PowerPoint Presentation

Транскрипт

1 5.Tehnološka podloga sustava e-poslovanja Što ćete naučiti u ovom poglavlju? Koje se sve tehnologije danas koriste za izgradnju web mjesta? Koje tehnologije čine novu generaciji weba - Web 2.0? Što je karakteristično za svaku od tehnologija Što se koristi na strani korisnikovog računala, a što na poslužitelju Što je Ajax? Što su blogovi, wiki, mashup, RSS, i dr. Koji su nedostaci Web 2.0 koncepta 1

2 Tehnološka podloga sustava e-poslovanja Tehnološka podloga za razvoj sustava e-poslovanja može se promatrati na tri razine (troslojna arhitektura aplikacija) : Front-end tehnologije razvoj sučelja kroz desktop aplikacije (vlastita programirana sučelja) ili web aplikacije (sučelja preglednika, npr. Internet Explorer, Mozilla Firefox, Opera i dr.) Srednji dio (middleware) tehnologije za obradu informacija i upita od strane korisnika, npr. objektni programski jezici (npr. C++,.NET okolina) ili skriptni jezici (XHTML, JavaScript, PHP, ASP, JQuery i dr.) Back-end tehnologije Baza podataka (npr. MySQL, Oracle, SQL Server, ) Operativni sustav (npr. Unix (Linux), Windows, MacOS, ) Tipovi web web mjesta i stranica Tipovi web mjesta i stranica mogu biti: Statičke stranice njihov se sadržaj i/ili izgled ne može promijeniti na zahtjev korisnika, nego samo ako autor (webmaster) stranice promijeni sadržaj Dinamičke stranice mogu mijenjati svoj sadržaj ili izgled ovisno o nekoji interakciji korisnika stranice (npr. stranice koje sadrže JavaScript-e za promjenu boje izbornika, web forme za kontakt i upite korisnika, wiki alati, ankete, razna pretraživanja, mogućnost komentara, like, share i dr.) 2

3 Primjeri statičke i dinamičke stranice Statička web stranica nema interakcije s korisnikom Dinamička web stranica korisnik može postaviti upit ili upisati sadržaj Tehnologije za izradu statičkih web stranica HTML Hypertext Markup Language jezik za označavanje izgleda dokumenta, njime se umeću oznake (tagovi) u dokumente koji određuju kako će stranica izgledati (font, razmaci, poveznice, slike itd.) Datoteke imaju nastavak.html ili.htm CSS Cascade Style Sheet jezik za određivanje stila prikaza određenih elemenata stranice, pri čemu se omogućuje da sve stranice u okviru web mjesta slijede isti stil Datoteke stila imaju nastavak.css XML extensible Markup Language jezik za označavanje sadržaja dijelova dokumenta (npr. moguće označavanje naziva tvrtke, adrese, telefona, cijene, količine itd.), i omogućava razmjenu poslovnih dokumenata između partnera u okviru B2B poslovanja (e-račune, e-nabavu i dr.) 3

4 CMS sustavi za upravljanje sadržajem CMS = content management system sustav koji omogućuje većem broju djelatnika tvrtke ili drugih korisnika upravljanje sadržajem web mjesta U CMS sustavu određuje se tko ima ovlasti uređivati koje stranice jednog web mjesta, osoba dobiva korisnički račun i bez poznavanja programskih jezika može uređivati sadržaj web mjesta Primjeri XML oznaka (tagova) Oznake za knjigu koja ima tagove naslov i izdavač: <knjiga> <naslov> Uvod u XML </naslov> <izdavač> FSB Zagreb </izdavač> </knjiga> Oznake za artikl koji ima tagove naziv, jedmjere i cijena: <artikl> <naziv> Kruh pšenični </naziv> <jedmjere> kom </jedmjere> <cijena valuta= kn > 4.5</cijena> </artikl> 4

