POREZ NA DODATU VRIJEDNOST

Транскрипт

1 POREZ NA DODATU VRIJEDNOST 1. Kakva je primjena Zakona o porezu na dodatu vrijednost u dijelu evidentiranja prometa preko poreske registar kase za slučaj kada pravno lice prodaje robu iz veleprodajnih objekata fizičkom licu? Zakonom o porezu na dodatu vrijednost («Sl. list RCG», broj 65/ /05, 04/06) i («Sl. list Crne Gore», broj 16/07), u članu 31. i 32., propisana je obaveza poreskog obveznika da za svaki izvršeni promet proizvoda, odnosno usluga kupcu izda račun, a ukoliko taj promet proizvoda, odnosno usluga naplaćuje u gotovini obavezan je taj promet iskazivati preko poreske registar kase. Prema članu 8. stav 1. Odluke o platnom prometu u zemlji («Sl. list RCG», broj 78/04 i 33/05 ), pravna i fizička lica koja obavljaju registrovanu djelatnost, dužna su da otvore račun u banci i vrše plaćanje preko tog računa, u skladu sa propisima i ugovorom o otvaranju i voďenju tog računa zaključenim sa bankom. Saglasno navedenom, pravmo lice koje vrši prodaju robe, u obavezi je da drugim privrednim društvima i fizičkim licima koja obavljaju registrovanu djelatnost, ispostavlja fakturu za izvršeni promet proizvoda i usluga i ta faktura, obzirom da je predmetno pravno lice registrovano za PDV, mora biti sačinjena u skladu sa članom 32. Zakona o porezu na dodatu vrijednost na kojima će biti zaračunat PDV po propisanoj stopi. U članu 8. Zakona o unutrašnjoj trgovini («Sl. list Crne Gore», broj 49/08), trgovina na veliko se definiše kao, kupovina robe radi dalje prodaje trgovcima, profesionalnim korisnicima i drugim subjektima, osim fizičkim licima krajnjim potrošačima. Uslovi i oblici vršenja trgovine i nadzor nad primjenom Zakona o unutrašnjoj trgovini u nadležnosti su Ministarstva za ekonomski razvoj a ne i Poreske uprave. Iz vašeg akta nije jasno da li predmetno pravno lice vrši prodaju robe isključivo fizičkim licima koja obavljaju registrovanu djelatnost i koja nemaju status krajnjih potrošača, ili pak prodaju vrši i fizičkim licima koja nijesu registrovana za obavljanje djelatnosti. Za slučaj da vrši prodaju robe fizičkim licima koja po Zakonu o PDV nijesu u obavezi da se registruju za PDV i koja nijesu dužna da otvore račun u banci, shodno navedenim odredbama, mišljenja smo da, bez razlike da li ta fizička lica obaveze izmiruju gotovinski ili na poslovnom računu prodavca, pravno lice je dužno da ostvareni promet evidentira preko poreske registar kase.

2 2. Da li je SRC Budva, kao javna ustanova osloboďen od plaćanja PDVa na prihode od pružanja usluga sportskim organizacijama i udruženjima, te ako jeste, da li se to osloboďenje odnosi na sve klubove iz Crne Gore, ili samo za one sa područja opštine Budva? Članom 3. stav 1. Zakona o porezu na dodatu vrijednost ( Sl. list RCG, broj 65/01 04/06 i Sl. list Crne Gore, broj 16/07), propisano je da je predmet oporezivanja PDV promet proizvoda i promet usluga koje poreski obveznik u okviru obavljanja svoje djelatnosti vrši uz naknadu. Usluge u smislu člana 8. navedenog Zakona predstavljaju obavljanje, napuštanje odnosno dopuštanje svake radnje u okviru obavljanja djelatnosti. Stavom 2. tačka 2. istog člana, propisano je da se prometom usluga smatra i promet usluga na osnovu propisa državnog organa, odnosno organa lokalne samouprave. Članom 13. stav 7. istog Zakona, propisano je da su državni organi i organizacije i organi jedinice lokalne samouprave i druga javno pravna tijela poreski obveznici, ukoliko vrše promet proizvoda, odnosno usluga koji je prema ovom zakonu oporeziv kod drugih poreskih obveznika. Shodno naprijed navedenom, a imajući u vidu činjenicu, da pružate usluge fizičkim i pravnim licima po osnovu: prodaje dnevnih i mjesečnih ulaznica za korišćenje bezena i drugih sadržaja (sauna, Ďakuzi i dr.); iznajmljivanja bazena vaterpolo klubovima iz Budve i drugih opštinskih područja i drugim sportskim klubovima; iznajmljivanja poslovnog i reklamnog prostora, koje nijesu utvrďene kao isključiva nadležnost JP SRC-Budva, odnosno da pružanje navedenih usluga mogu vršiti i druga lica, te po tom osnovu ostvarujete prihode, smatramo da se radi o uslugama koje su oporezive i dužni ste da obračunate i uplatite PDV za sve tako izvršene usluge, bez razlike jesu li korisnici usluga iz opštine Budva ili i iz drugih Crnogorskih opština. 3. Kakva je primjena Zakona o porezu na dodatu vrijednost u dijelu evidentiranja prometa preko poreske registar kase kod prodaje karata ulaznica za prikazivanje filmova u bioskopima? Zakonom o porezu na dodatu vrijednost («Sl. list RCG», broj 65/ /05, 04/06) i («Sl. list Crne Gore», broj 16/07), u članu 31. i 32., propisana je obaveza poreskog obveznika da za svaki izvršeni promet proizvoda, odnosno usluga kupcu izda račun, a ukoliko taj promet proizvoda, odnosno usluga naplaćuje u gotovini obavezan je taj promet iskazivati preko poreske registar kase.

