko-turističke zone (seoski turizam) sjeverno od Venja Ugostiteljsko-turističke zone (seoski turizam) sjeverno od Gradišta /kamp, autokamp Ugostiteljsko-turistička i športsko-rekreacijska zona Novo Zvečevo Ugostiteljsko-turistička i rekreacijska zona "Oblakovac" Ugostiteljsko-turistička i rekreacijska zona "Perenci" Ugostiteljsko-turistička i rekreacijska zona "Striježevica" 0,4 do 10 soba T5 0,1 do 10 soba T5 1,5 do 10 soba T5 0,5 do 10 soba T5 0,4 do 10 soba T5 0,8 do 10 soba T5 2,8 do 10 soba T5 1,1 do 10 soba T5 0,6 do 10 soba T5 0,3 do 10 soba T5 2,0 do 10 soba/ autokamp T3, T5 25,0 40 kreveta T1, T2 1,0 do 10 soba T5 3,0 do 10 soba T5 3,6 do 10 soba T5 Ugostiteljsko-turistička zona Eko Oblakovac 2,7 do 10 soba T5 Ugostiteljsko-turistička zona "Kamenski Vučjak" 5,9 do 10 soba T5 Ugostiteljsko-turistička zona "Striježevica" 1,8 do 10 soba T5 Ugostiteljsko-turistička zona uz naselja Brestovac 5,0 do 10 soba T5 Ugostiteljsko - turistička zona "Leštat" 2,6 do 10 soba T5 Ugostiteljsko - turistička zona "Kuzma" 0,23 do 10 soba T5 Ugostiteljsko - turističko gospodarske zone "Ribnjaci" 21,1 do 10 soba T5 Ugostiteljsko - turistička zone "Sovski Dol" 2,4 20 kreveta T2, T5 Jakšić Turističko rekreacijska zona "Eminovački lug" 9,4 do 10 soba/autokamp T5, T3 Kaptol Velika Turističko-rekreacijska zona Dubočanka 8,4 autokamp T3 Ugostiteljsko-turističko zona "Radovanci" 6,21 40 kreveta T1, T2, T5 Golf igralište "Radovanci" 87,0 bez smještaja R1 U istom članku iza stavka 3. dodaju se novi stavci 4., 5. i 6. koji glase: "Kod realizacije svih navedenih zona potrebno je osigurati da građevine ugostiteljsko-turističke namjene, zajedno sa pratećim i dugim građevinama koje se nalaze unutar područja vrlo visoke i visoke vrijednosti krajobraza svojim oblikom, visinom i materijalima gradnje odgovaraju lokalnom kontekstu i ne smiju biti vizualna dominantna u okolici. Okolicu objekata i parcele potrebno je krajobrazno urediti u skladu s lokalnim kontekstom i pravilima struke. Građevine unutar zona ugostiteljsko - turističkih namjena, koje su smještene na poplavnom području trebaju se graditi na način da se zaštite od poplava. Potrebno je osigurati da područja ugostiteljsko-turističke namjene koja se nalaze na vrijednom obradivom tlu budu realizirana u skladu s važećim Zakonom o poljoprivrednom zemljištu, odnosno čl. 64. ovog Plana, a kao dokaz je, u pripremnoj fazi projekta, moguće provesti dodatno ispitivanje kvalitete zemljišta na konkretnoj lokaciji." 7

8 Grad Članak 16. U članku 119c. iza stavka 6. dodaju se novi stavci 7., 8. i 9. koji glase: "Golf igrališta koja se nalaze unutar područja vrlo visoke, visoke i umjerene vrijednosti krajobraza potrebno je kontekstualno prilagoditi okolici i ograničiti samo na servisne objekte za potrebe golfa. Oblikovanje područja golf terena mora pratiti krajobrazne uzorke neposredne okolice. Na projektnoj razini osigurati da ne dođe do onečišćenja okolnog šumskog područja pri čemu je potrebno obraditi moguć utjecaj na PP Papuk, s posebnim naglaskom na kumulativni utjecaj s postojećim i planiranim obližnjim zahvatima. Na svim planskim razinama potrebno je osigurati očuvanje i zaštitu (zabrana sječe) šume koja se nalazi unutar obuhvata golf igrališta Kutjevo u Parku prirode Papuk." Članak 17. U točki 5. postavka 1. stavka 1. članka 119d. iza riječi "sport" dodaje se zarez te riječi "rekreativne konjičke staze i sl.". U stavku 2. istog članka iza riječi "dresurnom" dodaje se zarez te se riječ "jahanju" zamjenjuje s riječi "rekreativnom". U stavku 10. istog članka iza riječi "obuhvaća" briše se zarez te tekst "najvećim dijelom," Na kraju stavka 10. istog članka briše se točka te se dodaje tekst koji glasi: "te trajno zadržava svoj status i obilježja funkcije, iako se funkcija zbrinjavanja i uzgoja konja omogućava prelocirati i na druge lokacije u planiranim novim objektima unutar obuhvata zone." Članak 18. U članku 124d. iza stavka 3. dodaje se novi stavak 4. koji glasi: "Građevine koje se grade unutar gospodarskih zona koje su smještene na poplavnom području moraju se graditi na način da se zaštite od poplava." Članak 19. Članak 124g. mijenja se i glasi: "Zone gospodarske namjene preko 15 ha prikazane su u kartografskom prikazu "Korištenje i namjena prostora" te su zadane u sljedećoj tablici: Tablica 7. Planirana izdvojena građevinska područja gospodarskih zona na području Požeško-slavonske županije JLS Požega Gospodarske zone Površina (cca) ha Alaginci - Požega 21,3*? Požega sjever 72* Pakrac Pakrac 5 17,6 Kusonje 24,7 Lipik I 39,8 Lipik Lipik II 16,3 Lipik III 33,2* Lipik IV 79,0 Pleternica II 120,5 Pleternica Ivanin dvor 18,3 Resnik 20,0* Kutjevo Kutjevo 43,5* 8