5 Načini izrade web stranica a) Pojedinačno lokalno uređivanje stranica Ručnim upisom HTML, CSS ili XML naredbi u nekom text editoru (Notepad, Wordpad ili dr.) Upotrebom alata za generiranje HTML koda (npr. DreamWeaver, MS Front Page, MS Word, ili dr.) Nedostatci: - nije prilagođeno unosu sadržaja od strane više osoba ili odjela - stranice se uređuju lokalno, a zatim se putem FTP programa prebacuju na web poslužitelj, što je potrebno napraviti kod svake izmjene Načini izrade web stranica - nastavak b) Upotrebom CMS alata CMS = Content Management System cjelovit alat za upravljanje administracijom, dodjelom ovlasti za uređivanje stranica, dokumentima u bazi dokumenata Prednosti: - prilagođen unosu sadržaja od strane više osoba ili odjela (svatko dobije korisnički račun s pripadajućim ovlastima i putem weba uređuje web stranice) 5

6 Primjeri CMS alata a) CMS alati opće namjene: Joomla besplatan (open source), za manje i veće korisnike Wordpress besplatan, prvenstveno namijenjen za rad s blogovima, danas i za manja i veća web mjesta Drupal besplatan, popularan kod većih korisnika Typo 3 (ili noviji 4) besplatan, popularan kod većih korisnika EZPublish besplatan samo osnovni modul, dok se dodaci plaćaju, popularan kod većih korisnika i drugi Specijalizirani CMS alati Za e-trgovinu (web shop): Magento platforma specijalizirana za izradu web mjesta koja uključuju e-trgovinu, http: Za upravljanje znanstvenim časopisom ili konferencijom: Open Journal System: Open Conference System: i drugi 6

7 Trendovi u izradi web mjesta Web 1.0 korisnici su uglavnom samo u ulozi čitanja i pregledavanja sadržaja weba Web 2.0 korisnici postaju aktivni stvaratelji sadržaja weba kroz alate za komunikaciju, društvene mreže i dr. Web 3.0 stvaranje baza znanja iz informacija s weba pomoću inteligentnih alata Što je web 2.0? Web 2.0 = koncept interaktivnog i suradničkog weba, u koji se danas tvrtke trebaju uklopiti Web 2.0 = nova (druga) generacija web-aplikacija temeljena na online zajednicama i kolaboraciji svih posjetitelja. Web 2.0 predstavlja evolucijski korak naprijed u načinu korištenja web-stranica. Tipični primjeri Web 2.0 aplikacija su Wikipedia, Facebook, YouTube i blogovi. 7

8 Nastanak pojma Web 2.0 Pojam "Web 2.0" uvela je Darcy DiNucci u svom članku Fragmented Future, u kojem kaže: Web koji poznajemo, koji se učitava u prozor preglednika statičkim ekranima, samo je embrio weba koji dolazi. Pojavljuju se prve naznake Web-a 2.0 i tek ćemo vidjeti kako će se taj embrio razvijati. Web će se promatrati ne kao stranice teksta i grafike, nego kao transportni mehanizam, medij kroz koji se događa interaktivnost. Pojavljivat će se na Vašem ekranu računala, TV ekranu, ekranu auta, mobilnog telefona, ručnih uređaja za igre, možda čak i na mikrovalnoj pećnici. (Wikipedia, ) Povijest razvoja Web-a 2.0 Iako je predložen puno prije, termin Web 2.0 nije postao popularan do 2004, kada je održana prva konferencija na temu Web 2.0. Web 2.0 razmatra web kao platformu za razvoj aplikacija, nasuprot desktop aplikacijama. O'Reilly i dr. razdvojili su karakteristike dviju različitih razvojnih generacija weba: Web 2.0 i Web

9 Razlika Web 1.0 i Web 2.0 koncepata Glavne razlike koncepata Web 1.0 i Web 2.0 mogu se opisati tablicom: Izvor: Microsoft, Architecture DIGG (HR) 2.0, Web 2.0, digg%20web%202.0.docx, Razlika u objavi i izradi sadržaja između Web 1.0 i Web 2.0 aplikacija WEB Sadržaj se samo isporučuje korisnicima od strane web master-a WEB Korisnici aktivno sudjeluju u izradi sadržaja Izvor: Microsoft, Architecture DIGG (HR) 2.0, Web 2.0, digg%20web%202.0.docx,