3 Uredbom o upotrebi poreske registar kase i načinu evidentiranja prometa proizvoda, odnosno usluga preko registar kase («Sl. list Crne Gore», broj 27/08 i 40/08), propisano je da je odsječak kasene trake dokument u kome se evidentira svaki pojedinačno ostvareni promet koji kupac proizvoda, odnosno korisnik usluga plaća u gotovom. Saglasno članu 73. Zakona o porezu na dodatu vrijednost, obaveza evidentiranja dnevnog prometa preko poreske registar kase ne postoji samo u slučaju ako se pretežan dio vrijednosti (preko 50%) isporuke prodajnog mjesta u prethodnoj kalendarskoj godini odnosi na maloprodaju dnevne i periodične štampe, lutrije, poštanskih markica, duvanskih proizvoda, voznih karata i žetona u putničkom saobraćaju (voz, autobus, žičara). Na osnovu navedenog, mišljenja smo da, registrovani PDV obveznik koji pruža usluge prikazivanja filmova, bez obzira što za te svrhe štampa posebne karte ulaznice, saglasno članu 32. stav 8. Zakona o PDV, promet tih usluga koje naplati u gotovini, obavezan je da iskaže preko poreske registar kase. 4. Koje su obaveze dijela stranog društva koje je registrovano u Crnoj Gori po osnovu obračuna i plaćanja PDV? Zakonom o privrednim društvima (Sl list RCG br.06/02), u članu 80, propisano je da strano društvo koje je osnovano i registrovano izvan Crne Gore, može preko svog dijela društva obavljati privrednu djelatnost na teritoriji Crne Gore, stim što je dužno da svoje poslovanje usaglasi sa odgovarajućim odredbama ovog Zakona i drugih Zakona u Crnoj Gori. Strana društva koja osnivaju djelove svojih društava u Crnoj Gori dužna su da, u roku od 30 dana od dana osnivanja društva, dostave CRPS podatke propisane za registraciju. Zakon o poreskoj administraciji (Sl list RCG br.65/01 29/05), definiše poreskog obveznika kao lice koje u skladu sa poreskim i drigim zakonima podliježe obavezi plaćanja poreza.lice prema istom Zakonu je: pravno lice, dio pravnog lica, organizacija, preduzetnik i fizičko lice koje je dužno da postupa u skladu sa poreskim zakonima Crne Gore, bez razlike na način i oblik organizovanja. U smislu poreskih zakona Crne Gore Vaše preduzeće kao dio stranog društva, ima status poreskog obveznika koje je dužno da obračunava i plaća poreze saglasno tim zakonima kao i svi poreski obveznici u Crnoj Gori. Iz Vašeg postavljenog pitanja se može zaključiti da se bavite pružanjem usluga u graďevinarstvu.kad je u pitanju pružanje usluga, bitno je opredijeliti poreskog obveznika, odnosno poreskog dužnika, koji plaća PDV na izvršene usluge.

4 Bitan elemenat za utvrďivanje nastanka poreske obaveze je i mjesto izvršenog prometa. Članom 17. stav 1. Zakona o porezu na dodatu vrijednost ( Službeni list RCG, broj /06), propisano je da se mjestom izvršenog prometa usluga smatra mjesto u kojem poreski obveznik koji pruža usluge, ima svoje sjedište ili poslovnu jedinicu iz koje obavlja usluge ili stalno, odnosno uobičajeno prebivalište, ako nema sjedište ili poslovnu jedinicu. Istim članom su propisani i odreďeni izuzeci. Izuzeto od stava 1 ovog člana mjestom vršenja prometa usluga smatra se mjesto u kome se nepokretnost nalazi, ako se usluga vrši neposredno u vezi sa nepokretnostima, uključujući i usluge posredovanja u prometu nepokretnosti, procjene nepokretnosti, pripremni radovi u graďevinarstvu(usluge arhitekata i ovlašćenih nadzornika i sl.). PDV se obračunava u trenutku isporuke proizvoda odnosno u trenutku izvršenja usluge.smatra se da je proizvod isporučen odnosno usluga izvršena u trenutku izdavanja računa (fakture). 5. Obratili ste se Poreskoj upravi i navodite da namjeravate da izvršite nabavku 2-3 nova vozila, koja su Vam potrebna za obavljanje djelatnosti. Može se zaključiti da je razlog za podnošenje zahtjeva, oslobaďanje od plaćanja PDV na nabavku vozila, te u vezi sa tim dajemo sljedeći odgovor: Zakonom o porezu na dodatu vrijednost ( Službeni list RCG, broj /06), na promet novih putničkih automobila se plaća PDV po stopi od 17%, i poreski obveznici PDV-a nemaju pravo ni odbitka tako plaćenog PDV,što znači da se svaka prodaja automobila smatra prodajom krajnjem kupcu, pri kojoj se plaća PDV po navedenoj stopi. Potpuno razumijemo Vaše potrebe, ali naglašavamo da Zakon o PDV-u ne propisuje nijednu mogućnost oslobaďanja od plaćanja PDV-a prilikom prodaje odnosno nabavke putničkih vozila. Prema tome, Poreska uprava nema pravo na oslobaďanja mimo zakonskih propisa i podzakonskih akata koji regulišu sistem PDV u Crnoj Gori. S obzirom da aktom ukazujete da takvu mogućnost imaju odreďene organizacije, kao što su,,crveni KRST,, i neke nevladine organizacije, želimo da Vas obavijestimo da se ni na njih ne mogu odnositi takva oslobaďanja, te da su ista dužna da plate PDV prilikom nabavke automobila. 6. Da li prodavac može naknadno izdati obrazac PDV- PP za robu koja se u putničkom prometu izvezla dana godine i da li bi takav obrazac bio validan u postupku povraćaja PDV-a kupcu?