9 Općina Brestovac Brestovac 19,5 Čaglin Čaglin 15,6 Jakšić Jakšić 16,9 Kaptol - - Velika - - * kako bi se osigurala usklađenost prostorno-planska dokumentacije na svim razinama, površine navedene za ove zone obuhvaćaju cjelokupno područje zajedno s površinama drugih namjena koje su već sada definirane i prikazane kao zasebne u ovom planu (npr. prometnice, zelene površine i sl.), ali koje će se dalje razrađivati zajednički, u cijelosti detaljnijim planovima. Ostala izdvojena građevinska područja gospodarskih zona proizvodne, poslovne, poljoprivredne i slične namjene manja od 15 ha osnivaju se, određuje i/ili prikazuju PPUO/G-ovima na osnovi detaljnijih analiza. Pri tome je kao kriterij u obzir potrebno uzeti blizinu naselja, prometnu povezanost, kvalitetu tla, smjer dominantnih vjetrova i sl. Realizacijom gospodarske zone Lipik IV doći će do značajne prenamjene dijela vrijednog poljoprivrednog zemljišta (P2) zbog čega je potrebno osigurati kompenzacijske mjere privođenja poljoprivrednoj namjeni zemljišta koje se trenutno ne koristi u poljoprivredne svrhe u istoj površini koja je zauzeta ovom gospodarskom zonom. Potrebno je i izvršiti komasaciju (okrupnjavanje) poljoprivrednih čestica kojima će se nadomjestiti gubitak poljoprivrednog zemljišta predviđenog za izgradnju gospodarske zone pri čemu je rješavanje navedenih problema kompleksno i dugoročno pitanje koje ne treba utjecati na pribavljanje dokumentacije (potrebnih studija, akata temeljem kojih se može pristupiti gradnji građevinskih dozvola i sl.), kao niti na samu realizaciju zahvata u zoni. Za gospodarske zone koje se planiraju uz vodotoke i tako, ovisno o stvarnoj namjeni i korištenju unutar samih zona te načinu ispuštanja otpadnih voda, mogu imati eventualno negativan utjecaj na ekološku mrežu, što se može očitovati kroz onečišćenje vodotoka, a time i kroz utjecaj na ciljne vrste - običnu lisanku i potočnog raka, obavezno je kroz mjere ublažavanja utjecaja osigurati zaštitu ovog područja ekološke mreže. Za gospodarske zone koje zahvaćaju pojedina staništa i stanište tipove, kao što su npr. Pakrac 5 i Kusonje, potrebno je provesti dodatna istraživanja i utvrditi stvarno stanje na terenu te na osnovu rezultata po potrebi i korekciju obuhvata zone na razini PPUO/G-a, odnosno izbacivanje travnjačkih i/ili drugih staništa. Potrebno je osigurati faznost realizacije i izgradnje gospodarskih zona unutar područja pojedinih jedinica lokalne samouprave kako bi se prirodna staništa ili poljoprivredno zemljište pretvaralo u građevinsko zemljište sukladno stvarnim potrebama." Članak 20. Iza članka 131. dodaje se novi članak 131a. koji glasi: "Građevine za iskorištavanje obnovljivih izvora energije te manje vjerske i rekreacijske građevine mogu se smještati na zemljištu I. i II. bonitetne klase ukoliko u blizini nema prikladnog niže vrijednog poljoprivrednog zemljišta, odnosno ukoliko postoje interes za izgradnju objekata i drugi opravdani uvjeti za takav smještaj - npr. nemogućnost korištenja zemljišta u poljoprivredne svrhe (oblik zemljišta, blizina prometnice i sl.), imovinsko-pravni odnosi, izniman (npr. memorijalni, vjerski, turistički) značaj područja i sl., a kada bi troškovi dislokacije na niže vrijedno poljoprivredno zemljište premašivali opravdanost nepoljoprivredne investicije. Sve navedeno u ovom, kao i u prethodnom članku mora biti realizirano u skladu s čl. 64, ovih Odredbi te s odredbama važećeg Zakona o poljoprivrednom zemljištu." Članak 21. Na kraju članka 136. briše se točka te se dodaje zarez i nova točka 10. koja glasi: "10. smještaj zahvata planirati na vizualno najmanje moguće istaknutom te uz minimalno zadiranje u okolni pokrov prilikom izgradnje." 9

10 Članak 22. U članku 137. dodaje se novi stavak 1. koji gasi: "Nakon prestanka rada potrebno je osigurati izradu projekta sanacije za sva eksploatacijska polja, kao i provedbu tehničke i biološke sanacije te obnovu staništa nalik onom koje je bilo na tom prostoru prije početka eksploatacije." Dosadašnji stavak 1. postaje stavak 2. Iza novog stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji gasi: "Potrebno je osigurati da drugi zahvati potrebni za funkcioniranje eksploatacijskih polja (npr. pristupne prometnice) u najmanjoj mogućoj mjeri uzrokuju prenamjenu ili fragmentaciju staništa. U tu svrhu, prilikom planiranja potrebne infrastrukture za funkcioniranje istražnih prostora i eksploatacijskih polja potrebno je prvenstveno koristiti postojeće prometnice i ostalu šumsku infrastrukturu." Dosadašnji