HRVATSKA UDRUGA KONCESIONARA ZA AUTOCESTE S NAPLATOM CESTARINE / CROATIAN ASSOCIATION OF TOLL MOTORWAYS CONCESSIONAIRES BILTEN OŽUJAK Hrvatske a

Транскрипт

1 HRVATSKA UDRUGA KONCESIONARA ZA AUTOCESTE S NAPLATOM CESTARINE / CROATIAN ASSOCIATION OF TOLL MOTORWAYS CONCESSIONAIRES BILTEN OŽUJAK Hrvatske autoceste d.o.o. HAC pustio u promet nove dionice na autocesti A1 Zagreb - Split - Dubrovnik 22. prosinca godine u promet su puštene sljedeće dionice: na autocesti A1 Zagreb Split Dubrovnik: dionica Šestanovac Zagvozd Ravča na autocesti A10 granica BIH Ploče: dionica od čeonog cestarinskog prolaza Karamatići do Čvora Čeveljuša na spojnoj cesti od čvora Ploče do Luke Ploče. Dionice je svečano pustio u promet premijer Republike Hrvatske dr. sc. Ivo Sanader. Dionice Šestanovac Zagvozd Ravča Ukupna duljina Autoceste A1: Zagreb Split Dubrovnik time se povećala za dodatnih 40 km. Trasa autoceste od Šestanovca preko Zagvozda do Ravče proteže se brežuljkasto ravničarskim terenom, a omogućuje prometnu vezu autoceste sa širim zagvozdskim područjem, područjem Parka prirode Biokovo i makarskom rivijerom. Dimenzioniranje elemenata, horizontalne, vertikalne i poprečne geometrije glavne trase izvršeno je za računsku brzinu vr = 120 km/h. Na dionici od Šestanovca do Ravče izgrađeno je 47 objekata: 7 vijadukata, 9 nadvožnjaka, 29 podvožnjaka, 2 prijelaza za životinje te 3 odmorišta i 1 centar za održavanje i kontrolu prometa. Sva križanja s postojećom prometnom mrežom riješena su van razine. Spojevi s autocestom mogući su samo u čvorištima, a izgrađena su sljedeća čvorišta: Zagvozd 1 spoj na državnu cestu D62, Ravča spoj na državnu cestu D62, Zagvozd 2 na državnoj cesti D62. Ugovorena vrijednost radova građenja i opremanja dionica Šestanovac Zagvozd Ravča iznosi ,52 kuna bez PDV-a. Izvođač radova je Poslovna udruga Viadukt d.d. (vodeći partner), Zagreb; Hidroelektra-Niskogradnja d.d., Zagreb; Konstruktor-inženjering d.d., Split; Cesta Varaždin d.d., Varaždin; Zagorje-tehnobeton d.d., Varaždin; Strabag d.o.o., Zagreb; Ingra d.d., Zagreb; Osijek-Koteks d.d., Osijek i Dalekovod d.d., Zagreb. Spojna cesta ČCP Karamatići Luka Ploče S obzirom na trendove razvoja gospodarstva, cilj luke Ploče je povećanje kapaciteta, učinkovitosti i kvalitete usluga iz čega proizlazi i važnost izgradnje kvalitetne cestovne mreže. Spojnom cestom od čvora Ploče na autocesti do Luke Ploče omogućit će se veza Luke Ploče s Autocestom A1: Zagreb Split Dubrovnik. Izgradnja trase spojne ceste provodi se u dvije faze:

2 I. faza: ČCP Karamatići Luka Ploče II. faza: čvor Ploče na autocesti A1 ČCP Karamatići U prvoj fazi pušteno je u promet 7,5 km spojne ceste čvor Ploče Luka Ploče koja obuhvaća: - spojnu cestu od ČCP Karamatići do Luke Ploče, - privremeni spoj na paralelni poljski put - rekonstrukciju državne ceste D513. Karakteristika ove dionice je razdvajanje trase na četverotračnu, odnosno dvotračnu cestu radi predviđenog odvojka za Dubrovnik s vezom na državnu cestu D8 (denivelirani rotor Rogotin) ispred postojećeg mosta preko rijeke Neretve, odnosno nastavka spojne ceste za Luku Ploče s vezom na D8 na lokaciji Čeveljuša (čvor Čeveljuša). Projektirana dionica pruža se u smjeru sjever jug (jugozapad). Obzirom na karakteristike trase i prostorne uvjete koridora kojim prolazi, trasa je podijeljena na tri cjeline: - od km do km cca četverotračna prometnica, - od km cca do km dvotračna prometnica, - čvor Čeveljuša Prijelaz za zivotinje Zagvozd Dimenzioniranje elemenata, horizontalne, vertikalne i poprečne