5 Uslovi za povraćaj PDV za robu koja se izveze u putničkom prometu, su propisani članom 115 Pravilnika o primjeni Zakona o PDV-u ( Sl. List RCG br.65/02, 16/06). Članom 116 istog Pravilnika je propisano da na zahtjev kupca prodavac izdaje obrazac PDV- PP. Obrazac PDV- PP se popunjava u momentu prodaje zajedno sa izdavanjem računa, u tri primjerka od kojih original i jednu kopiju zadržava kupac, a drugu kopiju prodavac čuva u svojoj dokumentaciji. Tako popunjeni obrazac uz račun za kupljenu robu carinski organ ovjerava potpisom i pečatom i u obrazac unosi datum iznošenja proizvoda sa područja Crne Gore. Orginal računa i obrazac PDV- PP vraća kupcu, a jedan primjerak obrasca zadržava za potrebe naknadne kontrole kod iznošenja proizvoda iz Crne Gore. S obzirom da ovako ovjeren obrazac služi i kao zahtjev za povraćaj PDV od strane kupca, svako naknadno izdavanje od strane prodavca ne bi bilo validno u postupku povraćaja PDV-a u putničkom prometu. 7. Da li preduzeće može višak sredstava da plasira pod pozitivnim kamatnim stopama nekoj finansijskoj organizaciji (banci) i da li se na prihod od tako dobijene kamate plaća PDV? Iz Vašeg pitanja se može zaključiti da u toku poslovne godine raspolažete sa viškom sredstava koja želite da plasirate kod finansijskih institucija. Zakon ne sadrži posebne odredbe o izdvajanjima sredstava koje u datom momentu poslovanja predstavljaju višak sredstava, već je to stvar voďenja poslovne politike i donošenja odluke koja se u tom momentu smatra najpovoljnijom a sve u cilju pozitivnog poslovanja. Na prihod (kamate) koji ostvarite od plasmana viška sredstava kod finansijskih institucija dužni ste da obračunate i platite porez u skladu sa članom 29 Zakona o porezu na dobit pravnih lica ( Sl. List RCG br.65/01, Sl. List Crne Gore br.40/08). 8. Da li postoji obaveza za plaćanje PDV-a u situaciji kada se vrši prenos cjelokupne imovine sa pravnog lica koje je davalac lizinga na drugo pravno lice koje bi nastavilo da obavlja istu djelatnost? Članom 7 stav 1 Zakona o porezu na dodatu vrijednost ( Sl. List RCG, br. 65/02 04/06), propisano je da se prometom proizvoda ne smatra prenos cjelokupne ili dijela imovine sa ili bez naknade ili kao ulog, ukoliko sticatelj imovine, koji je poreski obveznik ili je izvršenjem prenosa postao poreski obveznik, nastavlja da obavlja tu djelatnost.