10 Bitne značajke Web 2.0 Omogućava korisnicima više od samog dohvaćanja informacija. Korisnici mogu pokretati aplikacije kroz preglednik, posjedovati vlastite podatke na webu i kontrolirati te podatke. Arhitektura web aplikacija postaje arhitektura aktivnog sudjelovanja korisnika (eng. "Architecture of participation ) koja korisnike potiče da dodaju vrijednost aplikaciji Bitne značajke Web nastavak Glavna promjena Weba 2.0 u odnosu na Web u interaktivnosti web mjesta posjetitelji prestaju biti samo čitatelji kojima se servira gotova i nepromjenjiva informacija, već su postali kontributori i dobili su priliku sami sudjelovati u stvaranju sadržaja i pritom dijeliti svoje stavove i sadržaje s drugim posjetiteljima. Web 2.0 smanjuje ulogu vlasnika web-stranica, a posao uređivanja sadržaja prebacuje umnogome na krajnje korisnike. Karakteristike web mjesta temeljenih na Web 2.0 tehnologiji: web-stranice postaju zanimljivije i korisnije kako raste broj posjetitelja - kontributora imaju bogata korisnička iskustva, vrlo su user-friendly i brza za korištenje, te nerijetko imaju i aspekt socijalnih mreža i povezivanja korisnika u grupe. 10

11 Vrste Web 2.0 aplikacija Socijalne mreže (Facebook, MySpace, Trosjed), Mještovite (eng. mashup) aplikacije (rješenja koja kombiniraju više različitih online servisa i nude vlastitu jedinstvenu uslugu), Wiki aplikacije (posjetitelji sami stvaraju sadržaj, npr. Wikipedia), blogovi (posjetitelji komentiraju i raspravljaju o sadržaju) sustavi za dijeljenje informacija svih vrsta (YouTube, Flickr, Del.icio.us). Mnoge od tvrtki i vladinih institucija u svijetu koriste flash, blogove, wiki i druge tehnologije koje omogućuju bolju interakciju s korisnicima, te zajedničku suradnju sa što više članova zajednice Blogovi = interaktivni i strukturirani repozitoriji pomoću kojih korisnici mogu razmjenjivati znanje. Pojava - sredinom 1990-tih, prvotno zamišljeni kao online dnevnici, postali su opći alati za informiranje korisnika. Važna karakteristika bloga: davanje povratnih informacija što povećava količinu i kvalitetu znanja kojim korisnici raspolažu. Najčešće područje korištenja blogova u poslovanju (a i vladinim institucijama): PROJEKTNI BLOGOVI - blogovi otvoreni za potrebe projekata - gdje su autori isključivo članovi projektnog tima, a namjena mu je razmjena novih informacija i znanja. Iako je primjena blogova u poslovanju relativno nov koncept, poduzeća poput Casia, NTT East Corporation i NEC Corporation koristila su blogove puno prije. U posljednje dvije godine pojavio se veliki broj blog sustava namijenjenih poslovnoj upotrebi, te u vladinim institucijama. 11

