bilten133.cdr

Транскрипт

1 BILTENO HRVATSKOG ZAVODA ZA ZA POLJOPRIVREDNU SAVJETODAVNU SLU}BU SLU}BU žujak BROJ 133 SADRŽAJ SPECIJALISTIČKE AKTIVNOSTI 1 Radionica "Ekološko vinogradarstvo" 2 Osnovana studijska grupa sirara u Karlovačkoj županiji 3 Poslije kolegija rezidba 4 Održan prvi Bal farmera 5 Proljetni štetnici uljane repice 6 Uzgoj kivija RADIONICA «EKOLOŠKO VINOGRA- DARSTVO» U organizaciji Odjela HZPSS-a za održivu i ekološku poljoprivredu, i u suradnji s Agronomskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu, u Vrbovcu je 11. i 12. ožujka održana radionica «Ekološko vinogradarstvo», namijenjena usavršavanju stručnih suradnika i savjetnika za održivu i ekološku poljoprivredu, zaštitu bilja i VVV usmjerenja. Sadržaj radionice bio je iznimno zanimljiv, poučan i praktičan. Obrađeno je nekoliko specifičnih tema bitnih za cjelovit pristup ekološkom vinogradarstvu: - Stanje ekološkog vinogradarstva u svijetu, prof. dr. sc. Jasminka Karoglan-Kontić - Sustav uzdržavanja tla, prof. dr. sc. Jasminka Karoglan-Kontić - Sorte vinove loze pogodne za ekološki uzgoj, prof. dr. sc. Jasminka Karoglan- Kontić - Bolesti i štetnici vinove loze, mr. sc. Lada Bičak - Ekološki pripravci za zaštitu vinove loze tvrtke Ecoprotect, Zdenko Freese - Koraci do ekoznaka za vino, mr. sc. Marija Ševar - Dopuštena sredstva za vinovu lozu u ekološkoj proizvodnji, mr. sc. Marija Ševar - Korisne biljke u vinogradu, mr. sc. Marija Ševar - Podizanje višegodišnjih nasada , Višnja Šimunović, dipl. inž. agr ODGOVORNI UREDNIK dr. sc. IVAN KATALINIĆ UREDNIŠTVO mr. sc. Lada Bičak Vanda Čuljat, dipl. ing. dr. sc. Ivan Danjek Ivo Juras, dipl. ing. dr. sc. Ivan Katalinić Goran Klopotan mr. sc. Marina Mikšić Višnja Šimunović, dipl. ing. mr. sc. Marija Ševar mr. sc. Ivka Veić LEKTOR prof. Ivan Martinčić NAKLADNIK Ekološko vinogradarstvo samo je dio priče o dugoročnoj brizi za okoliš i ljudsko zdravlje, održivi razvoj i biološku raznolikost. Dugo se mislilo da je ekološku poljoprivredu teško implementirati u vinogradarstvu. Kao što je za sve u životu potrebna volja, pozitivne misli i ustrajan rad, tako je razvoj ekološkog vinogradarstva povezan s vrijednim ljudima motiviranim uvjerenjem i povjerenjem u prirodne zakone. Da je tako, uvjerili smo se na OPG-u Branka Čegeca u Marinovcu, prvom gospodarstvu u Hrvatskoj koje proizvodi vino od ekološkoga grožđa. Obitelj Čegec od početka 90-ih godina primjenjuje načela ekološkoga gospodarenja (u Hrvatskoj je Zakon o ekološkoj proizvodnji poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda na snazi od godine). Od ukupno 17 ha, koliko zauzima ekološko gospodarstvo, na 2 ha zasađena je vinova loza. U suradnji s Agronomskim fakultetom na 0, 36 ha posađen je pokusni nasad sortama vinove loze kojih nema na hrvatskoj sortnoj listi, ali su u Europi zastupljene u ekološkim vinogradima. Put razvoja svakako nije jednostavan, ali ekološki proizvođači imaju razumijevanja za nerazumijevanje i strpljivo rade. Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu, Kačićeva 9/III, Zagreb, telefon: 01 / fax: 01 / Odsjek HZPSS-a Požeško-slavonske županije, Snježana Pešut-Pilon, dipl. ing. agr., stručni savjetnik hzpss@hzpss.hr BILTEN ožujak 1