6 Članom 8 Pravilnika o primjeni Zakona o PDV-u, propisano je da se na stvarne uloge uplaćene u postupku uvećanja osnovnog kapitala društva ne obračunava i ne plaća PDV. Iz navedenog proizilazi da se na prenos imovine koji je izvršen u skladu sa Zakonom o privrednim društvima ne obračunava i ne plaća PDV. U smislu Zakona o PDV-u, finasijski lizing predstavlja promet proizvoda koji je oporeziv shodno članu članu 4 stav 2 tačka 3 ovog Zakona. Članom 37 Pravilnika, propisano je da kod isporuke proizvoda na osnovu ugovora o lizingu obaveza obračunavanja PDV-a na cjelokupnu vijednost nastaje u poreskom periodu kome je proizvod isporučen, odnosno kada je započeo lizing, bez obzira na vrijeme trajanja lizinga. Dakle, kako ste u svom dopisu naveli da se radi o preuzimanju, pored imovine i vozila datih na lizing, podrazumijeva se da je PDV već obračunat i plaćen prilikom isporuke proizvoda. Shodno članu 12 Zakona o finansijskom lizingu (Sl. list RCG br. 80/05), davalac lizinga ima pravo da prenese pravo svojine na predmetu lizinga na treće lice, u kom slučaju to treće lice, tj. novi vlasnik stupa na mjesto davaoca lizinga i preuzima sva prava i obaveze iz ugovora o finansijskom lizingu, naravno ukoliko prenos prava svojine na predmetu lizinga na treće lice nije isključeno ugovorom o lizingu. Prilikom prenosa prava svojine na predmetu lizinga na treće lice (novi vlasnik), davalac lizinga je dužan da bez odlaganja, u pisanoj formi, obavijesti primaoca lizinga o prenosu prava svojine na treće lice. Dakle, ukoliko su ispoštovane odredbe Zakona o PDV-u, Zakona o privrednim društvima i Zakona o finansijskom lizingu, onda se ne radi o prometu koji podliježe obračunu i plaćanju PDV-a. MeĎutim, s obzirom da sticalac imovine stupa na mjesto prenosioca, što znači da preuzima sva prava i obaveze prethodnika nastale iz poslovanja, svakako je neophodno prethodno izvršiti inspekcijski nadzor i utvrditi eventualne poreske obaveze kod prenosioca i, u konkretnom slučaju, davaoca lizinga. 9. Da li je Banka dužna da obračunava i uplaćuje PDV na usluge stranih lica, a nije registrovana kao PDV obveznik? Članom 13 tačka 1 Zakona o porezu na dodatu vrijednost ( Službeni list RCG, broj 65/01 04/06, Sl. List CG br.16/07), je propisano da je poreski obveznik svako lice koje na bilo kojem mjestu samostalno obavlja bilo koju poslovnu djelatnost bez obzira na namjenu ili ishod te djelatnosti, a članom 23 tačka 1 Pravilnika o primjeni zakona o PDV-u ( Sl. List RCG br.65/02, 16/06), je propisano da je poreski obveznik svako pravno ili fizičko lice koje nezavisno obavlja djelatnost, u skladu sa propisima, nezavisno od toga da li je upisano u odgovarajući registar ili drugu propisano evidenciju. Bitan elemenat za utvrďivanje nastanka poreske obaveze je i mjesto izvršenog prometa. Članom 17. tačka 1. Zakona o porezu na dodatu vrijednost ( Službeni

7 list RCG, broj 65/01 04/06, Sl. List CG br.16/07), propisano je da se mjestom izvršenog prometa usluga smatra mjesto u kojem poreski obveznik koji pruža usluge, ima svoje sjedište ili poslovnu jedinicu iz koje obavlja usluge ili stalno, odnosno uobičajeno prebivalište, ako nema sjedište ili poslovnu jedinicu. Istim članom su propisani i odreďeni izuzeci gdje se mjestom vršenja prometa usluga smatra mjesto u kome je usluga stvarno izvršena. Kod usluga iz člana 17 tačka 3 mjestom izvršenog prometa usluga, smatra se mjesto sjedišta primaoca usluga. Usluge koje pružaju strana lica na način opisan u vašem aktu ne mogu imati status usluga koje su osloboďene od plaćanja PDV u smislu člana 27. tačka 4. Zakona o PDV i člana 70. Pravilnika o primjeni zakona o PDV, jer su u pitanju usluge za koje nijesu ispunjeni zakonom propisani uslovi za oslobaďanje od plaćanja poreza na dodatu vrijdnost, bez razlike na to što domaće lice nije registrovano kao PDV obveznik. Dakle, na osnovu navedenog kod usluga koje pružaju strana lica je opredjeljujući momenat za utvrdjivanje poreskog obveznika mjesto vršenja usluge, te je primalac usluge obveznik obračunavanja PDV. 10. Na koji način treba da izgleda faktura inofirme za izvršene usluge prevoza domaćoj firmi i vaša faktura kao posrednika ugovora sa stanovišta PDV-a? Članom 17 stav 1 Zakona o porezu na dodatu vrijednost ( Sl. List RCG br. 65/01,21/ /06), propisano je da se mjestom prometa usluga smatra mjesto u kome je poreski obveznik, koji pruža usluge, ima svoje sjedište ili poslovnu jedinicu iz koje obavlja usluge ili stalno odnosno uobičajno prebivlište, ako nema sjedište ili poslovnu jedinicu. Stavom 2 tačka 2 propisano je da se mjestom vršenja usluga smatra i put ili dio puta kojim se vrši usluga prevoza. Ako se usluga prevoza ne obavlja samo u Crnoj Gori, ovaj zakon se primjenjuje samo na dio usluge prevoza koji se obavlja u Crnoj Gori. U članu 22 stav 2 tačka 2 predvidjeno je da se u poresku osnovicu uračunavaju i posredni troškovi, kao što su: provizije, troškovi ambalažiranja, prevoza i osiguranja, koje nastanu prilikom uvoza proizvoda do prvog odredišta u Crnoj Gori. Prvim odredištem se smatra mjesto navedeno u teretnom listu ili drugoj ispravi, kojom se roba uvozi u Crnu Goru. Članom 34 stv. 4 Pravilnika o primjeni Zakona o PDV-u ( Sl. List RCG br.65/02, 16/06) je propisano mjesto oporezivanja usluga kod usluga prevoza.mjestom obavljene usluge, smatra se put ili dio puta kojim se vrši