geometrije spojne ceste izvršeno je za računsku brzinu vr = 80 km/h. Na dionici spojne ceste izgrađeno je 10 objekata: 1 most, 6 vijadukata, 3 tunela. Čvor Čeveljuša zajedno s rekonstrukcijom državne ceste D8 je zbog svoje važnosti izdvojen kao posebna cjelina. Čvor prometno povezuje luku sa spojnom cestom, a ujedno omogućava pristup s državne ceste luci kao i autocestama A10 i A1. Ugovorena vrijednost radova građenja i opremanja dionica iznosi ,83 kuna bez PDV-a. Izvođač radova je Poslovna udruga Konstruktor-inženjering d.d., Split; Viadukt d.d., Zagreb; Strabag d.o.o., Zagreb i Hidroelektra-Niskogradnja d.d., Zagreb. Kada bude u potpunosti izgrađena spojna cesta od čvora Ploče (na autocesti) do Luke Ploče, omogućit će kvalitetnu vezu luke Ploče s autocestom A1 Zagreb Split Dubrovnik. Bina Istra d.d. Gradnja Istarskog ipsilona ide prema planovima Gradnja punog profila Istarskog ipsilona započeta u rujnu se nastavlja. Proteklih mjeseci izvedeni su veći zemljani radovi na dionici čvor Kanfanar čvor Pula koji uključuju radove miniranja većih usjeka. U ovoj prvoj fazi radova na dionici između Kanfanara i Pule potrebno je iskopati oko 1,2 milijuna m 3 kamenog materijala i zemlje, od čega se m 3 mora minirati, a do sada je iskopano i premješteno na niže terene oko m 3 materijala. Izvedeni su uglavnom veći zemljani radovi, kao što je miniranje usjeka, pa je do sada minirano m 3 kamenog materijala, za što je upotrijebljeno 80 t eksploziva. Na gradilištu se obavljalo do pet miniranja dnevno, a za svako miniranje korištena je tona eksploziva te je iskopano do m 3 materijala. Na izgradnji punog profila Istarskog ipsilona trenutno radi 150 ljudi i gotovo stotinjak strojeva. Kada radovi započnu na dionici čvor Umag čvor Kanfanar (predviđen početak radova u travnju godine) i na dionici čvor Kanfanar čvor Pazin (predviđen početak radova u rujnu godine), Istarski ipsilon pripadat će u najveća gradilišta cestogradnje u Hrvatskoj s čak 300 do 400 radnika. Unatoč kriznom razdoblju, nastavak izgradnje punog profila Istarskog ipsilona nije upitan. Financijska sredstva osigurana su još u prosincu godine uz suglasnost Repu- blike Hrvatske. Tada je Bina-Istra potpisala ugovor o sindiciranom kreditu u vrijednosti 693,5 milijuna eura. Započelo dupliranje dionice čvor Umag čvor Kanfanar Proteklih 6 mjeseci gradnja punog profila Istarskog ipsilona bila je koncentrirana na njegovom južnom dijelu dok su se krajem ožujka radovi počeli širiti sjevernije. Nakon što je otkupljeno zemljište, od kojeg su dvije trećine zemljišnih čestica bile u državnom vlasništvu, a od privatnih vlasnika otkupljen je veći dio parcela, otvorena su gradilišta na dionici Umag Kanfanar (49,2 km). Zemljani radovi na dionici između čvora Umag i čvora Kanfanar trajat će do ljeta godine dok bi svi radovi na toj dionici trebali biti gotovi do kraja godine. Za to vrijeme pred graditeljima nije nimalo lak posao, trebaju minirati 1,600,000 m 3 i iskopati 1,200,000 m 3 materijala. Pretežno zemljani materijal, koji prevladava na dionici čvor Umag čvor Kanfanar, čini ovu dionicu zahtjevnijom u odnosu na dionicu čvor Kanfanar čvor Pula, gdje je uglavnom kameni materijal. Projekt izgradnje punog profila Istarskog ipsilona neće biti zaustavljen niti tijekom ljeta kada je promet najintenzivniji. Kako ne bi remetili promet i kako bi vozačima omogućili nesmetanu vožnju do svog odredišta, radovi će biti ograničeni. Nastavak radova i širenje gradilišta omogućit će i zaposlenje dodatnog broja radnika što uvelike pridonosi razvoju regije.