12 Projektni blogovi Osnovne prednosti projektnih blogova su: jednostavnost stvaranja svatko bez imalo znanja o web programiranju može samostalno stvoriti blog te objavljivati sadržaje, lakoća pristupanja korištenjem web preglednika ili RSS čitača moguće je pristupati novim sadržajima koji su objavljeni na blogu, preglednost sadržaji su kronološki poredani te pružaju dodatne informacije kao npr. tko je objavio sadržaj, tko je sve dao komentar itd. Kako bi se olakšalo pregledavanje i čitanje sadržaja, projektni blogovi moraju biti koncizni. Preporuka je: projektne dokumentacije ne objavljivati na blogu, nego staviti linkove na dokumente uz njihov kratak i jezgrovit opis. da diskusije i komentari na projektnim blogovima budu svedeni na prikladnu mjeru. Wiki Wiki sustavi = repozitoriji znanja u obliku web stranice na kojoj korisnici mogu dodati, obrisati ili editirati sav sadržaj, ponekad i bez potrebe da se registriraju. Od svog nastanka, ovaj se koncept činio riskantnim zbog slučajnog ili namjernog objavljivanja pogrešnih informacija, ali je Wikipedia dokazala da ovaj pristup upravljanja informacijskim resursima može rezultirati kredibilnim i stabilnim sadržajem. Po svojoj arhitekturi, Wiki sustavi se mogu smatrati alternativom komercijalnim CMS-ovima. Osnovna karakteristika Wiki sustava: svi korisnici koji imaju pravo mijenjanja sadržaja, ravnopravno sudjeluju u procesu stvaranja novih znanja. Upotreba Wiki sustava: Kao i blogovi, wiki sustavi se također najviše koriste u projektne svrhe. Projektni Wiki sustavi imaju kvalitetniju strukturu od blogova, nisu ograničeni na kronološko objavljivanje informacija te dopuštaju publiciranje novih sadržaja svim članovima projektnog tima. U obrazovanju Wiki sustavi omogućuju stvaranja velikih baza znanja Nedostatak: složeniji su za korištenje od blogova, jer je potrebno dogovoriti logiku organizacije sadržaja kako ne bi dolazilo do zabune prilikom pretraživanja ili stvaranja novih sadržaja. 12

13 Wiki primjeri upotrebe U banci Dresdner Kleinwort, 18 mjeseci nakon implementacije wiki sustav je dobrovoljno koristilo više od 46% zaposlenika te se sastojao od preko 5000 stranica informacija obuhvaćajući široki spektar bančinih aktivnosti. Social Text (na slici) je danas vodeći Wiki sustav koji se koristi u poslovne svrhe. To je generički sustav kojeg je moguće prilagoditi svakom poduzeću bez obzira na njegovu djelatnost i veličinu, a trenutno ga koristi preko 3000 poduzeća širom svijeta. Razvijena je i Blackberry verzija Wiki sustava koja zapolenicima koji su na poslovnom putu olakšava pristup potrebnim resursima projekta. RSS Tehnologija RSS (eng. Really Simple Syndication) omogućuje dekontekstualizaciju web sadržaja odnosno spajanje web sadržaja korištenjem opskrbljivača sadržaja (engl. feed) koji se sastoje od XML dokumenata. Kako radi RSS: RSS opskrbljivači obično sadrže sažetak članka koji je u potpunosti objavljen na web stranici ili blogu te link na njega. U kombinaciji sa RSS agregatorom ili čitačem, RSS opskrbljivač obavještava korisnike kada dođe do promjene na nekoj od stranica (npr. blogova ili tematskih wiki stranica) koji su predmet njihova interesa. Programi RSS opskrbljivači: Attensa - prvenstveno namijenjena poslovnim korisnicima (na slici). 13

14 Mashup Mashup je web stranica ili web aplikacija koja koristi i kombinira podatke, prezentaciju i funkcionalnost iz više izvora na jednom mjestu, kako bi se kreirala nova usluga Koristi RSS i otvoreni API (Application programming interface) za prikaz informacija s drugih stranica. Kao rezultat toga, korisnik može na jednom mjestu vrednovati dobivene infomacije kao i izvore koji informacije pružaju. Mashup omogućuje integriranje informacija o nekom području, te tako pogoduje stvaranju baza znanja. Vrste Mashup-a: Poslovni za suradnju među tvrtkama, kombiniraju poslovne informacije s uslugama (npr. cijenama dionica i dr.) Potrošački prikupljaju informacije koje bi bile korisnicima zanimljive, npr. Flickrvision (kombinira Google maps i fotografije) Podatkovni za prikupljanje podataka o nekom području iz više izvora Mashup - nastavak Mashup postaje ozbiljni konkurent klasičnim portalima (na stranici: pogledajte Mashup versus Portal) Izvor: Mashup, What is it?,