8 usluga prevoza. Ako se usluga prevoza ne obavlja samo u zemlji, onda dio puta koji otpada na zemlju podliježe porezu, a dio puta koji se odnosi na inostranstvo ne podliježe PDV-u.U tom slučaju uslugu prevoza treba podijeliti srazmjerno broju kilometara, na dio koji otpada na zemju (koji se oporezuje) i dio koji otpada na inostranstvo (koji se ne oporezuje).kod meďunarodnog pomorskog, rječnog i vazdušnog prevoza putnika i robe ne utvrďuje se dionica puta u zemlji. Kako ste vi posrednik u ugovaranju prevoza izmeďu ino firme i domaće firme, samim tim ste dužni da na vrijednost izdate fakture za obavljene usluge obračunate PDV. 11. Da li na osnovu ugovora o poslovnoj saradnji jedno pravno lice može u ime drugog pravnog lica da izdaje fiskalne račune? Zakonom o porezu na dodatu vrijednost (Sl. list RC br.65/ /06 i Sl. list CG br 16/07) u čl. 31 stav 1 propisano je da je poreski obveznik dužan da za izvršeni promet proizvoda, odnosno usluga izda račun ili drugi dokumenat koji služi kao račun. Odredbama člana 32 stav 8 istog Zakona propisano je da poreski obveznik koji promet proizvoda, odnosno usluga naplaćuje u gotovini obavezan je taj promet iskazivati preko poreske registar kase. Uredbom o upotrebi poreske registar kase i načinu evidentiranja prometa proizvoda, odnosno usluga preko registar kase ("Sl. list Crne Gore", br. 27/08 i 40/08), a koja se primjenjuje od godine, u članu 1 propisano je da se istom ureďuje upotreba poreske registar kase i način evidentiranja prometa proizvoda, odnosno usluga preko registar kase. Odredbama člana 8 tačka 1 navedene Uredbe propisano je da je osječak kasene trake dokument u kome se evidentira svaki pojedinačno ostvareni promet, koji kupac proizvoda, odnosno usluga plaća u gotovini. Članom 20 propisan je postupak fiskalizacije poreske registar kase, uz preciziranje u stavu 3 navedenog člana da zahtjev za fiskalizaciju poreske kase obavezno sadrži podatke o mjestu prodajnog objekta, a koji odgovaraju podacima sadržanim u prijavi za opštu poresku registraciju, dok u stavu 5 propisuje da ovlašćeni servis, u prisustvu poreskog službenika, u fiskalnu memoriju poreske kase unosi identifikacioni broj poreskog obveznika (PIB), identifikacioni broj fiskalnog modula i vrijeme početka evidentiranja prometa preko poreske kase. Nakon toga poreski službenik stavlja fiskalnu i programsku plombu. Imajući u vidu naprijed izloženo, ističemo da je poreska registar kasa vezana za mjesto prodajnog objekta i poreskog obveznika koji je podnio zahtjev za njeno instaliranje, te ne postoji mogućnost evidentiranja prometa za drugo pravno lice odnosno drugog poreskog obveznika. 12. Kakav je poreski tretman imovine koja se kao osnivački ulog unosi u novo pravno lice čiji ste dijelom osnivač?

9 Shodno članu 3. Zakona o porezu na dodatu vrijednost ( Sl. list RCG, broj 65/01 04/06), predmet oporezivanja PDV je promet proizvoda i promet usluga koje poreski obveznik u okviru obavljanja svoje djelatnosti vrši uz naknadu, kao i uvoz proizvoda u Republiku Crnu Goru. Odredbama član 4 Zakona o porezu na dodatu vrijednost propisano je da promet proizvoda predstavlja prenos prava raspolaganja pokretnim, odnosno nepokretnim stvarima, ako ovim zakonom nije drukčije odreďeno. Pravilnikom o primjeni Zakona o PDV-u ("Sl. list RCG", br. 65/02/ 16/06), u članu 10 stav 3 propisano je da ako društvo unosi imovinu u drugo društvo radi se o oporezivoj isporuci. Unos imovine u drugo društvo ima status posebnog slučaja prometa proizvoda i usluga na koji se obračunava i plaća porez na dodatu vrijednost, a osnovica za obračun poreza je tržišna vrijednost nepokretnosti. Odredbama člana 11 stav 1 Zakon o porezu na promet nepokretnosti (Sl. list RCG br.69/ /07) propisano je da se porez na promet nepokretnosti ne plaća u slučaju kada osnivač nepokretnost unosi u privredno društvo kao osnivački ulog ili se povećava osnovni kapital, u skladu sa Zakonom o privrednim društvima. 13. Da li se usluge angažmana za izradu kratkog filma oporezuju shodno čl. 24a Zakona o porezu na dodatu vrijednost? Zakon o porezu na dodatu vrijednost u čl. 24 propisuje da se PDV plaća po stopi od 17% od svakog prometa proizvoda, usluga i uvoza proizvoda, osim od prometa proizvoda, usluga i uvoza proizvoda za koje je propisano da se PDV plaća po sniženoj stopi ili za koje je propisana nulta stopa PDV. Članom 24a su propisani slučajevi prometa proizvoda i usluga gdje se PDV obračunava i plaća po sniženoj stopi od 7% a izmedju ostalog i za promet autorskih prava i usluga iz oblasti obrazovanja, književnosti i umjetnosti. Zakon o autorskim i drugim srodnim pravima ( Sl. List RCG br. 61/04) u čl. 2 st.1 propisuje da je autorsko delo originalna duhovna tvorevina autora, izražena u odreďenoj formi, bez obzira na njegovu umjetničku, naučnu ili drugu vrijednost, njegovu namjenu, veličinu, sadržinu i način ispoljavanja, kao i dopuštenost javnog saopštavanja njegove sadržine. Autorskim delom kako je propisano u stavu 2 ovog člana izmedju ostalog smatraju se i filmska dela (kinematografska i televizijska dela). Autor je fizičko lice koje je stvorilo autorsko delo kako je propisano čl. 9., a autorom se smatra i lice čije su ime, pseudonim ili znak naznačeni na primjercima djela, ili navedeni prilikom objavljivanja djela, dok se ne dokaže drukčije. Izuzetno, pravno ili fizičko lice čiji naziv, odnosno ime je na uobičajen način naznačeno na filmskom djelu smatra se proizvoďačem tog djela, dok se ne dokaže drukčije. Autor djela je nosilac autorskog prava. Pored autora, nosilac