stavak 2. postaje stavak 4. Članak 23. U podstavku 18. stavka 1. čl broj "100,0" zamjenjuje se brojem "500,0". U podstavku 19. istog stavka i članka iza riječi "mikroakumulacije" dodaje se tekst "/retencije". Članak 24. U članku 160. dodaje se novi stavak 3. koji glasi: Na području Grada Lipika planira se izgradnja matičnog kolosijeka povezivanjem na postojeću željezničku prugu II 206 Banova Jaruga Pčelić iz kolodvora Lipik. Članak 25. Članak 170. mijenja se i glasi: "Uvjetna ograničenja za gradnju malih hidroelektrana nalažu obvezu osiguranja ekološki prihvatljivog minimalnog protoka nizvodno od zahvata pri čemu je, prilikom njegovog određivanja potrebno uzeti u obzir i ostakle/sve zahvate malih hidroelektrana koje se planiraju na pojedinom vodotoku. Sve zahvate i objekte malih hidroelektarana za koje se daljnjom dokumentacijom i analizom utvrdi postojanje značajnijih rizika od negativnih utjecaja na prirodne, okolišne i krajobrazne vrijednosti moguće je planirati samo na postojećim lokacijama te pregradama i vodnim stepenicama bez povećanja njihovih dosadašnjih gabarita." Članak 26. Stavak 1. članka 171. mijenja se i glasi: "Za ublažavanje utjecaja malih hidroelektrana potrebno je osigurati riblje staze pri čemu je potrebno težiti uspostavljanju "prirodnih ribljih straza" te korištenju "fish friendly" turbina gdje god je to moguće." U stavku 2. istog članka iza riječi: "provesti" dodaju se riječi "i sve druge". Članak 27. U članku 172. iza stavka 3. dodaje se novi stavak 4. koji glasi: "Pri izgradnji ovog dalekovoda treba obratiti pozornost na uređenje zaštitnog vjetrobranog/suncobranog pojasa na novostvorenim rubovima sastojina sadnjom autohtonih vrsta drveća i grmlja, a pristupne putove održavati upotrebljivim i redovito čistiti radi učinkovite zaštite od požara, jednako kao i koridor dalekovoda iz istog razloga." 10

11 Članak 28. U stavku 1. čl. 176a. iza riječi "mrežu" briše se zarez i dodaje se tekst: "izvodit će se putem izgradnje susretanih objekata i spojne elektroenergetske infratsrukture (dalekovoda) između tih objekata i postrojenja u nadležnosti ovlaštenog elektroprivrednog poduzeća/tvrtke, a". U istom članku,iza stavka 2. dodaje se stavak 3. koji glasi: "Posebni uvjeti za izgradnju objakta obnovljivih izvora energije izdaju se pojedinačno, ovisno o vrsti objekta, a prema postojećim tehničkim propisima od strane nadležnog tijela iz prethodnog stavka." Članak 29. U članku 176b. dodaje se novi stavak 4. koji glasi: "U slučaju potrebe, iznimno je moguće planirati izmicanje pojedinih elektroenergetskih objekata (dalekovoda, NN mreža i sl.). pri čemu je neophodna prethodna izgradnja novih elektroenergetskih objakata koji će u cijelosti preuzeti konzum objekata koji se uklanjaju." Članak 30. U članku 177. dodaje se novi stavak 3. koji glasi: "Za potrebe energetike na tom naponskom nivou, moguće je planirati neophodnu izgradnju elektroenergetskih objekata (dalekovoda, trafostanica i niskonaponskih distributivnih mreža) uz prethodno izmještanje postojećih dalekovoda koji prelazi preko samih zona i/ili objekata. Sama izvedba elektroenergetskih objekata (trafostanica i sl.) definirat će se za svaku pojedinu lokaciju. Na područjima koja se rješavaju urbanističkim planovima uređenja istima je propisan način na koji se treba izvesti elektroenergetska mreža (uklanjanje, izmještanje i kabliranje postojećeg KDV te izgradnja novih trafostanica)." Članak 31. U članku 179. dodaju se novi stavci 3., 4. i 5. koji glase: "Iznimno je nove dalekovode moguće izvoditi i kao zračne, i to zbog specifičnih lokacijskih uvjeta te kada je kabelsko vođenje tehnički znatno teže izvesti, odnosno kada to iziskuje znatna financijska sredstva. Također i dalekovodi (elektroenergetski vodovi) koji se izmiču, odnosno grade, po potrebi mogu biti u kabelskoj (KDV), odnosno zračnoj (ZDV) izvedbi, a što će se definirati u sklopu izdavanja posebnih uvjete tj. suglasnosti od nadležnog tijela. Na taj način će biti definirana i izgradnja trafostanica u kabelskoj (KTS) ili stupnoj izvedbi (SBTS, ŽSTS ili sl). Niskonaponska mreža također može biti u zračnoj, odnosno kabelskoj izvedbi. Ukoliko se gradi u zračnoj izvedbi, mreža treba biti u izvedbi na betonskim ili nekim drugim, tehničkom izvedbom prihvatljivim stupovima, koji ne ugrožavaju sliku naselja ili krajolika, a koje je ovješen SKS odgovarajućeg presjeka." Članak 32. U stavku 1. članka 186. iza podstavka 3. dodaje se novi podstavak 4. koji glasi: " - magistralni plinovod Omanovac Daruvar DN 200/50," Dosadašnji podstavak 4. postaje podstavak 5. Članak 33. U članku 195b. zarez iza riječi "prostor" zamjenjuje se točkom, a ostatak rečenice se briše. U istom članku dodaju se novi stavci 2., 3., 4., 5., 6. i 7. koji glase: "Vjetrofarme, vjetroelektrane, vjetroturbine, vjetrogeneratora te ostale jedinice i postrojenja za iskorištavanje energije vjetra moguće je planirati izvan ili unutar granica građevinskog područja u sklopu gospodarskih zona. 11