2 OSNOVANA STUDIJSKA GRUPA SIRARA U KARLOVAČKOJ ŽUPANIJI Dana 11. ožujka u prostorijama Karlovačke županije u Karlovcu, pod vodstvom djelatnika Odsjeka HZPSS-a Karlovačke županije osnovana je studijska grupa sirara Karlovačke županije. Sirarstvo je specifična grana poljoprivredne proizvodnje, a proizvođači, osim što moraju proizvesti kvalitetnu sirovinu, moraju znati izraditi i dobar finalni proizvod te, konačno, i uspjeti ga prodati. Kaže se da je znati napraviti dobar sir umjetnost, a kao i u svakoj umjetnosti, i naši sirari imaju tajne koje dobro čuvaju. Upravo zbog toga, da bismo spojili iskusne proizvođače i početnike u sirarstvu te zajedno učili, osnivanje studijske grupe i njezin daljnji rad u sirarstvu možemo smatrati uspjehom. Studijske grupe Jedna od najboljih savjetodavnih metoda jest formiranje grupa poljoprivrednika zainteresiranih za specifičan problem (npr. u sirarstvu: proizvodnja mlijeka, proizvodnja specifičnog sira, plasman sira na tržište,...). Kad se jednom organiziraju uz pomoć savjetodavnog stručnjaka, poljoprivrednici najviše uče jedni od drugih. Dobro je da postoje razlike između poljoprivrednika, tako imaju što podučiti druge i naučiti od drugih. Posebni oblik studijske grupe je metoda u kojoj se tijekom proizvodnog ciklusa posjećuje gospodarstvo svakog člana grupe, i svaki član grupe upoznaje druge sa svojom proizvodnjom, ili/i specifičnim sadržajem (problem, metoda ili novo rješenje problema). Savjetodavni je stručnjak pri tom samo moderator, odnosno organizator, koji će vjerojatno pozvati određenog stručnjaka da sudjeluje u diskusiji o određenom problemu. Metoda, koju bi se moglo nazvati Praktična obuka za poljoprivrednike ili Grupa za učenje i posjete, spaja sve metode potrebne za postizanje krajnjeg cilja: najboljeg mogućeg razumijevanja postojećih praksi, problema i rješenja u datom sektoru poljoprivredne proizvodnje. Studijska grupa odlučuje o temama sastanaka, savjetnik koordinira grupom, farmeri međusobno uče, a u svemu tome bitno je rješavanje zajedničkih problema. Studijska grupa sastaje se u godini dana 8 do 10 puta, tj. svakih 4 do 8 tjedana. Na prvom inicijalnom sastanku određuju se teme i termini sastanaka. Na svakom sastanku obrađuje se jedna tema. Farmeri se sastaju svaki put na drugoj farmi. Četri osnovna načela studijske grupe: 1. Učenje jedan od drugoga. 2. Sudionici zajedno s voditeljem pripremaju program rada. 3. Slijedi se godišnji ciklus aktivnosti. 4. Sudionici iz cijele županije. Studijska grupa sirara Karlovačke županije Inicijalnom sastanku prisustvovalo je četrnaest (14) proizvođača te su svi pokazali interes za takvim oblikom rada. O osnovama studijske grupe ukratko je prisutne upoznao rukovoditelj Odsjeka HZPSS-a Karlovačke županije Aleksandar Horvatić, dipl. inž. agr. Voditelj studijske grupe Višnja Magdić, dipl. inž. agr., nastavila je daljnji rad u osnivanju studijske grupe. Najprije su se odredili probleme koji muče proizvođače: - Plasman - Županijski i lokalni poticaji za sirare - Veterinarske usluge i zakoni - Objekti za proizvodnju sira i njihova registracija - Otkup stoke - neuređeno tržište - Obrazovanje - Pristup EU fondovima - Uređenje okućnica - seoski turizam - Higijenski paket - zakonodavstvo - Kvalitetan obrok - kupovina hrane, skladištenje hrane - Organizacija rada na OPG-u - Zapošljavanje radnika na OPG-u - Zaštita sira - financiranje - Kreditiranje Zatim su pobrojane aktivnosti koje se odvijaju na gospodarstvima: - Sjetva - Košnja, priprema hrane - Hranidba stoke - Proizvodnja mlijeka, mužnja - Dezinfekcija objekata za uzgoj stoke - Otkup i prodaja stoke (podmladak) - Pripust, porod - Uređenje objekata za proizvodnju sira i njihova registracija - Proizvodnja sira i njegov plasman - Provođenje redovnih i specifičnih veterinarskih usluga - Uređenje okućnica - Sudjelovanje na izložbama sira i različitim sajmovima - Iskorištavanje različitih poticaja i potpora, mogućnosti kreditiranja te dobivanje kvalitetne informacije - Obrazovanje Navedene probleme, a na rješavanje kojih možemo kao studijska grupa utjecati, svaki od proizvođača ocijenio je, a prema godišnjim aktivnostima na gospodarstvima utvrdili smo teme koje će se obrađivati kao i vrijeme te mjesto svakog sastanka. 2 BILTEN ožujak hzpss@hzpss.hr

3 Zbog zainteresiranosti za sve teme, ali i kasnije zauzetosti tijekom ljeta (zbog prodaje sira), proizvođači su inzistirali na manjem broju češćih sastajanja na kojima će se obraditi više tema, da bi do ljeta završili planirani rad. Kao studijska grupa imati ćemo još 6 sastanaka. Prema uzoru na Karlovačku županiju osnivat će se studijske grupe sirara i u drugim županijama, pogotovo gdje imamo članove Radne grupe za sirarstvo. Radionice sira u sklopu rada studijske grupe održavati će specijalisti sirarstva HZPSS-a kojima je naša služba osigurala adekvatnu edukaciju iz sirarstva i potrebnu opremu za praktični rad na OPG-ima. Odsjek HZPSS-a Karlovačke županije, Bernarda Kasunić, dipl. ing. agr., stručni suradnik, Višnja Magdić, dipl. ing. agr., viši stručni savjetnik POSLIJE KOLEGIJA REZIDBA Nakon kolegija Odsjeka HZPSS-a Karlovačke županije, održanog 3. ožujka, savjetnici su nastavili edukacijski rad kroz korisno druženje na OPG-u kolegice Marice Lončar u Ozlju, gdje nas je čekalo nekoliko mjesnih voćara. Rukovoditelj Odsjeka, Aleksandar Horvatić, dipl. inž. agr., kao stručni savjetnik VVV-a je demonstrirao rezidbu jabuke, breskve i lijeske. Nasad jabuke star 20 godina je bio posebno zanimljiva tema demonstracije jer su se mogli pratiti početni koraci formiranja stabla u prve tri godine uzgoja. Važno je znati da možemo direktno utjecati na rodnost jer su rast i rodnost u koleraciji. Stoga se protiv rasta borimo povijanjem grana koje kao takve brže stupaju u rod, rezidbom (zimska rezidba, rezidba u cvatnji ili kasna rezidba) te pravilnom gnojidbom. Kolegica Marica grane je povijala utezima da bi dobila vretenastu krošnju, što bi se moglo prikazati priloženim skicama: A.5 prikazuje poželjan kut (90 ) u osnovi, a oštri kut nije povoljan BILTEN ožujak 3

4 Sada slijedi održavanje oblika i rodnosti, što je naš rukovoditelj praktično prikazao u nekoliko osnovnih pravila. 3. Rez na čep ako se na gornjem katu nalazi jača grana te zasjenjuje donju, ona se uklanja rezom na čep tako da donja površina reza bude veća od gornje da bi se dobio slabiji prirast otvorenog kuta. 1.Obvezatno otklanjanje vertikalnog prirasta (vodopija) do osnove jer su to nerodne grane koje crpu hranu: 4. Ne prikraćivati (štrickati ) grane jer na mjestu prikraćivanja izrastu barem dvije nove grane, što slijedećim postupcima može ići u nedogled. 