15 Društvene knjižne oznake engl. Social Bookmarking = način na koji korisnici (ili zaposlenici) mogu pohranjivati, klasificirati, pretraživati i dijeliti svoje interese online. Kod klasičnih knjižnih oznaka koristi se taksonomija koju karakterizira hijerarhijska klasifikacija entiteta unutar domene i uspostava hijerarhijskih međusobnih veza Kod društvenih knjižnih oznaka koristi se folksonomija - klasifikacijske strukture koje proizlaze iz korisničkih tagova. Folksonomija je web bazirana metodologija dohvaćanja informacija koja se sastoji od kolaborativno generiranih, otvorenih oznaka (tagova) koje kategoriziraju sadržaj poput web stranica, online fotografija i web linkova. Primjeri: web servis Flickr ( - za dodavanje tagova digitalnim slikama web servisi Del.icio.us i Ma.gnolia za dodavanje tagova web stranicama koji su korisnicima od zajedničkog interesa. Web 2.0 primjeri ebay, Sustav za aukcije na kojem korisnici postavljaju oglase, natječu se, glasaju, pišu komentare o kupljenim proizvodima... Wikipedia, Posjetitelji sami stvaraju enciklopediju pišući sadržaj za koji su kompetentni. Flickr, Sustav za dijeljenje slika, komentiranje i glasanje. Facebook, Klasična socijalna mreža za druženje i pronalaženje prijatelja. Zajedničke poveznice svih tih primjera: interaktivno i brzo korisničko sučelje činjenica da su autori izradili osnovni sustav koji ovisi o sadržaju kojeg pridonose posjetitelji (što nije uvjet, ali je važna mogućnost utjecaja posjetitelja na sadržaj web mjesta). 15

16 Tehnologije na kojima se temelji Web 2.0 koncept Web 2.0 pri izradi aplikacija kombinira tehnologije koje su nastale i prije popularizacije koncepta Web 2.0. Neke od tehnologija na kojima se Web 2.0 temelji su: AJAX (Asynchronous JavaScript and XML) - funkcionalni pokretač bogatih interaktivnih web-stranica i glavni razlog zašto web-stranice po korisničkim iskustvima danas sve više sliče desktop aplikacijama. RSS format (Really Simple Syndication) za distribuciju sadržaja van samog weba i originalne aplikacije RSS omogućava: integraciju sadržaja u druge web-stranice i dolazak do desktop računala krajnjeg korisnika, tagiranje informacija (označavanje proizvoljnim oznakama) i prikazivanje tagclouda, oblaka koji prikazuje tagove po učestalosti korištenja. Tehnologije koje se koriste su uglavnom opće prihvaćeni industrijski standardi, a Web 2.0 aplikacije razvijaju se na bilo kojoj platformi. Primjena Web 2.0 koncepta na druga područja Osnovni principi Web 2.0 koncepta primjenjuju se i na drugim područjima, pa se pojavljuju pojmovi: Poduzeće 2.0 koncept implementacije i primjene Web 2.0 tehnologija u poslovanju. Marketing 2.0 Novi oblik marketinga kojeg obilježava: Upotreba blogova o proizvodima umjesto klasičnih press objava, forumi i mreže za razmjenu savjeta korisnika umjesto običnih web-stranica, izrada video-zapisa koji se šire om, kao i virtualna okruženja za promoviranje proizvoda, primjerice u igri Second Life ili u obliku grupe na Facebooku. 16

17 Tehnološke komponente koje treba imati web mjesto temeljeno na Web 2.0 konceptu 6 glavnih tehnoloških komponenti (prema McAfee) - označavaju se akronimom SLATES: 1. Search pretraživanje informacija i dokumenata 2. Links - stvaranje veza među informacija i dokumenata 3. Authoring zaposlenici kroz razmjenu znanja i iskustva doprinose stvaranju novog znanja 4. Tags - zaposlenicima daju mogućnost kategorizacije informacija, dokumenata i web stranica od posebnog interesa 5. Extensions - automatizacija kategorizacije i uspoređivanja uzoraka interesa zaposlenika - software omogućuje da se web koristi i kao platfrma i kao poslužitelj za upravljanje dokumentima. 6. Signals - tehnologija koja zaposlenike obavještava kada se pojavi novi sadržaj na stranicima koje su predmet njihova interesa. Kako radi Web 2.0? a) Tehnologije koje se koriste na klijentskoj strani (na korisnikovom računalu) a tipično se koriste na Web 2.0: Asynchronous JavaScript XML (Ajax), Adobe Flash, JavaScript/Ajax okviri, kao npr. Yahoo! UI Library, Dojo Toolkit, MooTools, i jquery. 17