3 Hrvatske autoceste d.o.o. Podravski ipsilon Planirane brze ceste od čvora Sv. Helena odnosno Vrbovca prema Križevcima i Koprivnici te prema Bjelovaru i Virovitici zajednički čine cjelinu nazvanu Podravski ipsilon. Temeljem Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o razvrstavanju javnih cesta u autoceste (NN br. 13/09.), planirane brze ceste Sv. Helena Vrbovec Križevci Koprivnica granica Republike Mađarske te Vrbovec Bjelovar Virovitica granica Republike Mađarske su razvrstane u autoceste oznaka: A12: Čvorište Sveta Helena (A4) Vrbovec Križevci Koprivnica GP Gola A13: Čvorište Vrbovec 2 (A12) Bjelovar Virovitica GP Terezino Polje Temeljem predmetne Odluke te sukladno Zakonu o javnim cestama te Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o javnim cestama (NN br. 180/04., 138/06 i 146/08.) Hrvatske autoceste d.o.o. su, kao tvrtka nadležna za upravljanje, građenje rekonstrukciju i održavanje autocesta, potpisale s Hrvatskim cestama d.o.o. Sporazum o primopredaji nadležnosti vezanih uz Podravski ipsilon te su preuzele sve daljnje obveze vezane za pripremu i samu izgradnju budućih autocesta A12 i A13. A12: Čvorište Sveta Helena (A4) Vrbovec Križevci Koprivnica GP Gola Planirana autocesta A12 je duljine 86 km i dio je planirane mreže autocesta na području Republike Hrvatske. Svojim položajem autocesta prolazi područjem Zagrebačke i Koprivničko križevačke županije, povezuje središnju Hrvatsku, odnosno područje Grada Zagreba s Podravinom te predstavlja najkraću prometnu vezu između koridora posavske autoceste A3, Bregana Zagreb Lipovac i buduće podravske brze ceste Varaždin Koprivnica Virovitica Osijek. Izgradnjom predmetne autoceste uvelike će se pridonijeti prometnoj povezanosti područja uz autocestu što se posebice odnosi na razvoj Križevaca i Koprivnice te ostalih krajeva uz rijeku Dravu. Na predmetnoj autocesti već je izgrađen i pušten u promet dio od čvorišta Sv. Helena (na autocesti A4) do Gradeca (D28) duljine 23 km. Predmetna trasa je izgrađena u profilu brze ceste te je predviđena za rekonstrukciju u puni profil autoceste. A13: Čvorište Vrbovec 2 (A12) Bjelovar Virovitica GP Terezino Polje Planirana autocesta A13 je duljine 86,5 km i A13 A12 dio je planirane mreže autocesta na području Republike Hrvatske. Svojim položajem autocesta prolazi područjem Zagrebačke, Bjelovarsko bilogorske i Virovitičko podravske županije, povezuje središnju Hrvatsku, odnosno područje Grada Zagreba s Podravinom te se spaja na europsku cestu E661 Zenica Okučani Virovitica Balatonkeresztur. Izgradnjom predmetne autoceste uvelike će se pridonijeti prometnoj povezanosti područja uz autocestu što se posebice odnosi na razvoj Bjelovara i Virovitice te ostalih krajeva uz rijeku Dravu. Početak radova na izgradnji autocesta A12 i A13 Nastavno na već izgrađenu brzu cestu od čvora Sv. Helena (A4) do Gradeca (D28) započinje se na izgradnji sljedećih dionica: A12: Dionica Gradec Sokolovac, poddionica Gradec Kloštar Vojakovački (20 km) A13: Dionica Vrbovec 2 Bjelovar (27,5 km). U tijeku su javni natječaji za izgradnju (građevinski radovi) poddionice Gradec Kloštar Vojakovački na dionici na autocesti A12 i dionice Vrbovec 2 Bjelovar na autocesti A13 s planiranim početkom radova u svibnju godine. Početak radova, odnosno izgradnja predmetnih dionica autoceste predstavlja veliki korak prema osiguravanju preduvjeta za daljnji gospodarski razvoj Podravine te ostalih krajeva sjeverne Hrvatske. Dinamika izgradnje predmetnih dionica te rekonstrukcije postojeće brze ceste Sv. Helena Gradec bit će definirana Programom građenja i održavanja javnih cesta za razdoblje od do godine koji je u tijeku izrade. Dinamika izgradnje preostalih dionica na autocestama A12 i A13 bit će definirana sljedećim srednjoročnim planovima.