12 Jedinice, polja i postrojenja za iskorištavanje sunčeve energije (kao što su solarne elektrane, fotonaponske ćelije na stupovima i sl.) moguće je planirati u proizvodnim zonama unutar granica građevinskog područja ili u izdvojenim građevinskim područjima gospodarskih zona. Kada se na razini PPUG/O-a osnivaju nova građevinska područja sa svrhom smještaja solarnih elektrana ili fotonaponskih ćelija na stupovima, ta područja ne smiju se planirati na način da se ugroze ciljevi očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže. U svrhu iskorištavanja sunčeve energije na sve je, postojeće i planirane građevine drugih namjena (unutar i izvan granica građevinskog područja), moguće postavljati solarne kolektore i/ili fotonaponske ćelije te drugu potrebnu opremu kako za proizvodnju električne energije za vlastite potrebe, tako i u komercijalnu svrhu i dalju distribuciju. Dozvoljeno je i postavljanje solarnih kolektora i/ili fotonaponskih ćelija te druge potrebne opreme na građevnu česticu uz glavnu građevinu kada se isti grade kao pomoćne građevine za potrebe te građevine. Preporuka ovog Plana je da se kao rješenje za proizvodnju električne energije iz energije sunca koristi upravo rješenje postavljanja solarnih kolektora i/ili fotonaponskih ćelija na krovove građevina iz stavka 4. ovog članka gdje god je to moguće." Članak 34. U članku 195f. stavak 1. mijenja se i glasi: "Građevine za iskorištavanje obnovljivih izvora energije koje se mogu graditi izvan granica građevinskog područja su građevine za iskorištavanje energije vjetra, geotermalne energije, energije nastala iz drvnog ili biljnog otpada (prerada biomase)." U istom članku iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi: "U svrhu iskorištavanje sunčeve energije, izvan granica građevinskog područja, dozvoljeno je samo koristiti postojeće i planirane građevine drugih namjena na koje se može postavljati oprema potrebna za iskorištavanje obnovljive energije sunca. Samostalna postrojenja i građevine za iskorištavanje sunčeve energije, kao što su solarne elektrane i/ili fotonaponske ćelije na stupovima, nije dozvoljeno graditi izvan granica građevinskog područja." Članak 35. Iza članka 195f. dodaju se novi članci 195g. i 195h. koji glase: "(195g.) Maksimalna površina namijenjena za izgradnju i postavljanje postrojenja/građevina za iskorištavanje obnovljivih izvora energije ne smije biti veća od 10 ha. (195h.) Sve građevine za iskorištavanje obnovljivih izvora energije izvan građevinskog područja moraju se locirati na način da se uklope u prirodni krajolik i da svojim položajem ne sprečavaju vrijedne vizure." Članak 36. U članku 198. iza stavka 1. dodaju se novi stavci 2., 3. i 4. koji glase: "Zbog prepoznatih problema uzrokovanih poplavama i sušama lokacije za akumulacije/retencije određene Vodoprivrednom osnovom predstavljaju rezervaciju prostora na temelju prethodno provedenih istraživanja. Detaljan položaj, oblik i granice planiranih retencija/akumulacija utvrdit će se projektnom dokumentacijom nakon čega će se moći utvrditi i njihov stvarni utjecaj na sastavnice okoliša i prirode. Potrebno je analizu te preispitati opravdanost zahvata s aspekta zaštite ljudi, realnih potreba za navodnjavanjem, ali i s aspekta zaštite cjelokupnog okoliša. Pri tome treba uzeti u obzir i druge metode zaštite od poplava. Posebno je potrebno obratiti pozornost na lokacije mikroakumulacija Rosinac, Hajderovac, Orahovica, Zlostop, Rogoljica, Stražemanka, Saračevac, Venje, Radovanka i Šumetlica. 12

13 Kao mjera zaštite prostora određuje se, sukladno analizi, i faznost izgradnje prema potrebama i prioritetima te u smislu mogućnosti davanja prednosti izvođenju retencija u prvoj fazi, dok se akumulacije izvode u nastavku, u slijedećoj fazi kada se to pokaže potrebnim. Navedeno se ne odnosi na koncepcijske akumulacije (Londža, Vrbova, Kamenska i Kaptolka) koje su ključni objekti za obranu od poplava na nivou cijele Županije. Ostale lokacije predviđene za obranu od poplava i sa svrhom zaštite od poplava treba nastojati maksimalno koristiti u funkciji retencija gdje god je to moguće." Članak 37. U članku 199. iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi: "U suradnji s nadležnom