10 autorskog prava može biti i lice koje nije autor a koje je u skladu sa ovim zakonom steklo autorsko pravo kako je propisano stv. 3 i 4 ovog člana. Dakle, vaš angažman na izradi kratkometražnog filma ne spada u usluge propisane čl. 24 Zakona o porezu na dodatu vrijednost te će iste biti oporezovane po oštoj stopi od 17%. 14. Da li postoji obavezu obračunavanja i plaćanja PDV za usluge izvršene iz oblasti izgradnje objekta od strane dijela stranog društva registrovanog u Crnoj Gori matičnoj firmi u Srbiji? Zakon o poreskoj administraciji definiše poreskog obveznika kao lice koje u skladu sa poreskim i drugim zakonima podliježe obavezi plaćanja poreza. Lice prema istom Zakonu je: pravno lice, dio pravnog lica, organizacija, preduzetnik i fizičko lice koje je dužno da postupa u skladu sa poreskim zakonima Crne Gore, bez razlike na način i oblik organizovanja. Prava i obaveze poreskih obveznika propisani su u poglavlju IV Zakona o poreskoj administraciji. Predmetno preduzeće, kao dio stranog društva, obavljanjem djelatnosti ostvaruje prihode i rashode, a za svrhe oporezivanja, rješenja su data kroz pojedine poreske zakone i odgovarajuća podzakonska akta. Prema tome, mišljenja smo da je vaše preduzeće kao dio stranog društva koje svoju djelatnost obavlja u Crnoj Gori, registrovano za obavljanje poslovne djelatnosti u svrhe trajnog ostvarivanja prihoda i dužno je da svoje poslovanje usaglasi sa odgovarajućim odredbama poreskih i drugih zakona u Crnoj Gori. U smislu poreskih zakona Crne Gore, navedeno preduzeće ima status poreskog obveznika koje je dužno da obračunava i plaća poreze saglasno tim zakonima kao i svi poreski obveznici u Crnoj Gori. Članom 17 stav 1 Zakona o porezu na dodatu vrijednost ("Sl. list RCG", br. 65/01 76/05, «Sl.list Crne Gore», br. 16/07), propisano je da se mjestom izvršenog prometa usluga smatra mjesto u kojem poreski obveznik, koji pruža usluge, ima svoje sjedište ili poslovnu jedinicu iz kojeg obavlja usluge ili stalno, odnosno uobičajeno prebivalište, ako nema sjedište ili poslovnu jedinicu, ako ovim zakonom nije drukčije odreďeno. Izuzetno od ovog načela, a shodno odredbama člana 17 stava 2 Zakona i člana 34 stav 3 Pravilnika, ako se usluge vrše neposredno u vezi s nepokretnostima, uključujući i usluge posredovanja u prometu nepokretnosti, procjene nepokretnosti, pripremni radovi u graďevinarstvu, usluge arhitekte i ovlašćenih nadzornika, mjestom obavljene usluge smatra se mjesto u kome se nepokretnost nalazi. Iz dopisa se može zaključiti da je dio stranog društva osnovano za izvoďenje radova - izgradnja hidrograďevinskih objekata u Crnoj Gori, da je matična kuća iz Beograda sklopila ugovor o izvoďenju graďevinskih radova, te