4 Autocesta Rijeka Zagreb d.d. Zaštita voda u funkciji održivog razvoja Autoceste Rijeka Zagreb Autocesta Rijeka Zagreb na dvije trećine dužine svoje trase prolazi krškim područjem, vrlo osjetljivim na zagađenje podzemnih voda. Trasa Autoceste Rijeka Zagreb ulazi u krško područje kod Karlovca i na putu prema Rijeci prolazi kroz slivna područja većeg broja izvorišta i aktivnih crpilišta. Radovi na dovršetku izgradnje, kao i korištenje autoceste predstavljaju potencijalne izvore onečišćenja voda na području kojim autocesta prolazi. Zaštita vodoopskrbnih područja U fazi projektiranja posvećuje se pažnja funkcionalnosti i oblikovanju svih konstruktivnih dijelova autoceste kako bi se, između ostalog, osigurala odgovarajuća razina zaštite okoliša. Za zaštitu voda uz Autocestu Rijeka Zagreb na području Gorskog kotara posebno su značajna sljedeća područja: [1] drenažni sustav vodospreme Frankopan vodoopskrbnog sustava mjesta Ravna Gora koji spada u I. zonu zaštite; [2] ponorna zona oborinskih voda slivnog područja izvora Kupica vodoopskrbnog sustava Općina Brod na Kupi, Delnice i Mrkopalj koja spada u I. i II. zonu zaštite; [3] uže i šire vodozaštitno područje izvora ''Ribnjak'' vodoopskrbnog sustava Općine Vrbovsko koje spada u I. i II. zonu zaštite; [4] u naselju Kupjak od stacionaže ,65 do stacionaže ,68 gdje se koridor autoceste nalazi neposredno uz ponornu zonu. Također je, za zaštitu voda, osobito osjetljivo područje Riječke obilaznice koja je upravo u fazi dogradnje na puni profil autoceste, obzirom da se trasa nalazi neposredno iznad toka Rječine te izvora Zvir koji se koristi za vodoopskrbu grada Rijeke. Osim nadzorom nad stanjem kakvoće otpadnih voda i potencijalnim izvorima onečišćavanja, na navedenim se lokacijama kontinuirano provode mjere nadzora rada izvođača građevinskih radova, a koje uključuju sprečavanje, ograničavanje i zabranu radnji i ponašanja koja mogu utjecati na onečišćenje voda i općenito stanje okoliša. Mjere zaštite propisane su u planovima zaštite okoliša koji se izrađuju posebno za svako gradilište. Zaštita speleoloških objekata Prilikom izvođenja građevinskih radova na dovršetku izgradnje Autoceste Rijeka Zagreb na trasi autoceste zabilježeno je, obrađeno i sanirano oko 200 speleoloških objekata svih veličina, morfoloških tipova i hidrološke funkcije. Kako kod speleoloških objekata ne postoje filtracijski slojevi tla, podzemni vodotoci su na tim mjestima direktno izloženi vanjskim utjecajima te su vrlo osjetljivi na zagađenje. Tako i speleološki objekti koji se pojavljuju na trasi Autoceste Rijeka Zagreb predstavljaju mjesta koja su osobito osjetljiva na zagađenje voda. Izuzetan je primjer prolaza autoceste kroz podzemnu dvoranu (kavernu) dugačku 