2. Izolacija vrha vrh stabla treba završavati s jednom granom, zbog čega se konkurentni prirasti uklanjaju tako da ostaje samo jedna grana koja se kasnije povija radi zaustavljanja rasta. Demonstracija je završila konstatacijom da voćar rezidbu mora shvatiti kao razgovor s voćkama, koji, kao i drugi obostrano tolerantni razgovori, rješava mnoge probleme te vodi prema uspjehu. Kada se shvati da se rezidbom i ostalim tehničkim mjerama jednostavno rješavaju suprotnosti rasta i rodnosti, tada rezidba voćaka, uz berbu, postaje najljepši voćarski posao. Odsjek HZPSS-a Karkovačke županije, Ljubica Magdić, bacc. agr., stručni suradnik ODRŽAN PRVI BAL FARMERA U subotu, 8. ožujka u Koprivnici, u Hotelu Podravina održan je prvi Bal farmera. Prema ideji mr. sc. Srećka Ladišića, načelnika Odjela za stočarstvo pri HZPSS-u, Odsjek Koprivničko-križevačke županije, Ispostava Koprivnica, i Udruga za travnjaštvo i krmno bilje i razvoj poljoprivrede Koprivnica, organizirali su, prvi Bal farmera 2008, kao manifestaciju posvećenu promociji i poticanju bržeg razvoja i unaprjeđenja, poljoprivrede i stočarstva - govedarstva, svinjogojstva, kozarstva i ovčarstva. Bal farmera zamišljen je kao godišnje okupljanje farmera koji su dali doprinos u razvoju poljoprivrede, stočarstvu i ratarstvu. Tržnim poljoprivrednim proizvođačima ponuđene su mogućnosti edukacije kroz stručna predavanja, studijska putovanja, posjete sajmovima, ali neobvezatna druženja sve su rjeđa. Prvi bal organiziran je samo za područje bivše općine Koprivnica i izazvao je pozitivne reakcije poljoprivrednika. Na druženju su poljoprivrednike pozdravili koprivničko-križevački župan, Darko Koren, i gradonačelnik grada Korivnice, Zvonimir Mršić, koji su svim prisutnim ženama darovali ružu prigodom međunarodnog praznika Dana žena. Na probleme prisutne u stočarstvu osvrnuo se mr. sc. Srećko Ladišić, ali istaknuo je i pozitivne primjere izgradnje staja i razvoja pojedinih OPG-a od staje s nekoliko krava do farme. Na bal se odazvalo 78 parova (156 poljoprivrednika) s područja općina: Drnje, Đelekovec, Gola, Hlebine, Koprivnički Bregi, Koprivnički Ivanec, Legrad, Novigrad Podravski, Peteranec, Rasinja, Sokolovac i grada Koprivnice. Tijekom druženja organizirali smo i natjecanje u umijeću plesa. Za natjecanje se prijavilo čak 46 plesnih parova. Pet najbolje ocijenjenih plesnih parova osvojilo je nagrade (1. nagrada sjeme je kukuruza i herbicid u protuvrijednosti 1.000,00 kuna), koje je osigurao sponzor «Agrokuća», trgovačko poduzeće na veliko i malo. Nagradu iznenađenja osvojio je par s najduljim stažem u stočarskoj proizvodnji. Ovom prigodom zahvaljujemo na suradnji u organizaciji i financijskoj pomoći prilikom organizacije svima koji su se odazvali našoj zamolbi. Odsjek HZPSS-a Koprivničko-križevačke županije, Tatjana Međimurec, dipl. ing. agr., viši stručni savjetnik 4 BILTEN ožujak hzpss@hzpss.hr

5 PROLJETNI ŠTETNICI ULJANE REPICE Tijekom ožujka maksimalne dnevne temperature bile su više od 12 º C, što je uvjetovalo pojavu repičinog sjajnika i proljetnih repičinih pipa na uljanoj repici. Repičin sjajnik ( Meligethes aeneus) najvažniji je štetnik uljane repice koji se javlja svake godine. Štetnost sjajnika ovisi o tome u kojoj se fenofazi biljka nalazi u vrijeme njegove pojave, o njegovoj brojnosti, o razdoblju koje prođe od dana njegove pojave pa do cvatnje i o sposobnosti regeneracije same biljke. To je kornjaš crne (tamnozelene, tamnoplave) boje koji se javlja kada temperature zraka prelaze 10 º C, a masovno se javlja na temperaturama većim od 15 º C. Štete čini hraneći se pupovima koje buši, izgriza ih iznutra pa se takvi pupovi najčešće osuše. Kada se cvjetovi otvore, sjajnik više nije štetan jer se tada hrani s peludi. Kornjaši odlažu jaja u pupove, iz njih se izlegu ličinke koje se