18 Kako radi Web nastavak b) Tehnologije na strani poslužitelja Sa stajališta programskih jezika koriste se standardne Web 1.0 tehnologije skriptnih jezika: PHP, Ruby, Perl, Python, ASP koriste se za dinamički prikaz podataka u datotekama i bazama podataka. Sa stajališta načina formatiranja podataka javljaju se promjene u odnosu na Web 1.0: U ranom razvoju Interneta, nije postojala velika potreba za dijeljenjem dokumenata na webu, dok je u novoj web generaciji dijeljenje podataka postalo nužnost. Da bi se omogućilo dijeljenje podataka i dokumenata, web aplikacija mora omogućiti prikaz output-a u stroju čitljivim podacima kao što su: XML, RSS, i JSON. Kada su podaci s jedne web stranice raspoloživi u tom formatu, druga će ih web aplikacija moći dohvatiti i integrirati kao dio funkcionalnosti svoje stranice, te tako povezati dvije organizacije ili institucije na webu. To omogućuje bolje pronalaženje i kategorizaciju podataka, što je važno za Web 2.0. Što je Ajax? Ajax (Asynchronous JavaScript + XML) = grupa međosobno povezanih tehnika za razvoj web aplikacija koja se koristi na strani korisničkog računala za asinkrono učitavanje sadržaja Ajax je način programiranja web aplikacija koji vrši upload i download novih podataka sa servera bez potrebe za učitavanjem cijele stranice ponovo. Zato se zove "asynchronous. Sa Ajax-om web aplikacije mogu dohvatiti podatke asinkrono u pozadini, bez da to utječe na prikaz i ponašanje trenutne web stranice. Sučelje web stranica se tako brže učitava i dinamičnije je. Kod takvih stranica, podaci se obično dohvaćaju koristeći objekt: XMLHttpRequest. Svrha Ajax-a: dobiti na bržem učitavanju stranica i boljoj interaktivnosti. Unatoč nazivu, kod Ajax-a nije nužno koristiti XML i JavaScript (umjesto JavaScript-a moguće je koristiti neki drugi skriptni jezik, npr. VBscript). 18

19 Način rada Ajax-a Razlika između Ajax-a i tradicionalnog načina izrade web mjesta Kod klasičnog načina rada s web stranicama koji ne uključuje Ajax, sadržaj cijele stranice mora se ponovo učitati na korisnikovo računalo na svaki zahtjev korisnika (klik miša ili neki upit za pretraživanje i dr.). Koristeći Ajax, web aplikacije mogu zahtijevati od servera samo učitavanje sadržaja koji treba biti promijenjen, dok se sav ostali sadržaj stranice ne učitava ponovo (tzv. asinkroni zahtjev). Ovaj način rada umnogome smanjuje potrebni bandwidth i vrijeme učitavanja stranice. Također se dijelovi stranice mogu individualno učitavati. Kako radi Ajax? Podaci na webu koji se dohvaćaju Ajax zahtjevima su tipično u XML ili JSON formatu (JavaScript Object Notation). XML i JSON su dva najčešća strukturirana formata podatka za web. Oba formata se mogu pročitati s pomoću JavaScript-a, što olakšava programeru prebacivanje strukturiranih podataka u neku web aplikaciju. Kada Ajax aplikacija prihvati takve podatke, JavaScript program tada koristi Document Object Model (DOM) kako bi dinamički update-irao web stranicu na temelju novih podataka, omogućujući brzu interakciju s korisnikom. Ukratko, korištenjem ovih tehnologija, web stranice mogu funkcionirati brzo i učinkovito kao desktop aplikacije. Što sve Ajax uključuje? Kako Ajax predstavlja grupu tehnologija za komunikaciju sa serverom bez da se ponovo učitava stranica, najčešće se tu koriste sljedeće tehnologije (prema J.J. Garrett): XHTML i CSS za prezentaciju sadržaja DOM (Document Object Model) za dinamički prikaz i interakciju s podacima iz baza XML i XSLT za međusobnu razmjenu, manipulaciju i prikaz podataka XMLHttpRequest objekt za asinkronu komunikaciju JavaScript za povezivanje gore navedenih tehnologija JavaScript/Ajax okvire koriste JavaScript, Ajax, i DOM kako bi uskladili nekonzistentnosti između preglednika i povećale funkcionalnost web stranica mogu dodavati razne 'widget-e' kao npr. prikaz datuma iz kalendara, grafikone, itd. 19