83, široku 63 i visoku 45 metara u relativno malom tunelu Vrata, dužine 260 metara. Poduzete su mjere dodatnog osiguranja i stabilizacije stijenske mase u svodu kaverne zategama, nizom geotehničkih sidara i roštiljnom armirano-betonskom konstrukcijom na površini, a kaverna je premoštena mostom kojim je osiguran nesmetan protok podzemne vode. Zatvoreni sustav odvodnje Odvodnja novoizgrađenih dionica od Karlovca, tj. Bosiljeva do Kikovice (Grobničkog polja) te Riječke obilaznice riješena je zatvorenim sustavom odvodnje kojim se prikuplja sva voda i nečistoće s kolnika te se provode preko separatora koji vrše odvajanje masnih tvari i taloženje krupnih čestica. Tako pročišćena voda ispušta se u teren na dijelovima koji imaju manji procijenjeni stupanj zaštite, dok se na područjima gdje je potreban veći stupanj zaštite, voda ispušta preko separatora u lagune na daljnje taloženje i neutralizaciju štetnih tvari, a tek potom se drenažnim sistemom ispušta u teren. Tijekom godine provedena su ispitivanja kvalitete voda na ispustu separatora u TJ Rupa, TJ Čavle i TJ Bosiljevo, kao i na separatorima duž trase autoceste tijekom periodičkiog pregleda i snimanja stanja 12 separatora na dionici Karlovac Bosiljevo te na ispustu iz 24 separatora na trasi dionice Orehovica Rijeka. Rezultati analiza u većini slučajeva potvrđuju da otpadne vode udovoljavaju zahtjevima kvalitete vode za ispuštanje u prirodni prijamnik. Jedina prekoračenja dopuštenih vrijednosti javljaju se povremeno tijekom zimske sezone kada zbog intenzivnog soljenja kolnika dolazi do porasta klorida u otpadnoj vodi. Preventivne mjere Pri eventualnim incidentnim situacijama na autocesti (prevrtanje cisterni i sl.) može doći do zagađenja podzemnih voda i time do poremećaja u vodoopskrbi, stoga su posebnim pravilnicima određene mjere hitne intervencije. U okviru preventivnih aktivnosti održana je vatrogasna pokazna vježba, dana 16. veljače godine s ciljem usklađenja i uvježbavanja postupaka zaposlenika i interventnih službi u situaciji akcidenta. Vježbom je simulirano istjecanje dizel goriva iz vozila na internoj stanici za opskrbu gorivom motornih vozila u TJ Delnice, a analizom je potvrđen visok stupanj uvježbanosti svih sudionika. Primjena politike održivog razvoja jedan je od glavnih ciljeva u Autocesti Rijeka Zagreb d.d. te smo s tim u skladu, a imajući u vidu značaj krških vodonosnika, značajnu pažnju i sredstva posvetili zaštiti voda u kršu. To se postiže prvenstveno preventivnim mjerama i aktivnostima od projektiranja, kroz izgradnju do gospodarenja autocestom, a u okviru sustava upravljanja okolišem prema normi ISO 14001:2004 kontinuirano radimo na poboljšavanju mjera zaštite okoliša, osobito zaštite voda.