podružnicom "Hrvatskih šuma" d.o.o. potrebno je odrediti mjere za sprečavanje većih krčenja šuma te izgradnju akumulacija/retencija uskladiti sa šumskogospodarskim planovima na način da se tijekom uspostave akumulacija/retencija ne provode oplodne sječe, pogotovo dovršni sjekovi, kako bi se mogućnost erozije okolnog područja spriječila u najvećoj mogućoj mjeri. " Dosadašnji stavci 2. i 3. postaju stavci 3. i 4. Članak 38. Članak 204. mijenja se i glasi: "Radi očuvanja i održavanja zaštitnih hidromelioracijskih i drugih vodno gospodarskih objekata i održavanja vodnog režima nije dozvoljeno obavljati aktivnosti iz članka 126. Zakona o vodama, odredbi drugih posebnih propisa, odnosno posebnih zakona i propisa koji će u budućnosti regulirati i određivati režim korištenja prostora vodnih građevina. Projektnom dokumentacijom potrebno je osigurati ekološki prihvatljiv minimum u vodotocima nizvodno od zahvata retencija/akumulacija." Članak 39. U članku 211. iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi: "U prostornim planovima nižeg reda moguće je planirati priključenja na uređaje za pročišćavanje otpadnih voda većih kolektorskih sustava i za ona naselja za koja to nije predviđeno ovim Planom, gdje god se to pokaže moguće i opravdano, što kao rješenje može zamijeniti pojedine samostalne ili zajedničke sustave za odvodnju otpadnih voda. Istovremeno, naselja planirana ovim Planom za priključenje na veće kolektorske sustave, a koja se iz opravdanih razloga ne mogu priključiti na iste, mogu pitanje odvodnje riješiti putem lokalnih ili zajedničkih sustava odvodnje dok se ne steknu preduvjeti za priključenje na kolektorski sustav." Članak 40. U članku 212. iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi: "Kako bi se smanjio kumulativni pritisak na pojedine vodotoke na kojima se planira veći broj uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, predlaže se odrediti faznost izgradnje, ovisno o utvrđenim potrebama i prioritetima." Članak 41. Na kraju članka 213. dodaje se rečenica koja glasi: "S ciljem očuvanja bioraznolikosti potrebno je osigurati rješavanje problema odvodnje otpadnih voda na razini zone ili pojedinačnih sadržaja." Članak 42. Iza članka 213. dodaje se članak 213a. koji glasi: "Prilikom izgradnje prometnica i planiranog industrijskog (matičnog) kolosijeka koji ulaze u neku od zona sanitarne zaštite izvorišta/crpilišta (ili preventivne zaštite) potrebno je planirati izgradnju kontrolirane odvodnje i odgovarajućeg pročišćavanja oborinskih onečišćenih voda prije ispuštanja u prirodni prijamnik." 13

14 Članak 43. Iza članka 229. dodaju se članci 229a., 229b., 229c., 229 d. i 229e. koji glase: "(229a.) Prostornim planovima užih područja potrebno je osigurati oblikovanje objekata i ostalih elemenata zahvata na način da se vizualno ne ističu i ne dominiraju okolicom. U blizini vizualno najistaknutijih elemenata zahvata potrebno je zasaditi zelene barijere. Prilikom sadnje upotrebljavati isključivo autohtoni biljni materijal karakterističan za neposrednu okolicu. (229b.) Prilikom izgradnje vodnih površina, jezera, ribnjaka, a osobito retencija/akumulacija u krajobrazno vrijednom području, potrebno je obale oblikovati u skladu s krajobraznim uzorcima iz neposredne okoline te izbjegavati pravolinijsko oblikovanje. Na obali je potrebno izvršiti sadnju stablašica i grmlja u svrhu stabilizacije obale te povećanja vrijednosti krajobrazne slike. Vanjska obloga vizualno istaknutih dijelova građevine mora materijalom odgovarati lokalnom kontekstu. Planirane zahvate poželjno je iskoristiti za stvaranje atraktivnih prostora namijenjenih boravku posjetitelja, a u svrhu odmora i rekreacije. (229c.) Kod izgradnje planiranih prometnica koje se nalaze u vrijednom i visoko vrijednom krajobraznom tipu potrebno je: - što manje zadirati u prirodni pokrov, - zelenim barijerama spriječiti negativne vizualne utjecaje, - za sanaciju strmina izbjegavati mlazni beton, - prilikom krajobraznog uređenja upotrebljavati autohtone biljke i lokalne materijale, - izbjegavati pravolinijsku sječu šuma te sanirati šumski rub nakon izgradnje, - iskoristiti pogodna mjesta za izgradnju odmorišta i vidikovaca - prilikom definiranja točne trase cesta nastojati maksimalno iskoristiti postojeće ceste. (229d.) Na lokaciji planiranog odlagališta građevinskog otpada "Vidovci" potrebno je u najmanjoj mogućoj mjeri zadirati u okolni šumski pokrov, izbjegavati linijsku sječu stabala te sadnjom sanirati šumski rub. Nakon završetka rada zahvata ili pojedinih etapa područje je potrebno biotehnički sanirati. (229e.) Što hitnije je