hrane cvjetnim dijelovima i ne čine veće štete. Nakon kukuljenja ličinke, a potom mladi kornjaši, javljaju se u svibnju i lipnju i hrane se cvjetovima raznog bilja. Na prezimljavanje odlazi u kolovozu, dakle taj štetnik ima samo jednu generaciju godišnje. U fenofazi D2 - vidljivi još zbijeni cvjetovi, pupovi - prag odluke za tretiranje jest 1-1,5 sjajnika po biljci. U stadiju E - jasno diferencirani pupovi - suzbijanje treba provoditi kada se na biljci nađu 2-3 sjajnika. Kada procvjeta više od 50 % biljaka uljane repice, tretiranje više nije opravdano. Sjajnik na pupu uljane repice u fenofazi D1 Štete na pupovima uljane repice od repičinog sjajnika Najveće štete mogu nastati od rane pojave repičinog sjajnika na uljanoj repici koja je u fazi formiranja cvjetnog pupa (fenofaza D1). Obično je to pred kraj zime i u tom razdoblju poljoprivrednici još ne obilaze intenzivno svoje usjeve, a sjajnik već naveliko radi štetu. Vrlo često nakon toplijeg razdoblja zahladi pa se vrijeme do cvatnje oduži i tako taj štetnik ima puno vremena raditi štete. U takvom produženom razdoblju cvatnje katkad su potrebna i dva prskanja. Pregled biljaka treba početi obavljati već sada jer se većina repica nalazi u fenofazi D1. Pregled se obavlja tako da se utvrdi brojnost sjajnika na 50-ak terminalnih cvatova, prolazeći dijagonalno kroz parcelu, ne uzimajući u izračun prvih 10 m od ruba parcele. Nakon toga potrebno je preračunati prosječan broj repičinog sjajnika po cvatu. Kod pregleda se mora voditi računa u kojem se stadiju razvoja nalazi uljana repica. Ako se biljka nalazi u fazi D1 - početak formiranja cvjetnih pupova koji su još sakriveni pod listom - nalaz 0,8-1 sjajnika po biljci bio bi znak da je potrebno obavljati tretiranje. Mala repičina pipa na cvatu uljane repice u fenofazi D2 Uljana repica u fenofazi E Više od 50 % procvjetalih biljaka uljane repice

6 Crtež: Fenofaze razvoja uljane repice Druga dva štetnika u ovom razdoblju jesu velika i mala repičina pipa ( Ceutorrhynchus napi i Ceutorrhynchus quadridens). Obje pipe sivkaste su boje, ali razlikuju se po veličini i štetama koje izazivaju. Mala repičina pipa znatno je brojnija od velike. Velika repičina pipa na listu uljane repice Javljaju se u proljeće, kada je temperatura 9-12 º C. Hrane se lišćem no glavnu štetu čine ličinke koje buše hodnike u stabljici (velika repičina pipa) ili u peteljkama i žilama listova (mala repičina pipa). Što je stabljika u koju su odložena jaja manja, štete su veće. Iznad napadnutog mjesta usporen je razvoj, tkivo biljke može se deformirati i puknuti, čime je otvoren put uzročnicima bolesti. Sama biljka može poprimiti žbunasti izgled. Takve štete uglavnom nastaju od napada velike repičine pipe, a od male pipe, koja odlaže jaja u peteljke i žile lista, list požuti i otpada, što može znatno umanjiti prinose. Prag štetnosti za veliku pipu jest 1 imago na 5 biljaka, a za malu pipu taj je broj i veći. Ta dva štetnika obično se suzbiju zajedno s repičinim sjajnikom, no ako u tom razdoblju nema sjajnika u kritičnom broju, treba obratiti pozornost i na te štetnike i po potrebi obavljati tretiranje neovisno o sjajniku. U nas tim stručnjaka sa Zavoda za zoologiju Agronomskog fakulteta Sveučilišta iz Zagreba obavlja ispitivanja za utvrđivanje kritičnih brojeva tih štetnika ulovom na žute ploče i u žute posude. Nakon završenih istraživanja dobiti ćemo neka nova saznanja o mogućim