5 Konferencija ASECAP vjeruje u sigurnost na europskim cestama Dan poslije redovne sjednice Upravnog odbora Europskog udruženja koncesionara za autoceste (ASECAP) održana je, 2. ožujka godine u Innsbrucku, jednodnevna konferencija o sigurnosti prometa na cestama. Konferenciju su zajednički organizirali ASE- CAP, talijansko udruženje autocesta AISCAT, austrijska tvrtka za autoceste ASFINAG te tvrtka za gospodarenje autocestama u Njemačkoj, TOLL COLLECT. Nakon uvodnog dijela izlagali su Reinhard Rack iz Odbora Europskog parlamenta za promet i Annie Canel iz Odbora za promet Europske komisije. Upola smanjiti broj poginulih U godini na cestama u EU je poginula osoba, a godine bilo je poginulih u 25 zemalja EU. U sklopu Akcijskog plana sigurnosti EU do g. želi prepoloviti broj poginulih na cestama. Statistički podaci ukazuju na sljedeće kritične točke: motociklisti, čiji je broj prometnih nesreća u porastu, mladi muški vozači, koji su najčešći sudionici prometnih nesreća te ruralne ceste, na kojima se događa gotovo 60% prometnih nesreća. Na autocestama se događa samo 6% svih nesreća. Alkohol je uzrok jedne od četiriju nesreća, a konzumacija opijata ili lijekova kriva je za 15% nesreća. Novi Akcijski plan za naredno razdoblje od godine EU će donijeti u g. Podići cestovnu kulturu Alain Estiot iz TOLL COLLECTA u Njemačkoj istaknuo je da su mjere, koje su sustavno zakonski uvođene od g. do danas (preporučena brzina na autocestama 130 km/h, obavezna kaciga za motocikliste, obavezan sigurnosni pojas, snižavanje dozvoljene koncentracije alkohola s 0,8 na 0,5 promila), urodile plodom jer je od broj prometnih nesreća smanjen i u opadanju. Klaus Schierhackl iz ASFINAG-a također je naglasio da je broj nesreća i broj poginulih u padu. Glavni uzroci nesreća su: brzina (27%), pretjecanje (17%), umor (16%), ne držanje razmaka (10%), alkohol (5%) i ostalo (25%). Talijanska iskustva Talijanska iskustva prikazao je Paolo Cestra iz talijanske prometne policije. Kontrolu na autocestama u Italiji vrši isključivo Nacionalna prometna policija koja čini 10% ukupnih policijskih snaga. Ona je jedina ovlaštena djelovati na autocestama temeljem sporazuma sklopljenog s 23 tvrtke i tijela nadležna za autoceste. Prometna policija je g. s talijanskim koncesionarom ASPI počela projekt TUTOR u sklopu kojeg se vrši redovita kontrola srednje ali i trenutne brzine vožnje. Projektom je pokriveno km autocesta, a nakon godinu dana primjene, broj smrtno stradalih pao je za 51%, broj nezgoda s ozlijeđenima za 27%, a ukupan broj nesreća pao je za 19%. U zaključku je Klaus Schierhackl iz austrijskog ASFINAG-a još jednom naglasio ključne zadaće za naredno razdoblje; postavljanje realnih i ostvarivih ciljeva, zajedničko interdisciplinarno djelovanje svih nadležnih službi i institucija te edukacija i informiranje radi promjene negativnih ponašanja korisnika. Cjeloviti članak i prezentacije potražite na Nacionalno izvješće za Hrvatsku za godinu I. Izgrađenost mreže Ukupna mreža autocesta u Hrvatskoj početkom godine iznosi 1.198,7 km. U godini pušteno je u promet: - 41,5 km novih autocesta - 36,9 km dopune postojećih dionica na puni profil autoceste Na A1: Zagreb Split Ploče, dionica Šestanovac Zagvozd Ravča (40 km). Na A4: Zagreb Goričan, dionica Goričan granica Republike Mađarske (1,5 km) s mostom preko Mure. Na A6: Zagreb Rijeka, (ukupno 36,9 km dopune na puni profil II B faza) dio dionice Oštrovice Vrata (12,44 km) dionica Vrata Delnice (8,93 km) dionica Delnice