20 Primjer upotrebe Ajax-a Google Docs koristi Ajax za izgradnju Web-based word processor-a ( Kako bi rad korisniku bio brži, klikom na neku tipku učitavaju se samo dijelovi stranice koji se mijenjaju. U ovoj aplikaciji moguće je kreirati dokumente, prezentacije, i dr., i dijeliti s drugim web korisnicima. Nedostaci Ajax-a Ajax sučelje je teže za isprogramirati od tradicionalnog, te zahtijeva više znanja programera i dizajnera. Stranice koje se dinamički kreiraju pomoću Ajax zahtjeva ne upisuju se automatski u History preglednika, pa se često tipkom Back ne možemo vratiti na prethodnu stranicu koja je učitana s Ajax-om, nego na zadnju koja je cjelovito učitana. Teže je korisniku takvu stranicu staviti u bookmark, ali postoje rješenja za taj problem (upotreba identifikatora fragmenata) Većina web crawler-a ne pretražuje JavaScript, pa ako korisnici žele da se određena stranica može pronaći preko pretraživača, treba omogućiti alernativne pristupe toj stranici Preglednik korisnika mora podržavati JavaScript ili XMLHttpRequest kako bi Ajax stranice bile funkcionalne. Također se za mobilne uređaje, PDA i sl. treba omogućiti tradicionalni pristup tim stranicama. Problem nedovoljno razvijenog standarda kako bi se Ajax tehnologije mogle koristiti na svim domenama i platformama (W3C World Wide Web Consortium razvija takav standard) 20

21 Adobe Flash Adobe Flash se također često koristi kod Web 2.0 aplikacija. To je plugin (program koji je potrebno dodatno instalirati kako bi preglednik moga prikazivati sadržaje određenog formata). Razvijen je na temelju W3C standarda, omogućava prikaz multimedijalnih sadržaja koji nisu mogući kroz klasičan HTML, npr. audio i video datoteke. On omogućjuje integraciju multimedijalnih materijala sa HTML-om. (npr. YouTube) Trendovi Web 3.0? Izvor:

22 Web 3.0 što je to? novi koncept weba koji se temelji na metodama umjetne inteligencije, semantici i virtualnosti Web 3.0 povezuje informacije na webu prema njihovom sadržaju i značenju, otkriva znanja i stvara baze znanja o pojedinim područjima i inteligentne agente, omogućuje rad u virtualnim oblacima Computer scientists see that Web 3.0 will be more application based by functioning on non-browser applications and non-computer based devices but geographic or location-based information retrieval while using Artificial Intelligence. (Tim Berners Lee, in Dan Manolescu, Web nastavak Izvor:

23 Web nastavak Izvor: Literatura 1. Orehovački, T., Konecki, M., Stapić, Z., Primjena Web 2.0 tehnologija u poslovanju, 2. Microsoft, Architecture DIGG (HR) 2.0, Web 2.0, Manolescu, D., Web 3.0 and privacy, Mashup, What is it?, Wikipedia,