11 da je dio društva iz Tivta za potrebe izgradnje doka nabavljalo materijal i plaćali usluge za potrebe izgradnje. S obzirom da poreski obveznik iz Tivta kao dio stranog društva, radi u svoje ime, a za račun matične firme (iz Beograda), to se u skladu sa članom 10 Zakona o porezu na dodatu vrijednost smatra da usluge prima i obavlja lično poreski obveznik, pa se PDV obračunava prema sjedištu dijela stranog društva. Ukoliko dio stranog društva ispostavlja račune navedenoj matičnoj firmi, isti obračunava PDV i iskazuje u poreskoj prijavi kao izlazni porez. 15. Da li privredno društvo može da daje i prima pozajmice od drugih pravnih i fizičkih lica, kao i da li može da daje dugoročne pozajmice svojim zaposlenim radnicima? Odredbe člana 4 Zakona o bankama («Sl.list Crne Gore»,br.17/08), zabrana obavljanja bankarskih poslova, propisuju da pravna i fizička lica ne smiju, bez potrebne dozvole Centralne banke, da se, u vidu djelatnosti ili zanimanja, u Crnoj Gori bave bankarskim poslovima. Ukoliko postoje indicije da se neko lice bavi poslovima iz stava 1 ovog člana bez potrebne dozvole ili odobrenja Centralne banke, Centralna banka može, radi prikupljanja dodatnih informacija, izvršiti pregled poslovnih knjiga i druge dokumentacije tog lica. Lice iz stava 1 ovog člana dužno je da ovlašćenim kontrolorima Centralne banke omogući uvid u dokumentaciju i poslovanje tog lica. S obzirom da se prema važećim propisima kreditnim poslovima mogu baviti samo banke, odnosno finansijske institucije, nije moguće zaključiti ugovor o zajmu izmeďu dva privredna društva, ili pak privrednog društva i fizičkog lica. Takva sredstva bi se, s aspekta poreskih propisa, smatrala oporezivim prihodom poreskog obveznika koji je primio novčana sredstva. 16. Da li se automobil Škoda praktik 1.4 TDI, broj sjedišta:2 (tzv. pick up ), može smatrati teretnim vozilom? U dilemi ste da li za to, novonabavljeno vozilo, imate pravo na odbitak ulaznog PDV-a, kao i za buduće troškove (goriva, rez.djelova, održavanja, i sl.), koji će se odnositi na to vozilo? Zakonom o porezu na dodatu vrijednost ( Sl. list RCG, broj 65/01 76/05 i Sl. list CG, broj 16/07), u članu 37. stav 1, propisano je da poreski obveznik, može prilikom obračunavanja svoje poreske obaveze, odbiti PDV (predporez) koji je dužan da plati ili je platio prilikom nabavke proizvoda, odnosno usluga od drugog poreskog obveznika, prilikom uvoza proizvoda i kao primalac (korisnik) usluge (ulazni PDV), ako je te proizvode, odnosno usluge upotrijebio

12 (iskoristio) ili će ih iskoristio u svrhe obavljanja djelatnosti za koje se plaća PDV. Pravilnikom o primjeni Zakona o porezu na dodatu vrijednost (Sl.list RCG, broj 65/02.16/06), u članu 93. pertporez je definisan kao iznos poreza na dodatu vrijednost koji je, u skladu sa članom 32.Zakona, posebno iskazan na računima za isporučene (nabavljene) proizvode I usluge koje su poreskom obvezniku izvršili drugi poreski obveznici. Pretporezom se smatra I iznos PDV koji je obračunao I naplatio carinski organ kod uvoza, u skladu sa članom 36. Zakona, osim ako je iznos PDV koji je bio plaćen kod uvoza naknadno, po rješenju carinskog organa u cjelosti ili djelimično vraćen ili je plaćanje oprošteno. Članom 94. Pravilnika propisani su uslovi za ostvarivanje prava na odbitak PDV-a, koji moraju biti kumulativno ispunjeni i to za poreske obveznike koji obavljaju oporezive isporuke proizvoda i usluga i isporuke za koje je Zakonom priznato pravo na odbitak pretporeza. Shodno tome, pravo na odbitak pretporeza priznaje se ako su ispunjeni sledeći uslovi: da računi za nabavljene proizvode i obavljene usluge sadrže sve podatke propisane članom 32. stav1 Zakona, da je isporuka proizvoda ili usluga izvršena (primljena) od strane drugog obveznika PDV, da za primljene proizvode ili usluge nije isključeno pravo na odbitak pretporeza, u skladu sa čl.37 Zakona, da su primljeni proizvodi, odnosno usluge namijenjeni za obavljanje djelatnosti poreskog obveznika. Stavom 5.člana 37. Zakona, propisano je da poreski obveznik ne smije odbiti ulazni PDV od polovnih objekata namijenjenih za sport i rekreaciju, putničkih automobila i motocikala, goriva i maziva i rezervnih djelova i usluga usko povezanih sa njima, osim za plovne objekte, odnosno vozila koja su namijenjena za: dalju prodaju, iznajmljivanje (rent-a-car), prevoz lica i dobara (taxi) i obuku vozača za upravljanje navedenim prevoznim sredstvima. Pojam putničkog automobila, za koji je naverdenim članom Zakona isključeno pravo odbitka predporeza, definisan je u članu 96.stav 1 Pravilnika, kao motorno vozilo konstruisano naročito za prevoz ljudi, uključujući i motorna vozila za kombinovan prevoz ljudi i robe. (npr. kombi, karavan i sl.) i automobil za trke. Na osnovu navedenog se može zaključiti da se kod Vas radi o nabavci putničkog automobila, koji je kao takav i registrovan, te samim tim i podliježe oporezivanju pa ne postoji pravo na odbitak pretporeza, bez obzira na to što je automobili nabavljen za poslovne svrhe.