potrebno izvršiti zatvaranje i sanaciju svih odlagališta otpada koja se trenutno još uvijek koriste/divljih odlagališta otpada. Gdje god je moguće potrebno je predvidjeti biološku sanaciju i kreiranje staništa nalik okolnom prirodnom." Članak 44. Iza članka 244b. dodaje se novi članak 244c. koji glasi: Prilikom definiranja točne lokacije uređaja za pročišćavanje otpadnih voda na razini prostornih planova uređenja gradova i općina predlaže se, gdje god je moguće, izmaknuti uređaje od vrijednih prirodnih staništa i stanišnih tipova." Članak 45. U članku 247. tekst "u postupku izdavanja lokacijske dozvole" briše se te se prije riječi "ishoditi" dodaje novi tekst koji glasi " prije realizacije zahvata, odnosno izgradnje". U točki 1. članka 248. podtočka e) se briše. Članak 46. Točka 2. istog članka mijenja se i glasi: Područje predviđeno za zaštitu je: a) posebni (floristički) rezervat (unutar granica PP Papuk) Turjak-Mališćak-Pliš-Lapjak 14

15 Članak 47. U članku 251. dodaju se novi stavci 4. i 5. koji glase: "Prije izgradnje unutar Parka prirode Papuk potrebno je ishoditi uvjete zaštite prirode od nadležnog tijela, a sva izgradnja unutar ugostiteljsko - turističkih zona, golf igrališta, kao i realizacija svih drugih zahvata unutar Parka prirode Papuk mora odgovarati uvjetima zaštite prirode izdanih od nadležnog tijela sukladno zakonima i propisima. Pri tome je prilikom izgradnje infrastrukture te korištenja prostora potrebno spriječiti zadiranje u okolna prirodna staništa." Članak 48. Iza članka 251. dodaju se novi članci 251a., 251b. i 251c. koji glase: "(251a.) Prilikom izrade PPPPO PP Papuk potrebno je dodatno valorizirati predmetni prostor te dozvoliti smo sadržaje koji neće imati utjecaja na prirodne vrijednosti i prirodne procese. U ugostiteljsko-turističkim i rekreacijskim zonama koje imaju utjecaj na neke od sastavnica okoliša unutar Parka prirode Papuk, a koje su takvima ocjenjene kroz Stratešku studiju o utjecaju na okoliš Prostornog plana Požeško-slavonske županije (kao što su npr. zona istočno od Kutjeva, Leštat, Nevoljaš, Zvečevo) potrebno je, prilikom izrade PPPPO PP Papuk i PPUO/G, ograničiti moguće sadržaje na predmetnom području, a sukladno provedenim analizama, pribavljenim uvjetima te zakonskim i podzakonskim propisima. Prostor se može koristiti za rekreacijske i slične svrhe, no sadržaji ne smiju imati utjecaja na prirodne vrijednosti i prirodne procese (bez utjecaja na staništa, odnosno bez krčenja šume). Pri tome je potrebno preispitati potrebu povećanja gabarita zatečenih objekata na lokacijama gdje oni postoje. (251b.) Prilikom izrade PPPPO PP Papuk potrebno je preispitati i valorizirati potrebu izgradnje, odnosno obnove skijaških staza "Nevoljaš" i "Zvečevo", kao i stvarne mogućnosti obzirom na klimatske uvjete. Pri tome treba uzeti u obzir i mogućnost maksimalnog iskorištavanje prirodnih uvjeta te izbjegavanje korištenja umjetnog zasnježivanja, kao i izgradnju akumulacija za potrebe zasnježivanja. S obzirom na rezultate takve analize, treba odabrati najpovoljniju lokaciju (i s aspekta zaštite okoliša i prirode). U dokumetaciji iz područja zaštite okoliša za predmetne zahvate potrebno je ocijeniti kumulativni utjecaj skijaške staze i okolnih zahvata na bioraznolikost i temeljne vrijednosti Parka prirode. Prilikom određivanja točne lokacije i obuhvata skijaške staze "Nevoljaš" potrebno je osigurati da staza zadrži postojeće gabarite. Na projektnoj je razini potrebno osigurati zaštitu šuma u vidu uspostave rubnog zaštitnog vjetrobrano-svjetlobranog pojasa na rubovima sastojina uz skijašku stazu te da se kroz određenu infrastrukturu zauzima manje šume, a više šumska zemljišta. (251c.) Na lokaciji izletničko rekreacijskog područja "Sovski Dol" koje zahvaća i područje zaštićenog krajobraza "Sovsko jezero" potrebno je, na razini PPUO/G-a, preispitati i definirati način korištenja i izgradnju potrebne infrastrukture samog područja. Aktivnosti unutar tog područja ne planirati na području šume posebne namjene, odnosno dozvoliti one aktivnosti koje su u skladu s posebnim zakonima i propisima." Članak 49. U članku 258c. mijenja se i glasi: "U Hrvatskoj je Ekološka mreža propisana Zakonom o zaštiti prirode, a proglašena Uredbom o proglašenju ekološke mreže (Narodne novine br. 109/07). Prema toj Uredbi područje obuhvaćeno predmetnim planom nalazi se u Nacionalnoj ekološkoj mreži RH i obuhvaća niz područja važnih za divlje svojte i staništa te nekoliko međunarodno važnih područja za ptice. Ekološka mreža predstavlja sustav međusobno povezanih ili prostorno bliskih ekološki značajnih područja važnih za ugrožene vrste i staništa, koja uravnoteženom biogeografskom raspoređenošću značajno pridonose očuvanju prirodne ravnoteže i biološke raznolikosti. Za područja ekološke mreže potrebno je provoditi smjernice za zaštitu ciljeva očuvanja za svako od područja, a koja su propisana Uredbom iz prethodnog stavka i čija provedba osigurava postizanje i održavanje povoljnog stanja ciljeva očuvanja svakog područja ekološke mreže. 15