Kupjak (7,92 km) dio dionice Kupjak Vrbovsko (7,59 km). Autocestama u Republici Hrvatskoj upravljaju četiri tvrtke: Hrvatske autoceste d.o.o. (upravlja svim autocestama pod naplatom osim autocestama u koncesiji) te tri koncesijska društva BINA ISTRA d.d. (upravlja tzv. Istarskim ipsilonom A8 i A9), Autocesta Rijeka Zagreb d.d. (A6, A7 i dio A1) i Autocesta Zagreb Macelj d.o.o (A2). broj km autocesta Tvrtka Ukupno pod naplatom Ukupno pod naplatom HAC 780,0 816,0 2. ARZ 178,5 181,7* 3. BINA-ISTRA 145,0 141,0** 4. AZM 60,0 60,0 UKUPNO 1163,5 1198,7 * ispravak podatka iz prethodnih godina zbog pribrajanja svih pristupnih cesta **ispravak podatka iz prethodnih godina

6 II. Vrijednost investicija i financiranje Investicije u izgradnju novih autocesta u godini iznosile su ukupno 5.307,29 mil kuna (657,64 mil EUR), a investicije u dionice u prometu 498,27 mil kuna (66,43 mil EUR). mil. kn (mil. EUR) (1 EUR = 7,5 kuna) Tvrtka Investicije u Plan za u nove dionice u izgrađene dionice u nove dionice u izgrađene dionice HAC 3.748,32 (449,78)* 432,18 (57,62)* ** ** ARZ 1.420,82 (189,44) 27,56 (3,67) 1.291,30 (172,17) 179,10 (23,88) BINA-ISTRA 138,15 (18,42) 23,53 (3,14) 841,50 (112,20)*** 25,95 (3,46)*** AZM 0,00 (0,00) 15,00 (2,00) 0,00 (0,00) 22,50 (3,00) UKUPNO 5.307,29 (657,64) 498,27 (66,43) 2.132,80 (284,37) 227,55 (30,34) * Podaci o investicijama u godini temelje se na privremenom izvješću. ** Vlada RH će novi Plan građenja javnih cesta za razdoblje donijeti u godini. *** Utrošeni i planirani iznosi investicija u nove dionice uključuju samo troškove građenja, bez troškova razvoja, osiguranja, nadzora i savjetnika. III. Sigurnost prometa U godini bilo je ukupno 2540 prometnih nezgoda u kojima su smrtno stradale 72 osobe, a broj nezgoda s ozlijeđenima iznosio je 420. Ukupan broj svih prometnih nezgoda u godini pao je za 2,9 %, a broj poginulih za 13,2 % u odnosu na prethodnu godinu. Broj prometnih nezgoda: HAC 780 km BINA ISTRA 141 km ARZ 181 km AZM 60 km RH 1162 km HAC 780 km BINA ISTRA 141 km ARZ 181 km AZM 60 km RH 1162 km - s poginulima s ozlijeđenima s materijal. štetom Ukupno prom. nezgode Ukupan broj poginulih *Kod obračuna prometnih nezgoda uzeta je duljina mreže iz godine jer su novi kilometri AC pušteni u promet tek koncem prosinca NA MILIJARDU OSTVARENIH VOZILO KM Promjena u % /2007. HAC (780 km) BINA- ISTRA (141 km) ARZ (181 km) AZM (60 km) RH (1162 km) HAC (780 km) BINA- ISTRA (141 km) ARZ (181 km) AZM (60 km) RH (1162 km) Koef. nezgoda s ozlijeđenima Koef. nezgoda s poginulima Koeficient poginuli 67,75 31,75 111,15 27,88 66,45-21,62-21,31 23,08-49,98-15,09 7,28 7,12 8,00 8,87 7,59-46,67 24,48-57,40 250,59-40,93 12,69 8,85 9,78 10,14 11,39-23,46 49,48-59,49 300,79-27,40 Napomena: podaci se temelje na duljini mreže koncem godine budući da su nove dionice AC otvorene tek koncem godine.

7 IV. Promet Ukupan promet svih vozila na svim autocestama u godini porastao je za 8,9 % u odnosu na prethodnu godinu. broj vozila u područjima naplate Tvrtka Laka vozila (1. i 2. kategorija) Teška vozila (3. i 4. kategorija) Laka vozila (1. i 2. kategorija) % (08/07) Teška vozila (3. i 4. kategorija) % (08/07) HAC , ,12 1 ARZ , ,00 1 BINA-ISTRA , ,84 2 AZM , ,78 3 UKUPNO , ,35 1 Razlika je toliko značajna u odnosu na godinu jer je HAC u 09./2007. predao ARZ-u autocestu A7 Rupa Matulji i D10 most Krk, stoga treba promatrati i uspoređivati ukupan promet HAC-a i ARZ-a i u tom slučaju je promet lakih vozila u porastu 12 %, a promet teških vozila 8,8 %. 