rokovima suzbijanja, a do tada se treba pridržavati navedene metode za zaštitu bilja. Upozoravamo proizvođače uljane repice da krenu u pregled svojih parcela i prate pojavu tih štetnika. Tretiranje se može provesti nekim od sljedećih insekticida iz grupa: Klorpirifosmetil: Reldan 40 EC, Lino i dr.; Pirimifos metil; Actellic 50 EC, Atletico EC i dr.; Fosalon: Zolone liquide, Atac EC i dr.; Sintetski piretroidi: Karate Zeon, King, Beta- Baythroid, Fastac 10 SC, Direkt 10 SC, Decis 1,25 EC, Rotor 1,25 EC (za neke od navedenih insekticida iz ove grupe u svijetu postoje podatci o pojavi rezistentnosti, u nas o toj pojavi nema pouzdanih podataka). Odsjek HZPSS-a Bjelovarsko-bilogorske županije, Jadranka Berić, dipl. ing. agr., viši stručni savjetnik UZGOJ KIVIJA Kivi zahtijeva staništa bez proljetnih i ranih jesenskih mrazova. U zimskom mirovanju može podnijeti temperaturu do -15 º C. Najbolje uspijeva na dubokim, dobro dreniranim tlima, lakšeg teksturnog sastava, dobro opskrbljenim humusom i biogenim elementima. Tlo ne bi smjelo sadržavati više od 10 % aktivnog vapna. Najpovoljnija reakcija tla jest od ph 6-6,5. Kivi je osjetljiv na vodu, koja se dugo zadržava u tlu. Također treba birati mjesta zaštićena od vjetra. 6 BILTEN ožujak hzpss@hzpss.hr

7 Kivi se može saditi u jesen i proljeće. Prije sadnje poželjno je cijelu površinu duboko preorati, po mogućnosti do 60 cm dubine i obaviti gnojidbu prema preporuci, nakon kemijske analize tla. Ako se ne može izvesti duboko oranje, treba ručno iskopati dovoljno duboke i široke jame za sadnju kivija. Prije sadnje na dno jama stavlja se plodna rastresita zemlja s površine (oranični sloj), zatim 5-6 kg nekog organskog gnojiva i prema potrebi mineralno gnojivo, 0,5 do 1 kg (NPK 7:14:21) te se sve dobro izmiješa. Nakon toga obavlja se sadnja, vodeći računa da dubina sadnje bude kao u kontejneru u kojem se sadnica nalazi, nikako dublje. Nakon sadnje treba redovito zalijevati sadnice, ali ne previše. Sadnice se prikrate na dva pupa. Pri sadnji treba voditi računa o omjeru ženskih i muških sadnica. Povoljan odnos je šest ženskih i jedna muška sadnica. Ženske su sorte Abbott, Allison, Hayward, Monty, i dr. Od muških sorti najčešće su Tomuri i Matua. U uzgoju kivija primjenjuju se višeetažni kordonci i odrine (pergole). Rezidba je slična kao i u vinove loze, duga rezidba s lucnjem sa 6 do 12 pupova. A i B prva godina uzgoja, C i D druga godina uzgoja Rezidba rodnog stabla Fotografija: Tatjana Međimurec Zaštita od bolesti i štetnika Iako je kivi dosta otporan, katkad ga napadaju neke bolesti i štetnici. Ako je posađen na težim tlima, gdje se zadržava voda, dolazi do truljenja korijenova vrata ( Phytophtora spp. ), sušenja rozgve ( Sclerotinia spp. ), bakterijske truleži cvjetova ( Psaudomonas viridiflava) itd. Najbolja zaštita protiv tih bolesti jest da se sadi zdravi certificirani sadni materijal. Nasadi se trebaju saditi na laganom, dobro dreniranom tlu, pri obradi se treba paziti da se ne oštećuje korijen i stablo kivija, da se alat za rezidbu obvezatno dezinficira te da se rezidba obavlja po suhom vremenu. Od štetnika kivi uglavnom napada dudova štitasta uš ( Pseudaulacaspis pentagona). Za zaštitu se rabe mineralna ulja. Odsjek HZPSS-a Dubrovačko-neretvanske županije, Ivo Batinović, dipl. ing. agr., stručni savjetnik Treća godina u vegetaciji, pergola Nasad kivija u rodu, višeetažni kordonac BILTEN ožujak 7