16 Natura 2000 je ekološka mreža sastavljena od područja važnih za očuvanje ugroženih vrsta i stanišnih tipova Europske unije. Njezin cilj je očuvati ili ponovno uspostaviti povoljno stanje više od tisuću ugroženih i rijetkih vrsta te oko 230 prirodnih i poluprirodnih stanišnih tipova. Natura 2000 se temelji na EU direktivama, područja se biraju znanstvenim mjerilima, a kod upravljanja tim područjima u obzir se uzima i interes i dobrobit ljudi koji u njima žive. Funkcionalnost ekološke mreže osigurana je zastupljenošću njezinih sastavnica. Područja ekološke mreže sukladno EU ekološkoj mreži Natura 2000 podijeljena su na područja važna za divlje svojte i stanišne tipove (potencijalna "SAC" područja Special Areas of Conservation) te međunarodno važna područja za ptice (potencijalna "SPA" područja Special Protection Areas). Dijelovi ekološke mreže povezuju se prirodnim ili umjetnim koridorima. Ekološki koridor je ekološka sastavnica ili niz takvih sastavnica koje omogućuju kretanje populacijama živih organizama od jednog lokaliteta do drugog. Zaštita prirode na području Europske unije regulirana je dvjema direktivama: Direktivom o pticama i Direktivom o staništima. S trenutkom pristupa Europskoj uniji, Republika Hrvatska ima obvezu provedbe Direktive o pticama i Direktive o staništima na svom teritoriju. Velik dio odredbi ovih Direktiva već je prenijet u Zakon o zaštiti prirode. Direktiva o pticama (Directive 2009/147/EC) zahtijeva očuvanje dovoljno prostranih i raznolikih staništa za njihov opstanak. Također se zabranjuju načini masovnog i neselektivnog lova te iskorišćivanje, prodaja ili komercijalizacija većine ptičjih vrsta. Načinjene su određene iznimke radi sporta i lova, a dopušta se članicama učiniti iznimke u slučajevima kada ptice predstavljaju ozbiljnu opasnost za sigurnost i zdravlje ljudi ili drugih biljaka i životinja, te kad nanose velike gospodarske štete. Pojedine zemlje obvezne su utvrditi i zaštiti dovoljan broj i u dovoljnoj površini najpovoljnijih područja za zaštitu ptičjih vrsta iz Dodatka I Direktive - SPA područja (Special Protection Areas - Područja posebne zaštite) koja postaju sastavni dio Natura Cilj je Direktive o staništima (Council Directive 92/43/EEC)doprinijeti očuvanju biološke raznolikosti članica EU kroz zaštitu prirodnih staništa i divlje flore i faune. Glavni način ostvarenja ovog cilja jest uspostavljanje ekološke mreže područja Natura Mrežu Natura 2000 čine područja koja se izdvajaju temeljem Direktive o pticama (SPA), kao i područja koja se izdvajaju temeljem Direktive o staništima - SCI područja (Sites of Community Importance - Područja od značaja za Zajednicu), odnosno SAC područja (Special Areas of Conservation - Posebna područja očuvanja). Danom ulaska u EU Hrvatska je Europskoj komisiji bila dužna predati nacionalnu listu SCI područja koja, nakon stručnog vrednovanja, Europska komisija službeno proglašava. Nakon proglašenja SCI područja zemlje članice imaju šest godina tijekom kojih moraju uspostaviti sustave upravljanja ovim područjima i proglasiti ih SAC područjima. Ova područja (SCI/SAC) značajna su za očuvanje ugroženih vrsta (osim ptica) i stanišnih tipova koji su navedeni u dodacima Direktive, u tzv. povoljnom statusu očuvanosti. Prilikom upravljanja područjima Natura 2000, osim znanstvenih, uzimaju se u obzir i gospodarski, društveni i kulturni zahtjevi te regionalne i lokalne značajke. Zaštita područja provodi se ocjenjivanjem utjecaja pojedinih planova i zahvata, provođenjem planova upravljanja te ugovornim i drugim aranžmanima s vlasnicima i korisnicima zemljišta kroz koje se osigurava primjena odgovarajućih zaštitnih mjera. Hrvatska je na dan pristupa EU morala predati i popis predloženih područja za Natura 2000 s odgovarajućom bazom podataka o svakom pojedinom području. Neke je vrste za koje je utvrđeno područje ekološke mreže potrebno strogo zaštititi, dok druge uživaju status zaštićenih vrsta čije se populacije smiju eksploatirati uz stalan nadzor." Članak 50. Iza članka 258c. dodaju se novi članci 258d., 258e. i 258f. koji glase: "(258d.) Namjene prostora planirati na način da se izbjegne značajan negativan utjecaj pojedine namjene prostora na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže. Sukladno mehanizmu EU Direktive o staništima, Zakon o zaštiti prirode propisuje da se dijelovi ekološke mreže mogu štititi kao posebno zaštićena područja ili provedbom planova upravljanja, kao i kroz postupak ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu svakog ugrožavajućeg zahvata. Članak 6. Direktive o staništima propisuje obvezu ocjene prihvatljivosti svakog plana ili zahvata koji sam ili u kombinaciji s drugim planovima ili zahvatima može imati značajan utjecaj na ciljeve očuvanja područja ekološke mreže Natura