2 Promet u 2008./2007. je niži jer je bio u izvanrednom porastu zbog radova na 2 alternativne ceste (Opatija Lovran Vozilići i most Antenal) i preusmjeravanja na A8 i A9 što u nije više bio slučaj. Također, pojačane gospodarske aktivnosti u godini u Istri usporene su u godini. 3 Pad prometa u 2008./2007. odraz je slabijeg prometa u ljetnim mjesecima zbog uvođenja vinjete u Sloveniji, te je veći dio sjeveroistočnih turista Europe izabrao jeftiniji put kroz Mađarsku. U godini mreža je povećana za 42 km, odnosno za 3,6 % u odnosu na Rast bruto domaćeg proizvoda u Rast prometa u Rast bruto domaćeg proizvoda u Rast prometa u *privremeni podatak 5,6 5,9 3,1* 8,9 V. Prihodi od naplate cestarine (bez PDV-a) Ukupni prihodi od cestarine u godini porasli su, u odnosu na prethodnu godinu, za 3,2 %, što je rezultat rasta prometa, puštanja u promet novih dionica autocesta, uvođenja novih načina plaćanja kao i određenih korekcija cijena na nekim autocestama u Hrvatskoj. 1 EUR = 7,5 kuna Tvrtka kn EUR kn EUR % (08/07) HAC ,6* ARZ ,4* BINA-ISTRA ,3 AZM ,0** UKUPNO ,2 * Razlika u prihodima u odnosu na godinu ovako je značajna jer je u 09./2007. HAC predao ARZ-u na upravljanje Autocestu Rupa Rijeka i most Krk, stoga bi porast prihoda ovih dviju tvrtki trebalo promatrati i uspoređivati u ukupnom zbroju i tada porast prihoda za ARZ i HAC iznosi 0,4 %. ** Porast prihoda rezultat je puštanja u promet nove dionice AC i povećanja cestarine od godine. Broj vozila nije rastao u odnosu na godinu, čak je promet lakih vozila pao za 0,78 %. Glavni razlog je pad ljetnog prometa za oko 10 % u odnosu na godinu zbog skupih vinjeta (35 EUR) u susjednoj Republici Sloveniji. Tu činjenicu dokazuje podatak o porastu prometa za oko 10 % na pravcu Zagreb Goričan, turisti sa sjeveroistoka Europe zaobilazili su Sloveniju i koristili put kroz Mađarsku. Cjelovito Nacionalno izvješće potražite na

8 Ključni podaci godina HRVATSKA Ukupna duljina mreže prema koncesijskom ugovoru, u km, na dan ,70 2 x 1 trak 174,80 2 x 2 traka 1.003,90 2 x 3 traka 0,00 2 x 4 traka 0,00 Broj km puštenih u promet u AC PAC Dopuna do punog profila 41,50 0,00 *36,88 Broj km u izgradnji na Prognoza puštanja u promet novih dionica u 2009., u km AC PAC Dopuna do punog profila AC PAC Dopuna do punog profila Godišnji prihod od naplate cestarine u 2008., u Kn Stalno zaposleni PGDP LAKA VOZILA PGDP TEŠKA VOZILA PGDP LV + TV Ukupan broj nezgoda Broj nezgoda s ozlijeđenim osobama 420 Broj poginulih 72 Broj prijeđenih kilometara (10 6 x km) Broj cestarinskih prolaza 73 Broj trakova za naplatu 508 Broj trakova za elektronički sustav naplate 274 Broj pretplatnika na elektronički sustav ** pretplatnika uređaja*** Broj odmorišta (s benzinskim crpkama) 72 Broj odmorišta 116 Broj restorana 17 Broj hotela 7 * postojeće dionice u profilu poluautoceste ** tvrtke HAC i ARZ imaju elektroničku naplatu cestarine (DSRC 5,8 GHz), BINA ISTRA i AZM nemaju. *** jedan pretplatnik može posjedovati više ENC uređaja 70,30 17,50 *40,00 52,00 1,00 *11,50 Širolina 4, Zagreb tel: fax: info-huka@huka.hr web: B žiro-račun kunski: žiro-račun devizni: uređivački odbor: Jurica Prskalo, glavni i odgovorni urednik; Brankica Bajić, tehnički urednik; Darija Petrović, Vlatka Weiser, Nikola Bulić, Zrinka Jurić grafičko oblikovanje: Studio Domino dizajn, Hrvoje Vražić fotografija na zaglavlju: dijapozitivi: Hand dizajn d.o.o. (Božidar Prezelj) fotografije: Fimi media (Damil Kalogjera) datum izdanja: ožujak 2009.