13 POREZ NA DOHODAK FIZIČKIH LICA 1.Da li direktor može sa sobom i zaposlenim radnikom u firmi u kojoj su u stalnom radnom odnosu da sklopi Ugovor o djelu i autorskom honoraru i kakav je tretman na taj način isplaćenih sredstava? U Zakonu o porezu na dohodak fizičkih lica ( Sl. list RCG, broj 65/ /07), u članu 14.stav 1. navedeno je da se ličnim primanjima smatra prihod koji poreski obveznik ostvari od zaposlenja. U stavu 2. istog člana navodi se da se ličnim primanjima smatraju i prihodi ostvareni i po drugom osnovu, koji su u skladu sa ovim zakonom upodobljeni sa radnim odnosom. Stavom 3. tačka 7. istog člana, propisano je da se ličnim primanjima smatraju i sva druga primanja po osnovu radnog odnosa i primanja koja su upodobljena sa radnim odnosima (privremeni i povremeni poslovi). Povremenom samostalnom djelatnošću smatra se obavljanje onih djelatnosti koje nijesu osnovna djelatnost poreskog obveznika te za iste nije registrovan, a povremeno se obavljaju radi ostvarivanja prihoda. Prihodima od povremene samostalne djelatnosti smatraju se prihodi ostvareni po ugovoru o djelu i drugim ugovorima po osnovu kojih se fizičkom licu isplaćuje odgovarajuća naknada za izvršeni posao. Ugovorom o djelu ne zasniva se radni odnos, već je to obligacioni odnos u kome poslenik (izvršilac) svojim sredstvima rada odraďuje za naručioca neki posao koji ne spada u djelokrug njegove osnovne djelatnosti. Na osnovu naprijed navedenog, mišljenja smo da važeći propisi ne isključuju mogućnost da vaša zaposlena lica mogu biti angažovana za rad po ugovoru o djelu uz uslov da sa tim licima zaključite poseban ugovor za obavljanje poslova koji ne spadaju u poslove iz vaše redovne djelatnosti. Kod ugovora o djelu, saglasno Zakonu o porezu na dohodak fizičkih lica, obračunava se porez po odbitku po stopi od 15% na osnovicu 60% ugovorene bruto naknade i doprinosi iz i na lična primanja na način i po postupku kao i za zaposlene na neodreďeno odnosno odreďeno vrijeme. Za lica koja nijesu rezidenti Crne Gore ne obračunavaju se doprinosi. Navedeno oporezivanje se vrši akontativno, a plaćene akontacije predstavljaju i konačno utvrďenu obavezu. Kod akontativnog oporezivanja utvrďuje se porez po odbitku, tj. isplatilac obračunava, obustavlja i uplaćuje porez na odgovarajući uplatni račun, a izvršiocu - poreskom obvezniku isplaćuje razliku ugovorene bruto naknade.

14 2. Kakav je poreski tretman isplate otpremnine zaposlenom koji je proglašen viškom? Shodno članu 94 stav 1 Zakona o radu ("Sl. list Crne Gore", br. 49/08 od ), zaposlenom koji je proglašen viškom, a nije mu obezbijeďeno ni jedno od prava predviďenih programom iz člana 93 stav 2 tačka 5 ovog zakona, poslodavac je dužan da isplati otpremninu najmanje u visini šest prosječnih zarada u Crnoj Gori. U skladu sa stavom 3 navedenog člana zakona zaradom, u smislu st. 1 i 2 ovog člana, smatra se prosječna zarada u Crnoj Gori, umanjena za poreze i doprinose koji se isplaćuju iz te zarade, ostvarena u mjesecu koji prethodi mjesecu u kojem zaposlenom prestaje radni odnos. Prema navedenim odredbama Zakona o radu minimalna naknada za isplatu otpremnine zaposlenom iznosi najmanje šest prosječnih zarada u Crnoj Gori, a maksimum otpremnine nije propisan važećim zakonskim odredbama. Shodno članu 5a stav 2 tačka 8 Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica ("Sl. list RCG", br. 65/01 78/06), porez na dohodak ne plaća se na primanja ostvarena po osnovu otpremnine zbog prekida radnog odnosa usljed tehnološkog viška do najnižeg iznosa utvrďenog zakonom kojim se ureďuje radni odnos. Članom 29 Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica ( "Sl. list RCG", br. 78/06 i 04/07), propisano je da izuzetno od člana 3 stav 2 tačka 8 navedenog zakona, za i godinu, na isplaćene otpremnine zbog prekida radnog odnosa, usljed tehnološkog viška, do iznosa 24 prosječne zarade u Republici, ne plaća se porez na dohodak fizičkih lica. RAZNO 1. Da li postoji mogućnost za odlaganje plaćanja, odnosno odobravanja izmirenja poreskih obaveza u nekoliko rata? Zakon o poreskoj administraciji ( Sl. list RCG, broj 65/01 29/05), propisuje da, kada poreski obveznik poresku obavezu nije platio prilikom podnošenja poreske prijave, odnosno kada je poresko rješenje postalo izvršno, poreski organ je dužan da pokrene postupak prinudne naplate donošenjem Zaključka o prinudnoj naplati poreske obaveze.

15 Istim zakonom ureďeno je takoďe, da se plaćanje poreske obaveze vrši u rokovima i na način propisan poreskim zakonima i po tim zakonima Poreska uprava je dužna da postupa. Predmet prinudne naplate mogu biti novčana sredstva poreskog obveznika, novčana potraživanja poreskog obveznika i imovina (pokretna i nepokretna) poreskog obveznika. U nadležnosti Poreske uprave je utvrďivanje, naplata i kontrola poreza, te izvršavanje zakona i drugih propisa, kao i odlučivanje o pravima i obavezama graďana i drugih subjekata iz oblasti oporezivanja. Zakon o poreskoj administraciji i drugi poreski propisi, Poreskoj upravi ne ostavljaju mogućnost odobravanja plaćanja u ratama ni jednog vida poreskih obaveza, već naplatu istih vezuje sa momentom njihovog dospijeća, te ovaj organ nema zakonskog osnova da udovolji Vašem zahtjevu.