17 Sukladno Direktivi o staništima, postupak ocjene prihvatljivosti primjenjuje se i na područja izdvojena u mrežu sukladno Direktivi o pticama (tzv. SPA područja). Pri tome nije važan smještaj zahvata, odnosno je li zahvat smješten u samom Natura 2000 području ili izvan njega, mogući utjecaj na ciljeve očuvanja je taj koji pokreće postupak ocjene prihvatljivosti. Budući da se svako Natura 2000 područje u mrežu uključuje s ciljem očuvanja određenih vrsta i stanišnih tipova, u postupku ocjene prihvatljivosti utvrđuje se utjecaj plana ili zahvata upravno na one vrste i stanišne tipove zbog kojih je područje uključeno u mrežu. Ukoliko se u postupku ocjene prihvatljivosti utvrdi da zahvat, unatoč predviđenim mjerama ublažavanja, ima značajan negativan utjecaj na ciljeve očuvanja Natura 2000 područja, zahvat je potrebno odbiti. Ukoliko ne postoje alternativna rješenja, ovakav negativno ocijenjen zahvat moguće je dopustiti u slučaju kada je utvrđen prevladavajući javni interes, uključujući i onaj socijalne i gospodarske naravi, i to uz Zakonom utvrđene kompenzacijske uvjete. Važan mehanizam je i mogućnost sklapanja ugovora s vlasnicima i ovlaštenicima prava na područjima ekološke mreže, uz osiguranje poticaja za one djelatnosti koje doprinose očuvanju biološke raznolikosti. Područja Ekološke mreže RH/Natura 2000 na području Požeško-slavonske županije prikazana su na kartografskom prikazu br. 3C. (258e.) Potrebno je provoditi smjernice za mjere zaštite područja ekološke mreže propisane Uredbom o proglašenju ekološke mreže te donijeti i provoditi Plan upravljanja s ciljem očuvanja svakog područja ekološke mreže, te očuvanja biološke i krajobrazne raznolikosti i zaštite prirodnih vrijednosti. Izvršiti inventarizaciju vrsta i staništa te provoditi praćenje stanja (monitoring) kvalifikacijskih vrsta i stanišnih tipova u pojedinim područjima ekološke mreže. Svi planovi, programi i/ili zahvati koji mogu imati značajan utjecaj na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže podliježu ocjeni prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu, sukladno članku 36. Zakona o zaštiti prirode i članku 3. Pravilnika o ocjeni prihvatljivosti plana, programa i zahvata za ekološku mrežu (Narodne novine br. 118/09). Od zahvata koji mogu imati negativan utjecaj na područja ekološke mreže posebice treba izdvojiti moguće planirane hidrotehničke i melioracijske zahvate, vodno gospodarske objekte (retencije, akumulacije i dr.), hidroelektrane, solarne elektrane, bioplinska postrojenja, centre za gospodarenje otpadom, planiranje novih i širenje postojećih eksploatacijskih polja, intenzivno širenje i/ili formiranje novih građevinskih područja, nove gospodarske zone, obuhvatne infrastrukturne projekte/koridore, golf igrališta i turističke zone. Za sve takve zahvate potrebno je kroz uvjete zaštite prirode osigurati i zaštitu samog konkretnog, potencijalno ugroženog područja ekološke mreže. (258f.) Na lokacijama retencija/akumulacija koje zahvaćaju ili imaju utjecaj na ekološku mrežu potrebno je: projektnom dokumentacijom osigurati ekološki prihvatljiv minimum u vodotocima nizvodno od zahvata retencija/akumulacija, s osobitim naglaskom na zahvat akumulacije Kamenska gdje može doći do promjene stanišnih uvjeta mezofilnih livada, a time i na ciljnu vrstu leptira tog područja, tijekom postupka procjene utjecaja na ekološku mrežu na razini zahvata obraditi utjecaj na eventualno prisutnu lokalnu populaciju ovih područja, osobito za lokacije Čaklovac, Rogoljica i Šumetlica. Ukoliko se prilikom realizacije akumulacije Londža pojavi mogućnost ugrožavanja populacije obične lisanke, potrebno je u okolici zahvata uspostaviti slične stanišne uvjete bitne za opstanak ove vrste, dok je za populaciju vidre važno osigurati dovoljne zalihe hrane kao i mogućnost njenog kretanja duž toka. Osiguranje sličnih stanišnih uvjeta za ciljne vrste područja ekološke mreže mora se osigurati na svim lokacijama na kojima postoji rizik. 17